Београдске новине

1 -

■ ziazi;

Br. 225.

BEOGRAD, srijeda 27. septembra 1916.

onevno n jutro, ponedjeljkom poslije pođne.

Prodaje se: ■ Beogradu I ■ kr&jevlma za- . , posjednutim od carsko i kra- n h IJevskih četa po djeni od u “ ■ Hrvatskoj-Slavoniji, BosnlHercegovini I DaJmadjl po djeni od 8 h izvan ovog područja . . . 12 h

Oglasi po djeniku.

P r e t p I a t a: za 1 mjesec n Beogradu I n krajevima zaposjednutim od carsko i kraijevskib ćeta K 1*50 u Hrvatskoj-Slavonijl, BosniHercegovinl I DaJmadji K 210 izvan ovog područja . . . K 3"—

UrednlStvo > BEOORAD, Vuka Karadžića ul. 10. Telefon broj 67. — Uprava, prlmanje oglasa I pretplate: Kneza Mlhajla ul. broj 38. Telefon broj 25. Godina II.

Astica kao i na one na visinama zapadno i istočno od te rijeke. Za to vrijeme ne smiju se taiijanske izvidnice pokretati iz svojih utvrdjenja izmedju Astica i Rio Freddo, pošto bi mi u protivnom slučaju obustavili akciju za spasavanje i smatrali da je primirje prekinuto. Ako kr. talijanski zapovjednik na ovo ne pristane, talijanski će vojnici biti ostavl eni svojoj sudbini. Dotični odgovor neka se izvoli predati našoj predstraži kod Forai 25. septembra do 12 sati u podne“. Odjelno zapovjedništvo Podescala odgovorilo je 25. septembra 10 sati 45 minuta prije podne: Smatrajući, da su austro-ugarske čete u dugom vremenu, koje je proteklo od eksplozije mine do početka talijanske paljbe iz čovječnosti mogli isto onako da spasu talijanske ranjenike, kao što su spasli svoje, nalazi Nj. Preuzvišenost vojni zapovjednik za shodno de ne odobri traženu obustavu vatre. Načelnik glavnog stana generalmajor Albrucci. Jugoistoćno bojište: U Albaniji ničega novoga. Zamjenik glavara generalnog stožera pl. Hofer, podmaršal. Izvještaj turskog l^vnog stana K. B. Carigrad, 24. septembra. Kavkasko bojište. Na lijevom krilu obične čarke i topnička vatra s vremena na vrijetne. Razbojnici i neprijateljski voj- | nici, koji su se 22. septembra pod zaštitom ; svojih letilica iskrcali u okolini poluostrva A k j o 1 e, rastjerani su, pretrpivši velike gubitke. Kako se naknadno javlja, mi smo prilične gubitke nanijeli neprijatelju, kad smo ga biii primorali da se povuče od Tavale Bun ( ara, istočno Sueza; zadobili smo i dosta plijena, koji je neprijatelj pri svome povlačenju ostavio. Na ostalom frontu nema ničega značajnog. K. B. Carigrad, 25. septembra. Kavkasko bojište. Jedan neprijateljski prepad na lijevom krilu ugušilo je naše topništvo i ućutalo je ne>prijateljsku vatru. Iuače na tom krilu samo čarke 1 djelimična topovska i pješađijska djelatnost. Odbili smo slabi prepad neprijateljev na lijevom krilu, nanijevši mu prilične gubitke. Na ostalom frontu ničeg značajnog. Na galicijskom frontu preduzeli su Rusi, pošto su pretbodno obasipali naše čete svojom lakom i teškom topničkom vatrom, naipad sa nadmoćnim snagama. Taj je napad, koji je cijelog dana trajao, potpimo propao junačkim otporom naših Četa. Neprijatelj je pretrpio znatne gubitke. U početku bijaše Rusima pošlo za rukom da prodru u jedan dio naših prednjib rovova, koji su bili slabo posjednuti, istočno od M i e c z o \v a, ali su s krvavim gubitcima odbačeni i bajonetskim napadom

naših hrabrih četa sa svim potisnuti. Naše j su čete povratiie prvobitno stanje i zadobile su 139 zarobljenika, medju njima dva časnika.

Izvjes$a! bugarskog glavnog stožera. K. B. Sofija, 25. septembra. Mačedonsko bojište: Na frontu Lerin-vis Kajmakč a 1 a n živahna topnička djelatnost. Propao je pokušaj neprijateljske pješadije, da duž cijelog fronta krene naprijeđ. U dolini M o g 1 j e n i c e slaba, za nas povoljna pješadijska poduzeća. Na obostranoj obali Va r d a ra slaba vatra yeprijateljskog topništva, koje je na grad D o j r a n bacalo zapaljive metke i rzazvalo tamo požar. Na podnožju planine B j e 1 a s i c e vlada mir. Na frontu S t r. u m e živahna topnička borba. Propao je pokušaj licprijatcljskih odjeljenja da prodirii na lijevoj obali rijeke istočno od 0 r 1 i n k a. U borbi 23. septembra neprijatelj je Samo pred mjestom Donji Korač ostavio više od 400 lješeva. Duž Egejskog primorja miri Runiunjsko bojište: Duž D u n a v a mir. U Dobrudži su naše čete na lijevom krilu u s p j e š n o napredovale i posjele liniju A m z a č —P e r v e I i. Neprijatelj se povukao u sjevernom prlavcu. Na ostalom dijelu fronta slaba topnička djelatnost. Na obali Crnog mora mir.

Duijg odliihe. Državna skupština njemačke socijaldemokratske stranke, — do koje je došlo u prkos razornog rada manjine te stranke, koji traje već mjesecima, — primila je odluku, koja će sigurno naići na veliku pažnju kod neprijatelja Njemačke. U toj se odluci sa malo riječi obilježavaju ratni ciljevi te stranke: politička nezavisnost, teritorijalna neprikosnovenost i sloboda privrednog razvitka Njemačke. Preina onome što u Francuskoj i:Engleskoj neodgovorni listovi, a na žalost odgovorni članovi vlade još jednako izjavljuju kao svoje nepokolebljivo uvjerenje i nepromjenljivu namjeru, svaki od pomenutih socijalističkih zahtjeva morao bi kod sila sporazuma naići na odlučno odbijanje. Politička nezavisnost Njemačke, naime, prerna namjerama ima se ukloniti sa svijeta na taj način, što će se uništiti sredstvo za održavanje te nezavisnosti. Njemačka kopnena i pomorska vojna sila, — takozvani pruski militarizam, pa da se Njemačka onesposobi za odbranu. Kad je riječ o Njemačkoj, ovo se sredstvo, koje je svojstveno svima narodima, pošto se svaka država radi očuvanja svoje nezavisnosti i svoga poiitičkog

RATNI IZVDESTA3I. Izvještaj austro-ugarskog generalrtog stožera. K. B. Beč, 26. septembra. IstoČno bojište: Front protivu Rumunjske: Vulkanski i Szurdučki klanac napušteni su uslijed zamašno obuhvatajućeg pokreta jakih rumunjskih snaga. Kod Sibinja (Hermannstađtd) razvile su se nove borbe. Austro-ugarske i njemačke čete napadaju. Na istočnom erdeljskom frontu došlo je mjestimice do sukoba. Južno od S z e k e 1 y-U d v a rhely (Oderhellena) odbio je jedan hrvatski domobranski bataljun u ogorčenoj borbi nekoliko nadmoćnijih napada. Front konjičkog generala nadvojvode K a r I a: Na tromedji jugo-zapadno od Dorna Watre osujećene su rusko-rumunjske navale. U jugoistočnom uglu Galicije produžuje neprijatelj nesmanjenom žestinom svoje napade. Svi napori slomili su se o junački otpor njemačkih četa, koje se bore u predjelu Ludovve. Front maršala priuca L e o p o 1 d a bavarskog: I juče su slomijeni mnogi napadi neprijateljevi sjevero-istočno od Perepjelnika. KodVatina, istočno od S\viniuchya nagnali su naši letači u bjegstvo rusku veliku borbenu letilicu tipa „Farman". Talijansko bojište: Južni dio visoravni Krasa nalazio se s vremena na vrijeme pod jakom vatrom neprijateljskog topništva. Na frontu fleimske doline gadjali su Talijani utvrdjenje D o s a c c i o i odsjek Gardinal-Caltoronđo. Na Cancen a g o 1 u zarobljeno je 27 alpinaca, inedju njima dva časnika. Neprijatelj je odbio ponudjeno mu primirje radi spasavanja onih Talijana, koji su zatrpani na vrhu C i m o n a. Note, izmijenjane tim povodom putem parlanlentara glase doslovce: „Zapovjednik c. i k. austro-ugarskih borbenih snaga u prostoru predjela T unozza-Cimone zapovjedniku kralj. talijanskih četa, koje se nalaze prema njemu. Pod ruševinama vrha M o n t e C im o n a, koji smo mi digli u vazduh, nalazi se još u životu veći broj talijanskih vojnika, koji vapiju za pomoć. Mi smo spremni da im pomognemo i da ih izbavimo iz njihovog groba, ako talijansko topništvo i pješadija obustave vatru naMonte Cimone danas 25. septembra 1916. izmedju 2 sata po podne i 7 sati u veče. Razumije se, da se to obustavljanje vatre odnosi i na baterije u dolini Podlistak. Eorbe Dfl Stochodu. Iz glavnog stana ratne štampe. Osvojenjem ruske mosne brane kod Zarecze na zapadnoj obali S t o c h oda, kao i progonom ruskih odjeljenja kod Ruska Czenviscze 19. septembra bile su vrio žestoke borbe, koje su trajale od 6. jula, u njihovim glavnim fazama za.vršene. Pošto Rusima u toku cijelog ljeta nije pošlo za rukom, da zadobiju stochodski odsjek, to im se, s obzirom na predstojeću jesen i vjerovatno navodnjavanje cijelog predjela, ne može proreći da će, i pored svih napotfa, imatl kakvi dalji uspjeh. Prije ruske letnje ofenzive išao je, kao što je poznato, savezničkl front od I k w e do P u t i I o w k e, a poslije duž potoka Kormina do Styra. Uspjelim prodorom Rusa na P u t i 1 o w k i morala se frtmta linije i od Putilowke i potoka Kormina povući na Styr. U mjesecu junu i poćetkom mjeseca jula trajale su na Styru žestoke borbe. Na toj rijeci bili su upravIjeni ruski napadi u masama. Glavne tačke tih žestokih borbi bili su predjeli kod Kolki i Sokula. Na mnogim mjestima prtidrla su ruska odjeljenja na lijevu obaju Styra, naročito kod Qruziatyna, i pokušala su da poremete naš front na Styru. Našim protiv napadom ruska odjeljenja bila su svakad suzbijena, dok najzad op$te stanje nije zahtjevalo, da se zauzme

obranbena linija, koja je zapadno lježala, jer je c. i k. četama koje su se borile na savijutku Styr-a sjeverno od Kolki, a koje su se punih četiri nedjelje održale protivu petostruko nadmoćnijih neprijateljskih boračkih snaga, prijetilo dvostriuko obuhvatanje. Ovo povlačno kretanje bilo je povoljno potpomognuto ulaskotn njemačkih četa u borbu zapadno od Kolki i lirabrim držanjem p o 1 j s k i h 1 e g i j a, u predjelu kod K o 1 o d i a, istočno od K o s t i un o w k a, sjeverno željezničke prtige K ow e 1—5 a r n y, tako da ,je povlačenje izvršeno bez ikakvih smetnji. To je bilo 6. jula a 7. jula đospjele su čete, koje su iz luka Styra bile povučene, u spremljene položaje na Stochodu. Rusi su za nama samo na pojedinim mjestima napadali. Ali već 9. jula oni su na mnogim mjestima napali front na Stochodu, naročito žestoko sjeverno željezničke pruge pTema S t o b y c h o w u. Od tog vremcna borbe na Stochođu nijesu upravo ni prestajale. Njekoliko su puta Rusi preduzimali vrlo dobro spTemljene žestoke napade protivu tog odsjeka. Pošto se pokazalo, da uslijed protlv ofenzive generala Linsingena sjeverno od L u c k a osma ruska vojska generala K a 1 e d i n a, koja se nalazila u prema položajima, nema izgleda da će moći prodrijeti pTema K o w e 1 u, to se ruska vojna uprava odlučila, da po svaku cijenu potisne front na Stochodu, pa da se sa sjeveTne strane osvoji Kowel, taj najglavniji cilj velike ruske letnje ofenzive. U tu je svrhu treća ruska vojska generala Leša bila upravljena protivu stochodskog

fronta i ruskom su geneTalu bile stavljene najbolje ruske boračke snage na raspoloženje. Poslije prvog napada na stochodski front Rusima je bilo pošlo za rukom, da na pojedinim mjestima prođru na zapadnu obalu rijeke. Ali time nijesu prestali neprijateljevi napori u nadiranju obostrano željezničke pruge S a r n y—K o w e 1 za pr'elaz Sto'choda. Neprijatelj je istina za nekoliko dana mirovao, ali je već poslije jedne sedmice, 19. jula, otpočela nova neprijateljeva akcija protiv Stochoda. Sada se ona ticala koljena Stochoda kod K a ss o w k e. 29. jula bili su ruski napadi na koljenu Stochoda vanredno žestoki, te je odlučeno. da se izabere kraća obranbena linija i zauzeto je tetivo luka, naime linija K a ss o w k a—J a n o v k a. 30. jula pošlo je Rusiina za rukom, da se jakim boTačkim snagama, južno od Stobychowa kod Z a r e c z e, dočepaju lijeve obale rijeke, ali su bili suzbijeni. Tako su isto sutradan kod i sjeverno S m o 1 a r y bili primorani tri puta da se povuku. Rusi zatim prekinuli svoje napade neposredno obostrano željezničke pruge i bacili su se svom žestinom na to, da mnogo sjevernije, u predjelu Lubjessowa i Rudk a—C z e rw i s c z e, jakim bočnim napadom uzđrmaju naše položaje na Stochodu. Kod R u d k a—M i r y n s k a, zapađno Kossowke, pTodrli su Rusi u austro-ugarske linije. Njemačke, c. i kr. čete sa poljskim legijama potisli su neprijatelja, Obranu odsjeka obostrano pruge Kowel—Samy preuzeo je c. I kr. general F a t h, koji je svoj zadatak sjajno riješio.

položaja služi njime, naziva militarizmom. U Francuskoj, na protiv, ma da je ona uporedjena sa Njemačkom, a srazmjerno prema broju stanovništva, u mirno doba imala znatno veće formacije, a ma da je u ovom ratu mnogo više mobilisala, a ni u Engleskoj, čija se pomorska sila svakako nije oslanjala na mirne gradjane, naravno da nije bilo militarizma. Drugi zahtjev niemačkih socijal-demokrata, sačuvanje teritorijalnog integriteta Njemačke, isto tako neće biti priznat od strane sporazuma, jer u Francuskoj minimum zahtjeva, šlo ih zastupaju i najmirniji pacifisti, jeste ustupanje Elzas-Lotaringije. A isto tako protivnici Njeinačke ne žele ovoj priznati pravo na mirni privremeni razvitak, pošto prema riješenjima pariške konferencije, poslije zaključenja mira tek upravo ima da počne privredni rat protiv nje. Pošto dakle protivnici Njemačke neće da znaju ni za ovaj skromni program njemačkih socijalista, koji u stvari ne traži ništa više nego ono što je Njemačka imala već prije rata, to njemački socijalisti naravno moraju smatrati ovaj rat odbranbenim ratom. Njemačka socijal-demokratska stranka, dala je već praktičnog dokaza o takvom shvatanju, glasajući za ratne kredite. Ova odluka koja odbija svaku pomisao o nekim osvajanjima, a koja traži čuvanje životnih interesa i ostalih, pa medju njima i sa Njemačkoin zaraćenih naroda, trebala bi već jednom da pokaže silama sporazuma, da su široki krugovi njemačkoga naroda daleko od toga, da traže ustanovljavanje njeke njemačke svjetske imperije, već da oni skromno i s pravoin traže samo ono, što sve ostale velike sile smatraju najosnovnijim elementima, potrebnim za svoj opstanak. No postoji bojazan, da ni ovoj iziavi u Francuskoj i Engleskoj neće pridođati nikakvoga značaja. U dosadašnjem toku rata svijet je već u više maha imao prilike da vidi, kako su protivnici Njemačke stalno izbjegavali, da prime znanju raspoloženje Njemačke, koje je uvijek bilo voljno na zaključenje pravednoga mira. I u samoj ovoj odluci socijalističke državne konferencije izražava se žaljenje, što protivnici nikada nijesu htjeli voditi računa o ponovljenim izjavama njemačke socijaldemokracije, da je ona u načelu voljna na pravedan mir, a da su se predstavnici francuskih socijalista i engleske radničke stranke stalno izražavali protiv mira. Slučaj je htio, da su baš za vrijeme vijećanja državne skupštine njemačkih socijalista, francuski ujedinjeni socijalisti za vrijeme budžetske debate u pariskom parlamentu dali izjavu, koju je korisno uporediti sa berlinskom socijalističkom rezolucijom. I francuski socijalisti glasaju 6. avgusta izgledaše, da su borbe obostrano pruge izvršene. Rusi baT nijesu preduzimali nikakve dalje pokušaje, da zadobiju prostora, u toliko više, što je pjcskovito polje, koje su Rusi držali južrio Za-, recza bilo očišćeno, a njihovi protivnapadi nijesu imaii nikakvog uspjeha. Istina su Rusi s vremena na vrijeme pokušavali da zauzmu ponovo pjeskovita polja, aii su uvijek rdjavo prošli. U vremenu od 6. do 12. avgusta prikupili su Rusi kod dobro utvrdjene mosne brane Zarecze rnnogobTojne snage, da iz tog položaja mosne brane preduzmu proboj našili linija. Ruska garda, koja je đotle pažljivo čuvana, uvedena je u borbu, ali je ona pretrpila još veče gubitke nego li druga ruska odjeljenja. 13. avgusta slijedili su slabi napadi kod H u 1 e w i c z e. Kod ZaTecze pošlo je za rukom, da se povrati pješčani vis, koji je bio ponovo pao u ruske ruke. Osim toga bilo je obostrano pruge s naše strane uspješnih nadiranja. 18. avgusta jake neprijateljske snage napale su kod RudkaCzeTwiscze i dopriješe do sela T o b o 1 a. Obostrano Rudke bilo je žestokih borbi, ali Rusi nijesu uspjeli da zadobiju prostora prema zapadu. 21. avgusta Rusi su izgubili kod S m oI a r y nekoliko istaknutih rovova, a t kod Rudka—Czerewiscze pretiDili su osjetan poraz, i ako su se ruske jake mase nalazile prema položaju bavarskih konjičkih pukova, s kojima se zajedno borio c. i k. dragunski puk cara Franje br. 11. Još jednom, 28. avgusta došlo je kod Rudka—Czerewiscze šta više do pješadijskih borbi, koje su se za nas povoljno svršile. 9. septem-

za ratne kredite, ni oni ni u kom slu čaju neće pristati na mir,' iz kojega bi Francuska izašla osakaćena ili umanjena Oni su voljni na sve napore da osiguraju teritorijalnu neprikosnovenost Francuske. Dotle se francuski socijalisti u načelu slažu sa njemačkim. No u daljem toku svoju izjave oni daleko prelaze granice, kojih se drži njemačka izjava; njima nije dovoljna teritorijalna neprikosnovenost Francuske, oni kao jedan neminovan uslov za mir traže još i ponovno osvajanje Elzas-Lotaringije ili, kako oni patetički vele, vaspostavljanje prava, koje je tamo 1871. godine pogaženo. Sem toga oni još traže potpunu političku i privrednu rehabilitaciju Srbije i Belgije. Osianemo li pri ovom posmatranju u okviru grupa nekada internacijonalne socijalne demokracije, to ćemo naći, da je baš naimiroljubivija i najskromnija socijalna demokracija one države, kojoj se pripisuju najludje osvajačke namjere, dok se osvajačke težnje osjećaju kođ socijalista one države, koja veli da ima da se brani od podloga napada. Briand i Poincare mogu biti zadovoljniji sa svojim socijalistima nego li Bethmann - Hollweg sa njegovim. No dokle god izinedju onih političkih grupa, koje su u načelu protivnici svakoga rata budu postojali još takve suprotnosti u mišljenju, kao što ih ovdje vidimo, to će se isto toliko malo kao i dosada moći doprinjeti završetku rata rezolucijama kao i do sada.

Usttinflk nti Kretl. Poipun uspjeh ustaša na Kreti. K. B. London, 26. septembra. Reuterov ured javlja iz Atene, da su ustaše zapasjele cijelo ostrvo, pa i grad K a n e j u i drtiga mjesta na obali. Grčke su vlasti morale da predaju sve javne zgrade ustašama. Krećanska kraljevska garda pridružila se ustašama; lojalni su ostali jedino 11 časnika i vojnika. Ustaše zaposjele cijelo ostrvo. K. B. London, 26. septembra. ,,Da i 1 y Telegraphe“ javlja Iz Atene, da su ustaše na ostrvu Kreti zaposjeli cijelo ostrvo izuzev Kaneju. U Retimnu i Haridinu došlo je do borbi sa grčkom posadom, ali su grčke čete brzo svladana. Venizelos na Kreti. Ozbiljan položaj. K. B. Atena, 25. septembra. Reuferov ured javlja: Jutros je Vei n i z e 1 o s odavde otputovao u pratnji admirala Konđuriotisa, nekoliko viših časnika i svojih privržeitika. Vjerovatno je otputovao za Kretu odakle će po svoj prilici otići u Solun. Stanje je vrlo ozbiljno.

bra otpočela je sjeverno od Tobola nova faza ruske ofenzive na donjem Stochodu. Ta je ofenziva 11. septembra notpimo propala. Od toga dana do 19. septembra vladao je na Stochođu mir. 19. septembra prešle su savezničke čete pod zapovjedništvom generala Bernhardia u urotivna-« pad protiv neprijateljevili položaja na za-< padnoj obali Stochoda. Čete generala Fatha osvojiše jurišem rusku mosnu branu kod Zarecze, srušivšl u neođoljivom naletu četiri ruske linije. koje su se jedna za drugom nalazile, te su zadobile mnogobrojne zarobljenike. Prtisi, Bavarci i austro-ugarske čete učestvovall su u ravnoj mjeri u ovom uspjehu. Istoga dana pošlo je bavarskoj konjici za rukom, da Ruse kod Rudka—OzeTewiscze prebace i na istočnu obaiu Stochoda. Od toga dana se Rusl nalaze u većem broju samo u koIjenu Stochoda kod Kossowke na .-apadnoi obali. Borbe u odsjeku Stochođa stale su Ruse u najmanju ruku 50.000 mrtvih, a dva puta toiiko ranjenih. Njihov cilj, da nadiranjem preko Stochoda zadobiju Kowel, B r u s i 1 o v i njegov pomoćnik L c š nijesu postigll. Uenernl Snrrnli. Napočetku svake sjednice francuske komore i senata, može se vidjeti u dugom hodniku, koji vodi iz stana predsjednika do ulaza u dvoranu, zanimljiva scena: Kompanija vojnika skupi se u koridoru i vode ih dva kapetana. Vojnici sačinjavaju špalir. Čim je načinjen špallr pojavljuje se pTedsjednik komore sa podpredsjednicima