Београдске новине

'Strana 2 .

27. septembra 1916.

Beogradske Novlne

Srijeda

Broj 225

Krlza u CrčKoJ. « Nova mfnlstarska krlza. I K. B. Bern, 26. septembra. ,T«mps“ javljs, da n Ateni smatiaju đa je nelzbježna nova ministar• ka krlza. Da bl se izbjegle teškoće pri •astavu vlade govorl se o pozivanju zvaOlinib lica, koji ne pripadaju parlamentu. Kralj Konstantin ne misli, da produžuje svoj boravak u Atenl. Kraljevska je palata već satvorena. Venlzelos u Solunu. K. B. Loudon, 26. septembra. ,Daily News“ saznajc iz Atene, da je Venizelos dosada vlše puta pozivan da dodje u Solun, pa da je sada odlučio, da ode tanio da sam preduzme u svoje ruke upravu nad revoluđonarnim pokretom. Nekoliko vodja liberaine stranke već su otputovali tamc. Revolucijonarni pokret u Solunu. K. B. Milano, 25. septembra. ^ Prerna vijesti „Corriere della S e r a“, grčke su vlasti predtizele mjere, !da spriječe pridolazak u Solun revolucijonarnih časnika i momčadi. U četvrtak se pobunila posada jednog parobroda u pristaništu Soluna i predala je parobrod reiVolucijonom odboru. Na K r e t i su se demonstranti sudariJi s četama. Bilo je nekoliko mrtvih i ranjeaih. U Herakliji se predao garnizon. Oružništvo se bratimilo sa revolucijonaritna, koji logoruju kod Kanee i Retimna. Bugari zarobili u Lerinu jednu grčku četu. K. B. Atena, 26. septembra. Reuterov ured javlja, da je grčka vlada upravila notu na Njemačku jer su Bugari u Lerinu zarobili jednu grčk v č e t u. Pobjegli grčki časnici. K. B. London, 26. septembra. Reuterov ured javlja iz Atene, da je oko stotinu grčkih časnika uteklo iz raznih luka za Solun, gdje su se pridružili ustaničkim nacijonalistima.

Hjomački tmzduini napad na EnglesKu. Oboreni Zeppelini. K. B. Ainster'dam, 26. scptembra. Prema za sada još nepotpunim brzojavnini viestiina o propasti dvaju njeraačkih vazdušnih brodova čini se, da su oba broda propala kod E s s e x a. Zapovjeđnik od jednog broda je poginuo, ali nije imao na tijelu opekotina. Misli se da je pao iz čamca. Prema vijestima ,,D a i 1 y N e w s a“ primljeno je, da su strojevi na jednom Zcppclinu bili pokvareni, dok je on letio preko Essexa. Posada ovog vazdušnog broda je potpuno zarobljena. Pričanje neutralnih rnomara. K. B. Rotterdam, 26. septembra. Mornari parobroda ,,B a t a v i e r II*, koji je sinoć stigao u Rotterdam pričaju, da su vidjeli dok je brod ležao u londonskoj luci, kako je svaljen jedan Zeppelin. Čitii se, da je vazdušni brod bio pogodjen od obr'anbenih topova. Brod se spustio i u neznatnoj visini letio nad obalom. Iznenada opazili su mornari, kako se jedna engieska letilica spustila s visine nad vazđušni brod i davala signale crvenim svjetlom. Istovremeno čuo se je pucanj i Zeppelin pao je sav u plamenu. Sigurno je, da jc letač izbacio na povrijedjeni brod bombu. Kod napada je sudjelovalo 12 Zeppelina. K. B. London, 26. septembra. Prema zvaničnim izvještajima po svoj prilici nije sudjelovalo više od 12 Zeppelina kod posljednjeg vazdušnog napada na Englesku. Prema vijestirna iz pokrajine šteta je po zemlji vilo neznatna, samo je

u jednom građu istočne Engleske ubijeno jedno lice, a 11 ranjeno. Počinjena je neznatna šteta na željezničkoj stanici, povrijedjeno je njekoliko kuća, jedna je kapela zapaljena. Veliki broj bombi pao je u mare, »I na ©tvoreno zemljište. U samom je Londontt ubijeno 17 ijudi, 8 žena i troje djece, dok je ranjeno 45 ljudi, 37 žena i 17 djece. Povredjene su dvije tvornice kao i njckoliko vagona, dok su željeznička postrojenia povrijedjena samo na jednom mjestu. Vojne štete nije biio nikakve.

Austro-Usarska. Povratak grofa Czernina. K. B. Beč, 26. septembra. Jučer u četiri i po sata poslije podne stigao je ovdje bivši austro-ugarski poslanik u Bukareštu gro! C z e r n i n. S njime se povratilo i 127 austro-ugarskih podanika. SJednica odbora za promet žita. K. B. Beč, 26. septembra. U današnjoj sjeđnici ratnog ureda za promet žita izjavio je potpređsjednik S c h r a f f 1, da je doprema žita iz Rumunjske prošle godine bila osobito mnogo vrijedna, jer su uslijed loše žetve raži i zobi domaća srestva bila nedovoljna. Ove godine žetva je za mnogo bolja, osobito u ovoj vrsti žita. Izvjestilac T a u s c h e saopštuje, da je uslijed poprimljenih mjera potpuno osigurana opskrba sa hljebom sve do nove žetve. Uslijed vrlo loše žetve u Sjevernim Američkim Državania i Kanadi sile će sporazuma ove godine mnogo više patiti i teže se prehraniti nego mi. Konačno su primljeni mnogi prijedlozi u pitanju ishrane.

Rat na m I pođ morem. Zađržan holandijski parobrođ. K. B. Berlin, 26. septembra. Dvije njemačke podmornice zadržale su na otvorenom moru holandijski parobrod „Batavier II.“, koji je otpremljen u Zeebrugge. Medju putnicima bila su četiri ruska vojnika, koji su utekli iz zarobljeništva. HlemočKa. Sven Hedin kod njemačkog cara. K. B. Kopenhagen, 26. septembra. ,,B e r li m g s k e T i d e n d e“ javljaju iz Malnoa, da je S v e n H e d i n na povratku sa turskog fronta, gdje je boravio punih sedam nijeseci, bio gost u njemačkom glavnom stanu cara Wilhelma. Sven Hedin veli, da car Wilhelm i maršal Hindenburg potpuno vjemju i uvjerenl su o konačnoj pobjedi Njemačke i njezinih saveznika.

Mna cUi. Bosansko-hercegovačke zemaljske željeznice. Od 1. jula do konca avgusta o. g. vozile se bosansko-hercegovačkim željeznicama 631.832 osobe i prevezlo 268.434 tona robe, te je otuda unišlo 4,833.900 K- U istoin razdoblju prošle godine vožilo se 367.928 osoba i prevezlo 201.884 tone robe, od šta je primljeno 2,937.230 K. Ove je god ne dakle oscbni promet pokročio za 263.904, promet robe za 66.550 tona, te primitci za 1,896.670 K. Nova turska carinska tarifa. Od 14. o. mj. stupila je u Tuiskoj na snagu nova carinska autonomna tarifa. Vrhovna carinska uprava, dala je već svima carinskim vlastima odnosne upute. Poskupijivanje životnih namirnica u Rumunjskoj. O neutješnom položaju stanovništva u Rumunjskoj kazuju pisma, koja su otud

1 tajnicima i prclazi lcroz rcdove \ojnika. a oba časnika idu mu sa strane. Na vratima dvorane za sjednice pokloni se predsjednik duboko pred časnicima, a ovi odadu .sabljama predsjedniku vojniiku počast. Udaranje bulianj još oživljava scenu. Predsjednik Paul Deschavel postao jc slavan zbog degancije svoga poklona pred časnicima, prcdstavnicima vojne vlasti, koja je utjelovljena u ona dva časnlka. Pukovnlja, koja vrši slnžbu u bourbonskoj palači, gdje je smješten franceski parlamenat, stoji pod zapovjedništvom predsjednika senata. Pukovnik Sarrail bio je dug niz godina zapovjcdnik pukovnije u zgradi komore. Bio je lični prijatelj Adolfa Brissona, predsjednika komore, pa samo njcmu zahvaljujc, što je pozvan u bourbonsku palatu. Pukovnik Sarrail bio jc osvjedočeni republikanac, pa je vrlo ozbiljuo uzimao simboličko značenje prisutnosti vojničke formacije u zgradi pariamenta. Sarrail jc razumio to značenje; vojua vlast služi gradjanskoj vlasti, a vojska treba da bude zaštita rcpublikanskih i parlarnentarnih ustanova. Od republikanskog pukovnika Sarraila postao je republikanski geiicral, jedan od rijetkih, koji su zaista goiili republikansko uvjerenjc, pa su zbog toga bili ponosni. Uslijed takvog držanja zadobio je Sarrail povjerenje r'adikalne stranke, kakvo nisu nikada imali generali Andree, Picquart i Percin, naročito ako sc sjeti. što su prva dva gencrala moraia pretrpjcti kao ratni ministri. Ratnog ministra Andrea išćuškao je u javnoj sjedaici monarhistički boksač Syveton, Pic-

quart pak morao jc mnogo tr'piti zbog svoje ravnodušnosti, a general Percin loše je prošao za vrijeme rata, jer su mu podmetnute zamke intrigom. Dato mu je zapovjedništvo u Lilleu, no nisu mu date potrelme vojničke sile, kojima bi mogao izvršiti zadaću. Kad je Lille pao, obijediše ga njegovi neprijatelji zbog nemarnosti i okriviše ga zbog veleizdaje. I bsarraii je imao neprijatelja, jer je bio i'epublikanae, pa se je jedva ođbranio od neprijatelja. Izmedju njega 1 generalissimusa Joffrea bilo je razlike u mišljenju, koje su potekle iz političkog protivništva, a saradnik Joffrca, generai Castelnau, koji pcznat kao klerikalni monarhista, nije mogao imati povjerenja prema Sarrailu. Generalu Sarrailn bi oduzeto zapovjedništvo. No nijerodavni politički krugovi u Parizu nisu Jali da Sarrail padne, nego su ostali pri tome, da se Sarrailu dadc zapovjedništvo novoobrazovane vojske, icoja je ukrcana za Solun, da prisili Grčku, da se pridruži ententi. Tako je Sarraii teškom mukom došao u Solun, gdje zajcdno s Venizelosom radi o glavi kraiju Konstantinu. Ropublikanskim krugovima u Parizu to je po volji, no monarhistički krugovi optužuju generaia Sarraila, da je njegova glavna svrha, da sruši kralja i da u Grčkoj proglasi republiku pod Venizelosom kao predsjednikom. General Sarrail da je rušilac prijestolja, koji hoće da stvori republiku, isto kao 5to u Franceskoj ima generala, koji hoće da sruše republiku i da stvore monarhiju.

stigla ovamo u Beograd i koja ovako opisuju tamošnju situaciju: „Ovdje je takva skupoća, da je čovjek faktično primoran, da sve samo iz daljine posmatra i da se time zadovolji. Sve se može dobiti, ali saino po vr!o skupoj cijeni; samo je voće u nekoliko jcftinije. ali i ovo je mnogo skupije, nego što je bilo prošle godine u Scverinu." — Drugo jedno pismo glasi u izvodu ovako: . . . pišite sve u Bukarešt. Novac ćeino poslati po . . . . i to za sad 500 kruna. Pođijeliti ga sa . . . da ne skapate od giadi, jer je svuda ovladala skupoća. Ovdje se ne može dobiti ni šcćer ni spirit. Hlieb je skup, kava staje 15 franaka, a pirinač 4 franka. Za cio svijet su sada nastupila takva vremena . . . Mnoge nefazborite porodiee pobjegle su u Atcnu ... Industrija šećera u Bugarskoj. „Bugarski trgovačiđ list’* priopćuje statistilcu produkcije šećera u Bugars k o j. U tom se članku uavođe ovi podaci: S produkcijom i rafinovanjern šećera započelo se je u Bugarskoj jodine 1897. i to ponajprije samo u jednoj tvoruici 1 rafineriji šećera, koja je bila uredjena u S ofiji. Medjutim u godini 1912." i 1913. podignute su, uslijed dobrog uspjeha ove prve tvornice, još daijrrje četiri šcćer a n e i to u Rušćuku, Gorujoj Ofehovici, Kajali i u Plovdivu. Produkcijom sposobnosti -ovih pet tvornica iznosila je godine 1913. innogo više, nego što je iznosio iaktični potrošak ove zemlje. Kao tvornice šećera tako je i produkcija šećerne robe bila od đržave znatno podupirana. Godine 1911. bilo je uz sofijsku tvoriiicu i rafineriju šećera već sedam poduzeća, koja su proizvodila razuu šećernu fobu. Takvih poduzeća bilo je tri u Sofiji, a po jedno u Rušćuku, Varni, Burgasu i Tirnovi. Ova poduzeća reprezentovahu godine 1911. kapital od 4,125.375 leva, dok je u njima bilo zaposleno 777 radniita. Godišnja produkcija dostigla je sumu od 4,188.923 leva. Investirani kapital u tvorinici šećera u Sofiji iznosi tri i pol milijuna Ieva, a novo osnovanih tvornica preko 10 milijuna leva. Poduzeća za proizvodnju šečerne robc manja su i glavnica ni jednog ne iznosi više od 1,000.000 leva. Novac tiče isključivo od domačih interesenata. S i r o v i n e za šećerna poduzeča većim su đijelom iz same Bugarske. Godine 1909. bilo je iz Bugar’ske 79.4 po sto cd sviju sirovina, a u vrijednosti od 603.120 leva. Iz inozeinstva dobavljeno je dakle samo 20.6 postotaka sirovina, u vrijednosti od 156.718 leva. Godine 1909. bilo je uveženo za ove tvornice •,.vih sirovina: šećera za 80.667, gIykoze za 28.414 ieva i kakaoa za 31.552 lcva. Ova dndustrijalna grana donijela je godine 1909. čisti dobitak od 1,139.879 leva. Čitava bugarska produkcija šećera bila je do godine 1911. potrošena unutar granice, te nije dostajala za pokriće potreba, pa se je stoga moralo dosta ove robe uvažati. Gođine 1911. uvezeno je u Bugarsku 13. 942 t. šećera u vrijeđnosti od 5,315.877 leva i šećerne *robe u vrijcdnosti od 766.957 leva. Naravno ovo se je stanje posve promijenilo godine 1913., kada je ugarska vlada koncesionirala daljnje četiri tvornice šećera u zemlji, pa je od onda kako je spomenuto, prođukciona sposobnost bila puno veća nego faktieki konzum zemlje.

Zuaniens objnue. C 1 k. glavna vojna gubernija u Srbiji. S. z. i z. Nr. 822JOA. O b j a v a. 1. Sve količine rakije u c. i k. zaposjednutom pođrufju, uzimaju se za potrebe vojne uprave. Ipak svaki vlasnik smije za potrebu zadržati najviše 50 litara. Ipak mora količinu prijaviti, i za nju platiti porezu od para 65 za svaki litar tečnosti meke rakije (od najviše 25 o/o čistavog alkohola t. j. 10 gradi stare srpske gradacije) a kr. 1.30 za ljuću rakiju. Količine do 10 lilara oslobodjene su prijave i plaćanja poreza. 2. Svaki je tfiužan svoje količine rakije, koje preiaze 10 lilara, da prijavi kod opštinskog suđa, d a na dan koji ođredi olcružno zapovjedništvo. Prijavljene kolifino otkupi6e< vojna u.prava po cijeni kmna 2.20 za litar čistog alkohola, t. j. po hektolitru kruna 5.50 za s\ r aki grad slare srpske gradaci^e i imaju se na odredjenim mjestima za skupljanje, predati kupcima, knii budu ovlašćcni ođ glavne gubernije (Središta za iskorišćavanje žetve). Roba će se u gotovn plaćati. Gdje će se roba predavati, biće u svakom okmgu ođre- 1 djeno. Vlasnik robe ima da stavi na raspoloženje dobro burađ, koja će mn se besplatno vratiti đo mjesta pređaje, ili ćc mu se nađc* knnditi (isplatiti) sa 8 helera po litrtl sa j držino. r 3. Ovlošćem prođavci pića, koji kakiju imaju' i žele đa je zađrže, moraju se za ođobrenje obratiti molbom okmžnom zapovjedniku, i platiti porezu na rakiju u iznosu od krune 2.60 po Ktro čitavog alkohola. U sluČajn needobrenja poreza će se vraliti. 4. Od sada će ovlašćeni prodavci pića smjeti rakiju kupovati samo o<l same glavne vojne gubemijc (Središta za iskorišćavanje žetve) ili u prodavnicaraa, koje ona ustanovi. 5. Svaka droga trgovina sa rakijom ođ sada je najstrožije zabranjena. Trgovci, koji su rakiju već kupili, đa je na veliko prodaju, moraju količioe, kojo se kođ njih nalaze, odmah da prijavo i plate porezu propisanu u § 3. Vojna uprava će takve količine ili po umjerenoj cijeni otkupiti, ili će odobriti izvoz ilr prodaju ovl.ašćenim prodavcima pića, utvrdjujući cijenu i ostale uslove.

6. Ođ sada smije samo onaj peći rakiju, koji je za to dobio izrično (n.aročito) ođobrenje od okmžnog zapovjedništva. Novo-pečena rakija, podlcži oduzinianju pomenutoin; u fcač. 1. i 2. Pri odobrenju će okražna zapovjeđništva određiti diane, u koje se smije peći rakija i pređuzeće odgovarajuće kontrolne mjere, da bi se spriječilo skriv.anje produkta. 7. Ko protivno ovoj naredbi postnpa, naročito, ko ma koju od propisanih prijava ne izvrši, zabranjenu trgovinu sa rakijom vodi (kupuje ili prodaje), bez odobrenja rakiiu peče, ili se za to ođređienih uslova ne pridržava, ili ovakve prestupe pomažc, biče kažnjon novfanom kaznom od 10—2000 kmna kmnat i osim toga oduzeće mu se roba, bnrad, aparati za pečenie rakije (kazanice), bačtve i tostali materijal. U slučaju da se ne može novčana kazna raplaKti, bićeista pretvorena u zalvor od 1 dana do 2 mjeseca. 8. Pri unošenju u područje jednog grada one rakije, koja je uzeta za voine potrebe ne plaćaju se nikakve gradske dažbine. Za količine, koje se za potrebu grada nnose u grad (predaja ovlašćenim prodavcima pića) plaćaju se naravno dažbine. 9. Rakija se smije samo tada prenositi (transporlovati) željeznic.om, ladjom ili javnim dmmovima, kada ie sprovodi organ vlasti, koii je zato naročito (izrično) ovlaš-. ćen, ili ako jc snabdjevena propisanim transportnim listom okružnog kotarskog zapcvjedništva. Beograd, avgusta 1916. pl. Babich, generalmajor, s. r. O g 1 a s. U smislu oglasa od 18. aprila I 5. avgusta ove godine moraju se svi kov i n s k t (metalni) predmeti kao b a k a r, m j e d i drugo predati kod ureda za sktipljanje kovina na beogradskoj stanici, pa će se ovi predmeti do 30. septembra ove god. u gotovom plaćati. Od 1. oktobraove godine zaplij e n i ć e se ovakovi predmeti kod koga se budu našli, a da neće biti plaćeni. Beograd, 26. septembra 1916. C.l k. zapovjeđništvo mosne brane i grada Beograda, kao okružno zapovjedništvo. Oglas. Obvezani su svi trgovci, a i sva privatna lica, koja imaju na stovarištu peći (furuna), pa bilo to gvozdene peči, biio zidane keramitske, da svu svoju zalihu pismeno prijave najdilje do 28. septembra cv. god. kod vojno gradjevinskog odjeljenja vojne glavne gubernije u Beogradu, Miloša Velikog ulica br. 27. Prijaviti se moraju sve peći kakve bilo konstrukcije, koje nijesu bezuvjetno potrebne za vlastitu potrebu. Na osnovu te prijave vojno gradjevinsko odjeljenje označiće one peći, koje su potrebne za vojničke svrhe, a takve će peći bez odobrenja vojno-gradjevinskog odjeljenja neće smjeti prodavati, niti u opšte uklonitl sa mjesta gdje sađa stoje. Peči, koje budu potrebne v o j no-gr a d j e v i n s k o m odjeljenju otkupićeseod vlasnika po odgovarajućim cijenama. Prijava mora biti pismena, a u njoj ima da se naznače slijeđeči podaci: 1. ime i adresa vlasnika; 2. mjesto, gdje se sađa nalaze peći; 3. ime tvornice, koja je izradila peć, vrata peći (zidana peć sa pečnjacima, željezne peči za punjenje, peći za trajno loženje, obične peći od lima iii ljevanog gvoždja i t. d.), dalje moć grijanja peći i vrsta goriva, za koje je on3 podesna. 4. Cijena peći franko skladište (odnosno mjesto gdje se one čuvaju). 5. Jeli uz peć ima potrebni pribor i dijelove, kao cijevi za dim (sulundari), cijevi sa koljenom, okviri i rozete, zatim žeIjezne ploče pored peći, vatralj i lopatice za ugalj. Eventualna objašnjenja mogu se dobiti svakoga dana od 11 do 12 sati prije podne kod vojno-gradjevinskog odjeljenja soba broj 24. Peći, koje vlasnik bude propustio da prijavi, zaplijeniče se, a njihovi će vlasnici osim toga zbog neizvršenja ove naredbe biti kažnjeni novčano ili zatvorom. C. t k. Zapovjedništvo mosne brane I grada Beograda, kao okružno zapovjedništvo.

Ruzne uijssii. t August Leskien. Tajni dvorski savjetnik, redoviti profesor slavistike i ravnatelj indogermanskoga zavoda na lelpzigškom sveučilištu, umro je iza odulje bolestl u 77 godini. Svajcarska I prljedlozl za mir. U izvještaju savezne skupštine o podnešenim joj prijedloziina za intervenciju u korist mira, veli savezno vijeće, da je razumljiva želja za mirom kao i kod ostalih, kako zaraćenih, tako i neutralnih naroda. No ovako vrljeme za neposredan rad u tome smislu još nije došlo. Rad kongresa neutralnih država, koji bi se imao sastati bio bi bez ikakvog izgleda na nspjeh, ako se ne bi prethodno zasebnim pregovorima sa pojedlnim državama utvrdili zahtjcvi zaraćenih strana, a takovi su pregovori za sada još nemogući. A neuspjeh takve konferrncije bio bi od ogromne štete za stvar mira. Još manjeg bi izgleda imala opšta konferencija sviju država — kao neka treća baška konferencija. Savezno veće moll saveznu skupštinu, da ništa neposredno ne preduzme po ovim prijedlozima. lzražava nadu, da će ipak najzad doći željeni čas mira.

Posiuetfnle Umeoijetfi. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. K. B. Berlin, 26. septembra. Zapadno bojište: Front prijestolon?bIjednika Rupp r e c h t a bavarskog: Jučer, četvrtog dana ogorčene topničke borbe izmedju Ancre i Somme, pošla je francusko-engleska pješadija na cijelom frontu jednovremeno u napad. Borba, koja je počela u podne, bjesnila je dalje istim ogorčenjem cijele noći. Izmedju Ancre i Eaucourta 1‘ Abbaye neprijateijski je juriš suzbijen već u našoj vatri ili je skrhan ispred naših redova. Valja priznati uspjehe, koje su naši protivnici izvojevali istočno od Eaucourta 1‘ Abbaya osvajanjem sela, koja lcže na liniji Gueuđecourt — Bouchavesnes, ali prije svega treba odatl priznanje našim junačkim četama, koje ovdje vode borbu udruženim glavnim englesko-francuskim snagama i strahovitom ulaganju masa ratnog materijala, pripremljcnog u mnogomjesečnom radu cjelokupne neprijateljske ratne industrije. Kod Bouchavesnesa i dalje na jug do Sornme skrhao se ponovljeni francuski nalct pod najtežim gubitcima. Istočno bojfšfe: Front maršala princa L e o p o 1 d a bavarskog: Potpuno je propao pod najtežim žrtvama šest puta ponovljeni neprijateljski napad kod Manajowa. Poslije ogorčeue borbe, jedan od naših letača oborio je kod Borgunya (istočno od Kreva) jeđnu rusku džLnovsku letilicu. U istom je kraju u vazdušnoj borbi podiegao jedan ruski jednoplošnjak. Front kor.jičkog generala nadvojvode K a rIa: Odbijeni su žestoki neprijateljski napadi u oblasti Ludowe, a dalje na jug djeliinični napadi. Erdelj’sko bojište: U s i b i n j s k o m (hermannstadskom) odsjeku naše čete vrše uspješan napad. S obiju strana grebenske linije od szurduckog do vulkanskog klanca rumuujske snage zauzeše pogranične visove. Same posade klanaca odbile su sve napade. Noćas su se one po naređjenju povukle. Balkansko bojište: Froiit maršala pl. M a c k e n s e n a. Na frontu nema naročitili događjaja, Jedan vazdušni brod i letači ponova napadoše na Bukarešt. Maćedonsko bojište: 24. septembra biio je nekoiiko omanjih borbi istočno od Prespanskog Jez e r a, koje se povoljno svršiše po Bugare, isto kao s obiju strana od Lerina. Mjestimično žestoke topničke borbe. Prvi zapovjeđnik glavaog stana pl. Ludendorff.

Ztočin prema vlastitim vojnicima. K. B. Beč, 26. septembra. Iz glavnog stana za ratnu štampu javIjaju: Kao što je javljeno u austro-ugarskom zvaničnom izvještaju, austro-ugarski je zapovjednik na Cimonu pontidio primirje od nekoliko sati na tome odsjeku radi spasavanja talijanskih vojnika, zatrpanih eksplozijom. Prijedlog je glasio, da Talijani 25. o. nij. od 2 do 7 sati po podne obustave vatru. 25. septembra u podne poslao je načelnik štaba talijanskog zapovjednika, generalmajor Albricci (bivši talijanski vojni ataše u Beču) odgovor, kojim se prijedlog odbija sa motivacijom da su aust-o-ugarske čete'mogle spasti zatrpane Taiijane u vremenu od eksplozije mine pa dok Talijani nijesu otvorili paljbu. Jasno se vidi neiskrenost ove motivacije, kad se ima u vidu vijest „Agenzie Stefani“, datiranu od 24. o. tnj. U toj se vijesti javljalo, da je taiijanska pregradna vatra na Monte Cimone odmah otvorena. Pa i da je proteklo neko vrijeme do otvaranja paljbe, austrijske čete opet nijesu moglc stići da spase zatrpane, pošto su tek u veče pronašle mjesto, gdje su Talijani bili zatrpani, a sve se još sa novih mjesta_. čulo zapomaganje. A i iskopavanje zahtijeva duže vrijeme. Upornont žestokom talijanskom vatrom onemogućeno je sada već spasavanje, a ovi griještiici sada očekuju smrt u teškim mukama, za koju će imati da zahvale grubom cinizntu svoga zapovjednika.

Podpomaže probavu .hi74.‘^-^HA'rTOVJn\ ( giesshubler ) \ČISTA PRIBODNA ALKAUČNA S Biomti MM i 1 M i Karloirevari (HarlsbaS). Za trupe, zavode, menaže 1 za pripadaoce c. I kr. kao c. njemačke vojske u vojnoj prodavnici c. i kr. vojnog-Oenerat-Gouvernementa, Belgrad, Oarde kasarna.