Београдске новине

Strana 2. ' -

29. septembra 1916.

Beogradske Novtne

Petak

Broj 227

Medjutim se ! „Deutscfiland" već sprema za put te će uskoro preduzetl svoj drugi put za Ameriku.

Krlza u GrčKoj. , Ultimatum Grčkoj. Kb. Atena, 28. soptembra,^eon Asti“ veli, da saveznici ipr'emaju podnošenje uitimatuma Grčkoj. U tome ultimatumu pozvaće se grčka vlada, da u roku od pet dana ili objavi rat Bugarskoj ili da pristanak na potpuno razoružanje, otpuštanje časnika i vojnika, te predaju cjelokupnog ratnog materijala i željeznica saveznicima. Ultimatum će biti obrazložen time, da je grčka vojska inače nepotrebna, a, kako pokazuje slučaj sa ka.valskiin zborom — čak šta više f opasna po saveznike. Uspjeis ustauka na Kreti. K. B. Paris, 28. septembra. ,,Journal“ javlja iz Atene: Nenaišavši ni na kakav otpor prodriješe 7.000 Krećana u K a n e j u, glavni grad ostrva zaposjednuše sve javne gradjevine, iz kojili su istjerali pređstavnike vlasti. Postavljen je privremeni odbor, koji će upravljati državnim poslovima. Redovne grčke čete priključile su se sa neznatnim izuzctcima pobunjenicima. Sada na ostrvu ima 30.000 naoružanih pobunjcnika, koji su apsolutni gospodari situacije na Kreti. 1 rnornarica se prikijučuje revoiuciji. K. B. London, 28. septembra. ,,D a i 1 y Telegraphe" Javlja iz 'A t e n e, da je tofpiljer ,,L o n h i“ napustio svoje mjesto opredjeljenja i pošao da se priključi nacijonalistima. Zapovjeđnik i većina časnika grčke posade na Krfu krenuli su na Solun. Obim pokreta. Kb. Solun, 28. septembra. Po jednoj ,,Reuterovoj“ vijesti van svake je sumnje da se revolucionarni pokret širi; najveći je dobltak Krf, koji se oglasio samoupravnim i koji je gotov da zajednički radi sa odborom narodne* odbranc u S o 1 u n u. Venizolos stigao na Kretu. — Preokret u mišljenjima. Kb. Lugano, 28. septembra. Talijanski listovi javljaju, da je V e n iz e-1 c s već stigao na K r e t u i produžio put za K a n e j u. Gencral Matiopulos i 3u ćasnika njegove divizije, kao i pukovn>k J o a n o n, zapovjednik K r f a prist ili su uz venizelistički pokret. Nekoliko listova promjenili su dosadašnje držanje 1 sada traže stupanje u rat pfotiv Bngar70 rvnclanilr q Urvi» ci» nrAtiuni^i l \h:nlzđosovi uputiše kralju memorandum kojii.t se traži mtervencija. Venizelosov doček. Kb. Atena, 28. septembra. Po jednoj Havasovoj vijesti, brod ,,Atroniilos“, na kome se nalaze V e n izelos i admiral Konduriotis ukotvio se kod Kaneje; gradjanske i vojne vlasti spreinaju vcličanstveni doček. List ,,Kairi“ javlja, da su Grci u Nikosii (Kipar) odiučili da se pridruže narodnoin odbranbenom komitetu. Grčka se vlada ogradjuje. Kb. Berlin, 28. septembra. Jučer je ovdašnji grčki posianik došao ti miriistarstvo spoljnih poslova i saopšlio je. da je ukinuta grčka cenzura, a da nju u Ateni sada vrše predstavnici sila sporazuma. Prema toine grčka vlada izjavljuje, da ne prima nikakvu odgovornost za vijesii, koje će od sad stizati iz Grčke. Zbor protiv revolucije. Kb. Atena, 28. scptembra. Ovdje se govori o priredjivanju jednog zbora, koji če osuditi revolucijonarni pokret. Ovo stoji u vczi sa odlukama, koje su donijete na jednom sastanku G u n a r is o v i h privrženika. Posredovanle lzmedju kralja I Venlzelosa. Kb. London, 28. septembra. ,,Daily Telegraph" javlja iz Atene. da je po jednoj vjcrodostojnoj vijcsti bivši ininlslar Vanikatan (?) ponudio svoje posredovanjc tamcdju kralja i Veniz e 1 o s a. U Ateni se u opšte hladnokrvno razmišlja o cljclom stanju.

Rat sa Rumunjskom. Odbrana sjeverno Dobrudže. (Naročltl brzoiav „Beogrfldskih Novlm'‘) Žencva, 28. septembra. Prcma izvjcštajima pctrogradskih lisiova da se s obiju strana t u 1 c e j s k e tinfje, kao i neposredno ka strateške pruge Cernavoda—Konstanca žurno radi na utvrdjivanju. Mnogo hiljada ruskih i rumunjskih radnika i kulučara rade na ubrKavanju tih poslova. Podiže se obimni rovovski sistem, kao što sc u opšte preduEimaju sve mjere, da se spriječi očekivani apad u sjevernu Dobrudžu. Letački napad na Bukarešt. (Naročitl brzojav „BeoEradskib Novlna".) Ženeva, 28. septembra. !z Bukarešta javljaju: Jučer poslije podne pojaviše se pet neprijateljskih letača nad glavnim gradom. Od njihovih bombi poginuio je 50 osoba, a ranjeuo je njih 100. Matcrijalna je šteta znatna.

Rovenje protiv Bratiana I kraija. (Naročiti brzojav »Beogradskih No\ina«; Ziirich, 28. septembra. Prema vijestima iz Stockholma, tamo đoznaju iz Bukarešta, da su rusofili u veliko otpočeii da rade protiv Bratiana, koga žele da obore. Napadaju i samog kraija. Take Jonescu i Filipescu teže da se dokopaju vlade i da obrazuju kabinet, u kojemu Bratianu ne bi učestvovao. U tome ih smjeru pomaže rus^i poslanik. U opšte izgleda, da Rusija želi potpuno uzeti u svoje ruke rumunjsku politiku.

Borbe Q hatedonljl. Francuski izvještaj. K. B. Solun, 27. septembra. Zapovjedništvo istočne vojske javlja: Na S t r n m i i V a r d a r u slaba topnička djelatnost. Istočno od Crne Reke Bugari napadoše jakim snagama važne srpske položaje na Kajmakčalanu. Tri žestoka napada slomljena su unakrsnom vatrom iz mašinskih pušaka, koje su Bugarima nanijele znatnih gubitaka. Srbi zadobiše 50 zarobljenika medju kojima jednoga časnika. Na našem lijevom krilu naše je topništvo žestoko gadjalo neprijateljske poIožaje. Gfsnzlua na zapsfin. Francuski izvještaj. K. B. Paris, 27. septembra. Tri sata poslije pođne: Sjeverno ođ Somme naše se čcte utvrdiše u zauzetim položajiina. U toku noći N i j e m c i nijesu pokušali nikakav protunapad. Južno od S o m m e bilo je žestoke topničke borbe. U oblasti B a r 1 e u x a Francuzi sjajno lzvedenim napadom zauzeše šumu istočno od Vermandovilersa, koja je štrčala u francuski front, a koju su Nijeinci snažno utvrdili i branili. Inače u toku noći svuda je bilo mifno, Kb. Paris, 27. septembra. 11 sati u večer: Poslije žestoke topničke pripreme neprijateij je sjeverno od S o m m e upravio žestok napad na naše nove položaje od Bouchavesnesado južno od majura kod Bois l’Abbe; sjajnim protivnapadom naše čete jurnuše na snsret neprijateljskim napadnim kolonama i odbaciše ih u neredu nanijevši im velike gubitke. Zadobismo 250 zarobljenika od kojih šest časnika, zaplijenili smo osam mašinskih pušaka. Znatno smo proširili svoje uspjehe istočna i jugo-istočno od Faucourta, prodrijesmo u šumu Salnt Pierre Vaast. Sa ostalih dijelova ironta nema ničeg novog. Belgijski izvještaj: Na beigijskom frontu nema ništa novog. Fntrieski IzvicštaL K. B. London, 26. septembra. Večernji izvještaj: Kao rezultat zauzeća Fregicourta } Morvala francuske i engleske čete na desnome krilu zajednički zauzeše C o m b 1 e s. Odbili smo snažne protunapade u odsjecima M o rvai i Les Boeufes uz teške gubitke po neprijatelja. U središtu zauzesmo na juriš utvrdjeno selo Gueudecourte i istjerali smo Nijemce u neredu iz njega. Na našcm lijevoin krilu zauzeii smo T h i e p v a 1 i vis istoćno od njega podrazumjevajući tu i šanac, nazvan „Hohenzollernski“. Vis je bio utvrdjen vješto namjcštenim sistemom rovova i grdnim preprekama od žice. Odbrana je bila strahovita. Uspjesi zadobiveni zadnjih dva dana mogu se smatrati znaćajnim. Kb. London, 27. septembra. Na bojištu sino danas zadobili sjajnlh uspjeha. Sjevero-zapađno od Flersa naše čcte zauzeše neprijatcljskih rovova u obimu od 2000 jardi. One su sada izravnale front sa istočnom stranom mjesta E a uc o u r t 1* A b b a y e. Sjevero-istočno od Thiepvala bilo je žestokih borbi, u toku kojib naše čete podjoše na juriš. Naše čete sada drže utvfdjenje poznato pođ imenom Stuffov šanac na glavnom visinskom grebenu 2000 jardi sjevero-istočno cd sela. U Comblesu, gdje su i naši saveznici zadobili mnogo plijena, zaplijenili smo preko 1800 pušaka, 4 prsifalice za zapaIjive tcčnosti, nekoliko hiljada zrna topovske municije. Sa zarobljenicima, zadobivenim za ova dva dana, penje se ukupan broj zafobljenika zađobiveuim za zadnjih H dana na 10.000. Jučer smo razorili dvije neprb'ateljske ietilice 1 dva osmatračka balona. Nestalo je dviju naših letilica. Engtesktt l kolonije. Vazdušni napad na London. Kako je propao jedan Zcppciin. K. B. London, 28. septeinhra. »,T i m e s" daje ove detaije o propasti onog njemačkog Zeppelina, koji je bio prinudjen da se spusti: Zeppelin se polako sruštao, a kad je stigao na zemlju već je izgledalo, da će čitav pasti šaka Fnglezima, kada na jednom posada najvećom brzinom iskoči iz njega i otrča na izvjcsno rastojanje od vazdušnog broda. Odmah zatim odjeknula je strahovita ekspiozija, a cijela je letilica izgorjela izuzev obmotača od alumlnija. Požar je trajao oko jednog sata. Prošlrente engleske vojne obaveze. K. B. London, 28. septcmbra. ,,M anchester Guardian" javlja, da se ozbiljno ima u vidu proširenje vojne obaveze na ljude od 45 do 18 godlna, i to ne saino iz vojničkih razioga nego ii prije svcga za to što je to Francuska

učinila. Njekoliko stavova iz Briandovog govora shvataju se tako kao, da Francuska traži da saveznici u tom pogledu podnesu iste napore.

Itttiljtt. Talijanski izvještaj. K. B. Rim, 26. septembra. U dolini A s t i c a naša neprestana žestoka topnička vatra i prcgradna vatra protivu vrha C i m o n e spriječava, da se tamo utvrdi. Na izvoru V a n o j a produžilo je penrijateljsko topništvo jučer intenzivr.u djelatnost na naše položaje sjeveroistočno od C a u r i o 1 a, ne mogavši uzdrmati naš žilavi otpor. U dolini gornjeg C o i d e v o 1 a odbijeni su uz teške gubitke po neprijatelja sve žešći protunaoadi pfotivu položaja na padinama Sieia, koji smo zauzeli 23. ov. mj. Na ostalim dijelovima fronta bilo je topničke djelatnost). Naše bateriie izazvaše eksplozije i požaie u Pescosti (corvarsca dolin.i), dok je protivnik izbacio nekoliko granata na g o r i č k a predgfadja, neprijateljski letači bacili su bombe na G r i g n o C i smon. Jedan je poginuo nekoliko njih ranjeno. Rusljtt. Velike promjene u ruskoj politici. (Naročiti brzojav ..Beogradskih Novina *.) Bcrlin, 28. septcmbra. Ovdašnji ,,L o k a 1 a n z e i g e r“ saznaje iz Stockholma, i to tobož iz najpouzdanijeg izvora, đa pređstoji t o t a 1 n a proinjena u ruskoj politici. Prema tim vijestima ministar predsjednik Stirmer blće smijenjen sa položaja minl9tra predsjednika i ministra spoljnih poslova i dobiće mjesto poslanika u Rimu. On je po v i š i m uputstlvima podnio ostavku. Kao njegov naslijednik pominje se grof Kokovcev, nekadanji ininistar finansiJa u Stoljipinovom kabinetu, a poslije pogibije ovoga ministra predsjednika, i sam predsjednik ministarstva. Očekuje se, da bi grof Kokovcev i u ostalim ministarstvima izveo znatne promjene.

Roi na ittofu I pod irorem. Jedna podmornica potopila 22 broda za 24 sata? Kb. Amsterđam, 28. septembra. Jedan holandijski parobrod doveo je u Ymuiđen posadu britanskog remorkera ,,E y n t h i a“, koji je potopHen od jedne njeinačke podmornice. Kapetan remorkefa veli, da mu je zapovjednik niemačke podmornice djAi je on sa posadom uapustio brod, rekao' da je za zadnjih 24 sata potopio 22 broda. Nov tip njemačkih pođmornica. (Naročiti brzojav »Beograđskiii Nov.'na«; Berlin, 28. septembra. Engleski pomorski kritičari javijaju za pojavljivanje novoga tipa podmomica, koje su u njekoliko pogleda savršenije nego do sada. Tako one nose njekoliko puta više torpeda nego li do sada. Osirn toga torpedi se jednovremeno na nekoiiko strana mogu ispaliti. Dvomjesečni talijanski gubici. K. B. Milano, 28. septembra. Kako javlja „Corriefe della Ser a“ Italija je u toku jula i avgusta mjeseca radom neprijateljskih podinornica izgubila 12 parobroda sa ukupno 48.481 tonom i 41 jedrilicu sa ukupno 22.525 tona; 7 parobroda sa ukupno 22.000 tona bili su napadnuti od podtnornica, ali im je pošlo za rnkom da umaknu. Nevoiia norveškog broda. K. B. Kopenhagen, 28. septembra. ,,N a t i o u a 1 T i d e n d e“ javlja iz Christijanije, da se norveški parobrod ,,P r u n d e 11 e“ nasukao blizu Bergena. Društvo za spasavanje brodova ne smije da mu podje u pomoć, pošto je viasnik toga broda na cngleskom „crnom spisku". Društvo za spasavanje boji se, da će joj iz Engleske odreći dalje liferovanje ugijena, ako bi ona spasla ovaj brod. Sada ovaj brod mora da čeka dok se ne sniiluje kakav parobrod, koji loži njemačkim ugljem te je na taj način nezavisan od engleskog pritiska.

Hojnovile Urzojavne vilesil. Neuspjeh štrajka? Kb. Ncw-Yori{, 28. septembra. I ako je za večeras zakazan opšti štrajk, ipak ncma mnogo vjerovatnosti, da će on doista otpočeti. Mnoge su zanatlije odbile da se pridruže štrajku. Vodje zanatlija izjavili su, da se 250.000 ljudi odazvalo pozivu, koji je na njih upravljen.

Grtd l okolicfl. Otvaranje dobrotvornog bazara. Prilikom imendana Nj. Veličanstva otvoriće se 4. oktobra dobrotvorni bazar u „Moskvi". One gospodje iz posade, koje su voljne da privremeno učestvuju pri otvaranju, umoljavaju se, da u subotu 30. ov. mj. u 4 sata po podne dodju u ,,Moskvu“ na dogovor. Za učešće bi trebalo do petka u večer javiti c. 1 k. zapovjedniŠtvu mostobrana pismcno, usmeno ill teleionski. Uinoljava se za što življc ućešćc.

Premješlanja komande gradjanske bolnlce. Komanda i kancelarija gradjanske bolnice premjcštene su od 26. o. mj. u Car Dušanovu ul. 19, teleion 107. Podgorički muslimani za Crvenl Polumjesec. Kako nam javljaju sa Cetinja, 27 podgorlčkih muslimana prirediii su skupljanje priloga za turski Crveni Polumjesec, skupljeno je preko 30.000 krut’.a, koje su predate na opredijeljeno mjesto. Zasijavanje zemljišta mahunastim biljem. Pozivaju se sv,i vlasnici imanja u opsegu grada Beograda, koji bi htjeli svoje zemIje sa niže označenim mahunastim i uljnim biljem zasijavati, da se najdalje do 10. oktobra prijave u uredu ces. i kr. odjeljenja za zasijavanje u Kralja Aieksandra ul. br. 68. Cijene s.emenn su utvrdjenje i prodaje se: Pasulj, sočivo, grašak 100 klgr. 40.— kruna Sjeme od kudelje i suncokreta «40.— „ „ „ lana i repice 40.— „ „ „ bundeva 50.— „ Griz kao hrana za đjecu. Radi ishrane male djecel đojenčadi (odojčadi) opština grada Beograda nabavila je i izvjesnu količinu griza, koji su od juče i otpočele da prodaju prodavn'ce brašna opštine grada Becgrada. Griz je odlične kakvoče i staje 1.50 kruna kilogram. Griz tnogu dobijati samo djeca do 2 godine starosti i davaće se u prodavnicama samo dokazom o starosti djece prema prijavama redarstvenim i legit'macijama. Posebne kakove iznimne dozvole neće se i z d a v a t i. Kuponi za oktobar. Kao što smo ranije javili od danss su otpoćeli kotarevi opštinz grada Beograda, da izdjju kupone za hljeb i brašno za mjesec oktobar. Ovi kuponi su bili ranije oštampani prije nego što je donijeta odluka 0 novom dnevnom obroku hijeba i brašna gradjanstvu u Beogradu od oktobra, po kojoj se đopušta upotreba po jednom licu od 240 grama brašna ili 320 grama hljeba dnevno, te je na njima označen dnevni obrok hljeba i brašna po ranijoj proporciji to jest 400 grama hljeba ili 300 grama brašna dnevno. Skreće se pažnja gradjanstvu, da nov dnevni obrok hljeba i brašna stupa u život 1. oktobra i od tada će se na prodavnicama brašna opštine grada Beograda dobijati brašna po kuponima po onoj proporciji to jest po 240 gratna od lica dnevno, a ne kako je naznačeno na kuponima, kao i na povlašćenim hljebarnicama brašna po 320 grama hljeba po licu dnevno i ako na kuponima stoji da vrijede za 400 grama dnevno po licu. Za ove kupone vrijedi sve ono što smo jučer javili o uredjenju novog obroka hljeba i brašna. Prodaja kafe. Opština grada Beograda nabavila je veću količinu k a f e u zmima i od jučer otpočele su prodavnice životnih namirnica opštine grada Beograda prodaju ove kafe. Kafa je vrlo dobre kakvoče i stije kilogram 14 kruna. Kafa se sada može dobiti u prodavnici životnih namirnica u Bitoljskoj uiici. Kafa če se dobijati prema broju Članova u porodici prema legitimacijama, koje izdaju kotarevi opštine grada Beograda. Nadjen novčanik. U jednim tramvajskim koiima nadjen je novčanik sa 200 dinara u njemu. Vlasnik neka se javi kancelariji c, i k. tiamvaja. Mangup konj. Na putu za Banjicu nadjen je konj sa amovima, koji je lutao bez gospodara. Predat je vojnoin radarstvu. Sudar. N3 uglu Car Dušanove i Dositijeve ulice dogodio se sudar izmedju tramvajskih kola i jedmh volovskih kola c. i k. trena. PriHkom suđara ranjen je sprovodeći vojnik 1 povriiedjen jedan vo. Vojnik je prenijet u boluicu. Objava. Važnost dobijauja zejtina iz koštica ođ voća zihtijeva skupljanje tih koštica. Siedište za iskorišćavanje žetve osnovalo je u Travničkoj ulici br. 13, skladište za skupljanjekoštica, gdje će otkupljivotl koštice od trešanja, šljiva krupnihi sltnih, kajsija 1 bundeva, koje moraju da budu os u š en e, od voćnih mesnatih dijelova očišćene i sortlrane; i odmah pri prijemu plaćatiugotovuito: za koštice od trešanja, šijiva i kajsija 10 helera, za koštice od bundeva 50 helera za svaki kilogram. Koštice od breskve neće se uzimati. Pošto će se i najmanja količina otkupljivati, preporučuje se, da se naročito d j e c a upute na skupljanje koštica od voća. Koštice se imaju predavatj sortirane po vistama voća. Središte za iskorišćavanje žetve c. i k. vojne glavne gubemije.

IMfl prlvredo. Gospodarstvene prilike Turske. Nakon dogadjaja od 1908. turska se carevina preporadja u svakom pogledu, a naročito u gospodarstvenome. Jedna od najgiavnijih potreba Turske bilo je provedenje vrijednosne reforme. Ovo je pltanje bilo jcdna od glavnih briga Turske, jor nije bilo u Turskoj po svim krajevima je-

dinstvene vrijednosti za zlato i srebro. Sada je to uredjeno zakonom od aprila ove godine, kojim se uvadja jedinstvena vrijednost i onemogućuje safafima (mjenjaćima), da špekuliraju. Uporedo s ovim zakonom od važnostl su i mjere za unapredjenje poljoprivrede. Osnovana su — naročito u Maloj Aziji poljoprivredna nadzorništva, koja madu da vode brigu samo o poljobrivredi. Od kolike će to biti važnosti za one plrdne krajeve, ne trcba ni isticati. Kako se u ovoj struci živo radi, pokazuje i okolnost, da je ministar za poljoprivredu udredio, da se naskoro u Carigradu otvori pdjoprivredna izložba, na koju će pojedini viiajeti poslati uzorke svojih poljskih proizvoda. Velika se briga posvećuje i podizanju stočarstva, koje je u Turskoj vrlo izdašno, ali koje jc prilikama vremena dosta i stradalo. Tako su Englezi izvezii najbolje konje iz Mezopotamije u Egipat, te je turjka vlada neposređno pred rat zabranila svaki daljnji izvoz. Nastojanjem Enver-pašc osnovano je društvo, koje ima zadaču da se bavi poboljšanjem konjskih pasmina kao i druge stoke. Po zadnjim statističkim podacima od 1913. u Turskoj ima do 1S inilijuna glava stoke, a od toga 7 milijuna goveda. 2’/» milijuna konja i 35 milijuna ovaca. Po mišljenju nadiežnih krugova v e ovaj iu, • : e i podvostručiti i potrostrućiti. Jednako se živo radi i o unapredjenjn gojenja pamuka. Turska proizvodi do•iar pamuk, a učiniće se sve, da se gojidba pamuka poveća. S tim uporedo nužno je učiniti neke Izmjene u turskom trgovačkom zakonu, kako bi se trgovina pamukom preuredila prama zahtjevima novog vremena. U ovu se svrhu sastavio i odbor pod predsjedanjem predjašnjeg ministra gradjevina Halađžiian-efendije, koji priredjuje odnosnu zakonsku novelu. Središnje vlasti imadu interesa u stvari razvoja kulture pamuka u Maloj Aziji, Siriji i Mezopotamiji, pa one radosno pozdravljaju ovaj rad. Kako se živo pretresaju pitanja turske poijoprivrede, Izbila su na dnevni red l pitanja natapanja (navodnjivanja). Počam od ustavne ere amo u velike ljalo o natapanju Mezopotarjflje^Jćonije j Adane. U pfvom se redu r/fdj 0 uredjenju rijeka i o gradjenju bmv^jeva. I u rudarstvu je dfrugojačije. Rudarski Je zakon na dnevnon« redu, a pojačanom se živalinošću podiž/J industrija sumpora u Keče Burnu kao G kopanje nikela. Turska vlada je preuze$ a u svoju upravu majdan nikela u Ak^ a ji kod Kartamunija ,,Tasvir-i-efkiar“ / radosno pozdra» odluku, veleći d% će nikel dobro d mačkoj i Aust/ 0 _Ugarskoj radi svrha. f — fTržne cijene u SarajeJu. U srijedu 20. ov. mj. zabilježene su ove tržne cijene u Sarajevu: sijeno 12 do 14 K, slama 10—12 K, jabuke i kruške 36—40 K, groždje 120—140 K, ani luk 80—82 K, travnički sir 380—400 kruna. Pernatoj živini po paru ci]ena: kokoškama I patkama 10—20 K, guskama 14—26 K, a ćuranima 16 do 30 kruna. Polugodišnji biians „Bodencreditanstait“-a. K. B. Beč, 28. septembra. „Allgemeine Osterreichische BodencreditanstaIt“ u polugodišnjoj'svojoj bilansi pokazuje čistu dobit od kruna 9,413.540 prema kruna 7,794.610 ianjske godine. Računajući na povišenu glavnicu, koja sada iznosi 63,000.000 kruna, ova čista dobit iznosi 27,27% od cjelokupnog kapitala, prema 25,84% lane ili kruna 81,80 od dionice prema kruna 77,50 od dionice lanjske godine.

Rozne uijssii. O Rumunjlma u IstrL U „Slovencu" piše povirski župnik Barbić o Rumunjima u Istri slijedeće: Kada su se ovi Rumunji naselili medju istarske Hrvate, ne može se tačno kazati. Misli se, da su krajevi ispod Učke bili jako ispražnjeni uslijed kužnih bolesti. Da se nadomjeste žrtve, pozvali su ondašnji knezovi balkanske narode, te ili naselili u srednjoj istri. Rumunji su koinpaktno naseljeni u župama Brdo, Šušnjevica, u selima Gradinje (župa Paz) i Zejane (župa Mune). U Brdu i Sušnjevici nema više ni jednog Čistog rumunjskog imena, ondje su im preziitiena sasvim pohrvaćena te svršavaju na -ić. Najviše se zovu Ljubičić, koje ime nalazimo u Dahnaciji. Narod je ovaj marljiv iipošten. Bili su bez hrvatske škole, koji su mnogo puta molili, dok su naprotiv tailjansku školu odbijali i radje čekali hrvatsku opć. upravu i hrv. školu. Zirpniku se Barbiću smillše, što su tako zapušteni, te ih je on sam besplatno podučavao u čitanju i pisanju, tako te su se za ki’atko vrijeine naučili najpotrebnije ri» ječi. Velika je razlika izmedju njihovog dijalekta i novorumunjskog jezika. Pokazao sam rumunjskim vojniclma knjigu, pisanu lstarsko-rumunjskiin dijalektom. Vojnici su ovi rekli, da to nije rumunjski jezik. Neko je razlagao, da ima istarskih Rumunja ,,Čiribirci" dolaze od riječi imena ribe ,,čiri“. Ne vjerujem, da njihovo ime odatle prolstiče. Ja sam ih pitao, ako znadu, zašto ih ovako zovu. Oni su to tako razložili: ,,Čire“ u njihovom jeziku znači drži, a ,,bire“ znači dobro, dakle drži dobro. U novo-rumunjskorn jeziku drži znači „ciine“ a dobro „bine“. Gotovo svagdje, gdje 1* u Istarsko-rumunjskoin jeziku ,,r“, u novorumunjskom Je „n“, kao n. pr. birc, bine — cire, ciine itd.