Београдске новине

3r. 270.

BEOGRAD, subota 11. novembra 1916.

Izlazii daavno u jutro, ponedjeljkom pcslije podna. Predijc i«: ■ Be*gnutn 1 u kr*'?vima za- - , ••sjedautlmod cafkkol kr»- (j I fevskih čett p« cijoto *4

• Hrvatskoj - Slavoolfi, HerceeoviaJ I cijeiri ori . .

. f h . 1S h

Pretplata: za 1 mjesec ■ Beagnuta I ■ hrujevuM npMjtdmtkn •ri carak« I krufevskih čott K MH ■ HnmMtof-Slavoagl, I i

•vtfpočraiji

.K*—

Ogi—I y djiuHni

BredniStvst BEOORAD, KaradUča aL M. Taieloa broj «. — Up prtmanje ogiaaa I pretpiato: Kaeza Mihajia aL hroj

Gođina II.

Osvojeni su jurišem ruski položaiii na Skrobowi — zarobljeno preko 3400 Rusa. — Wilson je izabran za predsjednika. RATNI SZVJESTA3I.

E a u c o u r t-a, L‘A b b a y-a. kod Gueudecour t-a, L e s B o e u f s-a i P r e s s o i r s-a. Svi su ovi napadiodbijenidijelomu borbina n o ž. Letači su po svjetloj noći nastavili svoju djelatnost od dana. L) brojnim vazdušnim borbama s v a 1 i I i s m o uz obe strane Somme s v e g a 17 neprijateljskih letilica. Naše letilišne eskadre nastavile su uspješnim napadima na željezničke stanice, četna i municijona logorišta, osobito u prostoru izmedju P e r o n n e-a i A m i e n s-a.

tzvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 10. noveinbra. Istočno boflšte: froBt generala konjice nadvojvode Kiria: Zapadno od Vulkanskog klanca ostali su bez uspjeha napadi Rumunja. Uz obe strane A 11 s k e doline i jugozapadno od Predea1a zadobi 1 e sa savezničke čete i opet na prostoru, pa su bacilejurišem neprijatelja iz njegovih položaja i odbile sve neprijateljske protunapade. Zarobili smo 188 n e p r i j a t e 1 jskih vojnika i zaplijenili 4mašinske puške. 1 u Gyergyo-gorju napreduje naš napad. Front maršal 2 princa L e o p o I d a hivarskog: Kod Skrobowa jurišale su . njemačke čete u širini od 4 km. i zauzele ruske obranbene’po1 o ž a j e, protjerav neprijatelja u dolinu. Osimvelikih krvavih gubitaka, ostalo je u rukama njemačkih četa 49 č a s ■ i k a 3380 r u s k i h v o j n i k a, dok je z a p 1 i j e n j e n o 27 m a š i nskih pušaka i 12 bacala m i n a. Batkansko bojište: Monitori car. i kraij. dunavske fiotile zaplijenili su kod Gjurgjeva 2 rumunjska šlepa, koji su bili natovareni petrolejem. Talijansko bojište: Peiožaj je nepromijenjen. .{ugo-lstočno bojište: Na V o j u š i podržaje neprijatelj jača lopovsku vatru. Zam.eviln glavara j'eneralno>>, sioicra 1,1. hfiier, podmaršal. izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 10. novembra. žapadno boiište: * Front prijestolonasljednika R u ppreehta bavarskog' Uslijed povoljnih posmatračkib priISka, bila je vatrena djelatnost vrlo tiva na obim stranama. U oodručju Somne došlo je do bezuspješnih neprljateljskih djelomičnih napada kod PodHstak. Peilska. (Svršetak). PoKremeni uskrs p®d NapoleonomV«dje poljskog ustanka većinom Pobjegoše u Francusku, gdje su očekivali čas za nov ustanak i oduševljayali se francuskom revolucijom, koja ie iada bila u punom jeku. Kada je NaPoleon otpočeo svoj triumfalni pohod kro* Prusku (poslije bitke kod Jene, °ktobra 1806. god.) osnovaše mu D obrowskij i Kniazewicz slavne Poljske legije, koje su zauzimanjem Poljske rasle kao bujica i koje su spadale ■ najhrabriju i najvjerniju vojsku velikoga cara. Po ulasku u Varšavu Napoleon je pozdravljen kao oslobodilac. Ob u prvi mah proglasi Poljsku neavisnom vellkom vojvodinom varšavskom pod suverenitetom saksonskog kralja, svoga saveznika i potomka kralja Avgnsta Jakog. No irriao )e namjeru da ovu veliku vojvodinu docnlje proširi u moćnu kraljevinu. a za kralja je imao u vidu knjaza P o n i a♦ o w s k o g a. Slavni je car naročitu pažnju ohraćao poljskome narodu, naročito pod uticajem svoje fljepe i ur ne Prijateijice grofice Marije W a I e w ske tv. dramu „Oospodja Walewska“ ođ krvatskog književnika Milana Be-

Istočno bojište: Front maršala princa Leopoida bavarskog: Pod vodstvom general-majora pl. Woyne uzele su brandenburgške čete i pješadijski puk broj 401. j u r išem više redova ruskih obranbenih linija u širini od 4 km i baciše neprijatelja preko potoka Skrobowa. Našim neznatnim gubitcima stoje nasuprot znarni n eprijateljski gubitcL, a osim toga su naše čete zarobile 49 č a s n i k a i 3380 neprijatejskih v o j n i k a. Plijen iznosi 27 m a š i ns k i h pušaka i 12 bacala mina. R us i su i ovdje ponovno doživiii t e ž a k p o r a z. Front generala konjice nadvojvode Ka r I a: Naši napadi u G y 6 r g y c-g o rj u napreduje p o v o 1 j n o. Zauzeli smo svo zemljište, koje smo izgubili tečajem borbi od 2. novembra. U odsjeku Predeala napredovali smo zapadno od A z u g e i odbili sve rumunjske protivnapade. U našim je rukarna ostalo 188 zarobljenih neprijateljskih vojnika i 4 mašinske puške. Lz obe strane Altske doline traju vrlo u s p j e š n i b o j e v i. u kojima su se istakle uz bavarsku pješadiju, osobijo austro-ugarske brdske čete • naš pučki ustanak.' Balkansko bojište: Front maršala pl. s e n a. Kod G j u r g j e v a zaplijenili su austro-ugarski monitoil dva rumunjska šlepa, koji su bili natovareni petrolejem. Na fronti Dobruđže nema osobitih đogadjaja. Maćedonsko bojlšte: Položaj je nepromijenjen. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludcndorff.

' govića). Poljaci su mu dokazivali svoju zahvalnost na svim bojištima. Na sniježnim ruskim poljanama, na strašnom Borodinu, kao i u napornom četničkom ratu u Španjolskoj borili su se divni poljski u 1 a n i (lanciers polonais) sa podjednakim oduševljenjem za oslobodioca Poijske od Prusa i Rusa. Kad ga u njegovoj nesreći 1813. godine jedan za drugim napustiše njegovi saveznici, Saksonska. Bavarska i drugi, kada je morao odstupiti iz njihove otadžbine, oni su ga vjerno pratili i osvjetljavali kraj njegove slavne epopeji. Prilikom tužnoga sloma kod Leipziga, 18. oktobra 1813. g-, brojno ogromno nadmoćni saveznici strašno osjetiše koplja poljskih ulana, koji su branili odsbupnicu francuskoj vojsci. Tu pogibe slavno presmuptivni poljski kralj knjaz Ponjatowskij. Kada je već potpuno zalazila zvijezda genijalnoga Korzikanca, za vrijeme zimske vojne 1814. g. u Francuskoj. za vrijeme strašnog odstupanja ka Parizu. pričinjavali su aesretnome caru posljednju radost poljski ulani. kada bi poletjeli pod svojim bijelim orlovima i unosili strah i 'trepet medju donske kozake i pruske husare. I za vrijeme kratkovječnog povratka Napoleonovog 1815. gođ., za vrijeaie Waterlooške tragedije, sjajnl engleski „horse guards“-l skupo i preskupo platiše poznanstvo sa do smrti vjernim osftatkom divnih poljskih ..Iansijera . No bečki kongres 1815. god., taj sud le-

Ishrono pda Beosrada. Onim časom, čim su austro-ugarske čete bile zaposjele grad Beograd, bila je prva briga carsko i kraljevske vojne uprave — ishranapreostaI o g d i j e I a ,g r a d j a n s t v a. Još su se vodile u unutrašnjosti zemlje najogorčenije borbe, već se u Beogradu radilo živo na tome, da se gradjanstvo bez razlike opskrbi najnužnijom hranom. Ova je zadaća postajala sve teža i ozbiljnija, jer se poslije dovršenog zaposjednuća Srbije stao da vraća u Beograd veliki broj izbjeglica- ne samo Beogradjana od prije, nego i onih lica, koja su i prije rata živifa u unutrašnjosti, kao na primjer velik broj časničkih i činovničkih porodica. Intezivna i opšra briga za ishranu gradjanstva počima 1. j a n u a r a ov. god., kada je opština grada Beograda ustanovila Iegitimacije za brašno i krompir po osnovici, da «vako lice dobiva 200 grama brašna i 300 grama krompira za hljebnu mješavinu. Ovo je brašno. a i krompir dobavljen od strane gradske opštine, a p u t e m car. i kralj. vojne intendant u r e. Iz v o j n 'i h s k 1 a d i š t a dobavljen je dalje postepeno š e ć e r, kaia, tijesto i drvozagorivo. Ovo su bila najteža vremena u stvari ishrane, jer se iz vojnih razloga nije mogao u prvim početcima da dozvoli makar kakav promet sa unutrašnj.isti zemlje, a 'i bez tih obzira. sva su prometna sredstva za vrijeme samih vojnih operacija, a i za vrijeme prvih prešuih radova poslije okupacije, bila zauz&a i stavljc.,a 3a,\,o, "ili /cf’in dijelom u službu vojnog vodstva. Kasnije. kada su se bile sređile priIike- opštinska je uprava dobavljala posrestvom vojnih vlasti pšenično i kukuruzno brašno iz okolnih mjesta, gdje su postojali mlinovi. Kraj sve obazrivljivosti, štednje i osnovne potrošnje nastupila je bila u mjesecima aprilu i maju sveopšta oskudica u hrani u Beogradu, ali tu je opet pravovremeno pritekla u pomoć car. i kralj. vojna gubernija, koja je nabavila iz monarhije za gradsko stanpvništvo velike kohćine b r a š n a, tako da je od jednoč bila presjećena oskudica i na taj je n ačin bila pouzdano pokrivena potreba sve do žetve. U prvoj polovini mjeseca juna uredjen je u Beogradu' s r e d i š n j i m 1 j ek a r n i k i ovom je ustanovom đošio gradjanstvo do nepatvorene i tečne mlječne hrane. a uz primjerenu cijenu. gitimizma, učini definitivno kraj kratkome i lijepome snu o uskrsenjn Poljske. Od svega ostade samo u srci na Poljaka svjetla i tužna uspomena i duboka zahvalnost prema velikome caru, koji je onako žalosno svršie na Sv. Jeleni. Njegova se slika prenosila od koljena na koljeno do u najnovije doba. Na bečkome kongresu bude Poljska ponovo rasčerečena. Austrlja dobi Galic'ju bez Krakova, koji postade slobodni grsd, Pruska zapadnu Prusku i Poznanj. a Rusija ostatak, tako zvanu „kor.gresnu“ Poljskji, • današnju rusku Poljsku. Ustanak od 1830, g°d. 29. novembra 1830. godine izhi ustanak u Varšavi, gdje poljski voinici pobiše nekoliko generala, a imperatorski rezident, veliki knjaz Konstantin, jedva je izvukao glavu. Ruske se čete iznenadjene moradoše povući iz Varšave. Poljski plemići pod vođstvom knezova C z ar t o r y i s k o g i Lnb e c k o g. proglasiše diktatorom generala Josipa Chlopickija, kojl povede pregovore sa ruskim dvoromNo imperator Nikolaj I. zatraži bcznslovno pokorenje, na što-se sastavi nezavlsna vlada pod knjazom Czartoryiskim. Poslije krvavih borbi sa ustanicima, ruska vojska potpuno uguši ustanak. Za kaznu, ruskl imperator ukiđe poljski ustav I uvede takožvsuii .•of ganski statut“. koflm je Poljska pre-

Razdavana je — razumije se — samo ona količina, koja je dobivena od naroda u okolici grada Beograda, ali prije toga vremena morali su gradjani da plaćaju na trgu neku smjesu nazvanu imenom mlijeka po krunu i vlše iitar. Sve životne namirnice, kao brašno, šećer, kafu i drugo rasturuje opština grada Beograda u svim predgradjima i u sredini grada u d e v e t gradskih prodavnica. dok se mlijeko razdaje u osam mljekara. Sađa se izdaje brašno 1 hljeb za svaki mjesec zasebice na karte, glaseće na odraslo lice po 200 g r a m a b r a š n a ili 300 grama pečenoga hljeba, a za djecu ispod 6 godina polovinu tog obroka. Osim toga od 1. novembra t. g. se izdaju i legitimacije za kupovanje šećera. kafe, drva za gorivo i t. d. Izdavanje ovih Iegitimacija i karata vrše petnaest kotareva (rajona) u gradu Beogradui jedna podružnica na Cukarici. Nema sumnje, da bi gradjanstvo na mnogo laglji način dolazilo do svih tih namirnicaj kad bi postojala slobodna prodaja. kad bi svaki bakalin imao u svojoj radnji na prodaju brašno i druge životne namirnice, koje se danas mogu da dobiju samo u prodavnicama opštine grada Beograda, ali riješenje ovog pitanja u onom smjeru, kako se ono danas vrši, provedeno je s a m o u i nteresu samoga gradjanstva, da se na taj način sprijeće sve z 1 ou p o t r e b e i nepravilnosti, koje bi inače bilo teško spriječiti i ne bi postojao nikakov prijegled nad pravim potrebama samoga gradjanstva. Na ovaj način znade opština svaki čas što je i koliko potrebno za ishranu gradjanstva, a ono je sigurno, da nije prevareno u mjeri, n ! i u drugom kojem pogledu. Za drva za gorivo opština je grada Beograda postigla, da o s i g u r a g r a d j a n s t v o na taj način, što ,e sama dobavila nekih 20.000 metara drvi i što veći broj uvoznika na inicijativu opštine prodaje ista, dovozeći drvo iz unutrašnjosti Iadjom ili željeznicom. Prodajnu c i j e n u drvima o d r ed j u j e o p š t i n a i vodi strogi n a d zoromjeri, a nesavjesni se pr :>da /ci kazne najvećom kaznom. Ovaj prijegled rada opštinc grada Beograda za prvih devet mjeseci t. g. daje nam jasnu sliku o brizi i intenzivnom radu na polju ishrane gradjanstva u jednakoj mjeri i sa strane vojne uprave. koja je svakom zgodom i u svakom slučaju pritekla u pomoć opštini, a ne tvorena u rusku gubernlju. Poljske vcdje opet emigriraše po Evropi i trošili su vrijeme u besplodnim pr lemikEma. Drugi ustanfl. 1846. godine plane poljski ustanak protivu Prusa u Poznanju pod vodstvom Mieroslawskievim, ali je ubrzo ugušen. 1848. god. bukne ustanak i u Galiciji, ali taj ustanak nije bio nacijonalne, već agrarno-socijalne prirode, pošto je bio uperen protivu vlastitog plemstva i sveštenstva. Tada je Krakov definitivno .>.pojen sa Austrijom, a Poznanj sa Pruskoin. Ovdje uslijeđ revolucije od 1848. god. zavlada teško stanje za Poljake. Prusi ukidoše poljski jezik u školatna i uvedoše njemački, a prognani su mnogi plemići. Ipak su se pruski vojnici poljske narodnosti vanredhom hrabrošću borili u ratu sa Francuskom 1870 god.. odlučili su bitku kod Gravellotte pred Metzom i pred Dijonom. 1886. godine bude donijet prvi zakon o naseljavanju (Ansiedelungsgesetz) Nijemaca po poljskim krajevitna, koji je izazvao veliko negodovanje u poljskim krugovima. Poljaci pak u strogo zakonit'm granlcama preduzeše sve mjere za svoju nacijonalnu obranu. U ovome rajhstagu imaju 18 poslanika. I u ovom ratu odlikovali su se kao njemački vojnici na svim boflštima. Slobodoumni liriperator Aleksandar II., ,.car-osIobodItelj“, oslobodloc

će ni u buduće dozvoliti, da u stvari ishrane nastupi kakav zastoj ili da 3e pitanje ishrane u opšte izjalovi. Opskrba je grada Beograda tačno i nefaljeno uredjenai osigurana do žetve god. 1917., a stvar je samog gradjanstva, da svoju potrošnju uredi prema doznačenim mu količinama, ko.ie su daleko povoljnije nego u monarhiji. ili u saveznoj Tjemačkoj. dapače povoljnije nego u zemljama sila sporazuma, kao n. pr. u Engleskoj i Francuskoj, gdje je hlebac ne samo skuplji, nego su i odredjene količine manje radi podvoznih teškoća i loše žetve u sjevernoj i južnoj Amenci, a i u Australiji. Mi ćemo na temelju zvaničrrih statističkih podataka, koje je skupila i sredila opština grada Beograda u više manjih članaka prikazati gradjnstvu, koliko }e grad Beograd ove godine potrošio raznih Životnih namirnica, koliko je uveženo i poklano stoke, pa će imati svako prilike, da se uvjeri, koliko je bilo opšte staranje opštine : vojne uprave, da se besprikorno osigura ishrana gradjanstva. Razmjerno prema sadanjem broju stanovništava grada Beograda uvoz je životnih namirnlca bio odličan, jednako iz monarhije, kao i iz unutrašnjosti zemlje. Na samom je gradjanstvu. da racijonalnom podjelbom potrošnje stane na put stanovitom zelenaštvu i kajišailuku, koje se provodi potajno od strane nekih nesavjesnih trgovaca, a sve to bi bilo nemoguće, da gradjanstvo u žeIji, da se pod svaku cijenu domogne stanovitili artikala plača koliko ko traži i na taj način pomaže zelenaštvo, kojemu ne inogu ni vlasti da star.u na put. Nadamo se. da će gradjanstvo na temelju svega što je dosada učinjeno od strane opštine za njegovu ishranu, steći uvjerenje, d a j e p r e d v i d j enosveizabudućnost, s razumijevanjem podnositi neizbježive manje neprilike oko same dobave, a s đruge strane’ići na ruke vlastima, da u interesu gradjanstva s uspjehom stanu na put zelenaštvu i nesavjesnoin izrabljivanju. Dnkle Bllson, o ne Musfiesf To je bilo opet jednom po zapadnoamerikanski, onako, kako se tamo snuje i živi. Da ljenivce natjera da glasaju, da okrijepi one, koji se ustručavaju, da fascinira gomilu onih, koji svagda ček^ju da budu uz većinu, te da se bace na prsa pobjednika, da to postigne, pokušala je republikanska stranka, da prije ishoda izbora falsifikuje raspoložerje, te da tiine utiče na sam ishod izbora. Ili: ona je prosto uzela, da je takav rezultat svršen čin,

ruskih seljaka i Bugara, težio je da i ruskim Poljacima olakša nacijonalni položaj. Stoga se riješi, da dađe Poljskoj v e I i k u a u t o n o m i j u. Zakonom od 27. marta 1861. goiine dade Poljskoj pravo na poljske škole i autonomna nadleštva sa poljskim službenim jezikom. No tu je svuda vodila prvu riječ poljska aristokracija, koja zauzede sva mjcsta u autonomnoj Poljskoj, Demokratski elementi poČeše da agituju za ustanak. Opet je kobna n e s I o g a potkopala sreću ppljskoga naroda. I zbilja, pošlo Im je za rnkom, da izazovu veliku pobunu Od 1863. god. Ustanak je podigao L a n g i c wicz (u njemu je sa p o I j s k e s t r ane kao ruski kapetan donekle ičestvovao i pok. general Šava O r u j i ć biv. predsjednik ministarstva, posla nik u Petrogradu, predsjednik drž. savjeta itd., pa za to za dlaku nije vidjeo Sibir). Poslije ogorčenih borbl, ustanak bi ubrzo ugušen. Naravno, da je bilo svršeno sa autonomijom. Rusi uvedoše čisto rusku upravu. ikidoše čak i opštinsku samoupravu, pol’ski jezik u školama bude sveden na minlmum (predavanje katoličke vje^onauke). Tek posljednjlh godina pred rat, a pod presijom svojih saveznika. sila sporazuma, poče Ruslja okliievajući, da razmatra pftanje o nekim ublažavajućim reformama, kao što je uvodje-

M a ck e n -