Београдске новине

Strana 2.

11. novembra 1916.

Beo*rađsVe ^ovtae

Subota

Broj 270.

jer je bila spremna, da ga iznudi i jer nije računala s neuspjehom. Poruka demokratima, da paze na izborne kovčežiće, kako ih odlučni i na svašta gotov protivnik ne bi izigrao svojom samovlašču, dosta jasno govori, tako jasno, da čovjek postaje pažljiv, te osjeća kao neki prenos vlastitog duševnog raspoloženja kod demokrata. Republikanci nijesu nikako crne, niti demokrati bijele ovce. Machijavelistički politički instinkt na objema je stranama u zdravoj mjeri podijeljen. Mogao bi čovjek sebi lako da predstavi gigantan izborni švindl, koji protivničke glasove tamani a svoje produkuje, pri čem je naravno stara moć uvijek u boljem položaju. To bi bila praksa, koja se i drugdje njeguje, a koja u Americi ispada naravne nešto svježija. Pošto su sile sporazuma izbor Hughesa kao neku vrstu pobjede svojih nazora već veličale, to bi sljedstveno tome trebale da okrenu sada drugu pjesmu. Aii mi naziremo, da one to neće učiniti, već da će na protiv posiije pauze nedoumica odmah udariti u hvalu za Wilsona, a sve u namjeri, da na hvaljenika moralno utiču. Th je jednostavno načelo: o nekome onako govoriti, kao da se tako o njemu pretpostavlja, te na taj način obvezati ga. da đrugojače ne čini.... Prizor, koji ćc nant sad da prttži štampa sila sporaztima, možemo spokojno da posmatramo. WILSON IZABRAN. Kb. Beč, 10. novembra. W i 1 s o n je ponovno izabran za 'predsjednika Sjevernih Američkih Država.

Gouor njemačkos Stancelnrtt J Bethmann HolIweg odgovara Greyu. Kb. Berlin, 9. novembra. j Na današnjoj sjednici glavnog odbora Reichstaga održao je državni kancelar Bethmann Hollweg veliki govor, koji mi donosimo u izvodu. Sta je bio povod ratu? Jezgro razgovora, rekao je mediu ostalim državni kancelar, koii su se vodili ovdje u glavnont odboru u glavnom se svodilo više i manje uvjek na trajanje i završetak rata, dok protivnici jednako umiju da govore samo o produženju rata. Engleski ministar spoljnih poslova rekao je — a to vaija naglasiti — da povod ratu utiče na uslove pri zaključenju mira. Ako je istina rekao je lord Grey, da je Njemačka napadnuta, onda bi potpuno opravdan i logički bio njemački zahtjev, da se u buduće zaštiti od napada. Ovo je znamenito priznanje engleskog ministra spoljnih poslova, bez obzira na to, što on naravno u produženju svoga govora dokazuje, da naravno njemačko gledište nije tačno. S obzirom na važnost, koju lord Grey pridaje ovome pitanju, valja otkriti veo, kojim sile sporazuma jednako još prikrivaju dogadjaje. U tom smislu ja vam mogu samo ponoviti ono, što sam već toliko puta rekao. Na ime, da je činjenica, koja je neposredno učinila rat neizbježnim bila: opšta mobilizacijaruske vojske, naredjena noću u oči 31. jula. I Rusija, Engleska, Francuska pak kao i cio svijet znali su, d a j e t q k.pr a k, koji nam više n e d o p ušta, da mirno gledamo i očekujemo dogadjaje, jer jepoznačaju ravan objavi rata. Lord Grey mora da prizna, da je r u s k a mobilizacija prethodila austrijskoj i njemačkojmobilizaciji, pa za to pokušava, da ovoj ruskoj mjeri netcako umanji značaj.

nje opštinske saouprave sa poijskirn iezikom rasprave. ali ruskim jezikom u zapisniku. Ovaj je zakon donijela još za balkanskih ratova gosudarstvena duma, ali ga je gosudarstveni savjet dva puta o d b i o. tako da je vlada bila riješila, da ga uvede u silu mimo ove instancije. Medjutim je došao svjerski rat. Jedino Poljaci u Galieiji imali su mogućnosti potpunog nac i j o n a 1 n o-k ulturnog, pa i državnog razvitka. Kao što je poznato, u Galiciji, koja če sada dobiti još širu samoupravu. i dosada je postojala autonomna uprava sa p o 1 jskim službenim jezikom. tako da su se Poljaci u njoj s pravom osjećali kao i svojoj vlastitoj nacijonalnoj državi. Dva univerziteta, starodrevni krakovski i lavovski, tehnika u Lavovu, akademija nauka u Krakovu i bezbroj drugil' škola i kulturnih ustanova i zavoda, jaka narodna svijest potkrijepljena jakom i razvijenom štampom i na zdravoj i realnoj osnovi postavljenih političkih organizacija svjedoče o s r e tnom životu iradu galicijskih Poljaka, koji su i van Galicije u monarhiji zauzimali ugledne roložaje. Pominjemo samo na pr. grofa Ooluchowskoga. prethodnika grofa Aehrerrthala kao minis ra spoljnih poslova. Jedlna mračna strana blla- je suprotnost Izmedju Poljaka i Rusina (Ukrajinaca), koja će valjda sada biti izravnata.

Jedna patvora lorda Greya. Lord Grey je, pozivajući se na tobožnji falsifikat čuvene emske depeše od 1870. godine tvrdio, da smo ini opet upotrijebili takvo sredstvo, da Rusiju natociljamo na naredjivanje mobilizacije. Lord Grey ovdje pravi aluziju na vanredno izdanje „Berliner Lokalanzeigera“. koje se pojavilo u četvrtak 30. jula poslije podne, a u kojemu je rečeno, da je naredjena opšia mobilizacija njemačke vojske i flote. Medjutim svaki se sjeća, da je redarstvo po naredbi odniali zaplijenilo i spriječilo dalje rasturivanje toga vanrednog izdanja, da je državni tajnik za spoljne poslove lično uvjerio teletonom ruskog poslanika, da je vijest toga vanrednog izdanja neistinita. što je u ostalom učinilo i samo uredr.ištvo toga lista. Iz ruske narandžaste knjige vidi se, da je doduše ruski poslanik na osnovu rečenog vanrednog izdania brzojavio u Petrograd tu vijest šifrovanom depešom, ali da je odmah ,jo rečenom telefonskom objašnjenju u otvorenom brzojavu izvijestio s/oju vladu. da je njegov prvi brzojav n et a č a n. To je potvrdio još jcdnim trećim, opet šifrovanim brzojavum, čija se sadržina može vidjeti u rtiskjj narađžastoj knjizi. Bez obzira na io. što se samim tim pobija tvrđjenje kako smo mi namjerno htjeli uzbunit: Rnsiju, ja sam na osnovu podataka poštanske uprave u stanju da tvrdim, da su sva tri hrzojava skoro u 'sto vrijeme stigla u Petrograd. Ruska je vlada u najgorem slučaju sasvim krvko vrijeme živjela u pogrješnom uvjerenju, da smo rrfi već objavili mobilizaciju. U ostalom čudno je. što se tim argumentom do sada nije služila Rusija, nego tek evo sađa lord Grev. Ruski imperator kao svjedok. Ja misliin. da će lord Grev usvojiti ruskoga imperatora kao vjerodoštojnog svjedoka. A on je još u petak 31. jula dva sata poslije podne ovako odgovorio našemu caru na njegov posljednji apel za mir: ..Tehnički mi je nemoguće obustaviti izvodjenje našili vojničkih mjera, izazvatih austro-ugarskom mobilizacijom". U toine brzojavu kao što vidite, nema ni riječi o vijesti „Lokalanzeigera“ niti u opšte o kakvoj njemačkoj mobilizaciji. U ostalom ni austrijska mobilizacija nije dovoljno opravdanje za rusku mobilizaciju. Uvijek $e mora nanovo naglasiti, da je monarhija n taj mah bila mobilisala samo osam vojnih zborova i to obzirom na već objavljeni rat sa Srbijom. Tek kada je objavljena ruska mobilizacija, prišla je i Austro-Ugarska sa svoje strane mobllizaciji. Posljednii pokušaj. No ni vijest o ruskoj mobilizaciji nije nas izazvala, da odmah odgovorimo istom mjerom. Proglasili smo tek takozvano stanje „opasnosti od rata“ („drohende Kriegsgefahr"), k o j e j o š n e z n a č i p c tpunu mobilizaciju. Time smo dali mogućnosti ruskoj vladi, da se još jedanput trgne i da povuče svoju sudbonosnu odluku. Francuska pak vlada prosto je doricala rusku mobilizaciju, da bi nekoliko sati docnije i sama objavlla vlastitu mobilizaciju. Knvice Engleske. Engleska je uvijek bila na čelu njemačkih neprijatelja. naročito od ]9i?. godine. to je aktima d o k a z a n o. Nikada i ni u kom slučaju Rusija se ne bi riješila na taj sudbonosni korak, da nije bila svjesna, da se iz Londona odobrava i pozdravlja sve ono, što ona n tome pravcu čini. Kancelar dalje napominje, koliko je on toplo preporučio bečkoj vladi. da nikako ne propusti ni krajnje mogućnosti mirnoga sporazuma. Ja sam, veli on. tada o-. ako brzojavio u Beč: ,,U slučaju da austro-ugarska vlada odbije svaki pokušaj sporazuma ini stojimo pred jednim velikim zapletom, u toku kojega će Engleska biti proiiv r.as. a Italija i Rumunjska prema svim znacima u najmanju ruku neće biti na našoj strani, tako da če na taj način naše dvije države imati rrotiv sebe tri velike sile. Njemačka pak uslijed učešća Engleske imala bi. da snosi glavni teret rata. Politički prestiž Austro-Ugarske, ugled njene vojske kao i njeni zahtjevi prema Srbiji mogu se dovoljno zajamčiti zauzećem Beograda ili drugih mjesta. S toga se bečkoj.vladi toplo preporučuje, da primi prijedloge za sporazum. Popustljivost Austro-Ugarske. Austro-Ugarska je sa zahvalnošću usvojila ovaj naš prijeđlog i i z j a v i 1 a i pored promjenjene situacije g o : ovost, da primi posredovanje Sir Edvard Greya izmedju nje i Srbije. U naknadu za lo samo je tražiia, da Engleska skloni Rnsiju, da opozove svoje vojne mjere na austrijskoj granici. našto će Austrija trgnuti odgovarajuće svoje mjere. Medjutim, Grey Je na protiv upozorio ruskog poslanika na preduzete engleske

pomorske injere kao dokaz za to. da Rusija ne treba da se boji, da bi Engleska nešto ostala neutralna. Na to kancelar opširno iznosi način, na kcji je Engleska obrabrila i Francusku na stupanie u rat. Izgovor o Belgiji. Po hiljadu puta t\ rdila je Engleska poluzvanična štampa, da se Engleska umješala u rat jedino zbog povrijede belgijske neutralnosti. Medjiirim prije no što je jedan njemački vojnik prešao granicu, engleska je vlada već obavijestila francusku vladu, da će smatrati casus belli, čim se Njemačka flota pojavi u kanalu. Kod lakvoga stanja stvari, sam po sebi otpada navod, da je Engleska stupila u rat zbog Belgije. Dalje kancelar pobija tvrdienje, da je Njemačka ponudila cngleskoj vladi- da će se zadovoljiti samo vaiievropskim. koionijalnim francuskim zemljištem, ako Engleska budc voljna da ćutke otrpi povrijedu belgijske neutralnosti. Kancelar veli, da mu jc prosto odvratno. da neprestano ponovi sve iste činienice, ali da to mora da čini' kako bi se jednako pobiialo tvrdjenje. koje se vještački podhranjuje kako je NiemaČka bila napadač, a ne u ndbram'. Poslije rata. Grev za vrijeme poslije rata prediaže obrazovanje nekog tr.edjunarodnog saveza za očuvanje tnira. Poslije strahovitog pustoša ; mora krvi, što a je izazvao ovaj rat, prirodno je, veli kancelar, da u svima narcdima neće biti toplije želje nego li žudnje za riješavanje sviju medjunarodnih sporova sporazumom i izbornim st'dom, kako se ne bi povratiie ovakve strahote. Njemačka će sve pokušaje u tome smjislu iskreno pomagati. No Grevev prijedlog pred stavlja samo neku to|božnju medjunarodnu ravnopravnost u korist Engleske. On u ostalom govori samo o slobodnom razvćtku narcda na kopnu, a ne veli ništa o moru. Za vrijente rata neutralci moraju da trpe sva engleska nasiilja, za vrijeme poslije rata pak, kada se Engleska nada, da će biti močni pobjedioc, ona poziva nentralce, da budu zaštituici novog - englcskog uredjenja svijeta. Osvajačke namjere sporazuma. Kancelar nagiašava, kako s’le sporazumn više ili manje ot\'oreno jednako naglašavaju svoje želje za prjsajedinjenje iz-' vjesnih tudjih zemljišta. Rusija ot\'oreno zahtjeva posjed Carigrada, Bospora i za- j padnih Dardanela, sporazum u naprijed dijeli Malu Aziju, Francuska traži Elsas-Lotaringiju, dok naša vlada ni jednom prilikom pri promenu ratnih ciljeva nije ni pomis'ila na aneksiju Belgije. S obzirom na sve to, na nasdničku politiku, koju propovijedn sfporazu.m, Asquithova i GrevCv-a tv.dj'enja, kako teže nekoin idealnom riTedjunarodnom odnosu poslije rata, ostaju šuplje fraze. Njemačka vodi obranbeni rat. Na kraju svoga govora kancelar opširno razlaže kako N j e m a č k a v od i čisto obranbeni rat. Jejdan od prvih uslova za budući mir jeste taj, da se onemogući za u buduće stvaranje takovih koalicija sa smjerom mapada protiv jedne ili druge države. Njemačka je u svako doba voljna, da pristupi jednorn savezu naroda, pa i da stane na njegovo čelo, koji bi držao u šahu narušioce mira. Istorija nam jasno prikazuje medjunarodne odnose, koji su postojali prije rata. šta je Francusku bacilo u rusko naručje? Elsas-Lotaringija! Šta je htjela Rusija? Carigrad! Zašto im je prišla Engleska? Zato, što je Njemačka mirnim radom postala veća, nego što je to žcljela Engleska. Ni najludji Nijemac n ikada n i je m i s 1 i o, da napadne Francusku. Nije to bila zla kob Evrope, nego je nesreća nastupila uslijed toga, što je Engleska povladjivala farncusko-ruske osvajačke težnje. Sporazum protiv Njemačke vcndi rat radi uništenja, pri kojemu je Njemačka sa svojim saveznicima u obrani. Njemačka se bori za odbranu svoga nardonog individualiteta i svoga daljeg razvitka. U toj borbi štogod protivnici budu preduzeli, Njemačka će se braniti sve ogorčenije i oduševljenije. Nesavladjiva i neumorna je njena želja za životom. Neznamo kada će protf.vnici Njemačke doći do toga uvjerenja, ali tek jednoga dana oni' će se uvjeriti u to.

PredsjedničRi izbor u Americi. POJEDINOSTl SA 1ZBORA. Wilson i Hughes sami glasali. — Agitacija. — Plakati. — Edlson. — Nijenici. Troškovi. — Vojnici. — Jedna nezgoda.^ ;^, Iz N e \v-Y o r k a se javlja: W i 1 s o n i H u g h e s obojica su lično glasali kao i svi drugi američki gradjani. Na jednom zboru u Oysterbay-u rekao je Roosevelt, da je H u g h e s čovjek, koji će raditi na čuvanju narodne časti američkog r.Toda. Opklade su dostigle strahovite razmjere. Računa se, ( da je u opkladama obrnuto preko 40 milij'una kruna. Najveće je uzbddjenje bilo u N e wY o r k u. Svi su listovi izdavali s v a k og a s a t a po jedno veliko izdanje. Ogromni su plakati prekrilili sve zidove. Hughesovi su plakati u džinovskim slovima ijo zjvali gradjane, da glasaju za „predstavnika ča,«ti i pravde", a Wilsonovi za „čovjeka, pod kojim je Americi ostao sačuvan mir, pomoću kojega su se gradjani ogfomno obogatiH**. Plakati protiv

Wilsona veliki po nekoiiiko metara nose natpis ,,Lusifania“, a ispod njega stoji slika jedne udovice u cmini. I slavni pronalazač E d i s o n učestvov o je u izbomcj agitaciji, i to je radio za W i 1 s o n a. Uporedjeno sa New-Y orkora izbori su u unutrašnjcsti zemlje izvišen' uz, b. rza američke pojmove, — nianje uzbudjenje. Američki gr^djani njem'ačke narodnosti bili su podi|eljeni u izbonioj borbi. Njemaćki vodja proiesor Frčbliche/u Baltimore-u bto je uz i I s o n a, a H e c k s amer pređsjednik organtzacije „njemačke braće" („Dectscher Bruderbund") r;-.dio je za H u g h e s a. Prema posljednjim new-yopškim izvještajima iznose izborni troškovi za republikance 1,886.000 dolara, a za demokrate 1,126.000 dolara. Danska „Politiken" javlja, da je H u g h e s za 12 i po nedjelja agitacije proputovao 30.000 milja i održao za to vrijeme pfeko p e t h i 1 j a d a govora sa ukupno dva milijuna riječi. Na izboru su prema američkom ustavu učcstvova].. i oni jjradjani, koji se kao | obaveznci narcdne vojske motne itan'.o nalaze na meksikanskoj granici. Njih ima oko 11.000. Njihovi su glasovi prikupljeni po j okruzima, kojima pripadaju dotični glasaI či, zapečaćeni i poslati u njihova mjesta ! nadležnosti, gdje će se otvoriti. Nije isključeno, da će ovih 11.000 vojničkih glasova biti „jezičak na kantaru“, pošto je broj dosadašnjih glasova za oba kandičlata skoro jednak. Ne fale naravno ni šaljivi incidenti. Kako bi moglo biti drugojačte u M a r k TWainovoj otadžbini?-Tako iz 111!n o i s s a javljaju, da je tamo predsjednik W i 1 s o n poslije jednog izbornog zboča od silnog (a po američkom običaju vrlo snažnog) rukovania sa stot : nama pristalica — u g a n u o r u k u.

PoIjsRn Rroljevlno. Jedna poljska vojska protlvu Rusije. (Naročiti lirzojav ..Beosrradskih Novina'.l Ljubljin, 9. novembra. Zvaničm list c. i k. vojne glavne gubernjje za austro - ugarsku zaposjednutu oblast u Poljskoj donio je proklamaciju, u kojoj se u glavnom veli, da su vladaoci savezničke A u s t r o-U garske iNjem a č k e odlučili, da iz oslobodjenih poljskili zemalja obEazuju samostalnu kraljevinu Poljsku i time ispune davnašnju želju poljskog iiaroda, ali da su primorani, da još za neko vrijeme upravljaju novom državom, đokle ona ne bude potpuno osigurana. Poslije ovoga se u proklamaciji đoslovno veli: „Još nije okončan rat sa Rusijom; vaša je želja, da i vi u njemu učestvujete. Pristupite nam, dakle, dobrovoljno, da nam pomognete, da dovršimo ipobjedu nad vašim ugnjetačima“. — Dalj'e se porninje dosadanja hrabrost i odlikovanje poljske legije, pa se poziva poljski narod, da svojoj braći bude ravan, s kojima će docnije sačinjavati jednu poljsku vojsku radi zaštite svoje domovine. Na završetku se poziva poljski narod, da se po primjerti poljske legije prikupi i pristupi zajedničkom poslu sa njemačkoni i njoj saveznom austro-ugarskom vniv' tin Proklamaciju su zajednički izo.ale njemačka gl. gubernije u Varšavi i austro - ugarskom Ljubljinu, a potpisali su je oba vojna glavna guvernera, njemački pl. B e s e 1 e r i austrijski FZM. pl. K u k. Poljski manifest velikog kneza Nikole. (Naroćiti brzojav »Beogradskih Novina / Ženeva, 9. novembra. Ogromna srdžba sporazuma povodom proklamovanja samostalne Poljske najbolje se ogleda u izjavama francuske štampe. Od „Echo de Paris" do „Victorie" traži se nepremjeni protiv-manifest saveznika Poljacima Rusije, Pruske i Austrije. U manifestu imale bi Francuska i Engleska, da zajamče obećanja velikog kneza Nikole od avgusta 1914. i da ih tačno objasne. Za to neki listovi kao jamstvo za Poljake traže carevu časnu rijeČ, za koju će Engleska i Francuska' jamčiti. Ovo djelo traže listovi već i s toga, da ui se ućinio veći uticaj na tri mibjuna Poljaka u Americi. Uticaj u Petrogradii. (Naročiti brzolav „Beozradskih Novlna*.) Berlin. 9. novembra. Sa ruske se granice javlja: U Petrogradu je proklamacija objavljena u izvodu prošle nedjeije s večeri. Vijest je prošia električnom brzinom kroz cio grad. Utisak je bio svud a v e i i k i, naročito s toga, š t o s e strahovalo od moralnih jiosljedica koraka sred,išnjiii v 1 a s t i. Govori se, da se ministar predsjednik Stfirmer sprema. d a o v i b d a n a o b j a v i a u t o n o m i j u P o 1 is k e. Ali će objava biti vrlo opšteg obima, osiguraće se Poljacima pravo slobodnog nacijonalnog i kulturnog razvitka. Odmah se sastao ministarski savjet. koji je vijećao o novo stvorenom stanju. Vjerovatno je, da će Štfirmer idućih dana dati izjavn o ruskom držanju prema poljskom pitanju. Svuda se čuje govor o novoj dfplo-, matskoj ofenzivi sr?dišnjih vlasti, koje su dobile značajnu iznenadnu p o b j ed u. U prvom redu strahuje se. d a C e Poljska znatno pojačati vojsku sredlšnjih vlasti.

Docno u noć sastali su se poijski prvaci u Petrogradu. Takav će se skup održati i u Moskvi. Skupom Poljaka u Petrogradu rukovodio je poslaniV dume Lednicki. Ruska štampa. (Naroč'ii br/orav •Beograriskih Novina i Haag, 9. novemtira. ,.Times“ donosi prvi izvještaj o izjavama ruske štampe povodom proklamadije poljske kraijevine. „Novoje V r e m j a“ govori o jednom njemačkom vještačkom podhvatu. Niko se time neće dati zavarati. ,.Rječ“ govori oštrirn osudnim riječima o proklamaciji i naročito p r ek o r a v a R u s i j u- š t o j e o d 1 a g an j e m r i j e š e n j a, p o 1 j s k o g p it a n j a cM) z v o I i I a n e p r i j a t eIjima to prvenstvo. Dopisnik ,,T e m p s a“ primjećuje na to. da u Petrogradu postoji čvrsto pouzdanje, da će ponovno osvajanie ruske Poljske i osvajanje pruske i austrijske Poljske iznijeti na kraju krajeva pravu istinu o poliskoj državi. InterpelacLia u franctiskoj komori. (Naročiti hr7oiav ..Reoeradskih Novim" ) Paris, 9. novembra. ..T e m p s“ javlja, da je jioslanik H a r z (Varenne) saopštio francuskom ministru predsjedniku, da će u idućcj sjednici komore interpelisati o mjerama, koje će savezničke vlade imati da preduzmu protivu auctro-ugarskog manevra proglašavanja nezavisnosti Poljske. Švajcarski glasovi. (Naročiti brzoiav »Beoeradskih Novina / Bern, 9. novembra. ,,B u n d“ veli: Riječi, koje sadržl poljska proklamacija, zvuče već kao neko tiho i potajno brujanje novih zvona, što oglašuju mir. „Bemer T a g e b 1 a 11“ veli medju ostalim: Dan uskiisenja poljske kraljevine ostaće zapisan kao blagoslovljen dao u evropskoj istoriji.

Rnt sn FunuinjsRoui. Naše prodiranje u Rumunjiji. (Naročiti brzojav »Beogradskih Nir. in.i«/ Ziirjch, 9. -novembra. Bukureški brzojavi u milanskim tistovima priznaju bez ograde, da je prodiranje središnjih ylasti u istočtlom Erdeliu, neobziruč se na rumunjski otpor. uida'jeno sad još samo pedesetkilometara od valne riununjsko-ruske ž.ijez.iieke pruge PIoe š t i—F o c š a n i—S u c z a v a. Rumunjski bjegunci u Moskvi. (Narcčiti br/ojav »Beogradskih Nonoa ) Stockholm, 9. inovembra. Kako tnoskovski listovi javljaju, talas je rumunjskih bjegunaca idopro već i do Moskve. Ruske vlasti čine pripreme, ida askoriste raidnu snagu Rumunja, koji će prjidoći. Jačina rumunjske vojske. (Naročiti brzojav ..Beogradskih Novina“.) Lugano, 9. novembra. ,,S e c o 1 o“ javlja >da je ruimmjska vojska rusldm pojačanjima opet dovedena na forinacb'sko brojno stanje, što ga je imala u početku rata. Rumunjskt gias o Konstanci. (Naročiti brzojav »Beogradskih NuVinao Miinchen, 9. novembra. Bavarskfi list '„FrankLsđier Courier“ dobija preko Švedske i Rusije ovaj izvod iz članka, što ga je bukareštanski „Univ e r s u 1“ donio povodom izvještaja o zauzeću Konstance: Neprijatelj nam je nanio osjetan udar zauzećem Konstance. Ovo mjesto, koje je prije 38 godina oteto od turskih varivara, a koje smo mi načinili ukrasom Crnoga Mora, sada je kao z g a r i š t e palo u neprijateljske ruke. No mi ne ćemo klonuti duhom. Rumunjski se duh čeliči patnjama. Konstanca će biti povraćena! ,,U t r o R o s i j i“ tvrdi, da bjegunci, koji su stigli u O d e s u, tvrde, da su Nijemci tri dana morali gasiti strašne požare, koji su bjesnili u Konstanci. Na crnomorskoj obali namješteni su dalekometni topovi. Pojačano krunsko vijeće u Jaša. (Naročili br/o av »Brogradskih Novina«) Stockholm, 9. novembra. U runiunjskom ratnom stanu. jugozapadno J a š a, održano je pojacano ratno vijeće- u kome su osim članova vlade učestvovali još i upravnici vojske. Take Joncscu i knez Cantacuzen, koji se nedavno vratio iz Petrograda. Rumunjski voini glavni stofer nastojava na tome, da se prijestonica drži do posljednje mogućnorii obrane. Za slučaj potrebe premeštanja prijestonice izabran je grad Jaš. Parlament se za sada neče sazivati. Vlada je primorana, da protivu spletkarenja izvjesnih političara preduzme odgovarajuće mjere. Jaš — prava bolnica. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«/ Stockbolm, 9. novembra. U posljednjim borbama u Erdelju je Rumunjska pretrpila vrlo velike g 11 ' bitke. Jaš je, po izvješću „Utra', pte* tvoren u ogromnu bolnica. bv e škole i universitet preobraćene sa u bo* -