Београдске новине

Broj 283. Rat sa RumunjsRom. Raniunjski scijaci u borbi. Kb. Berlin. 23. nove'nbra. „Norddeutsche Allgemiine Zeitung" j)iše: Rumunjsko seljačko sianovnišrvo. p'rema svim izvješiajima uzima učešće u borbama, koje su tako bizo prenijete u njihove vlastite krajeve. Naručito rumunjsko seijacko stanovnišlvo mmk; iz zasjeda napada na konjička odjeljenja i zaostale komorske koione. Ćes'o se naša stražarska odjeljeuja morala lačati oružja, da se bore s tom vrsrom napadača. Starcf, žene 1 djeca suđjeluju u obrani domačeg zeml.'išta. Iz iskustva stečenog u Bclg : j; i sievernoj Francuskoj njemaeke ee'o će naći načina, da se zaštite protivu tog medjunarodnom pravu protivnog ratovanja. Njemaeke čeie, koje se bore u Rumunjskoj, dobiie su zapovjest. da povuku na odgovor ne samo pojedine gradjanske lienosti, kojc u borb ima učestvuju, nego i sa-me vlasti- jer je van svake sumnje, da povod ovakvim pojavama treba kod sainili vlasti potražiti, pošto je stanovn.štvo inače mirno. Neutralna štampa o prodiranju središnjih vlasti u Vlaškoj. Danski glas o Rumunjskoj. (Naročiti brzoiav „Beogradskib Novina".) Kopenhagen, 22. novembra. „Naiionaltidende" u jednom članku pod naslovom „Rumunija?" pita, hoće li sporazum dopustiti, da i Rumunija iskusi sudbinu Belgije, pa završava, da svakako najnovije operacije u Rumuniji dokazuju, koliko su nadmočne središnje vlasti pod vrhovnim rukovodstvom cara W i 1 h e 1 m a, dok se jedinstveni iront sila sporazuma do sada po :azao kao iraza, kojom još nijedna bitka nije dobivena. Holandski glasovi, (Naročiti brzojav »Beogradskih Novma«J Amsterdam, 22. novembra. „Maasbode" veli: U vlaškoj ravnici Rumunji ne mogu davati onakvoga otpora kao u p 1 a n i n a m a. S umorni su dani nastali zaRum u n i j u. „Nieuwes van den Dag“ piše: Ako treba još da se sp.ase zapadna Viaška, treba požuriti. Strateški pritisak, što ga vrši Sarailova vojska ne izravnjava opasnosti, kojima je izložena Rumunija. Ako je Nijemcima zbilja pošlo za rukom da presjeku željezničKu vezu Oršava — Crajova, a Rumunjima još nije pošlo za rukom tla tu vezu uspostave, onda je vel ko pitanje, hoće li oni moći dati otpora i u središtu zemlje. lsti list veli u jednom dal,em broju: Sada kada su Falckenhaynove vojske uspjeie da prodru u V1 a š k u, sve većma izgleda, kako bi Rumuniju zbilja mogla snaći sudbina B e 1 g i j e. Sporarazum će u tome slučaju tražiti sažaljenje ćovječanstva već za četvrti mali narod, ali uzalud. Na ime, rumunjski su državnici vodili samo politiku koristi i tražili su isto kao i velike sile osvajanja, ođ kojih rumunjski narod nije mogao imati nikakvih koristi, već samo njegovi veleposjednici. A s obzirom na to sudbina Rumunije ne može se uporediti sa sudbinom Srbije i Belgije. Zabrinutost u Francuskoj. (Naročiti brzojav „Beogradskib Novina“.) Paris, 22. novembra. Sada prvi put i „T e m p s“ govori o mogućnosti da neprijatelj skrha Rumuniju, ali dodaje, da i ovo razočarenje nemože da iznnjem odvratnost, što ga sporazum osjeća prema jednoin priviemenom miru.

Rusija. Steta u Arliangelsku. E k s p 1 o z i j a j e u n i š t i l a s a m o m uniciie za preko 80 milijuna rubalja (Naročiti brzojav „Beogradskib Novina'*.) Beriin, 21. novembra. Prema vijestima iz Petrograd.i, šteta od ckspiozije u Arhangelsku ogramna je. Na obali umšteno je ni.rnicije u vrijednosti ođ 80 miiijuna rubalja. Slagališta udmžonih moskov k h fabrika pamuka sa n.ki'i 20.000 bala pamuka potpuno su izgorela. Izgorele su zaiihe u gumi za nekih 50 miliju-n. Upropašćen je cjelokupni vozni park nove automobil k; linije Petrograd — Moskva. Poipuno ocjenjivanje Štete za sada nije ni mogućc. Zašto ie obii c favI.ieno rusko nastupanje u Karpathna. (Naročitl brzoiav „Beogradskih Novlna“.) Rotterdam, 21. novembra. ,,DaiIy Telegraph" javlja Iz Petrograda: Prema saopštenju ruskog glavnog stožera obustavljeno je rusko nasiupanje u Karpatima zbog o s k u d i ce u dobrim drumovima. Gtari drunmvi. koji su uslijed jesenje poplave pekvareni, sad se bpravijaju.

24. novembra 1916.

tlJemaCka. Zakon o gradjanskoj pomoćnoj službl. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«) Berlin. 22. novembra. Wolffov ured donosi tekst zakonskog pregleda o gradjanskoj pomoćr.oj službi, koja glasi: § 1. Svaki Nijemac od 17. do 60. godine života, u koliko nije pozvan na oružje, obvezan je, da vrši dužnost gradjanske pon;oćčne službe. § 2. Kao gradjanska poinočna služba smatra se sva ona kod ureda i uredovnih uredjenja naročito služba u r a t n o j i n d u s t r i j i, z e m 1 j o r a dn j i> n j e z i b o 1 e s n i k a, u r a t n ogospodarstvenim orj,anizacijama svake vrstc,, kao i u drugim preduzećima. koji su za c’icve vodjenja rata i snabdjevanje naroda posredno ili neposredno od znaeaja. Oradjanskom pomoćnom službom upravlja ratni ured, postavljen pri kraljcvsko-pruskom ministarstvu vojnom. § 3. Saveznički savje: izdaje potrebne odredbe za izvršcnje toga zakona. On rnože prekršaje toga zakona da kazni zatvorom do iedne godine i novčanom kaznom do 10.000 maiaka iii jednom od tih đvije kazna. § 4. Zakon stupa na snagu na dan njegove objave. Savezntčki savjet odredjuie vrijeme njegovog prestanka. Saziv Reichstaga. (Naročiti brzojav »Beograđskih Novina«; Berlin, 22. novembra. Današnjom carskom naredbom biće Reichstag sazvan za 25. novembra. Odlazak ,,Deutschlaiida“. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Nc\v-London, 22. novembra. Otputovala je trgovinska podmornica .,Deutschland“.

Rtiza u SržRoj. Dogadjaji u Aleni. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«) Lugano, 21. novembra. >,T r i b u n a" saznaje iz Atene, da je stanje kritično. Jedan brzojav francuskog ministra predsjednika savjetuje kralju, da isputii zahtjeve sporazuma. Francuski admiral zahtjeva od grčke vladc, da izda 136 topova, 150 mašinskili pušaka, 50.U00 pušaka, 100.000 bacala mija i 50 terctnih autcmobila. Diplomatske prcstavnike četvornog saveza pozvao je francuski admiral. da otputuju, oni će se sprovesti na ranu brod ,,Marienbad“. Ozbiijno stanje u Ateni. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«/ Milauo, 22. r.ovembra. „Corriere delia Sera“ javlja, da je stanje u Ateni postalo ezbilino. M -dju kralju vjerniin časnicima primjećnje se povećanje uzrujanosti, a :ieki izjavIjuju odlučnost, da će se oJuprljeti^ i u tom slučaju, ako bi kralj popustio. Čere su u pripravnosti i mnoge patrcle grčkih vojnika i niornara Krstare’ po »licama. Italljo. Upotreba taiijanskih četa van ItalijeSenzacijona s a o p š t e n j a. (Naročiti brzojav sBeogradskib Novir.a«; Ziirich, 20. novembra. pTagesanzeiger" piše: U nagovještavanjima m i 1 a n s k i h listova nalazi se za’iimljivo priznaije, da je za nove vojničke opcracije sporazuma namijenjena jedna iznenadjujuća i veoma značajna uloga talijanskim četama izvan Italije. Smjeniivanje jeduog talijatisk°g generaia. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina ; Karlsruhe, 21. novembra. ..Ziiricher Tagesanzeiger" javlja iz Riina: Vojnički zvanični list donosi, da je smijenjen general D r u e 11 i, koji je zapovjedao jednom vojskom na koruškorn frontu.

Rat na motu i pcđ msraitt. Pr°past jednog britansko« bolničkog broda. (Naročiti brzojav »Ctogradskih Novina«; London, 22. novembra. Admiralitet javlja, da je britanski bolnički brod „Britania" (17.500 tona) 21. o. mj. u jutru poropljen minom ili torpedom u kanalu Zoa (Egejsko more). Spašeno je 1106 lica, od kojih su 28 povrijedjeni. Misli se. da oe udavilo 5fk lica.

Grna I okoiIch. Vojno-liječničke večerl. Sutra u subotu 25. ov. injeseca u veče biie druga sjednica pod jxedsjedništvom dr. jirancka. Program dr. Benersts a) nosno-gil.-ni otok; b) vještačka ekcema uvcta. — Dr. Jancso: operlrani shičaj

Beogradske Novine

coocal-volvulusa. — Privatni docent dr. H.errmann držaće predavanje o uticaju unutrašnjih seknecija ženske oplodjavajuće iljezde na razvitak ženin. Plovldba Izmedju Beograda I Zemuna. Do daije naredbe važi za mjesnu plovidbu slijedeći red vožnje: Prva vožnja od Zemuna do Beograda 6.30 sati u jutru i dalje u razmadma od jednog sata do 7.30 u veče. Prva vožnja iz Beograda^za Zemun u 7 se/4 u jutru i dalje u razmarima od jednog sata do 8 sati u veče. Ukidaju se vožnje iz Zemuna u Beograd u 12.30 u podne, i iz Beograđa u 'Zenn'rf u 1 sat poslije podne. Iz prijavnog ureda. 21. novembra: prijavljenih 87, odjav- , ljenili 36, seoba 43, u hotelima prijavljenih 73, odjavljenih 96, preostalih 187 osoba. 22. novembra: prijavljenih 74, odjavljenih 22, seoba 39, u hotelima prijavljenih 89, odjavljenih 68, preostalo 20S. Nadjeno. Gustav Brainer našao je na Terazijama 20 dinara i predao redarstvu.

fMfi privretUL Narodna imovlna u Bugarskoj. (Naročitl brzoiav „Beograđskih Novina".) Sofija, 3. novembra. . Jedan pokus, da se ocijeni narodna imovina u Bugarskoj, dao bi slijedeći rezultat:

Privatna imovina. 1. Neobradjena zemlja 2. Obradjena zemlja 3. Stočno bogastvo 4. Poljoprivreda, mrtvi inventar 5. Trgovinske glavnice 6. Industrijske giavnice strani

7.Vrijedeći papiri

bug. a'rž. pap. bug. dionice

1892./95. 1911. u miliunima leva 1,064.5 3,794 900 2,360 250.09 511.9 \ 22 46.2 120 250 22 - 110 10 30(1892) 80

8. Novac zla ‘° srebroj 38. 9. Domaće posudje 10. Životne namirnice

70 43 210.4 300

190 107 }^ i°7 330 350

Svega 3,002.8 8,050.9

J a v n a i m o v i n a. 1892.;95 1911. u miliunima leva. 1. Neobradjeno tlo ^ (Sume, rudnici, ulice vrtoviit.d.) 660 2,166 2. Obradjeno tlo 100 240 3. Željez., pristan. druin. — 317.1) putevi 20.41 139.3 461.5 brzojavi, teiefoni 2 j 1U/ - 4 5.1J 4. Glavnica bug. narod. banke i zemij, banke 32,4 67.1 5. Vojntćko dobro (osim tvrdjava) 80 250 Svega 979.8 3,184,6 Od ovoga odbiti dugove u inosiran.: (države, opšt., okr. i 2 banke 130 753.3 Ostaje 849.8 2,431.3 Prema tome cjelokupna narod., privatna i javna imovina 3,852.6 10,482.2

Podatci o neobradjenom zeniljištu u godini 1911. izračunati su na taj način. da je vrijedmn., koja je u godnii 1912. utvrdjena, sii.jenjena sa 1667%. Vrijednost se zemljišta u gudini 1912. jako povečala i iznosiia je za z'raaiu zemlju 42.2%, za iivadc i pašnjake 30.4%, za vočnjake 45.4%, za gajenje ruža 31.3%, za vinogradc 26.1%, za rasad đuhana 28.1%.

Vrijediiost ulica. trgova, vrtova, utrine itd. račutta se po vrijednos'i m.

Do godine 1887. nemamo Drcjniii podataka o narodnoj imovini u Bugarskoj, ali se može tvrdiii, da namdno biagostanje od vremena oslobodicnja Bugarske do 1890. nije osobito porislo. Ni prostornost obradjencg zemlj'šta, ni broj i veličina drugih nekretnina. ni cijene istili nijesu se osobito povecale. Tek u godinama 1894.—1896. opaža se izvjesno skakanje cijena. To se održaio do 1900.—1901. Poslije kraike depresije, koja je trajala 3—4 godine, počelo jako umnožavanje nekretnina i još znatnije skakanje cijcna, naroćitc cijene zemijišfu.

Narodna imovina je porasla od 1892.—1911. sa 6.629.6 milijuna Ieva. ođ 3,852.6 na 10,482.2 milijuna leva, dakle se utrostručila.

Pri tome, je svakako glavno bilo što naglo porasla cije"a zemtjištu i kućama. Ona je u 20-go^išnjem perijodu porasla za 114.3%, dokle su ostale riekretne i pokretne imovine (predtneti) dostigle povišeije cijena sa 70.3%. Od narodne imovine dolazi prosječno s glave na glavu 1892 —95. L 1.138. 1911—L. 2.400.

Nov novčani zavod u Sremu. Iz Budimpešte javlja'u, da je Ugarska Agrarna Rentna Barka pridružiia sebi kao podružnicu najstariju i najveću vukovar.'ku šfediotiicu „Sremsku Stedionu i Eskontnu Bai Ici“. Zavod 6e od sada nositi naziv Sremska Agrarna Stedion ica.

Petak Turska narodna banka. (Naročltl brzojav »Beogradsklh Novina“.) Carigrad, 20. novembra. Prenia saopštenju listova predstoji ocnivanje jedne narodne dionične banke sa domaćom glavnicom. Listovi naglašuju, da je osnivanje jedan nov korak za spajanje domaće glavnioe u rijeli privrednog razvitka poslije rata.

Rozne uljesti. Nova stolna crkva u Varšavi. Kako piše „Kurier Warczavski“ sprema se jedna poljska grnpa u Varšavi, da iz Osnova prepravi veliku crkvu na jednom od glavnih varšavskih trgova, Saksonskom trgu, po ugleidu na mletačku crkvu Sv. Marka. Prema tome ioranj te crkve imao bi biti kojrija čuvenoga „Campanilea" u Pisi. isušavanje bare u Dalmaciji. Iz Spl ita nam pišu: Veo godina 1905 i 1907. isušen je jedan dio bamština kod Solina u iznosu od 160.000 kvadratnih metara a pomoću materijala, koji je dobiven od iskopavanja starih siromenika, vršenih u okolini. Ove je godine uprava arheološkog muzeja produžila rad, pa daje zasipati močvarnu oblast od 10.000 kvadratnih metara. Na tim radovima rade diomaći radnici i nešto ruskih zarobljenika. Materijal se dovlači maloin poljskoni železnicom. Docnije će se isušiti i ostale močvaii jadarskog potoka, tako da će skoro biti ugnšene sve ove baruštine, koje su bile jedmo veliko leglo malarije.

Postjstinje uljesti. Zakleiva i krunisanje Njegovog Veličanstva. Zakletva na ustav u Austriji. Kb. Beč, 23. ncvembra. Sutrašnja ,,W iencr Z e i i u n g“ donosi slijedeće Previšnjc svojeručno pismo: Dragi dr. pl. Korber! S obzirom na Moie istavne dužnosti polaganja zakletve, odnosno viadanja i vršenja ekseknrivne vlasri, predvidjene u članu 7. osnov. drž. zakona od 21. decemora lč67. očekujem VaŠe prijedloge upravljene na 'zvršenje ove odredbe. Karlo s. i. Kfirber s. r. Kr u n i s a n je za kr a 1 j a u g a r s k og. Kb. Budimpešta, 23. novembra. Ugarski službeni list objavljuje slijeđeće svojeručno Previšnje pismo: Dragi grofe Tisza! Rukovodjen namjerom, da se što prije dam krunisati zakraljaUgarske i Hrvatske-SlavonijeDalmacije, Ja Vas upućujem, da stupite u dodir sa saborom i da Mi na osnovu toga podnesete dotični predlog Karlo s r. Tisza s. s. Kruiiisanje več u decembru. Kb. Beč, 23. novembra. ,,Neue Freie Presse" saznaje 1 1 krugova bliskih ugarske \Iade. da tiovi vladar imade namjeru. aa se još u toku ove godine da krunisati za kralja. Svečano krunisa.i,e i?gleda. da će se izvršiti još u prvoj polcvini mjeseca decembra. čuje se, da 'tovi vladai jedan dio godine rnisli da boravi u Pešti. ĐvOrska žalost u Beriitiu. Kb. Berlin, 23. novembra Berlinski je dvor odredio dvorsku žalost od četiri nedje'ie.

Zcsnične oajsua. , OBJAVA. Na osnovi naretlbe c. i k. zapovjeaništva mosne brane i grada Beograda od 15. novenibra 1916., br. 313, t. g. poziva se stanovništvo, d a skuplja 1 i š ć e o d I i snatog drveća i Četinara i da ga predaje najbližoj vojnoj vlasti odnosuo opštini uz naknadu od jedne kruuc za sto kilograma. Skupljanje lišća vrši se najprostije i najzgodnije vgrabuljama. Tako ćkupljeuo lišće valja ođnijeti kući, osušiti i potpuno suvo predati. C. i kr. zapovjedništvo mosne brane grada Bcograda. Upra\mo odjeljen.c br. 6654/1. 1916. OBJAVA. Na oenovu naredbe sredršta za iskorišćavanje žetve c. i kr. glavne vojne gubernije u Srbiji br. 3649 br. 3649/0. A. stavlja se objava S. z. i. z. br. 2696/0. A. gl/-de aprovizacije voćem gomjeg zapovjedništva za opsegu c. i kr. zapovjednistva mosne brane i grada Beograda izvan krijieposti. Hernann, potjiukovnik s. r. OBJAVA. Ovim Be objavljujc, da jc od danas otpooela isplata akontacija kod dole potpisane komisije. Trgovri, koji su robu predal, poz y iju se, da se rad pr.jema pr padajućih iin svotama prijave izmedju 9-12 sati poe podne 3-6 sa(i po podne u lokalu komisi-

Strana 3.

je Knez Mih. ul. 49, I. sprat. Ispiaćivaće se samo onim tvrtkama, koje se predajniconi mogu iskazati, da su robu već predali ovlažtc' : i spediterinia. Dalje se preporučuje, da osobe, koje dolaze za prijem novca, poncsu sobom legitimariju, kojom treba da dokažu, da su ovlaštene za taj prijiem. Tom prilikoin treba da se ponese i zapisnik (protckol), koji je trgovcima predat prilikom prijctna robe. Beograd, 22. novembra 1916. Komisija za prijcm pamuka c. i k. središnjice za promet robe u Bcogradu. O g I a s. Ces. 1 kr. Vojna glavna gubemija u Beogradu (Sibiji) će u području vojne glavne gubernije jedan dio slijedeće nalazeće se stvari (robe) putem jedne odredjene komisije po kasnije utvrdjenim cijenama preuzeM. 1. Predja vunena. Kad cijelokupna količina pojedinog n istoj struci prijeko 25 kilograma isnosi. 2. Pletivo za muške i ženske haljine. U koliko je ovo pletivo od člste vune, pola vune ili pak umjetne vune, a ukupna količina obadvije ove struke kod pojedinog Isnosi prijeko 400 metara. 3. Jorgani, pokrivačl (ceoe) za konje, vuneni. Svaka vellčina, svaka težina, zasebno ili u nietrima, kada tikupna količina pojedinoga iznosi 40 komada. Uslijed toga pozivaju se svi trgovci, konfekcijonari, krojači skladičari (ofpremnici) područja vojne glavne gubernije, koji spomenutom robom trguju iii je pak čuvaju I ovu gore spomenutu najmanu količinu imadu, imaju posiije 6 dana od dana ovog oglasa vjeran zapisnik (inventar) njihovog skladišta spremiti. Za lakšu sprerau zapisnika (inventara) će se izdati štampanc primjerke u kojima su i dalja objašnjenja sadržana. Ove primerke ima se od ces. i kr. okružnog zapovjeništva zahtjev3ti. U ovom zapisniku ima se ne samo ta roba upisati, koja se u svojim skladištu nalazl, nego takodjer i ta roba zapisati, koja je na drugo mjesto utovarena, pa 1 ona, koja nije svojina sopstvenika radnie, ali kod njega založeno ili njemu u posjeđovanju predata. Za svaku vrstu robe, koja se van skiadišta trgovca, konfekcijonera, krojača skladičara (otpremnika) nalazi, pa i u zapisnik upisana, ima se tačno mjesto naznačiti, gdje se ona nalazi. Od dana oglašenja, pa do sprovedene kontrole od strane kornisije i otprema preuzete robe, zabranjeno je vunene predje, pletivo za mus!:e i ženske haljine, u koliko je to od čiste vune, pola vune iii umjetne vune izvršena, pa i jorgani, pokrivači (ćebe) prodavati. Prestupke ove naredbe i svako sudjelovanje oko prestupanju uz ove naredbe potvrdjene odluke biće — u koiiko ne pripadaju strožijoj kazni — novčanom kaznora do 10.000 kruna, u neizvršnim slučaju zatvorom do 6 mjeseca, kažnjeno. v Objava. Prema naredbi c. i k. vojne glavne gubemije u Srbiji odeljak 5, Br. 23.161 od 1. novembra 1916., imaju se svi odpatci loja, koji se dobiju kako na državnim, tako i privatnira klanicama, predati u svježem i čistom stanju najbližim postojećim mjestima za prikupljanje koža vojnih provijantskih ureda u Žarkovu, na Banjici odnosna Mirijevu, u Beograđu neposredno c, i k. tvornici sapuna u Beogradu. Vlasnici (pritcžaoci) dozvola za klanje (kasapnica) i čiščenja crijeva dužni su da predadu s a v 1 o j. Nadležni marveni Ijekar će strogo motriti da se ovo izvrši. Da bi se loj mogao upotrijeblti i za jelo, da bi se bar veči dio mogao u tu ceij održati, treba pri prikupljanju ovako postupfti: Loj (n e p r a n) treba dva dana držati izvješanog u prozračnom prostoru, da bi 66 dobro rashladio i osušio. Tako osušeni loj treba strpati u vreće pa i same male koli* čine — da bi se sačuvao od kvara — najbržim putem — pri šiljanju željeznicom kao brzovoz — posLti iz mjesta prikupljanja tvomici sapuna u Beogradu. Odpatci, koji se u zavodima i zanatskim postrojenjima iskuvavanjem kostiju i u kuhinjama nalaze, imaju se tako isto predatl c. i k. tvomici sapuna u Beogradu, i samo setamo mogu upotrijebiti za izradu sapuna. Odkupn3 cijena od kg. iznosi: Za topljeni loj 5'— Kr. „ čvrst loj _ > 2 - 50 „ „ sitan loj i mast sa crijeva 1*50 . „ mast iz kostiju 4 - — „ „ olein 5-50 „ „ stearin 8-— „ Ko protivno ovoj naredbi postupi blće novčano kažnjen sa 200 kruna ili 20 dana zafvora i oduzeče mu se sva nadjena zaiiha loja. C. i k. zapovjeđništvo mosne brane I grada Beograda kao okružno zapovjedništvo.

OBJAVA. Od 1. novembra 1916. uvodc se 2 bezmasna dana u sedmiri i fo utornikom i subotom. Zabranjeno je kasapima, kobasičarima, trgovinama i prodavcima životnih namiritca u tim daniina pradavati mast. Prekršaj ove narcdbe biće kažnjen globom do 1000 kruna ili do 3 mjeseca zatvora. Zapovjeđništvo mosne brane i grada Beograda .