Београдске новине

Sirana 2 .

28. novembra 1916.

Beogradske Novine

Utorak

Broj 287 .

u oršavskom odsjeku od nekoliko je dana prekinuta. Ta se vojna grupa nalazi pod zapovjedništvom rumunjskog generala K u 1 c e r a. Nema sastanka izmedju ruskog ftnperatora I rumunjskog kralja. (Naročiti brzojav »Beogradsklh Novina«; Krakovo, 25. novembra. »Dzienik Poznanski“ javlja, da se u Bukareštu pouzdano tvrdi, da neće biti sastanka izmjedju ruskog imperatora i kralja Rumunjske. Mlnlstarska savjetovanja u Bukareštu. I Car učestvovao, (Narotiti brzojav »Beogradskih Novinacj Krakovo, 25. novembra. Prema „Dzienniku Posnanskom* saopštenja iz Bukarešta javljaju, da je sad držan vanredni rumunjski ministarski savjet, kome su prisustvovali C a r p i T a k e Jonesku, ali se odluke drže u strogoj tajnosti. Oslobodjenje Dunava. '(Naročiti br/ojav »Bcogradskih Novinat; Ziiricli, 26. novembra, „Tagesanzeiger“ javlja: Neposredna je poslijedica prelaza sredižnih vlasti preko Dunava oslobodjenje dunavskog puta .kroz D j e r d a p preko R u š Č u k a za Cerna-vođu, činie će dovoz za vojsktt u Dobrudži biti olakšan a srpska željeznička pruga isključivo će služiti za maćedonsko bojište. Time veliki uspjesi posljednjih dana daju središnim vlastima na svima balkanskim bojištima neocijenjenu nadmoćnost.

FRANJO JOSIP PRVI.l

Saučcščo ii Špauijl. Kb. Madrid, 27. novembra. Svi listovi donose đugačke biografije I ocjene preniiniilog velikog Habsbiirgovca. Ističu, kako je u nlzu dtigih godina svojc vladavine stekao i očuvao simpatije stanovništva. K r a I j, koji je bio na putu, vratio se ovamo I uputio je brzojav sauč c š č a austro-ugarskom poslaniku. Sve j a v n e z g r a d e u M a d r i d u spustile su zastavc na pola koplja. U austro-ugarskom poslanstvu izložcna jc lista za upisiVanje izjava satičešća, u koju su se upisale mnogobrojne vidjene osobe. Kralj ie naredlo d v o rs k u ž a 1 o s t, koja če trajati 42 dana.

Saučešće grada Sarajeva. Kb. Sarajevo, 27. uovembra. Jučc ti veče priredilo je sarajevsko gradjanstvo povodom smrti Njegovog Veličanstva jcdnu sjednicu u ziiak žalosti, u kojoj su bila zastnpljena sva gradska i državna uadleštva i u kojoj jc po održanoj posmrtnoj besjedi zaključeno, da se uputi kabinetskoj kancelarlji brzojav saučešča i lojabiostl. Bugarsk! Izaslanik na pogrebu. Kb. Sofija, 27. novembra. Bugarski ministar vojnl, general N a j d e n o v, otputovao je za Bee, da kao predstavnik bugarske vojske i bugarskog naroda učestvujc u svečanotn pogrebiiom sprovodu. 1 gencra! M a rk o v otputovao je za Beč.

HAll PODLiSHH. Njegoš ii Beču. Vladika Pctar Petrović Njeg o š, pjesnik ,,G o r s k o g V i j e n c a“ i ,,L u č c M i k r o n o z m e“ itd. bavio se 1844. godine u B e č u. lz bavljenja vladičinog u Beču poteklo je nekoliko Jijepih uspomcna, kojc karakterišu vladiku kao čovjcka i vidno obilježavaju veličinti ovoga zaista uzvišenog čovjeka. I. „Srpski Narodni List“ u P e š t i, koji je onđa izlazio, doneo je, u čast njegovog dolaska, jednu pjesniu, čiji se autor potpisao: Ljuboinir Hercegov a c. Medjutim pod tiin imenoin se krio jedan tada poznati hrvatski pjesnik i katolik. Njegošu je ovaj pozdrav bio veoma inio, naročito s toga, -Sto ii njegovu slavu pjeva dnhovno lice katoličke crkve. Hroničari su zabilježili, da je ovaj naš slavni pjesnik neprestano i sa veiikim ushićenjem govorio o toj epizodi, i da jc cijeioga puta na nju mislio. II. Kad je viadici Njegošu u Beču bila odšiampana pjesma „Tri dana u Trstu" u štampariji jerinenskog manastira, reči ee mu 'jedan poštovalac: —'Zamjeravaju Vam, što ste tu Diesmu pisali kao ć o v I e k. a ne kao

Austro-Ugarska. Cor l krol] Korlo. Nadvojvoda Frledrlch odllkovan nalvlšim vojnim ordenom. — Konrnd pf. Hdtzeudorf maršal. Kb. Beč. 27. uovembra. Njegovo carsko i kraljevsko Visočanstvo maršal nadvojvoda Friedricii izdao je slijedeću natedbu vrhovne komande: Vojnici! Njegovo carsko i kraijevsko apostolsko Veličanstvo odlikovalo me je# velikim krstom vojnog ordcna M a r ij e T e r e z i j e, a moga oprobanog sarađnika general-pukovnika Conrada pl. Hdtzendorfa naimeirovalo je m a r š a 1 o m. Ovaj izraz najviše inilosti važi vama svima, važi vašoj junačkoj istrajnosti, vašoj svagda pokazanoj dirabrosti, vašem požrtvovanju u teškim borbama za inoć i opstanak naše drage otačbin.e. Ovo ie najvišc priznanje dosadašnjili sjajnih podviga vojskć i mornaricc. Pokažimo se dostojni najvišeg povjerenja, istrajmo_ i ispunimo našu dužnost, dok se ne izvojšti mir, pun častl. Bog je bio s nama, on će s nama i ostati. • Fricdricli s- r. Novi car i kraU prvi put u dvoru. Kb. Bcč, 27. novembra. Car Karlo je juče bio prvi put kao v 1 ada 1 ac u carskom d v oru. U prolazu kroz ulice bio je svuda oduševijeno pozdravljen. U dvoru je car K a r 1 o primio apostoiskog nuncija i poslanike T u r s k e, američkih S j e d i n j e n i h D r ž a v a i Š p a n 1 j e. Atidijeneiic nadvoivodama. Kb. Beč, 27. novembra. Car K a r 1 o i carica Z i t a primili su juče u audijenciji nadvojvodu J osipaFerdinanda i nadvojvodu H e i n r j c h a Ferdinanda. Vrhovni dvorski činovL Današnji broj zvaničnog lista objavljujc najviše odlukc od 23._ novembra odnosno najviših dvorskiii činova i dvorske službe. Prema tome je Njegovo Veličanstvo naimenovalo kneza Nikolu P a 1 i f y a Erdodskog za glavnog konjušara, grofa L e o p o 1 d a B c r c ii t o 1 d a od Ungarschtitza, Tratinga i Pullitza za drugog glavnog dvorskog maršala i nanovo je imenovalo slijcdcće dvorske velikodostojniko: tajnog savjetnlka kneza Alfreda Montenuovo za prvog gla.nog dvorskog maršala, grofa Karla B r z ez i e-i- a n e k o r o n s k o g za glavnog komornika, grofa Avgusta Z i c h y od Zich i Besonteo, za glavnog dvorskog maršala, grofa Nikolu S t e c s e n y i od Temerina za dvorskog maršala u Ugarskoj, grofa Avgusta od B e 11 eg a r d e za giavnog načelnika kuhinje, baruna Karla Rumersklrcha za glavnog konjušara, grofa Maksa pl. T u n a-H ohensteina za glavnog lovca, grofa EUuarda C h o 1 o n i e \v s k i-M y s k a za glavnog ceremonijera. izvan dvorskih krugova se govori, da tiskoro predstoji naimenovanje princa Zdenka Lobko\vitza za trećeg glavnog pobočnika. Nadvojvoda Evgenije naimcnovan za maršaia. Kb. Beč, 27. novembra. Njegovo e. i k. Apostolsko Veličanstvo uputilo je nadvojvodi Evgeniju slijedeće previšnje svojeručno pismo:

v i s o k o c r k v e n o I i c e; jer ste u njoj dali mnogo maha osjećaiima čovječje prirode. Na to je Njegoš odgovorio: — Neka ih, čočc! Lašnjc jc bit‘ vladika, no čovjek. Više volitn poslije mojc smrti da svijet žati čovjeka u mcni, nego li vladiku. ... III. Za vrijeme bavljenja vladike Rada-Njcgoša, u Beču, svak je bio uočio, da je pjesnik, šctajući se po bečkim ulicama, rado razgledao izloge pojedinih trgovina. Čcšee je ulazio u radnje i po što šta kupovao. Naročito je ulazio u jtivelirske radnjc. Razmatrajući dugo skupocjene ukrase i dijaniante, vladika bi sa osmjehom prošaptao: — Šta bi i gdje li bi ove stvari da neina žene .... IV. Vladika je jednom u društvu svojih bečkih prijatelja rekao povodom štainpanja njegove „Luče Mikronozme“: — Ja sam u ovom djelu pokušao da odgovorim na zagonetku vijekova; i ono što se n meni kristalisalo kao inoje uvjerenje, izneo sam to u stihove. Mogp reći da sam poslije toga miran dušom, to se opet vraćam zemlji i nevoijaina na njoj, kao i patujama svoga naroda.

Dragi gospodine bratiću, nadvojvoda Evgenijel , Profzvodim Vag u zahvalnoin priznanju za velike usluge, koje ste pred neprijateljem izvršili kao zapovjednik jednog vojnog fronta, za maršala. Beč, 23. novembra 1916. Karlo š.r. Novl njemački posianik u Beču. Lične pojedinosti o novoin poslaniku grofu Wedelu. (Naroćiti brzojav »Beogradskih Novma«; Berlin, 27. novembra. Grof Botho W e d e I, koj’i je na mjesto pokojnog Tschirschkog postavljen za njemačkog p os 1 anika na beokom dvoru odl.kuje se ne samo dubokim poznavanjem predmeta, koji spadaju u njegovu novu ellužbu, već i dobrim poznavanjem pojedin.ii vodećih ličnosti u nionai Iiiji. Naime, od 1901. do 1904. godine on je bio savjetnik poslanstva ti B e č u, a od 1904. do 1907. godine bio je gencralni konsul u Budiinpešti. No baš u to vrijeme naiazili su se na čdu austrijske i ugarske vladc slučajno baš isti ljudi kao i d a n a s. Naime, kao i sada, tađa je austrijski ministar predsiednik bio dr. pj. Koerbcr, a ugarski grof Tisza. Prema tome grof W e d e 1 odiično poznaje oba čovjeka ltojima je povjcrcna sudbir.a obiju država monarhije. To jc odličan tislov za Što intenzivniji zajcclnički rad. Sem toga on če u Beču vrio brzo naći i mnogobrojne ličrie veze, koje su potrebne jednoine poslanilcu. Naime treba zuati da je ou sin kneza Karl'a Wedela (ranijeg grofa, koji je za svoje zasluge dobio knežcvsku titulu), koji je od 1902. do 1907. bio posianik u Beću. Gtof Botho W e d e 1 nema još ni puriih 54 godine, te prema tome stoji u najboljoj muškoj snazi. U diplomatskim krugovima njegovo se postivijaii'c na ovo mjesto ocjenjuje vrlo simpatlčno. Kb. Beč, 27. neveinbra. Novi lijeinački poslanik Ottokar pl. W e d e 1 učinio je podvorenje ministru spoljnjih poslova baromi Burianu.

Eorbe u Hsćedoniji. Borbe u jnžnoj Albanijl. Jedan ratni dopisnik piše iz štaba jedne austro-ugarske divizije, koja operiše u Albaniji: U dccembru 1914. posjeli su tadašnji saveznici monarhijini grad Av1 o n u i njegovo pristanište, ali nijesu uspjeli da za svoju stvar zadobiju pravoslavno stanovništvo iz okoline. Preuliitreno bjegstvo iz D r a č a u januaru ove godine reduciralo je talijansku Aibaniju na najuži krug oko Avlone. Austro-ugarska ofenziva ti T r e n t i n u sputala je snagu talijansku i u Avloni. Zatim je nastalo neobično žarko ijeto, a talijanska pješadija na donjoj V o j u š i u vlažnim rovovima padala je od malarije kao snoplje, te je do avgusta triput obnavljana. Propagandom pomoću novca, naročilo u sjevernom E p i r u, truđila se Italija, da ponovo oživi svoj uticaj. Svojom ofenzivoni, koja je otpočeia 30. avgusta, namjeravaii su Talijani da zadobiju prostora na sjevernoj obali Vojuše, te su faktično i suzbiii austro-ugarske prcdstraže iz tog močvarnog predejla, ali, kad su c. i k. čete jačoin snagom nadrle, one su već prvog dana pretjerale Talijane ua južnu obaiu Vojušc. Uz auslro-ugarske' čete hrabro su se držali i neki aruautski dobrovoljački odredi. Ovi su u borbama kod Drača bili još neorganizovani, ali su kod Avlone već bili cjelishodno organizovani i snabdjeveni svima modernini potrebania. Uzahid su se Taiijani naprezaii, nzaltid su mijctijali tačke svojili napada, svugdje su suzbijani i tučeni, i, od kad su se povukii u F e r a s, ne smjedc se njiIiova pješadija više da pojavi. S toga su se trudili, da bar u sjevernom Epiru na grčkoin prostoru zadobijn što više zeinljišta, te tako posjedoše A rgirocastron, T e p eJ e n i i K 1 isttru. U Korči su ih prcduhitrili Francuzi. Od talijanskog poraza' početkom septeiubra iina na Vojuši samo artiljerijske borbe, jer jc pješadija na tom frontu tako razvučena, da samo predstraže ovdje ondje dolaze u dodir. Atistro-ugarske čete drže posjednuto cjelokupno brdovito zemljište izmedju Voj.tše i rijeke S e m e n i, dok Talijani leže u močvari ne. južnoj olal: Vojuše, i samo kod seoceta F e r a s što se joŠ drže na sjcvernoj obali te rijeke. Jedna jaka mosna brana štitila je tamo mosf i prevoz, ali prije tri nedjelje nastalo je kišovito vrijeme, Vojuša je grdno nabujala, fe raznijela most i prevozna sredstva. Kiša još neprestano traje. Austro-ugarske čete na gornjoj Vojuši jedva đa dolaze u borbeni dodir s Taiijanima. Prema K o r č i operišu arnautski dobrovoljci. Francuska odjeIjenja, koja su južno od jezera dobrim putem đospjela do K o r Č e, opkoljena su sa sjevera, zapada i juga Toskima i jugoalbanskom narodnom vojskom.

Krfza a GrčkoJ. Nov ultlmatum admirala Fourneta. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Bern, 26. novembra. „Secolo* javija iz Atene: Novim ultiroatumom zahtjevao je Fournet predaju topničkog parka do 1. de* cembra, a ostalog ratnog materijala do 16. decembra. U vojničkim krugovima vlada velika djelatnost. Jedan zahtjev za drugim... (Naročitl brzojav „Beogradskih Novina".) Lugano, 26. novembra. „Corriere della Sera“ priprema na nove zahtjeve sporazuma grčkoj vladi, koji se odnose na djelimično mobilisovanje grčke vojske pod zapovješću sporazuma. Dolazak poslanika središnjih vlasti u Kavaiti. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novlna".) Sotija, 26. novembra. Bugar. brzojav. ured javija: Clanovi diplomaiskog i konsulskog prestavništva središnjih vlasti, koje je povredom medjunarodnog prava i nezavisnosti Grčke, protjerao trancuski admiral, prispjeli su juče u kavaisko pristanište. Njihov put na jednom grčkom brodu, pao je na teret grčke vizđe. Grćka vlada odavala im je sve počasti koje im pripadaju. Poslanike su prije njihovog odlaska, posjetile mnoge grčke ugledne ličnosti, naročito nekoliko bivših grčkih predsjednika ministarstva, koji im izjaviše svoje žaljenje i nepokolebivu simpatiju. Pri polasku su ih pozdravili grčki inmistar spoljnih po^ slova i veliki broj gradjanskih i vojnih lica. Kraljica Sofija im je poslala iz pirejskog pristaništa svoj posljednji pozdrav, ali su se u tom trenutku predstavnici središnjlh viasti već nalaziii na brodu. Moguči pad kabineta. (Naročiti brzojaV' »Beogradskih Novina»; Amsterdam, 26. novembra. Pr'ema jednom ovdašnjem listu javlja ,,Tintes“ iz Atene: U nekim se krugovima misli, da će kabinet pasti, ako se konačno odbije zaliljcv sporazuma o izdavanju ratnog materijala. Jeđna izjava kraija Konstantina. Jedna bugarska vijest. (Naročlti brzojav ..Beogradsklb Novina".) Sofija, 25. novembra. „Kabana“ javlja iz grčkog izvora: Kad je general R o q u e s bio u audijenciji kod kralja Konstantina, predao je memorandum, u kome su biii označeni zahtjevi, koje su postavili poslanici sporazuina a za koje su tražili da ih kralj bezusiovno ispuni. Kral Konstantin je pročitao memorandum, pa pošto ga položio na što, uzviknuo je ogorčeno: „Nevjerovatpo je šta vi sve tražite od jedne neutraine države!“

RUJlJtf. Cjetokupna jačina ruske vojske. 7.000.000 ljudi. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina*.) Koppenhagen, 26. novembra. Cjelokupna jačina ruske vojske, koja opeiiše na raznim bojištima, iznosi, prema saopštenju lista „Utro Rossij", sedam milijuna ljudi. Važna savjetovanja u Rusiji. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina 1 *.) Kopenhagen, 25. novembra. „Ruskoje S!ovo“ ima vijest iz P et r o g r a d a, da se neprekidno drže savetovanja pod predsjedništvom imperatorovim, ali se ne saopštava, gdje se te konferencije održavaju. Jedino izvjesno, da su pozvane i visoke političke ličnosti i da se sjednicama priđaje veliki značaj.

Francuska. Burni dogadjaji u francuskoj konrori. Nove pojedinosti. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«) Ženeva, 25. novembra. Burni dogadjaji, koji su se u Parisu za vrijeme trajanja sjednice komore odigrali povodom debata o. pozivanju pod zastavu godišta 1918. a o kojima smo već u nedjelju javili, tekli su po naknadnim izvještajima ovako: Zastupnik ministra vojnog admirai Lacaze je otpoceo sjednicu tnolbom, da se zakonski prijedlog primi bez debate. Ministar predsjednik Briand i general P e d o y a su potpomogii prijediog, ali je odmah na krajnjoj levici izbila žestoka opozicija. Poslanik B r u n e t je izjavio: „Mi smo dosta dali, a da nismo brojali. Mi imamo prava, da se obratimo našim saveznicima i da kažemo, u kakvom se stanju zamorenosti nalazi naša zemlja. Snosili smo najveće ratne terete. Sad je dužnost vlade, da poslije dvogodišnjeg proiivanja krvi pomisli na budućnost rase*. . , Poslije tih riječi ustao je ministar predsjednik i zamolio da se sjednica pretvori u tajnu. Vlada će u tajnoj sjednici dati potrebna objašnjenja. Ali je ljevica doma produžila javnu raspravu, u čijem je toku poslanik F av r e u dužem govoru objasnio rad sa-

veznika. Govornik je došao do zaključk a da je Eng 1 eska mobilisala jednoe čovjeka od deset, I ta li j a jednog od jedanajest, Rusija jednog 0 | dvadeset, prema svemu tome Franc u s k a jednog od š e s t. On je svoj g 0 vor završio uzvikom: „čujte srdite tufbe koje vam stižu kako iz rovova, tako i pozadi fronta !“. U velikoj uzrujanosti je većina riješiia, da se javnost isključi. Kad se sjednica poslije kratkogvremena ponovo pretvorila u javnu, došio^ je"opet do burnih dogadjaja, jer socijaliste msu bili zadovoljnt sa izjavom, koju je Briand dao u tajnoj sjednici. Debata se završila uzvikom poslanika Bri« zonsa: „Dolje s ratoml* Poskupijelo osvetljenje. Kb. Paris, 27. novembra. Parisko preduzeće za gasno osvjetljen^e zaključilo e, da povisi cijenu osvjetljenja sa 10%.

li ] e m a t K a. General-major pl. Cromon. Kb. Beč, 27. novembra. Iz glavnog stana za štampu javljaju: Najvišom kabinetskom naredbom Nj. Veličanstva njemačkog cara naimenovan je pruski generai major August pl. C r atn o n, koji je bio delegmian kod c. i k. vrhovnog vojnog zapovjedništva, za generala ia suite“ u pratnji njemačkog cara.

Itallla. Strahovanje od austro-njemačke ofenzive u Trentinu. (Naročlti brzojav .BeogradsKfh Novtna"). Kčln, 25. novembra. Prema „Koln. Zeit.“ prenosi „Corriere deila Sera“ iz „Tempsa“ navode o bojazni odnosno moguće austrougarsko-njemačke ofenzive u Trentinu pa izjavljuje, da se Italija mora pripremiti za svaku mogućnost. Ona ne može više ništa odvajati od svojih trupa za druga bojišta, pa ni za Maćedoniju.

ngjnovfje brzojcvne vijestl. Novi španski vojni zakon. Xb. Madrid, 27. novembra. Senat je usvojio predlog o obran* benom zakonu.

m ti i ciiOiics. Prlkupijanje divljeg kestena i žira. U interesu prikupljanja svih korisniii produkata vojna giavna gubernija naredila; jc: da se prikuplja diviji kesten i bukov žir, kao i u opšte svi ostali plodovi, koji sadrže u sebi uljane substance. Više puta ukazivano je na važnost ovog privrednog artikla i ne može se dovoljno preporučiti stanovništvu da bude što prilježnije u ovom korisnom radu. S toga se n a r e d j u j e svim onim domovitna u krajevinia gdje postoji bukov žir kao i diviji kesten da je potrebno nedeijno najmanje po dva kilograma žira prikupitž i predati ovlašćenim vlastima u njihovoin kraju za prikupijanje istih pfoelova. Gradjani, koji to prilježno vrše i ispunjavaju uredno svoj kontigenat mogu računati i na premiju od 15 helera po kiiogramu prikupljenog kestena ili žira. Kojoj će se vlasti prikupljeni žir i kesten joredavati dobiče građjanstvo obavještenja u svojoi opštini, dotičnom srezu ili okmžnoj komandl. - Ovi piodovi, koji su inače bili sasvim zanemarenc i čijoj se važnosti nije predavao nikakav znača| i pogiavito su truleii u zeniiji mogu donositi kao što vidimo lepu materijalnu korist kako za sadašnjost, tako i za buđućnost, ako se tačno budu ispunjavale ove korisne i umjesne naredbe. Pored materijalne koristi, koju će imati gradjanstvo prikupijanjem žira i divIjeg kestena, koje produkte mogu kupiti i nedorasia djeca, pruža se gradjanstvu priiika da se uveri o korisnosti ovih iljanih produkata, koji intaju veliku važnost u privrednom životu, a na koje se do sada nije poklanjala nikakva pažnja, već se dopuštafo da trulenjeni potpuno beskorisno pro* padaju. Traže se. Društvo Crvenoga Krsta u C. i K. V. G. G./S. u Beograđu, Simina ulica br. 21. poziva da se jave društvu ova Jica: Gdje: Marija Dj. M i 11 ć e v i c, Nasta Joke Jovanovića, Sofija M. M a r k o v i ć, Stanija H a d ž i - N i k oI i ć iz Prijepolja i Suitana K r s t i ć. Porodica g. B u d j e v c a, marvenog Ijekara. Gospoda: Bora Mladenović, inspektor, Djordje Andonovlć. D ra * gutin Ja n k o v i ć, profesor, Josif J e v " d j e v i ć, nčitelj, Ljubiša (Natalije) A rs e n o v i ć, Milorad R a k i ć lz Baroševca, Radiša K o s i ć iz Šopića I R 3 ' divoje O r 1 o v i ć, učitelj. Prenos životnih namlrnjca u unutrašnjosti. Samo s naročitim odobrenjem doz\o Ijeno je životne namimice nositi iz Beograda u unutrašnjost. Rcdarstvo je zap i jenifo pneko 18 centi luka, koje je o Itr