Београдске новине

Strana 2.

3. đecembra 1916.

Beogradske Novlne

Nedjelja

Btoj 292.

Krlza a firtKoj. Prolest sredlšnjlh vlastl. (NaroCId brzofav »Beotradsklh Novlna’'.) Rotterdara, 2. decembra. Kako se iz Washingtona javlja, njeinaČki je poslanik grof Bernstorff predao državnorn tajniku Lansingu protest protivu uklanjanja poslanika središnjib vlasti iz Atene. Lansing je poslao protest engleskoj vladi. Tobož predstojl zbaclvanje dinastije I progiašavanje republlke. (NaročiU brzojav „Beogradskih Novina“.) Frankfurt, 2. decembra. ,Frankfurter Zeitung* javlja iz Carigrada: Engleski i ruski poslanik premjestili 9u svoje sjedište iz Atene u S o 1 u n, jer se krug oko kraljevskih supružnika sve više prikuplja i zbacivanje dinastije i proglašavanje republike je samo još pitanje vremena. Ruski i engleski dvor, koji sa Atenom stoje u tijesnim porodičnim vezama, nijesu htjeli da njihovi zastupnici budu svjedoci te promjene. Tl obziri ne utiču na držanje Francuske. Osim toga Francuska hoće time da izvrši svoj vlastiti smjer. S toga su i ostale francuske diplomate u Ateni. Ostavka grčkog kabineta. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Haag, 2. decembra. »Times' 1 javlja iz Atene: Pošto razgovor admirala Fourneta sa kraljem Konstantinom nije imao nikakvog uspjeha grčka vlada namjerava da odstupi, ako bi se kralj i dalje protivio izdavanju oružja. Odstupanje grčkog minlstra vojnog. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Atena, 2. decembra. (Reuter). Ministar vojni je zbog zdravstvenog stanja odstupio. General Hezopulos, za sad na Krfu, dolazi ua njegovo mjesto. Bonibe za oproštaj. (Naročitl brzojav „Beogradskih Nov!na u .) Berlin, 2. decembra. WoIffov ured ima od naročitog dopisnika slijedeći izvještaj od 26. novembra iz D r a m e: Članovi poslanstava ikonsulata središnjih vlasti i njihovih saveznika otputovali su danas po podne odavde. Prije njihovog odlaska pojavili su se engleski-letači i bacali su istina bez uspjeha, bombe na željezničku stanicu, gdje su svakako mislili da se nalazi zaseban voz. 1 ovo djelo pripada u povjesnicu tog najnovijeg nepoštovanja medjunarodnog prava, koje treba da B zaštiti male narode".

Rut sa KuinuhjSKSin. Bjegstvo rumunjske vlade u Jaš. (Naroćiti brzojav »Beogradskih Novina«; Bern, 30. novembra. Prema vjestima francuskih listova, rumunjska se vlađa preselila u J a š. 1 svi 6trani poslanici otišli za vladom u Jaš. Počast kralju Karolu. Kb. Berlin, 2. decetnbra. Wolffov ured javlja da su zauzećem Curte de Arges kraljevskerumunjske grobnice došle pod zaštitu njeinačkih ćeta. Njegovo Veličanstvo njemački car Wilhelm dao jezapovjed.da sve njemačke čete.kojeće proći kroz ovomjesto moraju da polože na grobu kralja Karola vjence.

diji. — Ni malo me nije nasntijala tepava prija, ona me je prosto naljutila. Ja hoću da zaboravim, da je i bilo drugoga čina. Žaliti je samo za prizorom šestim drugoga čina, u kome je ona divna muslimanska noćna molitva Bogu. Nemam vremena, da misl m na to, kako bi se popunila ova praznina. Hitam trećem činu, koji me vrlo zanima. On, Hasanaga, snažan kao bor, ne potišten i skrušen, nego jedak, mrk, gorak, sjedi na šiljtetu u gustiin oblacima dirna, koji se izvijaju iz dugačka čibuka. Kraj njega polegia mlada strasna robinjica, a malo dalje koljevka ostavljenog djeteta. Mlada robinjica istinski voli Hasanagu, pjeva mu pjesme uz gitaru da ga razveseli, hvata ma i najmanji znak, koji bi joj bio dokaz njegove ljubavt Blizina njegova joj zamjenjuje dom očev, polje, zelene lugove i slobodu. Aga je utonuo sav u jedno osjećanje. More ga bol 1 čežnja. Oči mu duboko upale, zgasle, sagorjele pod unutrašnjom vatrom. Zanijet je, — robinjicama tepa kao Hasanaginici. Otuda zaplet. Otuda sloboda one jedne, da ga dočeka u ložnici njegove Lube. RazjaTen što se usudila, da oskrnavi mjesto njegovog čistog sevdaha. — sevdaha (Dd šestnajest godina, on je ubija. Ova Idruga robinjica brzo se uvjeri iz njeIgovih riječi punih ironije, da se nježhost agina na nju ne odnosi, i ubija se *ama. < Hasanaga je priznao robin ici, da Mi za Hasanaginicom. Ovdje se pjes-

Sudbina Bukarešta. (Naročlti brzoiav „Beogradsklh NovIna“.) Berlin, 30. novembra. „Lokai8nzeiger“ javlja izMalmO-a: Po brzojavu odeskih »Novosti" u Bukareštu se živo radi na organizaciji odbrane. Očevidno je, da još nije donijeta obavezna odluka, da li će se Bukarešt držati ili će se svojevoljno napustiti. Ako bi neprijatelju pošlo za rukom da predje rijeku Arges, onda se mora računati sa dobrovoljnim napuštanjem utvrdjenja i prijestonice, jer bi u tom slučaju Bukarešt bio izložen vatri teških neprijateljskih topova, a to se neželi. Medjutim se računa s time, da će se pred Bukareštom na pomenutoj liniji Argesi razviti velika bitka, U krugovima francuskih časmka očekuje se kao neko drugo izdanje bitke na Marni. Odstupanje na Bukarešt. Jedno rumunjsko saopštenje. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Stockholm, 2. decembra. Dopisni ured rumunjskog ministarstva vojnog objavljuje: Odstupanje rumunjskih vojski u toku zadnjih dana uslovljeno je manje jakim mjesnim pritiskom od strane neprijateljskih snaga, negoli ono je više strateška posljedica izvjesnih dogadjaja, koji su nastupilina južnorn bojištu. Odstupanje se nastavlja u pravcu za Bukarešt. Doduše za sada još ne dostaje vjeza sa četama, kojese borekod Campolunga. Vanredno je teško, da sezaustavi nadiranje Mackenzenovo, pošto izmedju A1 eksandrije i prijestonice leži otvoreno polje, koje ne pruža nikakve prirodne preprijeke, a koje protivnik u svako doba može u pravcu sa D u n a v a ili iz planine preplaviti četama. Rumunji naglo odstupaju na cijelom frontu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina'*.) Sofija, 2. decembra. Vojne operacije u Rumunjskoj teku upravo munjevitom brzinom. Na cijeloj liniji, koja počinje istočno od C a m p o1 u n g a, koje teče južno od P i t e s t i-a, pa poslije prelazeći u velikom iuku vlašku nizinu završava južno od Bukarešta, Rumunji se nalaze u potpunom odstupanju. U nizini gdje je rumunskji front najviše zadirao ka zapadu, ovo je odstupanje prešlo u divlji bijeg. Konpca udruženih središnjih vlasti energično goni Rumunje. Rumunji su strašno demoralisani. Dešava se, da se po č i t a v i b a t a 1 j u n i u svome sastavu predaju, čim bi samo opazili makar nešto malo konjice. Tako se desilo, da se kod Zlotesti-a, 40 1cm. sjeverno od Aleksandrije jednom jedinom njemačkom eskadronu predalo 17 časmka i 1200 Ijudi, sa deset topova i tri mašinske puške. Rumunjska se vojska nalazi u vrlo opasnom po1 o ž a j u. Čete, koje se povlaće sa zapada još su udaljenije od prijestomce nego li saveznicke divizije, koje nadiru od A1 eksandrije i Gjurgjeva, uslijed čega je dovedena u pitanje mogućnost za odstupanje lih rumunjskih ceta. Da bi spriječila katastroiu rumunjska je vojna uprava bacila najjaće snage piema četama, koje nadiru od GjUigjeva, ali je sve uzalud. 1 ovdje su Rumunji pretrpili poraz izgubivši dva teška topa od 21 cm. „Igra je lzgub!jena!“ (Naročiti brzojav .BeograusKih Novina,). Zurich, 2. decembra. ,,S e c o 1 o" i ,,C o r r i e r e d e 11 a S e r a“ donose cenzurirane brzojave, prema kojima će se ispred !li za Bukareštom pokušati sa jednim po-

nik zgodno korisrio lijepom narodnom sevdaiinkom: Kroz bašču mi voda teče Ja je ne pijem

U njemu se stvara odluka, da vrati ljubu. Zove majku. Evo djece. Pisac prvo šalje ujih sa džidžama. Vrlo prirodna siika, kao i ona u drugom prizoru prvoga čina igranje maloga Ahmeta na Husejinovim ledjima, u čiji zazgovor pjesnik upliće početne stihove narodne pjesme. 1 ovdje je pisac ulogu djece zgodno upotrijebio. Na mućnoga Hasanagu nailazi majka sa nagovaranjćm, da se ženi. Hasanaga to potsinjevajući se odbija. On pokušava, da otkrije majci šia ga inuči. Brani svoju ljubu. Pažljivo nabacuje majci, da je i ona kriva. Ovdjc se pjesnik vješto igra osjećajuna Hasanaginim: sad mu u duši stvori jači zanos u kome uskrsne nada: Nije ona, zar ne, majka, kriva! a odmah zatim ga kosi strašnom viješću, da mu je Ijuba isprošena. — I ponovo zračak nade, kad od Sultanije čuje šta joj je majka posljednjeg vidjenja kazala.

Rckla mi je, Samo tebi da joj misri idu, Tebi — nama! — Da je čekala te: Tebe, jali kog poruka tvoga!

i sve tako padanje iz nade u očajanje, u uvrijedjenu gordost, u bol što je gubi

sljednjim otporom rumunjske vojske. „Secolo" preskazuje na suprot ionroaskim optimističk'm.glasovima, da je za Rumunjsku igra iz-nib1 j e □ a. Rumunjska v.ojska Izlišna. (Narociti brzojav . Beograđsklh Novina*). Berlin, 2. decembra. Posredno se javlja iz Petrograda: Svi glavni listovi otvoreno naglasuju, da je svaki zaseban otpor rumunjske vojske izlišan i traže, da se ona ncodložno pretopi sa ruskom v o j s k o m. Skraćivanje fronta na zapadu. (Naročiti brzojav »bcogradskih Novina«; Berlin, 30. novembra. „National Zeitung* javlja sa ruske granice: Ratni dopisnik lišta „Odeskij Listok* cijeni skraćivanje fronta središnjih vlasti žauzebem južne i zapadne Rumunije najmanje na 250—280 kilometaia. Ovo se skraćivanje fronta mora smatrati kao vrlo važna vojnička posijedica protivnikovog rada, jer time moć neprijateljevog udara vrlo znalno raste. Francuski stručnjacl o stanju u Kumuniji. (Naročiti brzojav »Bcograuskih Novina«; Budimpešta, 30. novembra. Major Ciwieu x p še u „Malin“-u: Jugozapadno od uukarešta prijeti jedna znatna 'neprijateljska vojsaa ne samo prijestonici, nego i vezi lzmedju Rammci i Campolunga. Mackenzenova je vojska sad najveća opasnost, ona se nalazi u napadu, a njen je zadatak ish, kakav je na Sjeveru bio prema G o r 1 i c u. General Bertheaux piše: Položaj je Rumunja jednak onome Srba, samo s razlikom, što se Rumunji nalaze u neposrednoj bhzim sa moćnom ruskom vojskom. Ali je ova odocmla, jer je imaia malo žeijezničkih pruga na raspoioženju. Rumunjski siom. NovlužasL (NaiočiU brzojav .iseograusiufl Novina*). Berlin, 2. decembra. „Lokalanzeiger'* saznaje iz Stuckholma: Prema izvještaju bukareštanskig lista „Adeverula", sela oko rijcke A r g e s u i a pretvorila su se u ogrurnne logore bjegunaca Na 5. novembra izdao je komand^rft Bukarešta naredbu, da se u interesh odbrane zcmije bjegunci uklone iz tih' l še!a. Bjegunci su nastavljajući put, naišli u b r a n i štrajska blata, gdje su u masania postradali, što je učinilo strahovit utisakna bukareštansko stanovništvo. Raspoloženie u Ru^mijsko] i u svoj ostaloj zemlji očajničko je. Austro-Usarska. >VO Novi krilni poljpc^ici Njegovog Veliča^sfva. Njegovo Veličanstvo car i kraj Karlo imenovao je svojiin krilnim pobočnicima potpukovnike grofa Ledochowskog i Rudolfa Brougiera, kao i konjičkog satnika dr Josipa grofa Hunyady-a Zabrana siobodnog prolaza poslatiiku grofu Tarnowskom, (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Frankfurt, 1. đecembra. Večernji broj ,,F r a n k f u r t e r Zeitung"-a javlja iz Basela: Havas javlja iz Washingtona, da je vlada Sjedinjenih Država uputila Engleskoj i Francuskoj jednu notu, kojom traži od

f — sve jako, sve mu poplaviio dušu i opet on se čini miran — on im obećava, da će biti rniran kad svatovi prodju, obećava djeci pustiti uiajku i gore, samo ako ona.ushtje. Cuje se gruvanje pušaka, ali kao da ono nekako drukčije zvuči, svirka da je čudnovata, ijukanje svatova neobično, ili se samo tneni tako eini, jer pjesnik ne veli, da je čudnovato. Ali strah na Suitanijinom licu, iznenadno trzanje crta lica Hasanagina, uzbudjenje Lmihane i radost djece Što če vidjeti maju — sve to dajs uekdko drugu boju zvuku svirke, /nienja i veselja. Osjećam, da me živci boie — napregnuti su. Već mi je svako pitanje djece, koja sa Umilianom gledaju svatove kroz prozor i traže očima majku, pravi vrisak. — Tragedija se penje svome vrhuncu: Majoi Majo! Vrati nam se, mila majka naša!. Vrati nam se, miia majko naša, Da mi tebi užinati damo!

Iz čibuka Hajsanagina izvijaju se naglo jedan za drugim gusti koluti dima u dimu se gube kratki nemirni uzdasl. Sva svjetla od sVečana ruha i nakita, u svili, biseru i dukatima, pojavljuje se Hasanaginica. Boja 1 svjetlost igraju još jače na njoj od podrhtavanja njena tijela. — Prekrivena je velom. Kao da je sva svečanost odijela zato tu, da pokrije mučait bol njene duše. Žao mi je, što joj ne vfdim lica. Na njem mora da se ogieda frema pred zagonetkom strašnog riješavanja, —

obe vlade, da odustanu od zabrane slobodnog prolaza za austro-ugarskog poslanika grofa Tarnowskog. Biće dozvoljeno putovanje? Kb. Amsterdam, 2. decembra. „Handelsbladet" saznaje iz Washingtona, da će saveznici popustiti energičnim koracinia Sjedinjemh Država i odobriti slobodno putovanje grofu Tarnowskom. Prijem austri’skog eppkopata u carskom dvoru. (Naročltl brzojav .Beogradsklh Novlna’). Beč, 2. decembra. Prilikom prijen.a austrijskog episkopata u carskom đvoru upravio e kardinal Lav grof Skrbensky «.jajan govor vladalačkim supružnicima, kojim je molio Boga da izlije svoj b.agoslov na nove vladalačke supružnike i uvjerio Njihova Veličansiva o vjernosti i odanosti episkopata. Njihova Veličanstva vefikom toplinom primila su poklonjenje, pa su zatim >a svakim pojedinim episkopom ’ipusiila se milostivo u razgovor. Car i carica bili su veoma milostivi i ljubazan način, kojirri su se oni izražavali, izazvao je dubok utisak kod crkvenih pcglavica. Audijencija je trajala tri četvrta sata. Prisutni su bili svi aus’rijski episkopi, osim onih iz Dalmaeije, koji zbog saobraćajnih nezgoda nijesu mogli prisustvovati episkopskoj konferenciji. Izmedju ostalih ie nio i zasiupnik zarobljenog nadbiskupa u Lavovu grofa Szeptyckog. Doiazak poslan'ka dr. pl. Szilassy u , Beč. (Naročiti brzojav »beograđskib Novina«) Beč, 1. đecembra. Danas u podne prispjeo je ovdje Iz Atene, sa cjelokupnim osobljem poslanstva, austro-ugarski poslanik dr. pl. S z i 1 a s s y. Izmedju ostalih s njime su došli: tajnik poslanstva barun Freudenthal, vojni izaslanik pukovnik T a n c z o s, austro- ugarski konzul Zambauer sa osobljem konzulata, gia^ ar austrijske šumarske misije glavni šumski savjetnik S t e n g e 1 i upravnik austrijskog arhivarskog zavoda dr. W a 11 e r. Njemački poslanik grof M i r b a c h još je juče sa jednim dijelom poslanstva proputovao pored Beča. Novi zajedničbi ministar finansija. Kb. Beč, 2. decembra. Prema previšnjem pismu cara I kralja Karla razriješen je barun B ur i a n privremenog vršenja dužnosti zajedničkog ministra finansija i vrhovnog upravitelja bosansko-hercegovačkih poslova, a postavljen je na to mjesto Konrad princ HohenloheSchillingffirst. Saučešće austrljske valde. Kb. BeČ, 2. decembra. Austrijski ministar-predsjednik pl. K o e r b e r izjavio je lično saučcšće ugarskoj vladi prilikom željezuičke nesreće u Herczeghalomu.

Djeca! djeca njena! — Ali osjećam kako još nešto hoće, još nekog traži. Tu su uzajamna prebacivanja. koja ne znače ništa drugo do: volim te. O kažite, prekinite! Ja ne bih (kao ono djeca pri slušanju bajki), ja ne bih, da mi umre princeza ili da mi pogine carević. Hoću im života 1 Ijubavi! šta pjesnik hoće? Ja se uzbudjujem, meni naviru suze. Duša cvili. Sa usana polaze isprekidane riječi. Ja bih da mu kažem, ja bih da je pravdam. — Pažnja je zapeta do krajnosti. I — mada se ponos iskččio i pokušava da sapne navrelu Čežnju, lomi je sarkastičnim riječima: Zbogom pošla, mlađa begovice, Zbogom pošla srca kamenoga!i Ona: — Kamenogal Irak nadjača ljubav. Ona: — Voliš Ji me aga, Hasanaga? , On: — Volim ljubo. Borba je biia velika. Zapetosi duševna odveć jaka. U času kad Je jedno osjećanje pobijedilo uginula su obadva. Svijest beskrajne sreće da je voljena, donijela je vječitu nesvjest. Hasanaginica je mrtva. Ona umire od sevdaha na rukama Hasanage. Pjesnik ]e završio klaslčnije nego H narodna pjesma. * * * Ja se pitam: zašto ne bl drama đr. Ogrizovića mogla biti u dva čina? — I kao takva, da ostane uzor djelo naše drame.

Bečka arbanska kotonija grofu Bercfatoldu. (Naročttl briojav „BeoKradsklb Novlna"J | Beč, 2. decembra. Arbanska korespondencija javlja: Ovdašnja arbanska kolonija uputila je grofu Berchtoldu jednu pismenu predstavku, kojom mu čestita na imenovanju za drugog glavnog maršala cara 1 kralja Karla. Blagonaklonost, koju je grof Berchtold ukazivao arbanskom narodu svojim djelima, ne zgladiva će ostati u srcima arbanskog naroda.

PoIIska krallcoina. Ulazak poljskih legija u Varšavu. (NaroćiU brzojav „Beogradskih Novina'.) Varšava, 2. decembra. Jučer su uz burno klicanje cjelokupnog stanovništva poljske legije svečano ušle uiskićeni grad. Rusi hoće da naseijavaiu Poljake u južnu Ameriku. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Krakovo 30. novembra. „Gazeta Polska* saznaje iz pouzdanog izvora, da ruska vlada smjera stanovništvo Poljske, koje je pri odstupanju odvedeno u broju okopola milijuna, otpraviti u južnu Ameriku. O tom pitanju Rusija vodi pregovore sa Venezuelom, Kolumbijom, Ekvadorom, Peru, Bolivijom, Argentinom i Chileom. Jedna je komisija od 30 članova već otputovala u južnu Ameriku, da na licu mjesja to pitanje prouči.

Pitanje mira. Državni kanceiar o miru. Razgovor sa jednim američkimnovinarom. ., (Naročiti hrzojav »beojjrudsiuh Novina«/ Koln, 2. decembra. Poznati američki novinar dr. William H a I e razgovarao se, kako „Kolnische Zeitirg" saopš ava, prošlog utornika sa njerračkim državnim kancelarom. Hale odiućno ističe, da za njegove zemljake mišljenje dr. avnog kancelara o medjunarodnom sporazumu za obezbjeđjenje mira imaju neobič« nog lnteresa. Državni kancelar je odgovorio, kako mu izgleda, da je engleskoj šiampi naređjeno bilo, da izopači njegove riiečj o gotovosti Njemačke da se priđruži svakom sporazumu o miru. Njegove riječi ništa drugo ne znače, nego ii is* krenu živahnu izjavu o gotovostl Njemačke, da sudjeluje na obezbjedjivai nju svjetskog mira. Njemački je narod odlučno rijei šen, da ovaj rat vodi do kraja, i u toj odluci leži sva moć jednog složnog naroda. Naša ponavljana uvjeravanja, da smo voljni da stupimo u pregovore 6 miru, nijesu nikad našla odziva. Mt smo to činili jedino radi sreće i za blago čovječanstva, dakle ne iz kakvog straha. Ako su naši neprijatelji toliko tvrdoglavi, da I dalje produže njihove beznadežne napore, riama onda ništa drugo ne ostaje, da ih pustimo da tu svoju glupost skupo plate. Ni na jednom mjestu fronta nas nema šta da baca u brigu. Sutra počinjemo sa jednom odbranbenom mjeroni ogromne veličine. Dokle njem. narod nepokolebivom riješenošću vodi rat I daije, dokle je on potreban, da bi se postlgla bezbjednost naših naciona! j nih opredelenja, bila je uvijek a i sad je naša želja, da, što je prije moguće, pređuzmemo ponovo rad na miru, Ludendorff o položaju. (Naročlil brzojav „Beogndsklh Novtna 1 ). Berlin, 2. decembra. Na glavnoj skupštini poijoprivrednog saveza u Saksonskoj, izjavio je jedan učesnik, narodni poslanik Wildi g r u b e, da mu je Ludenđorff izjavlođa je sadanji položaj povoljan za Nje-i mačkn kao još rijetko do sad. Frantuska. Juriš na Brlandov kablnet. Pljusak W terpelaclja. (Naročitl brzojav „Beogradskib Novlna'). Zeneva, 2. decembra. .J 3 e 111 J o u r n a 1" javlja, da i® na posljednjoj tajnoj sjednici parlamenta podnijeto devet novih interpelacija, tako da sada ima na dnevnom redu ukupno 49 interpe1 a c i j a.