Београдске новине

Strana 2 .

3. januara 1916.

Beogradske Novfne

Srijeda

Broj z

aaveznicl, đok uzmognu Njemačkoj ramotnutl svoju volju, morati da pridonestl ftovlh Žrtava, to moraju imati na umu, da Je to njihuva dužnost prema poznijim pokoljenjima. Što se tiče njemačkog naroda, to će ovaj morati da shvati, da se ne niože izvući svoje su-krivnje zbog mnogogodišnjih grijeba, koje su počinili njihovi vodje. Stoga primamo sa zadovoljstvom pasus odgovora sporazummh sila, koji govori 0 pokajanju. Da se uzmognu usposiaviti inedjunarodni odnosi, koji su vezani obostranim obavezama, mora se prije uspostaviti poštivanje medjiiuaroclnili ugovora. Pritisak na parlament. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novma^ Berlin, 30. decembra. „'Fageblatt** javlja iz Kopenhagena: „National Tidende" javlja iz Londona, da je vlada prijateliima mira u donjem doniu zapretila nepremeniin raspuštanjem parlanienta i raspisivanjein novili izbora. Iz straha pred takvim izgledima je grupa 'dotieuih članova parlamenta sazvala sjednicu i izjavila, da bi u sadanjem tretnitku primanje njemačke ponude za mir 'bio za Englesku fatalan korak. Raspotoženje u Petrogradu i Londonu prije cdgovora. Kb. Budimpešta, 2 . januara. Prema „Pester Lloyd“-u je petrogradski dopisnik ,,Times“-a brzojavio, da parlamcntarna većina pristaje da sporazumne sile u tom slučajti saopšte *voje uslove za mir, kao bi središnc Vlasti bile gotove, da se sa sporazumnim silama postave na jednaku nogu a ne kao pobjedioci. ,,DaiIy Telegraph** piše, mogao bi se čovjek i oprijatcljiti sa ide_ jama o niiru, kad bi se priznalo da mi nismo pobjedjeni, što bi mogli priznati i središnim vlastima. 1 javno mnjenje u Engleskoj, i to u širim slojevima, nalazi se u proeesu obrtanja, ali se na ishod mora očeknuti. (Naročlti brzojav „Beogradskih Noviua'*,) Rotterdam, 1. junuara. ,,Nieuwe Rotterdamsche Courant“ 'donosi slijedeće razlaganje londonske „VVestminster (jazette“: Njemačka vlada mučno da može biti toliku prostodušna, pa da zamisli, da će savezne vlade obustaviti neprijateljstva 1 otpočeti konierisanje sa neprijateljem, koji se baš sad ispoljava kao pobjedilac, a da uobičajenim neposređnim putem ne saznadu, kakve .uslove on misli da postavi. U tom pogledu je za stanje mjero’davna njemačka nota, koja je predhodila VVilsonovoj noti. Njemačka, koja predlaže pregovore, to je ona ista Njemačka, koja, smatrajući scbe da se nalazi u nadmoćliijem stanju, želi da okonča rat. S toga se njoj, koja je preduzela inicijativu, mora J ostaviti, da označi opšte oblikc osnove, ua kojima želi da pregovara. Da su - obratno savezniđ bili prcuzeli inicijativu, onda bi bilo tako Isto umjesno i oprav’dano, da se to isto od njih zahteva. Mi smo uvjereni, da će Wi!son i amerlčki narod uvideti, da mi zauzimamo jak položaj, kad takav zahtev upiu' Njemačkoj. BusarsKa. Govor btigarskoga ministra predsjednika Radoslavova. Kb. Sofija, 31. deceinbra. Na jučerašnjoj sjednici sobranja, prilikom pretresa budžeta niinistarstva spoljnih poslova, ministar predsjednik Radoslavov je o spoljaŠnjem svanju rekao slijedeće: Uvjeravarn, da je djelo Bugarske svršeno. Onima, kojl tvrde, da mi mnogo zahtjevamo, ja od-

govaram, da ml nismo nikakve šoviniste; mi poznajemo zahtjeve bugarskog narotia. Iz kraljevog manifcsta, priiikoin objave rata, vama su poznati zahtjevi Bngarske i smatram da nisuin obvezan, da svakom govorniku odgovarain. Dodirujući krifiku govomika iz opozicije, koji su govorili protivu prelaza bugarskih četa preko Dunava, izjavio je ministar predsjednik, da je taj prelaz izvršen po zapovjesti bugarskog vrhovnog vojnog zapovjeđništva, koje je bilo mišljenja, da rumunjska vojska s onu stranu Dunava mora biti tučena i uništena. Bugarska je vojska, rekao je mfnistar predsjednik, ukazala našim saveznicima dragocjenu potporu, što se potpuno i priznalo, pa je zatim dodao: Mi se s nti?im saveznicima u svima taekama slažemo. U daljein toku svoga govora primjetio je Radoslavov: Svi njemački i austro-ugarski ćasnici, koji se u Bugarskoj naiaze, potpadaiu pocl bugarsko vrliovno vojno zapovjedništvo. Ja ovo izjavljujem u ime vlađe. Oovoreči o saobraćajnom životu u zemlji, Radosiavov je rekao, da su željeznice, pošte i brzojavi, kao i rudokopi potpuno podvrgnuti vojnoj uprav'i i da se nalaze u službi zajedničkog djela. Odgovarajući na kritiku mnogih govornika, koja se odnosila na razne poslove vlade, rekao je ministar predsjednik: Imajte povjerenja u nas! Preiazeći na pitanje o pouudi za mir, Racloslavov je rekao: Ponuda je sa oduševljenjem priinljena i u neutrainim zemljama, poslije Svajcarske i u skandinavskim zemijama. Zatim je ovo iz|avio: Izviješten sam, da se Holandija i Spanija spremaju, da potpomognu korake predsjednika Wilsona. Mi smo gotovi, produžio je ministar predsjednik, da zaključlmo mir, jer mi želimo da učinimo kraj ratu. Mi ćemo učiniti ustupke u ime oovječanstva i na đobro svih naroda. Ministar predsjednik je završio: Ja imam u rukama spise, koji dokazuju, da naši protivnici priznaju naša prava i u onome, što mi tražimo. Radoslavovljeve su' izjave primljene dugotrajnim burnim odobravanjem, pa zatim primljen i budžet ministarstva spoijniii poslova.

Krfza u Grčr'oL NAJNOVIJA NOTA ČETVORNOG SPORAZUMA. Tekst note. — Šest zahljeva za satisfakciju i bezbjednost. — Nagovješteno iskrcava’nje u Ateni. Kb. Paris, 2. januara. Poslanici iriju sila zaštimica pctpisali su 31. decembra slijedeću notu, lcoja će se predati grčkoj vladi: Posianici Francuske, Engleske i R u s i j e, kao predstavnici grčkih siia zaštitnica, primaju još jedanput sa zadovoljstvom znanju odgovor, koji im je dat na njiliovo saopštenje od 1. decembra. Po nalogu svoje vlađe čast im je, da grčkoj vlađi podnesu sliiedeće zahtjeve o jemstvu i zadovoljenTti: 1.) Orčke borbene snage na grčkom kopnu i u opšte u svima oblastima van Pelcponeza imaju svesti na ono brojno stanje ijudstva, koje je neophodno potrebno za policijsku službtt i za održanje reda. Svo oružje i municija, koja prelazi onu mjeru koja je tome brojnom stanju potrebna, ima se prenijeti u P e1 o p o n e z, kao i sve mašinske puške i cjelokupno topništvo grčk e v o j s k e sa do'.ičnom municijom, tako cla se poslije izvršenog prenosa izvan Peloponeza neće nalaziti nigdje ni topovi, ni mašinske puške niti materijal. Rok za izvršenje utvrdiče se po medjunarodnom sporazumu, čim grčka vlada u načelu primi razmještanje trlipa i materijala. Tako stvoreni vojni položaj ostaje •

sc od njene čudne čari. Andžeia prva progovori. — Ab. kako lcpo beše... ah, kako srećni mora da su ... Vldiš li, dragi Gjusepe, tako ja sebi preslavijatn sreću. — Ti ćeš biti srećna moja Andjelo! —Iz glasa pevačice odjekivaše sreća Ijubavi. — To je činiio pesmu tako slatkom ... Ona mora neizmerno da Ijtibi svoga muža, gle i sad ga baš zagrli! * 1 tu lepu sliku, tu krasnu porodičnu Idilu dugo sam čuvao u svome srcu. Andžela je imala pravo, i ja sam sebi zamišJjao tako sreću. Svuda, kamo sam dolazio, poneo sam sliku tog trenutka i ja sam iz dalekih, dalekili zemalja čeznuo za malim zaseokom, da se ponova mogu nauživati, nagledati se te retke porodične idile. Na prc'.eće budem tu gotov gost. Oni me pozvašć u goste (od tada su postali muž i žena) u malu poznatu ml vilu. Treba li da kažem, da sam radosno primio taj poziv? Da provedem kojc lepo veče kod prijatelja, tamo na obali morskoj, i da vidim ma!o gnezdo, gde sam prvi put video sreću u itjenoj idealnoj pojavi. w Lacryme Christi" sevaliu opet u oocama. a miris toga vina $e opet dizašc u vazduh ... Nas troje sedimo opet na veraudl. Onako Je isto Ier>o veče kao pre dve godlnc, samo Što Andžela i Djuzepe ne sanjaju vlše tako. kao onda... ali su kanrfa u»l valinhlipnl.

Ja se bacih u uspomeau na prošiost. Sve sam gleđ-ao na susedni balkon, na kome jc i sada gorela limpa ružičaste svetlosti. Da li još uvek tamo stanuju? Ljubi li ona svoga muža Još uvek vatreno? Želi li još uvek da itmi'i? I izmedju ugasito zeienog lišča smokve pojavi se ona u behj odeči... Nasioniia se na nasion od balkona i gleda sanjalačkl u dolinu. Zatim poče laggno pevušiti i malo pa se sa njenili usana zaliori pesma, ona divno lepa pesma: Norrei morir ... Afi, da mi je da umrem!... I tamo u naslonjači sedi muž, u ruci drži gitar i poverljivo Ju ie pratlo tlhim j glasom. A oba dcteta, naslonjena na naslonjaču svoga oca, takodie su pevušila ... baš kao i pre. Kad pesmi beše kt*aj I muž, bacivši gitar, poliita ženi da je zagrli, drelcnuii ja preplašeno. — Blagi Bože, šta ja vidim? Ta to je... — Nc varaš se — reče Djuzepe to je njen drugi muž... — Njen drugl? — Uzviknuli zbunjen'o. — Njen prvi muž koga si ti video i koga je ona tako bezgranično ijubiia i s kim je ona pred naitta prikazala taku krasnu porodičnu id1!u. uniro je pre godinu i po, i ta žena, ta zaljubljena, ta sanjaiačka supruga, £to čeene za smrću uđade se, ponova, i kao što si čuo još peva ,,U m r 1 a b i h“... idila nove sreće gotova je... (Pol.) M. I. ' ■

sve donđje, dokle ga savezničke vladc budu smatrale za nužnog, i io pod nadzorom naročitih delegaia, koji će u tom cilju biti ovlašteni kod grčkiii vlasti. 2.) Zabrana udruživanja rezervista u Orčkoj sjeverno od korintskog zemljouza; strogo izvodjenje z ab r a n e n o š e n j a o r u ž j a za sve gradjane. 3.) Uspostavljanie r a z n i h nadzornili prava sporazumnilt sila u obiiku, koji ima da se izvrši sporazumno s grčkom vlailom, kako bi taj nadzor što manje bio dosadan. 4.) Svc osobe, koje su za sađa iz političkih razloga, zbog veleizdaje, zbog zavjera i sličnih delikta pritvorene, imaju se odmah p u s t i t i u slobotlu. Oni, koji su uslijcd dogadjaja od 1. decembra i docnije nepravedno stradaii, biće po istrazi, koja se iina vodiii sporazmnno izmedju grčke vlade i sporazurnnih sila, odštečeni. 5.) Zapovjeđnik-general 1. armijskog lcora in'.a da se z b a c i, u koliko kraljevska vlade ne bude mogla utvrditi, da se radi zadovoljenja sporazumnih sila ta mjera ima na drugoga generala primijeniti, na koga pada odgovornost za zapovjesti, izdate 1 decenibra. 6.) Grčka vlada ima da preda poslanicima sporazumnili siia iormalno i z v i n j e n j e. Engleskoj, francuskoj taiijanskoj i ruskoj zastavi ima na javnom mjestu u Ateni u prisustvu ministra vojnog i sakupijenog garnizona da se oda najsvečanija počast. Jednovremeno je potpisaniin poslanicima od strane vlade naredjeno, da grčku vladu potsjetc na to, da će ih vojničke potrebe uskoro možda prinuđiti, da svoje trnpe iskrcajuuAten i pa da ih žeijeznicom preko L ar i s e prenesu u Soiuit. Zaštitne sile izvještavaju o toine grčku vladu, da oni za sebe zadržavajti potpumu slob q d u r a d a, za slučaj, ako bi držanje kraljeve vlade dalo povoda žaibi, od svoje sitrane on! prema grčkoj vladi uzimaju na sebe potpunu obvezu, da oružanim borbenitn snagama vlade narodne odbrane ne dozvoie, da se povlačenjem kraljeviii trupa iz T e s a 1 i j e i E p i r a koriste n toine, da predju neutralnu oblast, koja je sporazumno sa kraljevskom vladom utvrdjena. Pofpisaninia je čast, da saopšte zapovjest svoje vlađe, da če se b 1 o k a d a grčke obaie ocržati, dok se ne učini zadovoljenie prćina svima gore navedenim tačkama. Naknadni zahtjevi. Kb. Amsteidarn, 2. januara. Prema jednom saopštenju Reuterovog ureda iz Atene, u noti se još traži pomiiovanje svih poapšenih venizelista kao i odšteta venizeiističnoj štampi.

Houit Godins. Kralj Gjorgje Poincare-u. Kb. London, 2. januara. Povodom Nove godine uputio je engleski kraij Gjorgje Poinkare-u slijedeći brzojav: Još jeđnom, gospodine predsjedniče, zastaje Nova godina obe naše zemlje, kako u tijesnom savezu vojuju za nezavisnost Evrope i za pravđu prema malim narodima. Kao uvijek u punoni pouzđanju na pobjeđonosni ishod rata, molirn se Bogu, da piemenita francuska nacija, čiji su sinovi tu skoro ubjedljivim načinom dali svjedožbu o volji za pobjedom, triumfom savezničkog oružja nastupi stazu mirnog napretka, osigurana protiv napađa i |vezana s mojim narodom trajnom vezom prijateljstva, koja je utvrdjena bratimstvom našeg oružja.

FrancusKa. Odricanje od Alzas-Lotarfnniie. Kb. Budimpešta, 2 . januara. Jedan ovdašuji list iavlja iz Ž cneve: Kako „Niemvc Dag“ saopštava, na skupu francuskih radeničkih udruženja, koji je u utorak završen, razvila sc poslije podnelog izvještaja debata o pitanju AIzas-Lotaringije. Većina je govornika biia mišljenja, da se Francuska u intcrcsu što Lržeg zključenja mira mora o d r e ć i z a li t j e v a n a A 1 z a sL o t a r i n g i j u.

Rot tin moru I pođ morom. Potopljcnl engleski brodovl. Kb. London, 1. januara. l.ioyds javlja: Misli se, da je potopljen engleski paroiirod „Zoroaster“. Engleski parobrod „Aisle Bay" je potopljeu. Posada jc iskrcaua, kapctan je kao zarobljenik dovcden na brod. Potoplienn francuska oklopnjača. % Kb. Berlin, 31. decembra. „Kdlnisclic Zeitung" javlja sa švajcarskc granice: Francusko moruarsko ministarstvo saopštava: Oklopni brod „Gaulois'* torpedovala je u sredteemnom moru 27. deccmbra jedna podmomica. Brod je potonno za pola sata. Brzim doInskom patrolskih brodova na mjesto nesreče broj Žrtava iznosl samo 4 mornara, od kojlh-su dvojica poginnii uslijed eksphtzijc.

Ensiesha l kolonlje. Državnl nadzor nad željeznlcama. Kb. London, 2. januara. Vlada je uzela u svoje ruke nadzor nad irskim željeznicaina. Engleske i škotske že :ezn čke pruge već se naiaze pod nadzorom vlade.

ficlnouiie firzojfvno v>jestl. Vojuička pripravnost Svajcarske. (Naiočiu ui.Ojdv »UtOj'iiU.MU Noviuit«/ Ženeva, 1. januara. „Journal de Gćneve’* piše: Ne može se oporeći da je sudbiua Rumunjske iza^vla u nas dubok utisak. Što je Rumuniji neđostajalo, to nije bila sarno ponioć spolja. Njen brzi poraz bila je posljedica nedovoljne ratne pripreme. Rumunija je istina svojevoijno ušla u rat, dokle je Švajcarska bila pa jc i sad elemenat mira. NaŠe javno mnjenje zanima najviše pitanje o municiji. Mi znamo, da naše državne tvornicc neumorno rade i da : i kod jedne privatne tvoruice učinjeue veiike porudžbine. Mi znamo još, da su izvršene vrlo znatne kupoviiie teških topova, i mi vrlo rado pretpostavljamo, da su ovili 28 mjeseci mobilizacije iskorišćeni na to, što su se na svima važnijim tačkama naše granice pođigla poljska utvrdjenja.

firol l oKoilco. Neobična prirodna poiava. Sinoć smo oko 7 i po sati imali prilike vidjeti i čuti zbiija neobićnu prirodnu pojavu: bijesak i grmijavinu! Zaista rijedak slučaj usred zime, 2. januara! Dobrotvorni prilog. Gospodin Karlo H e d r i c h zakupac „Dvorane kod Cara" (Kaiserhofa) podario je 100 K bolnici „Brčko" kao svoj prilog za sirotne boiesne vojnike. G. Hedrich je takodje podario 75 flaša odiičnoga vina dobrotvornome bazaru kao svoj prilog o novoj godini namijenjen dobrotvornim ciijevima. Ova lijepa pažnja obolelim vojnicima i dobrotvornom bazani za svaku je pohvaiu. Darovi. Preko naše administracije podarili su Nikola E r i ć, opštinski pisar iz Banovog Polja i kotar bogatićski po 25.— krima za austrijski i za ugarski Crveni Krst. Novac je upućen svome opredjeljenju. — Upraviteljici dečijeg utočišta „Materinskog udruženja", gospodji baronici Lang, uručiii su kao svoj dar: Jelena Eganović 20 Kruna. M. D. 100 kruna i pređsjednik opštine, g. dr. Voja Veljković 250 kruna. Kretanje stanovništva. Izvještaj prijavnog ureda za 1. januar: prijavljeno 78, odjavljeno 34, seoba 31; u hotelima prijavljeno 75, dUjavljeno 130, ostaje u hotelima prijavIjenih 163. Zabranjen kalendar. Prodaja i rasprostiranje džepnog kaiendara za 1917. god., koji je izašao u Sarajevu u izdanju knjižare Mihajla M i i a n o v i ć a ćirilicom, a u kojem je na prvom mjestu julijanski kalendar zabranjeno je u oblasti c. i k. vojne glavne gubernije za Srbiju. Prodaja petroieunia. Prodavnice opštine grada Beograda otpočele su danas prodaju petroleuma-gasa. Prodaja će se vršiti u prodavnicama: 1. u Makeiizijevoj ulici broj 40; 2. u Vojvodjanskoj ulicl broj 49 i 3. u Takovskoj uiicl broj 10. Prodaja će se vršiti na osnovu naročito izradjenih kupona-legitimacija za kupovinu petroleuma-gasa, koje je izdaia opština grada Beograda, koje izdaju kotarevi opšlinski i koje prethodno tamo treba i uzeti. Svaka legitimacija ima prava na jedan iitar petroleuma (gasa), koji staje 1.50 kruna po kilogramu. Prodavnicc odredjene za prođaju petroaleuma, vršiće prodaju cijeloga dana. Upozorava se gradjanstvo, da se na kupovinu gasa obraća u prodavnicama, koje pripadaju njihovom kotaru. Šcćer. OpŠtina grada Beograda izvršila je nabavku šcćcra, koji je već i predat opštini. Od danas 2. j a n u a r a otpočcia je prodaju šečera gradianstvu. Sećer se inodaje u s v i m a prodavnicam a ž i v o t n i li n a m i r n i c a i b r aš n a, i to samo p o p o d n e, te s toga se upozorujc gradjanstvo, da svakl u prodavnici svoga reona i uzima šećer. Šećer će sc dobijati na osnovu hlebnili karata i staje po kilogramu 3.20 kruna. Šećer će se izdavati Kao slcdov&njc za mjcsec januar. Javio se. Drago G j u r g j e v i ć, koji se kao zarobijenik nalazi u logoru u L e c h f e 1du (Bavarska). umoljava nas, da izvijestimo ovim putem njegovu porodicu u selu Volievcima, (srez azbukovački, okrug podrinski), da je on živ i zdravj da njegovi treba da mu pišu. Tačna inu je adresa: Drago Gjurgjević, serbischer Kriegsgefangener (No. 7790), iager Lechfeld — Bavern.

Traže se. Radi prijema novčanih uputnica potrebno je da se jave gosp. Dr. M i k I Popoviću sa stanom u Pivarskoj ullci broj 54 niže imenovani: 1. Dragoljub (Dragutin) Dirnitrjcvlć | 2. Miian 2. Djordjević;3. Dušan St. Djdjdjević; 4. Marija Djordjević; 5. Milica Djordjević, po svoj prilici svi poštansko-telegrafski činovnici. Potrebno je sa sobom ponijeti i prijave („žute legitimacije“) i ostala potrebna dokumenta. Izgubljeno. Jelena T a d i ć, Kosovska ul. 32., izgpbila je 1. o. mj. n. putu od Kosovske ulice do Velikog Trga jednu crnu torbicu, u kojoj je bio novčanik sa 17.kruna i raznim legitimacijama. Pošteni nalazač neka izvoli nadjcne stvari predati redarstvu.

Rnzne vijesii. O ISTORIJI HARTIJE. Iznašašće hartije u Kini. — Arapi i usavršivanje hartije. — Prvi početci u Njeniačkoj. — Silni razvoi i današnji zuačaj hanije. U vezi s nedavno objavljcniin poi dacima o novinarstvu, biće od interesa, da doneseino i neke interesantnije pabirke o historiji hartije. Hartiju su 123. god. prije Hrista iznaŠIi Kinezi, kojima čovječanstvo ima da zahvali još za mnogo drugih korisnih iznašašća. Razumije se, ova se prva vrsta hartjje razlikuje od današnjih kao Bog i šeširdžija, premda se neke od njih još i danas na sličan način priugotavljaju, na primjer takozvana „japanska hartija", koju prave iz rižine trstike. Pošto su Kinezi svoju kulturu opasali poznatim „kineskim zidonT', bojeći se da njihove tečevine ne prodru u ostaii svijet, nije se za to korisno iznašašće izvan „nebeskoga carstva" đugo vremena saznalo. Tek 610. god. prenijeli su hartiju u Koreju i Japan sveštenici i povjerili tajnu o njeno.n priugotavljanju. 150« godina docnije, dakle oko 660. god. prenijeli su to iznašašće ratni zarobljenici u Samarkanđ, gdje su otpočeli i prvom proizvodnjom hartije. To je bila prva fabrika hartije, ako se tako može da nazove u nporedbi s današnjim modernim fabrikama hartjje. Ta se hartija pronijela onda svijetom velikom brzinom i bila poznata pod imenom ,,samarkanske“ ili „chorosanerske". Druga se je fabrika hartije osnovala u Bagdadu, koja je sve do 15. vijeka važiia kao najveća ie vrste. Veliku su zaslugu za usavršivanje hartije stekli Arapi, koji su proizvodnju hartije uveli kao svoj državni mononol. Oni su- iznašli i tako zvani „hartijski inlin", kojim se je Iiartija mnogo većom brzinom mogia da proizvodi. Arapi su iznašii i umjtnost izblijedjenja, tako te su već oni mogli da za proizvotlnju hartije upotrebljuju šarene krpe. U ostalom, oni nijesu proizvodili samo bijeiu, već i raznu šarenu hartiju. Tako su Arapi smrtne osuđe pisali na plavoj hartiji (plava boja je u Arapa boja tuge); crvenu su hartiju opet upotrebljavali u osobito srećnim slučaievima, jer crvena boja za Arapa znači sreću. Arapi su navodno prenijcli hart ju kao prvi i u Evropu, kad su se doselili u Španiju. Koliko se moglo ustanoviti, započeio se pro zvodnjom hartije tek pod kraj 12. vijeka. Prvi je „hartijski mlin“, kako se u ono vrijeme uazivala fabrika hartije, atemeljio 1390. god. Ullmann Stromer u Ndrnbergu. Svoju je pravu značajnost hartija zadobila iznašašćem štamparskog umijeća. Od toga je časa proizvodnja hartije počela neizmjernom brzinoni da napreduje. Dainji je veliki napredak u proizvodnji hartije značio novi stroj, tako zvana „holanđijska mašina’* za isjcckanje krpa, koja je u brzo potisla stare i spore mašine. Ta mašina nije uprkos svoga itfiena izumljena u HolanJiji, već u Njemačkoj. Razumije se, da se i ta. kao i sve ostaie mašine, koje su iza toga doba izriadjene, usavršivane sve više i više. dok nisu dostigle današn.il stepen. Današnja je moderna mašina u stanju, da u jednoj minuti proizvede oko 700 kvadratnih metara nartije. Čim hartiia izadje iz jedne našitie. dolazi u drugu. gdje se savija isto onako automatskim načinom, kao što se i pravi. Samo se hartija za rotacijone niašine. kao što je imadc i gubernijska štamparija u Beogradu za štampanje našega lista niora savijati na posebniin aparatima. Hartija za pisanje i finija hartija za štampu mora kraj toga da bude još i izgladčana (satinirana). Isto su tako iznadjene posebne mašine za rezanje hartije u raznc oblike (tonnate). Uslijed silnoga potroška hartije pokazalo se veliko pomanjkanje u onim sirovinama. iz knj.h se prvobitno hartija proizvodila. izglcdalo je več. da će doći do velikih kriza u produkciji, uslijed čega bi u veRke stradala dnsvna Stamra, da nije ljtKlski um i tome ikjmogao. Pronašla se nova jedna mater>jd u drozdu i celulozi, iz koje se danas proizvodi svaka gotovo vrs'n bartije. Pošto hartija iz celuloze nije dovoljno Čvrsta, upotrebljnjc se ona ponajvišc za novine. Da se vidi, koliki je nnpredak u oroizvodnji har.ije, dovolj-