Београдске новине

. Sfrana 2.

10. januara 1916.

Beograć ke Novtae

Srlieđal

Broj 8.

fcijJ I Loreni; ispražnjenju i odšteti sje*erne Prancuske, Beijtije i Srbije; one»nogućavnuju njcmačkoK niilitarizma 1 t d. No već 1 sama formalna sprema •ocijailstičke većine. da stupi u pregofore sa »redišnjim silama, napunja miglstarske socijaliste gnjevom i ako je predsjednik stranke, Reaaudel, izjavio, da ga u Njemačkoj pogrješno shvaćaju, |er da on u stvari satno ono isto želi, Ito želi u Engleskoj Henderson, a u Itallji -h Sonnino! Hervć prebacuje rvojim francuskim „drugovima* neizlječivu glupost, kojom su nasjeli. Guilleaumovom udaru, pa lznosi mirovni program „jedino pravih francuskih drugova“. Osveta! Poraz njemačkog militarizma! Poniženje Njemačke! Carigrad za Rusiju, Trst I Trentin za Tali|ane, razdijeljenje Austro-ligarske! Altacija I Lorena Francuskoj! K tome u Interesu Belgijanaca neutralizaciju pnog dijela Njemačke, koji leži na li|evoj obali Rajne. Engleska želi Jedan Djemački Trafalgar i Waterlool Hervć sam nalazi, da Je bez svrhe, b ovim francuskim ratnim ciljevlna idalje raspravijati, jer ih Njentačka 1 .onako ne bi prihvatila. Medjutim je !pak dobro znatl, da dosada u Erancuskoj nema stranke (ne izuzimajuji ni socijalističke manjine), a ni jednoga političara, s kojirna bi se moglo ozbiljno govoriti o miru ,

Posllje preklda nkcije za mir. Još o zajedničkoj konferencljl spora* zumnih sila u Rimu. (NaroCiti brzojav »Beogradslcih Novina«/ Lugano, 9. Januara. Kako „Popolo d‘ Itaiid” javija, prh fustvov3i: su sporazumnoj kom'erenciJi u Rimu, osim generala Sarraila, j svi poslanici četvornoga sporazuma u Ateni, i to engleski E i l i o t, francuski G u i i 1 err. i n, ruski D e m i d o v, te ta’ljunskl poslanik B o s d a r i. Lugano, 9. januara. Svi se talijanski dnevni listovi slaŽu u tome, da je glavm predmet rim»kih vijećanja bilo makedonsko i g r č k o p i t a n j e. Lugano, 9. Jatiuara. Prema „Popolo d‘ ltalia“ sastojao «e program viječanja ovl ovih triju tataka: 1. Jedinstvenost kotrtande; 2. Zajcdnica u pogiedu ratnog materijala; 3. Jedinstvo ratnoga plana sa svrbem, da se neprijateljski blok pogodi na eajslahijoj tačci. „Popoio d‘ !talia“ drži, da se ta najslabija tačka nalazi ili u AstroUgarskoj ili u Bugarskoj. Protivno predlozima, koji su se pojaVUi u Engleskoj, da se napusti solunska akcija, nioraju se tamošnji položaj; još jaće i to znatno utvrditi, kako bi se u isto vrijeme sa ruskog, talijanskog i makedonskog fronta mogla da povede odlučna akcija protivu Bngarske i AustroUv&tske. Prije svega mors da prestane svaka sentimenialnost prema Grčkoj. Svi su listovi uvjereni, da su zaključci rimskih konferencija odlučni za daljni tok rata. Naročito je upao u očl dolazak generala Sarraila. Njega je odmas poslije

dolaska primio u audijenciju francuski ministarski predsjednik B r i a n d i s njime duže vremena pregovarao. Drugi je dan Briand ponovo vijećao sa Sarrailom i ta je konrerencija trajala 40 mimita. Poslije toga uputili su se članovi francuske misije na prvu zajednička sjednicu u konzultu (predsjedništvo ministarstva). 7. su se o. mj. vršile razne posjete i sastanci političkih licn Oko II sati otišao je Briand s trancuskim poslanikom Barrerom u konzultu, gdje su vijećali najprije sa miiiistarskirn predsjednikom Boselliem, a docnije i sa ininistroin spoljnih poslova Sonninonn Kad se je Briand vratio u svoj hotel, došao je k njemu bivši talijansk; poslanik u Parisu, Tittoni. U isto su se vrijeme sastali u vojnom ministarstvu minisrri vojni Morrone i Thomas, te generali Cadorna, Lyantey i Robertson. Tom je sastanku prisustvovao i talijansk: minisiarski piedsjednik Boselli. U poia je 12 sati posjetio Sonnina Lloyd George sa engleskom misijom. U pola 2 bili su svi strani gosti primljeni od kraijice Jelene 1 kraljevskog namjesnika. Lugano, 9. januara. Kako „Corriere deila Sera“ javlja, prisustvovali su zajedničkoj sporazumncj konferenciji od strane I t a 1 i j e: ministri Boselli, Sonn.no. Scialoja, Morrone i Corsi, general Cadorna. te državni sekretar u ministarstvu za municiju general Dall* Olio. od strane Fiancuske: Briand, Lyautey, Thomas, Sarrail i Barrere, od strane E ngieske: LIoyd George, Lora Milner. Rennel Rodd i generali Robertson, Wilson i Milner, te od strane R u s i j e general Galitzyn i poslanik Giers. Prvu je sjednicu otvorio Boselli: Iza jednog sata povukli su se ministar- [ ski predsjednici BosellL Lloyd George I Briand u separatnu sobu, gdie su održali posebno vijeće, koje je potrajalo pola sata. Za to je vrijerne predsjcdavao Sonni.no. Ta je sjednica trajala neštu oko 3 sata, a prije sa se njenog zavtšetka ponovo uputila sva tri ministarska predsjednika na separatni dogovor. Druga je sjednica održana istoga dana poslije podne. Prije nje su se.održali mnogi separatni dogovori. Izim toga pozivao je prije te sjednice Briand na razgovor talijanskog ministra Bissciatia, a malo docnije je Briand primio diplomatske zascupnikc Špan j o 1 s k e, Rumunjske i Belgije. Bissolati je opet iza svoga razgovora sa j Br’.andom dulje vremena vijećao sa Tbomasom. Za vrijeme je trajanja prve sjeclnice primljen u audijenciju kod državiiog sekretara u ministarstvu za vanjske poslove i a m e r i ć k i poslanik Nilson P a g e. Lugano, 9. januara. Ministar je Boselli priređio iza zaključenih pregovora rućak učesnicinta konferencije, kao i diplomatskim prestavnicima Japana, Rumunjske, Srbije, Belgije i Portugala; na ručku su bili još i članovi kabineta, viši člnovnici, parlamentarci i ličnosti dvorskog društva. Prije ručka je francuski ministar vojni prikačio na grudi talijanskom mi-> ntstru vojnom, ministru mornarice i šefu glavnog stožera Cadorni francuski ratni krst. Za vrijeme ručka su izmijenjene zdravice izmedju Bosellia i Brianda. U veče su otputovali predstavnici iEngleske zajedno sa ministarskim predsjednikom Lloyd Gecrgeom, zatiin predstavnici Francuske i Rusije.

General se Sarrail vratio u Solun. Njega je do stanice isprario rumuiijski poslanik Gliika. Ministarski je predsjednik Llo.vd George uputio kraju italije brzojav u giavni stan, u kome je rekao, da ga’ trodnevno konferisanje primorava, da odloži svoje podvorenje kralju na frontu do druge prilike, koja će uskoro nastupiti. Odlazeći iz Italije on pozdravlja u licu kralja, prvog vojnika Italije, junačku vojsku prijateijskog i saveznićkog naroda. Jedno priziianje. (Naročltl brzojav ..BeoKrađskilt Novirta“.) Zeneva 9. januara. *! Pariskl „Journai* konstatira sa pažnje vrijednoin iskrenošću, da je pro- ! š!a godina silama sporazuina donijela i ozbiijnih razočaranja, koja se imadu ! pripisati pomanjkanju jedinstvenog vodstva saveznih armija s jedne, a po- ; grješkama diplomacije s druge strane. Najcrhije su tačke u prošloj gcdini ne- ; uspjeh sporazurnne diplomactje u Ateni ! i holna iskustva u Rutmmjskoj. Naprotiv se u protivničkom logoru nisu opazile nikakove pukotine i nikakcvi skokovi. Učiti od neprjjutelja — svršava ,,Journal“ — upravo je životno pitanje za cijeli sporazpjrv i Pltanje moćf. (Naročitl brzojav „Keogracislcth Novina'V) Berlin. 9. januara. „Lokalanzeiger’ izvještava iz Zeneve: Interes je, s kojim su neutralne drzave očekivale odgovor sporazurnnih sila na VVilsonovu akciju za mir, znatno popustio pod izvanreduu jakim dojmom najnovije zapoviiesB cara Wilhelma, koju je on upravio svojoj vojsci i mornarici kao odgovor na drsku notu siiorazumnih sila. OfJŠtfe je uvjerenje, da su sada jurističke doskoČlcc izgubile svoje pravo na opsmnak i da je p ii a n j e m o ć i opet postalo glavnim faktorom. Prema brzoiavima še iz Washingtona razabire, da se je ondje vrlo neugodno dojmilo odugovlačenje sporazumnog odgovora. Iz govora jednog engieskog ministra. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novlna“.) London, 9. januara. (Reuter). Ministar za penzije Parnes (rađenička sbanka), rekco je u svorne govoru u Southvvortu: Svi žele mir, ali je najbolji put da se do mira dodje taj, da se mir iz duše izbaci, dok se ne postigne ciij, koji će

ga moći osigurati. Njemački predlog o miru nije bio stvarni predlog o m.ru. On je još uvijek govorio glasom osvajača i raspoloženjem jednog ubice. Mi d našim uslovima za mir nećerno da pregovaramo sa divljim zvjeiima. V/ilson treba da bude uy,eren, da mi nevodimo rat radi un.štenja Njemačke, nego samo u cilju, da sLmijemo njenu vojničku moć i da vojničku objest uništimo ne samo u Njemačkoj nego svuda, i da, prije no što stupimo u pregovore, Njemaćka mora napustiti Beigiju, a tako i sve zauzete oblasti malih naioda. Ona mora pristati, da počiiijtne nepravde ponovo popravi i da potpiše jedan ugovor o miru, koji se oslanja na medjunarodnu moralnu snagu cijeloga svijeta, F.fit u KumnnisRcJ. Pesimistički glas. (NaroSti br^Ojav »tJcugiausioii Novina«; Frankrurt, 9. januara. „Frankfurter Zeituitg" javlja iz Lug&na: U prkos prutivnim giasoviina „Corriere della Sera ‘ mišljenja je, da se Rusi i Rumunji neće rnoći svojim pcaicgnutim silama da održe na donjem Seretu. Parlameriat i vlada. (Naročitl brzoiav „Keogradskih Noviua*.} Stockholm, 9. januara. Uslijed opozicije namjerava rumunjska vlada da u skoro odloži zasijed^nje iparlamenta. No prije toga imao bi lake Jonescu da pročita izjavu, koja smatra po'itiku vladinu kao jedinu mogueu za Rumuniju i kojum poziva stranke, da tu politiku aklamacijom odobre. Sličnu ; zjavu daće Cantacuzene u seuatu. Pcvodom posljednjih poraza dotno je Bratianu ohrabrujući brzojav Lloyda George-a, u kome ovaj ponovo uvjerava, da entcnta neće napustiti Runntniju. Istraga zbog poraza u Rumunjskoj. (Naiocm hrao.av »bcogradskitt Novma«; Berlin, 9. januara. Rumunjska je vlada povela istragu, da se ustanovi, ko je odgovoran za dosadašnje neuspjehe. Moogi su činovmci u mjestin.„, koja su sada zaposjele središnje sile, ostaviii svoja mjesta mnogo ranije, no š;o je to bilo potrebno, i time proizveli vebku paniku medju pučanstvom. Sada se iužna Moldavska ispražnjuje po novotn sistemu. Zaliiie se žita otpremaju svom brzinom

u Odesu. Mcdjutim ispražnjenje Mo!( davske nailazi na velike teškoće, pot što za odstupanje u Rusiju Rumunjima stoji na raspoloženju santo željeznlca Jaš—Kišenjev, jcr željcznic* Ga!ac-\ Reni već stoji pod vatrom topova središnjih sila.

Hrlza a ffltKoj. Odiaganje odgovora na notu spcrazumnih sila. (Naročiti brzojav »bcogradikih Novinai; Ženeva, 9. januara. ,Pdit Parisiea“ piše: Lambrosov kabinet nalazi neprestano naćina da odgovor na notu spora’.umnih sila odloži. Pretna svemu onome, što se o raspoloženju atenskih vladajućih krugova saznaje, može se oček;vati samo na ograničenu mjeru ustupaka. Gunaristička i ralistička štampa, „Nea Himera“, traži otvoreno oružanu intervenciju Grćke r.a strani središnjih vlasti. Predstojeći prekid diplomatskih odnosa sporazumnih siia sa Grćkom. (Naročiti brzojav „BeoRrađskih Novina".) Rotterdam, 9. januara. n Daily Telegraph“ javjja, savjetnici kralja Konstantina bili su mišljenja, da će se blokađa moći za neko vrijeme lako izdržati. Viada traži da dobije vremena. Vladini krugovi sa misiih, aa vlađa ne može usvojiti zahtjeve sporazumnih sila zbog otpora javnog mn enja. Već sada su diplomatski oduosi sa arednjom Grčkom prekinuti. Skoro svi se posianici sporazumnih sila i pođaniđ, izuzimajući taiijanskog poslanika i Taiijane, nalaze na brodovmia. Za koji dan još, pa će diplomatsKi odnosi b.ti sa svim prekinuti Raslja. Odgoda duoie. (Naročiti fcrzoju rauskih Novtna ; Frankfurt, 9. januara. Prema jednoj je siockholmskpj depeši „Frankfurter Zeitunga“ djelovala odgoda dunie rnedju ruskim poslanicinia kao udar groma iz vedra neba. Po prvi je put u povjesnici odgoda dume uslijedila tako nagio, đa se nije rnogao pročitati ni ukaz o odgodi. Vlada se je po svoj priiici boiala. da će nakon posljednje burne debaie u đunh revolucijonarno raspoloženje doći do ekspiozije. Govor poslanika Buchanana. (Naroćiti brzojav „Bcogradskih Novir.a'.) Haag, 9. ianuara, „Times“ javlja iz Petrograđa: Govor poslanika Buchananana banketu engleske koionije o novoj godini objavljen je u svima listovima. „Rus v aja Woija“ ističe naročito izjavu posian;kovu, da je priznar.je Engleske na prava Rusi,e, da dobije slobodan izlaz iz Crnog mora, većnn dijelom doprineio i pomogio ukianjanju starih ntsporazuma. Vijesti o odstupanju Trepova. (Naročiti brzo,av »beogradskih Noviaa«; S'.ockholm, 9. januara. Prema privatnnn vi estima iz Petrograđa, povratak Trepova izglavnog stana je izazvao opšte razočarenje, jer su oče« kivane odluke izostale te izgieda da će se i dalje produžiti sa sistemom obećavanja. Ali i pored toga u dobro obavještenlin krugovima viada onši.enje, da će Trepov uskoro odstupiti i da će ga zamijeniti Pokrovskij, koji će jcš zadržati mjesto ministra spoljmh posiova.

prosto dodje da ga zagrlim dva i tri puta. Ali kako sam se ubrzo ohladnio, kađa ugiedah otromboljeno lice moga prijatelja i odmah sam se dosetic jadu, da ovde ima nekog ,,zaniršatcljstva“. — Oprosti, dragi moj prija'elju, otpoče žalostivo moj prijatelj. Maler, i to veliki maler i započe svoju veliku priču. I Ja pažljivo saslušah ovu ..žalostivnu“ priču, oprostih se brzo sa mojim dragim prijateljem i pudjoh slomljen kući, ali bez — praseta. Kako sam došao kući I kako sam proveo Badnje veće, to sanio ja znam. Ali što je iinalo tek da dcdje, to je ono, čcga sam se i sain bojao. Osvanuo prvi dun Božića. Sneg lepo obeleo zeinlju i grane. Divan dan. Ja otišao u crkvu, pomolio se Gospodu Bogu, kao svaki dobar hriščanin i pošao ranije knči. da ručam, kao opet svaki primcian član r>orodice. — No. polako, polako. gde si pohltao. Itria čovek prase. pa se „posilio" pa neće n( da *!eda na sirotinju — viče Iza tnene jedan moj pruVelj Ja se Ijutito okrenult. Progundjah nešio. što da ie čuo ne bi mu bi|o najprijatnije ! osorno adgavćrih — Kako te prase snašlo. Kakva je to šala! — Ne, dragi moj, tako rai reće bar na* prijaielj 2. A ja šta pomisl.li onda našem prlJaielju. to da mu ne (U Bog. — Izvini, molim te, pravda se on, nisam misiio da te vredjam. — Nlšia. ništa. Zoravo. ubrzo odvtatih ' uputih se kući. Još na pragu m;jc kuće. sreie me niati. sa Čileg sam Uca čitao nešio, šlo oue Nto prijatno.

— Nemoj da se IjVK. Znaš, naša ttrka B. sa ćerkom. ćula da ćemo ima i prase, pa došle na ručak. Ja se ohladlh. Udjoh već Ijut. — No, ko to pravi šaiu sa mnom te protura tako ,,obespokojavajuće“ glasove, vičem ja. E, brate, baš je to maler. Eto priča mi snaja. A ja, došia na prase. ali sve jedno, ručačemo što se tiašlo. A meni milo, milo. pa bi od miline prosto moju tetku sa sve ćerku udario od neke velje radosti. Preseo mi i ručak. I taman ja hoću, da ustanem sa ručka, neko kuca na vrata. — A ti hoćeš. da .,kidneš“ sa stola. E, nećeš, sinko, jedemo i mi prasetinu, ne samo ti. Ah, opet prase, uzdahnuh ja očajno, A moj prijatelj trlja ruke radostan, što mu se dala prilika da jede ,.prasetinu“. * — Nemoj se truditi, hajdmo u sobu. Nemam ni ja prase. — Kako to? čudio se moj prijatel). — Eto tako, otpočinjem ja moju žalostivu priču. Taman mi još u reči, a na vratima se pojavf moj stric.sa još povećim brojem gosliju. — Hristos se rodi’ Sretan praznik. Daj. Bože, do godine ,.k r m k a“, kad si ove godine imao ,.prase“. A meni se već otsckle noge, a u grlu mi zastaia neka ,,povel!ka“ knedla. koju jednako guiam, ali nikako ne mogu da progutam. — E prase. I ja bih ga 1 opet ponovo otpočinjem moju .,tugovanku“. E. e, e. vajkaju se moji gosti, a svlma već bila pošla voda na usta gustirajuči moje — prase. Do 4 sahata posle podne jednako sam strahovao, da nece opet neko «!>►

nuti“, na — prase. Ali hva!a Bogu i Bog je bio milostiv i više mi nikog nije poslao, da me pita, kako sam slatko jeo — prase. A juče ceo dan nisam bio kući, bojeći se da me opet neko ne upita za prase. —slav.

Biie’a siErt. (Iz dnevnika jednog ratnika). Zadnja noć inoje Upažalačke službe! U 2 sata ine probudio podoficir, Kroz nalierena vra a duvao je hladan istočnjak i nanosio simznut snijeg, da je oko praga biio mokro, a mokriiia se hvatala pokrivala, smrznutih cipela, a što je najgore, i naočara. Obična jutarnja drhtavica, koju sam rastjerao energičnim dubokim čučnjevitna i 'rzanjem ruku, bila je jača nego obično i ptkazivala, da je zima velika. Stupio sam na vrata zeniunice. Vedro nebo s nebrojeno zvijezda; drhtale su kao male svijećice na dušni dan; Veliki se Medvjed nalierio na rudo, kao di će pasti za ogromni, bjeikasti Ortler tamo prema Svajcarskoj. Na Adameilo je Dadalo s'.abo svjetlo mjesečeva srpa i šatiraio oštri vrh Tiffonov i njefeov greben prema gardskonr jezeru. iža haldskog masiva gruvala jc nekakva teška bćfterija u velikim razinacima monotoni. grubi: buum. a jeka je s Pa!na i Corcrne vraćala u višekrafnom: ruum. ruum, uum; kao da se dvije zlc susjcde pravdaju. lz male šumice pndno vrha Vtnole sijevaia Je iz ždtijela ćozotskih topova: bila je baterija, koju smn već par puta ođredili i točno označili, a!i je još uvijck živila. Valjda su sakrili svoje topcve, čim bl naši začeli. Par nimuta kasnije odgovarala je od Ečavc jcdna naša: Jasno se raspoznavali tonovi naših hita-

ca i onih ćozotskih. Držao satn uru i brojao: 19. sekunde zab!jesnuia je granatska ekspiozija; tai. ie baterija zašutila. Počela se izdizati bjelkasta magla s ećavske doline, zrak me cštar gušio i silio na kašijaujc, najedamput: be, be. bee, be, be, bee, bee, bee; telefon je davao alarmni signal za o'pasnost. Skokom sam bio pri aparatu i trgnuo slušalicu na uši. Nekoliko glasova se čulo: „halo, tko signalizira, kakav je to način, halo“; nečiji glas, uzrujanost se jasno iz njega čula, vikao je ovo: ,,mužarska baterija x, sektor y. iavina se ruši na ...“, tu je prekmut i činilo mi se, da čujem u telefonu lomljavu i tutanj. žvao sam, signalizirao, ali bez uspjeha; valjda telefonska linija prekinuta. Ordonanc je skoćio van, za njim podoficir od službe, čas za tim eto ih, đa rakete za signalizovanje opasnusti rasvjetijuju horizout. Gtvorio sam prozor i turio glavu van. 2uti, svijetli snup svijetla signaiizovao je crtajući po obroncirna Aitissima aiartnni signal. Tciefonista ie ponavijao zapovijed u aparat. koji je spajao s baterijom: opažać obronka P... da ... misiim, da nije ... prva ekspcdicija, konac. — Okrenuv se k mcni javljao je biijed kao krpa. da je mužarska baterija, koju je posluživala naša poiusatnija zasuta, ekspedicija da je već otišla; od nas svi od škijskog voda imaju smjesta u bateriju. da budu spremni, gospodin poručnik preuzima bateriju, aii ostaje na opažališiu. Stinula se krv u meni; iri dobra druga I slotinjak ljudi guši grdna, grozna bijela smrt. Kad puhnu topli vjetri sa jadranskih žaia 1 snijeg se topi I kad se škijl već ne mogu ravnati, nezo kližu i skaču po glatkoj u jutro smrznutoj površi-

ni, tad svaki opažač bojažljivo promatra barometar, đa li pada ili se dižc. Svi pohodi se obavljaju s najvećim iki zorom, a škijske voznje u otpornom luku su najstrože zabraujene. Ima li proći koja opskrbtia koiona opasnim terenom, srijelja se pnje u taj obronak, ne bi li se snijeg ntakauo. Na čelavim brdskim kosinan.a s kosoin ploltom ne može se velika masa snijega održari, nego se ruši. citn nastaic topiije vrijeme i snijeg se topi. Ropat nabujale njeke valja stijene i drvtie, poput groraova gnni i drina brdskim kolosima, pusta stijena i razđeranc, dubokc uoli-’ ne govore o lavinatna. a bijelo-sive krpe i duge prcge u šumskint kotnpleksitna pričaju o siiiježuim rječinanta, što su liučile i sva’jale se u duboke aipske prodolije. Grozna bijeta smrt. Ogronmi sniježni, iedeni masiv sur-

vao se na našu (nužarsku bateriju t pokoi)ao pod sobom s»e: mii: drugove, časnike i kanonire. uašc lijepoglave mužare, baterijske konje. sve, sve. Nadčovječan trud i nastojanje bez uspjeha! Zgrčenih srdaca. bez daha pipali bi kojeg iskopanog druga. l.cdcn! A suze su naviraie i tckle niz preplanuia lica, suze, što iii nikad ne vidjesmo u godinu i po drugovanja. aii te nijesu' naše sniježne drugove stoptle ni probudlie. Ni zuj, gruvanje naših topova nijesu ih budili, naših topova. koji su toliko toiiko puta gudili uspavanku i bndnicu pokojnim drugovima. 1 sad kao da iz teieionske slušalice čujem preplašen, uzrujan glas: JiaIo, liaic; mužarska baterija x. sektor y, lavina se ruši na . . .“ a ioninjava titra u siušaličinu mikrofonu. Grozna bijeJa smrt! . _ (»N“.) V* &