Београдске новине

Broj 9.

11. januara 1916.

Beogradske Novine

Cetvrfafc

Strana 3,

Froncuska. Pariamenat opet otpočeo rad. Kb. Paris, 10. januara. Poslanička kotnora i senat opet su otpočeli rad. Saborna crkva u Reimsu. Kb. Paris, 10. janttara. „Petit Parisien“ prema jednom lokalnom listu javlja, da je čuvena sabortia crlcva u Reimsu, koja je još u početku rata mnogo pretrpjela uslijed borbi, koje su se vodile oko varoši, još većma oštećena posljednjim velikim kišatna, naročito oko pjevnice. List traži da se nentinovno otpočne sa radovima oko spasavanja ove istorijske gradjevine, do kojih do sada u opšte još nije došlo. Spanljo. Ministarska kriza u Spaniji. Rontanones ostaje na vladu. Kb. Madrid, 10. januara. Havasova agencija javlja: Poslije današnje ministarske sjednice otišao je predsjednik ministarstva. grof R o m a n o n e s kod kralia i zantolio ga je da potraži savjet od bivšeg predsjednika tninistarskog savjeta D a t o-a i od parlamenta, da bi se što sretnije i temeljnije riješila ministarska kriza. U jednom se vladinom saopštenju v r eli da je do krize došlo u vezi sa odlaganjem cortesa (parlamenta) uslijed p a r 1 a ni e n t a r n i h t e Š k o ć a, ali da ona uslijed m e d j u n a r o d n i h d o g a d j a j a, naročito usli jed W i 1 s on o v e n o t e, nije objavljena. Grof Roinanones veli, đa će se još danas rasčistiti položaj. Predsjcđnici senata i poslaničke kotnore saopštili su, da su savjetovali kralju da zadrži na vladi kabinet Romanonesa. I M a u r a je kralju dao istovjetni savjet. Kb. Madiid, 10. januara. (6 sati u veče). Reuterova agencija javlja: Grof Romanones izdao je saopštenjej prema kojemu će vlada u svojoj cjeiini ostati na vlasti, kralj je predsjedniku ministarstva iznova izjavio svoje potpuno povjerenje.

Rat na moru l pod morem. Rat podmornica.' (Naročitl brzojav „Bcozradsklh Novina".) Berlin, 10. januara. Francuski listovi javljaju o teškim gubicima francuske trgovinske flote. Iz La Rodiella se javlja, da je jedna njemačka podmomica lorpedovala u četvrtak noću 11 šajki, jedan veliki teretni brod i jednu jedrilicu sa tri katarke, koja je dolazila iz Chile. Potopljetio je još i drugih sedam ribarskih brodova. U subotu s većeri je jedna jedrilica primila 56 ljudi sa jeduog potopljenog engleskog broda. (Naročiti brzojav sBeograđskih Noviua«; Ženeva. 10. januara. U „Petit Journalu' 1 iskazuje admiral Degouy ozbiljnu zebnju zbog izvjesnih evropskih i afričkili pomorskih tačaka, koje pođmornice zagrožavaju. Žalosna iskustva kod Madeire trebala su engleski i francuski admiralitet da pouče o nemoćnosti dosadanjih srestava protivu neugodnog usavršenog podmorskog oružja, koje željezne rnreže preseca kao slainu. Degouy sažaljeva, što pri savjetovanjiina u Riinu nisu učestvovali i odgovomi upravnici mornarice. Holandija kupuje podmornice. Kb. Haag, 10. januara. Ministar inomarice je izjavio u komori, da je vlada kupila po jednu interniranu njemačku i englesku podmomicit. Napad lijemačkih poinorskih letilica. Kb. Berlin, 10. januara. NjemaČke pomorske letilice su napale 7. januara po podne neprijateljske barakne logore zapadno od kupališta L a Banne i Nieuporta. Napad je bio uspješau. Nov bezžićni brzojav, Kb. Milano, 10. januara. . Kako „Secolo" javlja, Marcoui je pronašao jedan nov bezžični brzojav, kojiin se mogu saopštavati zapovjesti otvorenim riječima medju ralnim brodovima. Sprava radi na manjim odstojanjiina sa stanicama u razmaku od 30 morskih tnilja, koje imaju do 30 metara visoke katarke. „Vllle de Rouen“. Kb. Zeneva, 10. januara. „Petit Parisien" javlja iz Rouena: Francuski parobrod „Ville deRouen" nije stigao u označeno vrijeme. Parobrod „Portorico", koji je stigao ovamo primio je blizu St. Nazairea bezžični telegram poštanskog broda „Espague", u kojeinu se veli, da jedntf podmomica goni brod „Ville de Rouen“, koji inoli za pomoć. Od toga vreinena veli se, nema nikakve vijesti za taj brod,

Građ i okolico. Zaostavština Ljudevita pl. Talloczya. Đudimpeštanskom kr. sudu predata ie oedavnp oporuka Ljudevita pl. Tal1 o c z y a, gradjanskog doglavnika Srbije, kojl jena onako oesretan način poginuo kod Herczeghaloma. Izvršenje rasprave o zaostavštini povjerio je sud budimpešI tanskom kr. javnom bilježniku Dr. Stjepanu Jessenskom. Zaostavština Ljudevita Talloczya sastoji se najmanje iz gotovog novca. Jedna neznatna svota kod jedne bečke banke, 'edno malo poljsko dobro kod Jajca u Bosni i neke stvari od vrijednosti, koje se nalaze na čuvanju kod n egove doinaćice u Beču, sačinjavaju skoro sijelu polovinu TaIloczyeve zaostavštine. Ali je drugi dio zaostavštine od uaročite vrijednosti. Talloczy, znameniti naučnik i odlični ispitivač na polju jugoslovenske državne povjesnice, imao je vrlo skupocijenu knjižnicu, koja se u toliko više inora cijeniti, što se u njoj nalazi u velikoj množini dragocjenih rukopisa i drugih povjesničkih znamenitosti, koji su u vrlo neznatnom dijelu naučnički izradieni. On je ostavio još i innogo drugih predmeta — većinom su to uspjesi istraživanja i kopanja u Bosni, Srbiji i Arbaniji — u zlatu, srebrti i dragom kamenju. Sve ove predinete on je oporukom ostavio državnim ili privatnim društviina, kao i svojim prijateljima i poznanicima. Skoro ni jedno naučno đruštvo ugarske prijestonice on nije zaboravio. Iztnedju ostalih dobili su zavještanja: ugarska akademija nauka, narodni muzej, kao i drugi budiinpeštanski inuzeji, dalje bosanska franjevačka provincija u Sarajevu i hercegovačka u Jablanici, kapucitiski manastir i ngarsko društvo u Beću, ugarsko društvo u Carigradu i mnogi drtigi. Od ličnosti, prema kojima je pokojnik bio za vrijeme svoga života neobično naklonjen, poininju se u oporuci: barunica B u r i a n, supruga zajeđničkog ministra financije, grofica KhuenHeđervary, Jelisaveta i Lenka Kal1 a y, Ar pad K a r o 1 y i, Geza pl. S e g yenMarich, Ladislav Fejerpataky, odjelni predstojnik Kuh-Chrobek, savjetnik Dr. Božidar Cerović, i njegov prijatelj profesor Hodinka u Požunu. Oporuka sadrži više od četrdeset zavieštanja. Rasprava kocl javnog bilježnika biće brzo okončana. Prllog. Gdja Mica S t e f a n o v i ć, sa stunoin u Beogradu, Miloša Velikog ulica fc 95, dala je 50 kruna za crveni krst. Biljegovina (taksa) na priznanice upućene opštini. Prilikom sprovodjenja priznanica upućenih opštini grada Beograda, a s obzirom na zakon o biljegovini (taksama), potrebno je pridržavati se slijedeće škale za plaćanje biljega i to sa dodatkom od 20 helera, kao i za svaki prilog uz molbu po 10 helera na ime opštinske talrse i to: Na priznanice do kruna 40— državna taksa 0-20 helera. Na priznanice do kruna 80 — državna taksa 0‘26 lielera. Na priznanice do kruna 120— državna taksa 0-38* helera. Na priznanice do kruna 200— državna taksa 0'54 helera. Na priznanice do kruna 400-- državna taksa 1.26 kruna. Na priznanice do kruna 600— državna taksa 1.88 kruna. Na priznanice do kruna 800 — državna taksa 2.50 kruna. Na priznanice do kruna 1600 — državna taksa 5.— kruna. O prednjem se skreće pažnja gradjanstvu radi svoga upravljanja prilikoni svojih poslova ugornjem smislu kod opštine grada Beograda. Traže se poštanski činovnici. G. Pelar Jovanović, inspektor, Poslanička ul. 40, moli, da mu se lično jave, ili pošalju tačiiu adresu, radi isporuke poslatog im novca g.g. i g-dje-ice: Eniilo Velimirović, željez. činovnik, Dragutin A n t o n i j e v i ć, Eniil A j li i n g er, Dragutin Guberevac, pošt. činovnici. Milica A n g j e 1 k o v i ć, Mileva A n g j e 1 k o v i ć, Ljubica Josifović i Mileva Jeftić, poštarke i telefoniskinje. Javna prodaja. Sudsko odjelenje opštine grada Beogradfl izložiće javnoj prodaji kućevnu pokretnost mase pok. Marije Ristič udove, na dan 5. februara ove godine u9 sati prije podue u njenom bivšem stanu u ulici Zmaja od Noćaja broj 1. Prodaja se vrši po naredbi starateljskog suda. Skreće se pažnja zaintcresovairima, a pozivaju se i licitaati, da u naznačeno vrijeme dodju na ovu prođaju. Kretanje stanovništva. Izvještaj prijavnog ureda za 9. januar: Priiavljeno 62, odjavljetio 24, preseljeno 32; u hoteliina prijavljeno 52, odjavljeno 61, ostalo po hotelima 140,

Nondna prlvreda. Njega visokih voćaka, » Da bi voćke radjale kao šio treba, vmlja ih umješno njegovati, jer samo zdrave i dobro odnjegovaue vočke, n stanju su Ua nagrade trud i da naknade učinjene izdatke oko njih. Kako svaki dlo voćke zalitjcva noročltu njegu, to ćeino radi boljeg sbvaćanja istaći: njegu kruue, njegu dcbla i korjena. Njega krune. Za prvih 5—6 godina po sadjenju voćke, briga voćara ne treba da je u tome. da tr.u voćka što prije prorodi, — pravi voćar tome se

baš ne raduje — već dn mu ona bude šro snažnija i da ima što ljepšu i pravilniju krunu. A lcpa kruua može se dobiti jedino p^pvilnim orezivaniem letorasta. Valja da smo načisio s tim: kako ireba da orczujemo kad želimo da se voćka ojača, kako, da nam prorodi, a kako. kad želiino imati i jedno i drugo. U primjeni su ove rezidbe: Dugačka režidba:. sa letorasta se uklanja što manji dio. Tada se razdjeljuju sokovi na veći broj okaca, i zato će mladari koji istjeruju iz takvili okaca biti slabiji, a biće slabijeg rasta i pobočni mladari, zbog čcga će se i rodna okca moći lako đa razviju. Otuda, ako se žele dobiti roduc grane, odnosno orezivati na rod, treba upotrebitl dugačku rczidbu. Kratka rczidba: na letorastu sc zadržc samo 2—3 oka. Tada sokovi nagonc okca da se iz njih razviju snažniji mladari ncgo kad sc na lclorastu zadrži vcći broj okaca. Otuda, ako se želc održati jalovc grane. odnosno voćka pojačati, treba upotrijcbiti kratku rezidbu. Srednja rezidba: na Ictorastu se zadrži višc od 3 oka, t. i. hvata se sredina izincdju dugačke i kratkc rczidbe, čime se postiže i sredina tt razvijanju jalovili i rodnili grana. Rezidba na staro drvo: ne orczuju se samo letorasti već i dijelovi graua, t. j. staro drvo; upotrebljava sc tt slučaju, kad sc iznurcna voćka želi da podmladi, jer ćc tada sokovi, koji nc mogu da odlaze na jednu stramt u /ećoj ntjeri utjecati s podjednakom jačiuont ua bujnije razvijanje svili dijclova. I'ada se svi miadari koji potjcraju, zalažu za stvaranje novili slojeva kore, korena i t. d. pa jc zato voćka i tt stanju tla se osnaži i da kao takva i dalje tjera bujuc inladare — kao i ranije. Naravno, tako podmiadjene voćkc niorajit imati lirane tt izoblljn, pa zalo. ako zcmlja nije udcsna, valja jc i što boljc djubriti. Preina tome za prvilt 5 gocliua po sadjenju, sve voćkc tre’oa kratko orezivati svakc ili svake druge goditie cla bi iz zaostalih dijelova tjerali bujniji mladari tt dovoljnoj količini a da l>i svi mladari rasli približno podjeduako, vaIja se pri tom pridržavati ovih napomena: ako jc letorast bujnog rasta, orczatl V 3 a zadržati 2 / s njegove chižiuc; ako jc muerenog rasta orezati '!■> a 'A zadržati. a ako jc slabog rasta orczati -’/a— a l\ njegove duž'nc. Pri orczivatiju krtme voćaka valja cbratiti pažnju da se vrš! tt doba kad se voćka nalazi u stanju mirovanja, t. j. s jeseni, zimi, ili rano s proljeća i cla zas.iel: bude u istoj visini s pupoljkoin, a nikako iznad pttpoljka i u \ idu klisa kljuna. Dok se kruna potpuuo ltc razvije i ne dobijc pravilan oblik, kod svili orczivanja valja uklanjati sve suvišiic dijelove a pobočne grane skraćlvati kolilco je potrebno da se time umjeri porast pojcdinih grana i Ua se tt povoljnim prilikama izazove projzvoJjerfi^Kgrana uove serije. Povoljnc sii prilike, kad se giane nižc scrije razviju dovoljno i koliko trcba, te se zato, ako ttije ovaj slttčaj, i ne pristupa protzvcdjenju graua nuve serije dok sc granc nize scrijc ne dcbiju po želji. Gornjc dijelovc ti kruni treba jače orezivati od doujih, da !>i sc na taj način pojačali donji dijelovi KaJ sc protzvccie treća scrija grana i ovc podesno rasporede, onda krunu nijo po.tebno i dalje orezivati i svc š'.o sc ima raditi to jc. da sc poslije svakc 2—3 godine uklanjaju iz krutie grauc kojc bi sc ukršta'e i kojiina sc zaklanja krttna od svjctlosti i vazduha. Prije ncgo sc pristupi orezivanju pojedinih gratia, valja dobro promjcriti da li je grana potrebna ili nije. Po sebi se razumijc, da u koliko stt voćke starije tt toliko i uklanjanje pojcdinih graiia treba vršiti oprcznijc. Ko<l starijili voćaka »ajbolje je kad taj pcsao rade dvojica: jedan tt krimi ua crczu.ie, a drugi, sa zemlje, da kazuje šta i kako trcba orczivati. U najviše prilika bih dovoljno, da sc kruna visokih voćaka orcžc triput pa da se iiostignc željeni oblik, ali ako sc takav oblik pri svcm tom ne bi mogao dcbiti, treba krnnu orozivati dotle, dok oblik ne buđe kao što Lcba. Na voćki lcoja jc za jirvili pet godina i docnije orczivaua na pomcuuli uačiu, razviće se snažaa kruna na čijim ćc se granama pojaviti mnoštvo ogranaka s rodnim pupoljcima i kao takova radjaće obično svakc godinc i to svc više i više. (Nastaviće se). Ratni zajam i isplata kupona ratnog zajma. C. i k. etapni poštanski uredi I. razreda u c. i k. zaposjednutim oblastima uPoljskoj, Srbiji i Crnoj Gori, kao i u Arbaniji, isplaćuju kupone obligacija austrijskog i ugarskog ratnog zajma, kad im se podnesu, u krunskoj vnjednosti bez ikakvog odbitka. Isplatiti se mogu samo oni lcuponi, kojima je stigao rok isplate I ako od nastupljenog roka za isplatu nije protekla puna godina dana. Od isplate su isključeni kuponi, koji su probušeni, lijepljeni ili su znatno povredjeni, dalje oni, koji su brisani (radirani) i na kojima se može poznati da je vršena popravka i izmjena roka za isplatu, svote ili broja. Etapni poštanski uredi su dužni zahtjevati, da se poledjina kupona snabdje potpisom i adresom stran-

ke koia ga podnosi; lica, koja uredu nisu poznata, tnoraju dokazati svoju identičnost. Isplaćeni kuponi poništiće se u svojoj vrijednosti na poledjini mjesnim i dnevnim žigom poštanskog ureda. U Beogradil, 7. januata 1917 C. i k. zapovjedmštvo mosne brane i grada Beograda, privredno odjeljenje.

Posiuednje Urzoiovne vllesti. Izvještaj njemaCkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 10. januara. Zapadno bojište. Kod oluje je i kiše borbena djelatnost bila neznatna na svim frontovima, izuzevši fronta na A n c r i, gđje su vladali živahni topuiČki bojevi. Istočno bojište: Front maršala pritiCA LeopoIda bavarskog: Jače su ruske navale jugozapadno od Rige, kao i mnogobrojni napadi manjih ruskih odjela izmedju obale. i riaroclcog jezera i juče ostali bez ikakvog uspjeha. Front gencral-pukovnika nadvojvodc .1 o s i ]> a: Uzaludno sti Rusi i Rumunji pokušavali, c!a natrag osvoje oduzete iin položaje na visovima s obje strane đoline Susita. Ti su protivnapadi, precluzeti jakim snagama, o d b i j e n i nz najteže neprijateljske gubitke. Sjeverno je i južno od doline C a s i n u neprijatelj potisnut dalje unatrag. U borbama smo posljednjih dvaju daua zarobili 3 časnika i 900 vojnika, a zaplijenili tri mašinske puške. Front maršala pl. Mackensena: Sjeverno nam je od Fošlcania pošlo za rulcom. da se utvrdimo na lijevoj obali Putne. Jzmedju Foškana smo i Fundenia primorali poraženoga neprijatelja da napusti svoje položaje na Pntni i da odstupi iza Sereta. Priveli sino 550 zarobljenika. Na ušću smo R i m li i c u 1-S a r a t a održali izvojevane napretlce protivu neprijateljskih protivnapada. MaćedoiK-ko bojišie: Nočni su napadaji na Strumi bili odbijeni. Prvi zapovjeuuitc glavaog slans pt. Ludemlorff. TrepovJjeva demisijtf. Kb. Pctrograd, 10. januara. T’repov je u m i r o v 1 j e n. Za novog jc ministarskog predsjednika naimenovan Oo 1 j i č i n. Pred napuštanjem soliittske ekspedicije. Kb. Lugano, 10. januara. Londonski dopisnik ,,S e c c o 1 a 1, brbojavlja: ,,D a i 1 y M a i T' će olijcloclaniti jcdatt opsežan čiaualc p r o t i v s o 1 u n s k e c k s p e đ i c i j c, lcoja traži neizmjerno mnogo ljudskog matcrijala, a spojena je i s velikitu novčanim žrtvaina. Sakupljanje jakiii sporazumnili suaga u Solunu donosi koristi jedino središnjim vlastima. jer n prvom rcdu zaokuplja izvanredno vcliki broj prcvoznih brodova (tri tone ua svakog vojnika), a ti driigoni redu vcže •ta tri hiljade milja dugaika spojna linija znata« dio cngleske ratne flolc. koji bi se ua drugim mjestima u horbi protiv podmornica mogao boljc da upotrijcbi. Antvverpen su, Galipolje i Kut-EIAmara dokazali, da komadanje sila na sporedniin tačkama dovodi do poraza. Zaključenje 5. austrijskog raUtog zajiua. Kb. Beč. 10. jauuara. Danas je zaključeno upisivauje na 5. austrijski ratni zajam. Rezultat je nakon prvog ustanovljetija iskazao svotu od 4 milijarde 412.8 milij u n a k r u n a. Defiuitivui će se rezultat medjutim moći ustauoviti u lcasuije vrijeme, jer još ne predležc svi upisni arci, a kraj toga*se aa mnogim mjestima upisivanje još nije nl-zaključilo. Kod prvog jc austrijskog ratnog zajma iipisano 2.630 mliijuna, kod drugog 2.130 l.iilijuna, kod trećeg licšto jueko 4 milijarde, a kod četvrtog 4.-120 milijuna lcruna.

Našim cenj. predplatniclma! Umoljavamo, da se pretplata na vreme obnovi, tako da bi se otpravijanje Hsta i daije moglo bez smetnje vršiti. Pri pronieni adrese umoljavamo, da nas se blagovremeno o tome izvesti. Uprava „Beogradskih Novina“. Etapna pošta Beograd.

Zoonltne oblave. Objava. Prodaja i rasruranje ožepnog lulendara, koji je izdala za gođinn 191/? knjižara Mihajla Milovanovića u Saq£ jevu, ćirilicoin i julianskiin račiinanjenj vremena na prvom mjesiu, žabfaujenf je naredbom c. i k. vojne glavr.e guj fcernije u Srbiji u eijcloj cblastl c. i v vojne glavne generalne gubcrnije. C. i k. zapovjedništvo mosne brnne grada Beograda kao okr«žuo zapovjuO uištvo. RORESPOIIDENCUr " VLADANU NEDELJKOVICU, 2cnc:. va, Hoiel Tcnninus. Moliin vas izvjcstifci moga oca Miladina Hadžića, rezervnog kaf) petana 1. klase, 4. odjeljenjc mUnicionA kolonc šuniadijske divizije I. poziva, sam kod kuće i kod Spasenije, da sanR zdravo, unuk Dnško, brat Miliailo, tiku, 1 ć*ni i svi u familiji zdravo, Bogić se ožC'j nio, jniinila sam novac, neka pošalje joši za nas i kuću d)» ne brine, ncka javi št» jc sa Božom Trifunovićem. Vašc troško-t ve gospodin Vlado nadoknadićemo. Poštavalac Novka Had/.ićcva, selo Jablanica, G.; Mjlanovac. A. 1693-& G. Jovanu Prenioviću, Žeueva. Najuetivije molim, da me izvjeslite, .icsu llj živi i gd.ie sc nala/.e: Moj muž Milutin Orović, koinandir vojue koinore 20. pu-, ka i siuovi Ivan Orović, i Miodrag Pokiinicr, žandannerijski narednik. brcgalničkog odtcda. Ponizua, Savcta Orović, Kosovska Mitrovica. ' • 1708-8 Jovann Premovićii, ženeva, Case 3545. M. B. Molim, da se raspitate < da mc izvjestite za moje sinove: iliju Siincitnovića, vojnika IV. odjeljenja, inurilcione kolonc. drinske divi/ije i JTezdimira Stmcunovića. vojnika 17. puka, 3. četa, 4. bataljun, drinske divizijc. Od daua njihovai odlaska pa do danas ništa ne ‘aznah zw njili. S toga sc vama cbraćam s niolbom, da nic vi izvjcslitc za njih. Javite prcko. ..Bcogradskih No\ina“, ili kartom. Za kojc će vani do groba biti blagođaran otac, Živojin Sinietmović, scto Trbušac, srez poeerski, okrug podrinski, opština Dragevačka, jiošta Sabac. A .1716-8 Gosp. Jovanu Premoviću, Ženeva, Sclnvciz. Najučtivije vas inoliin, da priba\ itc izvještaj o mome sinu Djordju — Djoki .Tankoviću, rodom iz Šapca, električaru, koji jo kao izbeglica otišao pred vojskorn. Kao roditelju, koji o svome djctetu — sinu nc zna ništa vcć godinu dana, nadain sc da ćete izaći na susrct mojoj molbi, na šta \ am ostajein zahvalan na vjcčita vremcna. S poštovanjem, Vasa Janković, —• opančar, Gornji Milaiiovac. A. 1-738-8 Ziiriclier Bureau fiir Autsuchuiig Ver* misster, za Luku Spasojc\ ića, iz Trnavo. Zahvaljujcm na izvješću o momc bratu Živku Tonkoviću. 2. četa, 4. bataljuu, V. prekobrojni pnk iz sc!a Banjc. koji smo pročitali u avgustu 1 molim, da mu dostaivitc, da smo ži\i i zdravi, aJi u brizi za njim što se češćc nc javlja. Otac se nijc do sada nikako javio. Raspitaj se za Radivoia Tonkovića. Svi ga innogo pozdravIjajti. scslra, Zora J. Toukovića. sclo Banja, Araudjelovac. A. ; 'o'i-S (i. Jovanu Premoviču, Žcneva. Molim vas lijcpo da izvjcstitc inoga mužaj Dragcinira Petrovića. \-ojnika, koji je bio pri štabu brigado užičke vojske, da san* od njega dobila kartu, da smo svi u kući ži\i i zdravi, i da mi pošalje novaca, jer sam ii velikoj oskudlci. Da se za liicnc ne brinc. ja sam sa djetetom u Arandjetovcu. Radnja je otvorcna, ali slabo radi. Moj brat Nikola jc kod kuec i on nri radi ii radnji. Mnogo niii pozdravlia šalje. Jullca i Zora. A. 1735-S G. Đru VJađimiru Markovieu, Marselj. Iz\ o!itc nu naredbu Alckse M. Borisavljcvića iz Priboja izdati Svetoiniru i Dragu Borisavljeviću do 5.000 dinara. a Mihailu J. Borisavljcvieu, u slučaju potrebe i do 6.000 dinara. Aleksa M. Borisavljcvie, Alba .1. Borisavljcvića, Pribo;. A. 1734-S Gdjici Ruži Vinterstein, Pcnsionnat »Les Lilas“, Berne, Sclnveiz. Molim, vas da budete tako dobri, pa da mc izvjcstite za l iata Bogieu Knežcviea, studenta narcdnika V. puka, 2. jioziva, drinske divizijc. On jo sc javljao do jula ove godinc, pa poslijc nikako. Unai)rijcd vam blagodari, Sava Kncžcvić, inžinjer. Ralja. 26099-8 Živojinu Nikoiiću, liotel Nikolc, Ženeva, Molim javite Tozi Nikiriieu abadžiji iz Jagodinc, da sam novac 100 knma primila. Novac tni nije bio poirebau, vce sam btjela timc da se uvjerim da je za ista živ. Kod kuće je sve dobro. Djeca su zdrava i innogo ga jmzdravljaju, kao i žena Dara. Vama blagodari Dara Sv. Nikoliea. Unterliaupt str. Nr. 60, Jagodina 260.86-S Dušanu Jankoviću. Žeucva. Molim \ as javite inome mužu da sain karte preko Gililca dobila. Novac nri je od 11. decembra isplaćen ii 3 sume od tikupno 1880. —kruna uputeeuo lia sestru za majku. Sestra je dobila od zeta Isidora 3 pošiljke r ukupno oko 500.— krittia i njegove dve poslednje kartc. Svi smo zdravi, pozđravlja'mo njega i sve naše mnogo i žclimo da nam sc čcšćc javc. Vaini blogodari .Voja MiloŠa Paunovića. Cuprlia. 26096-8