Београдске новине

lzlazi: dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije padne.

Pro d aj e se: ■ Beogradn I n kntjevlma za* posjednntimodcarskolkra- f> h l|evskih četa po djeni od U a u Hrvatskoj-Slavonlji, BosniHercegovinl I Dalmadji po cijeni od . . . 7V. . 8 h izvan ovog podrnCja • • . 12 h

I

Ogiasi po cijeniku.

Pretplata: aa 1 mjesec o Beogradn I a krajevima zaposjedmrtim od carsko I kraljevskih četa K 154 a Hrvatskoj-Slavoniji, BosniHercegovini i Dalmadji K2*40 izvan ovog područja ... K S*—

Uredništvo: BEOGRAD, Vuka Karadžića ul. broj 10. Telefon braj 67 Uprava I primanje preplate Topličin Venac broj 21, Telefon brol 25 Primanje oglasa Kneza Mihajla ul. bro] 38

bt 14.

8EOORAD, utorak 16. januara 1917.

Godina III.

RATNI IZV3ESTAJI ;?vjcštaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 15. januara. >6vno lx»jišle: 0 rn a n 1 i j s k e su čete juče poslije poćne na juriš zauzele selo Vodvri, a to je posljednje mjesto, koje »e Pusi još držali južno od Sereta. Na juznrm su krilu vojnog fronta nadvojvoGt ,'osipa Rusi i Rumunji preduzimalc (.,ke napade na one položaje sjes erm. oč doline S u s i t a , koje smo poe.!jectf|/ib dana od njih osvojili. Napadači s« p o s v u d a o d b i j e n i. Dalje fjevernč ništa novo. Tulljausko bojište: f'te đolomitskom su frontu naše čete u prosiV noći d i g 1 e u v a z d u h na V e 1 i li.c va L a g a z u o i - u pećinu, koja se nuifczj na južnoj stijeni izmedju sopstvenit i neprijateljskih položaja. Ovo je djeite jio.puno uspjelo, tako te sada oba protivoika dijeli široka provalija. Na frontu K r a s_a nešto življa borbena djelatnost. Jh^o-istočno bojište: NepTOtnfjenjeno. Znm|enik glavara generahiog stožera pl. Ilfiler, podmaršal. noneštaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 15. januara. ŽLnadno bojište: Sjeverno od S o m m e i dalje traje ivfc arli.jerijska vatra. Dok su na više mjesU odbijeni napadi neprijateljskih patroh. pošlo je za rukom vlastitim izvidjaćk n: odredima, da uspješnim preduzečirj.ć prigrabe zarobljenika i mašinskih onšaka. mtocno bojište: L’cnt maršaLi (irinca i. e o (i o I d a b a v : r s k o g. Pri mutnom se vremenu borbena •djelatnosi držala u neznatnom obimu. f'iffit generai-pukovnika nadvojvode .losipa: Sieverno od s u s i s k e doline napadnuti su naši položaji jačim ruskim i rumunjskim snagama. Profivnik je svuda ođbijeri. maršala pl. Mackensena: lnfnedju ušća Buzaula i Sereta zauzeto e u prkos nepovoljnog vremena ::a (urtš Vodeni, posljednje mjesto, koje sn kusi jošjdržali južno od S e r e t a. ‘‘daćedonsko bojište: Nepromijenjeno. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff.

Engleske bri$e zo Aziju. Dok svjetski rat i đalje svom žestinom bjesni, dotle se u istočnoj Aziji zbivaju vrlo interesanine stvari, koje n sadašnjim okolnostima doduše središnje vlasti ostavljaju ravnodušnima, no koje su za Englesku i Sjedinjene Aineričke Države od sasvint drugog zamašaja. Poznato je, da je i Japan jedan od neprijatelja srediišnjih vlasti. On se je medjutim zadovoljio time> što je Njemačkoj oteo Kiaučan i Maršalska ostrva u rnikroneskom dijelu Tihog Oceana. Ostalo je svoje djsiovanje Japan upravio na to, da Rusiji pro.lajom uz sktipe pare vrati one ratne brodove, koje joj je ofeo prije 13 gcuina, a koji su u medjuvrenienu postuli sposobnima jediito još za ropotarnii.i; zatim da se liferacijama ratnoga materijaia napose Rusiji financijski oporavi. za koje je usiuge dobio kao nagrada i drugu polovinu ostrva Sahalina. Na sve je osiale zalitjeve sporazumnih siia, kao na pr. zahtjevu, da pošalje svojc čete na evropsko bojište ili da bar svoju tlotu pošajle u evropske vode, Japan odgovorio hladno ljubaznini odbijajučim azijskim smiješkom. Jedino što je učinio, bilo je odašiljanje nekoiiko svojih časnika-instruktora za obučavanje oko rukovanja onim teskirn topništvom, koje je liferovao Rusiji. Japanci su odveć pame .n: i lukavi realni političari, a da bi iniali interesa na uništenju srednje Evrojie. I oni su imali prilike iskusiti djelovarije eneleske politike: naročito su u portsmouthskom iniru uz Američane nastojali i Englezi oko toga, da Japan ograniče u njegovoj pobjedničkoj nagradi. pa on na p'r. nije dobio ni filira ratne odštete. Posliedica je đakle pobiedničkog rata sa Rusijom za Japan bila financijska propast. od koje se još ni danas ne bi oporavio, da nije u sadašnjer; ratu postac liferantom sporazumni!; sila. Japanski državnici zna.iu sasvim dobro, u kolikoj je mjeri Englesica u Aziji i politički 5 privredno interesovana i da v nekom mirnom izgladjivaniu postcjećih velikih suprotnosti ne može da bude ni govora. Oštri ton japanske štampe. koji je ponovo napadnc izbio na javnost. napose pisanje uglednog lista ,.Asahi“ protiv sporazunia, podrugljiva razmatranja o neprestanim neuspjesima sporazuma i tome slično, jasno pokazuju. kada će se i gdje rastati Japan od svojih sadašnjih saveznika. No ne sanio da se Japan pojavijuje kao neprijatelj Anglosaksoncima u Engleskoj, već i u Americi, a glavni su objekti razrnirice Kina i Meksiko.

Biio bi sve drugo samo ne realnopoliiičko shvaćanje stvari, kad hi se držalo, da je predsjednik Vv ilson svoju neuspjelu mirovnu akoiju zapoajeo lih iz čovječjih uzroka, kako bi se jednom strahovitom krvoproliću s‘alo na kraj. On je kod toga u glavnom imao u vidu zajedničke interese angio-saksonske rase i to baš naročito na prijeteću žutii opasnost. U washiugtmskoj su si ,.bi.ie!oj kući“ svjesni toga da Sjedinjene Američke Države nijesu vojnički dovoljno jake, a da bi sc bez pomoći jeJne od cvropskih velikih siia mogle sops'\enom snagom odrs ati Japanu; a da ta e\rcpska velika S'!o može da bude samo Etigleska. razumije se sarno sobom. Samo se iz bojazni pred Japanom nije umerička Unija dosad usudjivala, da se sa Meksikom upletc u rat i ako jo američki veliki kapitai neumorno na ’.ome radio. Japan nije nikada zatajivao svoje težnje za Filipinama i ostrvlju Sandwich, zato i Amerlčke Sjedinjenc Dižave ondje i imaju usredotočen naiveći dio svojc reguiarnc vojske- koja u svemu broji oko 7u.P0u ljudi. No japanski pogledi dopiru i do Magdalenskrg zaliva, a kao krunv svojim velikim eiijevima postavijaiu oni prveusiveno gospodstvo u ijtočnoj Aziji i Tihom Okeanu. u koju svrbu naravno nasicje, da podjarme i mtlitiraziraju cgromno kinesko „neaesko carstvo". Ai., što Englesku i sjevero-američke Siedlnjene Države najvećma uznemiruje, to je zaključenje japansko-ruskcg tajnog ugovora- ćije je postojanje u al.t ro potvrdio n BciLtm živeći ki•ajski i olitičar Šung-Kur-Lian u svone dcpisu, upučenom listu „Diisse'dorfei Generalanzeiget . Po tom ugovoru obvezali su se Japai'- i Rusija. da 7ajcdničkom politikom odstrane enclesku prevlast u Istoenoj Aziji. a u b’in cilju imao bi Japan vojnički da petponiaže Rusiju u sreJr.joi Azij! ' Indiji, a Rusija Japan u zapadnom dijelu Tihcg Okeana. isto b. tako po tom ugovoru upravljala rusko-japanska po litika protiv uticaja Sjoimienih Država u Kitaju. Iz tih razloga neće Japan ohuavljati savez s Eng'eskom. Isto iako treba po tom izvoru i po 'kitajskom Iisbi ..Sing-Ci-Pao“, kop iziazi u Tiienčinu, lndija da se osiobedi engleskog gospodstva. Da će Rusija poslije sloma svojii. težnja za proširenjem u Evr.npi preuijeti težište svoje spoljne politike opet na daleki Istok. može se očekivati, jer se ta pojava već ; ednom opazila, kad je ono petrogradsk. kabinet poslije berlinskog kongresa sve više ponio rusku dvžavu na prosirenje u Istočnoj Azij', a da bi sebi osigurala ledja, sklopljen je samo sporazum s Austro-Ugarskoni u Murzstegu.

Pod izgledima u budućnosti razumiju se dakle brižljivi pogledi. koji se iz Downingstreta i Bijeia Kuće upravljaju na istočnu Aziju, gdje se već ukazuju pive konture jednc ogrcmne monopolske svjetske države, čiji će snazvn udarac a prije a ooslije imati da osjeic i tngieska i Sjcdinjene Države i Francuska.

Posiije prekido akciie za mir. Vrata za mir nisu zatvorena. (Naročiti brzojav .Beogradskih Novina ) Frankiurt, 14. januara. „Frankfurter Zeitung" javlja lz NewYorka: .Evening Post“ saznaje iz dobro obavještenog izvora, da u mjerodavnim krugovima vlada mišljenje, da odgovor sila sporazuma predsjedniku WiIsonu još ne zatvara put za d a 1 j e m o g u ć n o s t i m i r a. Predsjednik će notu odgovora zvanično saopštiti Njemačkoj i očekuje iz Berlina dalje predloge. Dvojak utfsak note sporazumnih sila u Americi. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«) Kolrt 15 januara. „Kdlnische Zeitung" javlia iz W ashingiona: Odgovor četvornog sporazuma je nepodjednako primljen. Ogšti je utisak u tome, da odgovor ne đaje u ovom trenutku nitvaKvu nadu na n;ir. Rat se mora izvpjevab Najveće tznenadjenje je izazvao ton noie zajedno sa zahtjevom, da se Tnrska mora istjerati iz Evrope i da s>, liisa s-L otaringjja mora povrati'i Francuskoj. Jedan viši činovnik je iskazao mišljenje, da je dodatak uoie jedan vrlo zgcdan pozorišni komaJ Mir na pu;a. (Narnčiti hrzoiav „BeoEradskih Novina Kopenhage.i, 15 januara. ,,Poutiken“ lzjaviiuje, da uslove miia četvornog sporazuni.- ' rc može primif; ni jedna stranka t: Njemačkoj. Prenia tome izgieda, da je raspravliauje o niiru, koje je prije mjesec dana otpcčeo državni kanceiar. za sad prekinuto. Ali je mir ipak aa puiu, kalco je to neđaviio rekao „Vor»varts“. Kad je rijcč ,,m i r" jedanput uš 1 a u j a vn o s i, n j e v i š e n e ć c u e s t a t i. jer nema zemlje u Evropi, gdje te/nja za iiiirom nc uzima svc v e ć e g m aii a, i ona će biti sve veća, ako bi .nota ćetvomog sporazuma trt' a'a da znači. da se rat ima produžiti još za neko vrijeme sa svima njegovim strahotama. Glasovi štampe o ođgovont sporazumnih siia na Wilsonovu akciju. Kb. Berlin, 15. januara. „Vossische Zeitung“ piše: Ako je bila namjera sporazumnih siia- da djeluje na neutralce, onda se taj pokušaj može nazvati neuspjelitn. Napose je u Holandijl nota prenerazila. gdje su dosta već osjetili englesku bezobzirnost, pa znadu šta bi Holandiju čekalo u slučaju engleske pobjede.

„Berliner Tageblatt“ konstantira. da se iz zlovolje pariških listova zbog toga što su središnje vlasii svojom notom neutralcima znamo oslabile dojam sporazumne note, vidi, da je sporazum išao za jednom bombom, koja nije upalila. Kb. Sofija, 15. januara. Sofijska ..Kambana“: Nota je središnjih vlasti doličan odgovor na nedolično odbijanje sporazumnib sila. Čitavi se svijet može sada da uvjeri o iskrenosti središnjih vlasti i o zlim namjerama sporazuma. Ako se sporazumne sile oglušuju potrebi spoznanja zajednii-kih interesa s v i h ervopskih dr/ava, onda je dužnost ostai'h ncutralaca, da u svrhu obrane civilizacije poiačaju nastojanja za mir. Organ bugarskog ministarstva spoljnih poslova ,.Echc de Bulgarie" piše: Jedini je mogući odgovor na drske zahtjeve sporazumnih sila oružje. Budući je rnedjutim ova stvar od opšteg intcresa za čovječanstv o. to moramo čestitati vlađama središnjih vtasti na njihovoj zadnjoj rioti, u toJiko više. što ona razotkriva svu podmuklost sporazumnih diplomala pred cijetim svijetom. Sporazum teži za uništavanjem, i to ne mogu da poiiepšaju nikakve fraze. Sporazumne siie više ne mogu da otklone od sebe odgovomosti za nastavak proiijevania krvi. Kb. Carigrad. 15. jatiuara. Raspravljajući turska štampa o sporazumnoj noti ističu iistovi sav bezobrazluk i cinizam. koji sc zrcale u postavljenim uslovima za mir. — „Le Soir“ piše: Odnosno sporazumnog zahtjeva za protjeranjetn Turske iz Evrope. možemo s etome samo da nasmijemo. Ako neprijaieiji imajti volju za to- neka to slobodno ioš jednom pokušaju! Naše su ih hrabre čete protjerale iz Galipolja i Dardanela, i umjesto da su oni nama oteli Carigrad. mi smo r.jima u savezu s našini prijateljimli oteli Bukarešt, a otet ćeino im.ioš mnogo toga. Najbolji je odgovor na sporazumnu notu đnevna zapovjest sultana vojsci kao i zapovijesti uzviscnih našiii savezničkih vladalaca.

RusIJa. Pdožaj u Riisiri. (Naročiti brzojav ..Beogradskih Novina".) Sofija, 15 januara. Posljednje vijesti, l:oje su tobož stigle vodećim bugarskim državnicima prikazuju unutarnji poiožaj Rusije ozbiljnijim. nego se to sveopŠtc uzima. Ne postoji nikakva suntnja da se za Rusiju približuju značain: dogadjaji. Ruskom se narodu vise ne mo’e prikriti, da je Rusija vojnički izgubljena i da nedostatak organizacije čini iluzornom svaku nadu u poboljšanje. Već je vojnički dogadjaji na besarabijskom irontu otvoriti svima oči. a to će po svoj prilici biti i znak ?j sudbonosne dogadjaje.

Podlistak. Ispod moro. Pmovanje „Deutschlauda“ u Ameriku i natrag. (Nastavak). ■ ada se najednom ovo dogodi: tek ^ro j« ,,rjeutralac“ opazio naše svrtanje i da siht počeli roniti, on se trgne i podje natrag 5 roneći još su mogli vidite kako izbacm« debele stubove dima i kako ševrda n tamo i amo. Te je bilo priznanje svoje rdjave namjere Slatko su se smijali iom neznanku >a neodredjenim svojim putovanjem. Lukavi Je ovaj'obješenjaković mislio da su sa poznaH i bojao se da će dobiti torpedo u rebrt. Ab ikako bi to lijepo bilo, da, kao I neutratoc. pridje bliže, pa da iz sigurne udaljeiiosii opali na brod! Samo da se jo§ malc približio! Mieslo toga „Deutschland" se spusti u more i uoslije dva sata i opet iskrsnu na iiovrMnu Prvo su gledali na durbine u horizont. pa onda, upola zagnjureni, otvo* riše kapnk na kuJL Vazduh je bio čist, na jugu se pojavio mjesec i još više osvjetijava vedru noć. Nigdje nikoga nema, brod može slobodno ploviti i pored radosti, štc se nearijatei' prevario, stekao je kapetan još jedno nvjerenje, t. j. da on prije vidi tudj brod i*ego što tudji brodovi mogu njegov

Kapeun je zakbućio da iduće noći.

kad je najmračnije, izmedju jedanaest i jedan sat, brodi ispod mora. Kad su tog dugog Ijetnjeg dana, pred veče, zaronili, bilo je istina još samo malo vjetra, ali je bilo znakova da će brzo olujina doči. Oko dva sata dade znak da isplove na površinu. Ljuljanje broda je jasno odavalo da se bura još nije dobro stišala, i uz puniju patu sretno iskrsnuše gore. Još je u dubini morskoj pokušao kapetan da se orijentira na durbinskoj cijevi, ali debeii slojevi vode i mračno vrijeme nisu dali ništa viditi. Iskočiše napolje, kapetan se popeo na kulu i pored sve uzburkanosti pučine, podjoše odredjenim pravcem. Vrijeme je bilo neugodno. Zakuvalo se kao u paklenom kazanu, brjegovi _,su talasa zapjenušili, a silan vjetar prosipaše vodeni prah po vazduhu. Paluba je bila naravno preplavljena, talasi su zapljuskivali kulu zajedno sa kapetanom. On se povuče u „banjsku kadu“ i počne da pilji u daljinu. Gle! Ona tamna traka, to je zastava od dima? Opet mu jedan grdan talas spriječi vidik. Opet napne oči kroz staklo. I opet crna zastava; kanda i jedna katarka, tanka kao igla, i — i lijepo se vidi dim — Četiri niska dimnjaka. Do djavola, to je razorač! Najednom se nadje u kuli, zalupi kapak. „Uzbuna“. ,3rzo tomiti!“ Zapovijest je išla jedna za drugom. Ali kako će se zapovijest da izvrši? U ovako zatalasanom moru to nije laka stvar. Razorač već ih mogao viditi. Moralo se pod vodom po svaku cijenu.

U centrali se živo radilo. Ventili se otvoriše, zgusnuti vazduh poče da pišti. Kapetan je stisnutih usana stajao u kuli i kroz prozor blenuo u pobjesnilo more. Cekao je znak da brod tone. Ali još neprestano vidi palubu. još uvijek talasi izdižu brod. Dadne zapovjest da se sve snage upotrebe, brod vas zadrhti od mašinskih sila i kao da nekoliko puta podskoči, kao da poče posrtati po divljem moru... Još ne počinje gnjurati? Onda zasječe najednom naprijed, i poče sve jače da tone u dubinu. Nestade svjetlosti sa prozora od kule, manometar, poče da pokazuje dubinu od jednog — dva — šest metara. Brod se poče da naginje, ljudi da posrću, pod poče da izmiče ispod nogu, ljudi se u centrali hvataju za predmete To je trajalo nekoliko sekunda... Još nisu bili na čisto sa situacijom; najednom snažan udarac, svi se sruše na pod, a sve se, što nije prikovano i učvršćeno, prosu na sve strane. .. Nadjoše se i opet u čudnom položaju, pogledaju se, i nasta tajac. Svi su bili blijedi kao krpa. Svi su se gledali da snadju u ovom položaju. Šta se dogodilo? Otkuda ovaj potres broda? Zašto je mašinerija tako lupala nad njima? Prije nego što je iko mogao doći potpuno sebi, njihov mladi inžinjer skoči i otrgnu brzojavni stroj. Zavlađa duboka tišina. Opet svi skoče na noge. Šta se dogodilo? Brod se sprijeda sagnuo za nekih 36*

i kao da je človio na glavi. Manometar je pokazivao dubinu od petnaest metara. Kapetan je shvatio situaciju. Nije bilo ništa opasno. Po karti je ovdje dubina od trideset i jednog metra. U ovako strmom položaju morao je stražnji dio broda još dobro nad površinom biti i služiti kao vrlo zgodan cilj neprijateljskom razoraču. I dok je mašinerija još radila, i talasi se preko potonulog dijela broda pjenušiii, dotle su se točkovi i vijci na stražnjem dijelu u ludo vrtili. To je inžinjer opazio i barem prvu opasnost spriječio. Bili su svjesni svog neugodnog položaja i'očekivaii kad će neprijateljska granata da prsne ... Prodjoše sekundi napetog stanja Bilo je sve mirno. Vijci ih nisu više mogli odati, a bilo je još dosta i mračno. Razorač je u ostalom imao i sa samim sobom dosta kubure. Ipak su se požurili da što prije izidju iz ovog nesnosnog stanja. Brod je izdržao strašan jedan pokret, bez ikakve štete, i onda podje sve po odredjenom programu. Istina, brod još nije dugo došao u horizontalan položaj, kljun mu se duboko u blato zario, ali su barem bili potpuno pod vodom i mogli se baciti na dalji posao. Izprazniše iz prednjeg dijela vodu, dok se nije onda iskobeljao iz mulja. I poslije kratkog manevriranja bk> je „Deutschland“ u ravnoteži i potpuno u vlasti kapetana. Pisac poslije opisuje uzrok, zašto se to sve dogodilo. Prvo što je jedan veći brod teško najednom na uzburkanom moru zagnjuriti. Brzina, radi opasnosti ne-

prijateljskog razorača, kojom su morali roniti, nije dopustila da se iz svijd ventila vazduh ispusti. Onda onaj momentani pritisak dinamičkog stroja, sve je to zajedno utjecalo, da je brod došao u poiožaj balona koji se spušta većom brzinom nego što treba na zemlju i tako se razmrska. Njihova je sreća, što se čelična čvrstoča broda ovoj nesreći oduprla. To je bilo sve u Sjevernom moru. Valjalo se sada uputiti na slobodno more. Put su dobro znali, ali što će im se na putu dogoditi, to nisu znali. Morali sit biti spremni na svako iznenadjenje. Uostalom zato je to podmornica, koja uvijek može opasnost izbjeći. A to su prije njih i mnogi drugi ratni brodovi znaH da urade. Oni su čak imali zadaću, koja je bila skopčana sa vratolomnim pokušcjima, dok se oni imaju jedino kriti, da ili ne primjete i da se provuku. Pa i ako ih primjete, glavno je da ih ne primjete kao trgovačku podmornicu. Zato, što su oni nenaoružani trgovački brod, nije ih ni malo moglo šdtiti od neprijateljskih napadaja. 0 tom su bili na čisto, kao što je kasnije engleska i franceska vlada i dala izjavu. Opasnost je dakle bila, da će ih poznati kao trgovačku podmornicu; opasnost im je prijetila pri uiasku u luku; a hrabrio ih je onaj uspjeh, ako iznenade čitav svijet svojim dolaskom u Ameriku. Oni su oprezno išli naprijed. Mnogo su brodova vidili, ali su oni sami vrlo rijetko vidjeni. A poznali ih nisu nikad. Danju su pobjegii brodovima. mijenjanjctn kursa, noću su pioviii neosvijettjenl i po nuždi. ispod mora.