Београдске новине

Strana 2.

16. januara 1916-

Beogradske Novine

Utorak

Srr< 1 {.

Francuske bojazni zbog dogadjaja u Rusiji. (Naro6'ti brzojav »Beogradskih Novioa«; Ženeva, 15. januara. Neometana od cenzure, piše socijalistička „Humanite“, da su strani utjecaji u novopreustrojenom ruskom kabinetu zauzeli opseg, koji daje na razmišljanje. Reakcijonarna i dvorska stranka imaju uzroka, da triumfiraju. Toga uzroka za triumf medjutim liberalne zapadne sile nemaju. Bugarske infortnaclle. O z b i 1 j n e v i j e s t i. (Naročitl brzolav „Beogradskih Novina'*} Zurich, 15. januara. U Milano su i Paris stigle vrlo ozbiljne vijesti iz Rusije. Sa sigurnošću se pronosi po Milanu glas, da su vojnički zapovjednici zbog neprestanih narodnih skupština i ostalih agitacija unutarnjopolitičke prirode, već i u Petrogradu proglasili opsadno stanje. U milanskim novinama nema već četiri dana brzojava iz Petrograda. Pronevjerenja jednog ruskog višeg časnika. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Malmo, 15. januara. Ruski pukovnik Beljakov, koji je od strane ruske vlade opunomoćen da**ti Engleskoj primi veliku količinu obuće, pušaka i municije, počinio je velike prevare i pronevjerenja. Šteta iznosi oko dva milijuna rubalja. Beljakov je uapšen.

Rot nfl mom i pod morem. Brod „Zagreb" torpedlran. Kb. Beč, 15 januara. 14. o. mj. torpedirala je jedna neprijateljska podmornica bez opomene u srednjoj Dalmaciji putnički brod .,Zagreb“. Brod je p o t o n u o. 13 je momaka posade kao i 13 putnika zaglavilo. Ovaj barbarski čin ne treba konientara. Krlzn u Grikoj. Prljem ultimatuma. Jedan protestni skup. (N«ročltl brzoiav ..Beogradskih Novlna 1 *.) Paris, 15. januara. Havasova agencija javlja iz Atene: Miroljubivi je dio grčkog stanovništva radosno primio vijest, da je vlada prihvatila ultimatum četvomog sporazuma i izazvala je jednu sretnu olakšicu stanja. yiada je otpočela sa izvodjenj^m zaiitjevanih mjera, mnogi su vozovi sa vojskom i ratnim materijalom otišli u Pelepones. General Kalaris, zapovjednik prvog vojnog zbora, čije je smjenjivanje zahti- 1 jevao četvorni sporazum, traži odsustvo. Prema saopštenju poluzvaničnih listova, vojne vlasti su predale četvornom sporazumu šest baterija sa cijelim priborom. Medjutim jedan skup od tri hiljade Ijudi, slaveći kralja, uložio oštar protest protivu prijema ultimatuma.

NojnovUe brzojovne vijestu izmjena ratnih invalida. Kb. Beč. 15. januara. Juče je ovamo prispjelo 155 iz ruskog zarobljeništva otpušrenih austrougarsklh ratnih invalida. Otpuštanje je asBjedilo na temelju izmjene.

drod I okollco. Sllka đruStnenoi žlooto u Beosradu u prošloj iodlnl. Društveni život u Beogradu imao je drugi tok prošle godine, no ranije. Od prvih dana prošle godine, život je bio drugojačiji — nesredjeniji. pa je postepeno dolazio sve v'iše i više u normalan tok, dok mje najposlije došao u svoj pravilan oblik ■ Cio društveni život slrujio je nesunmjivo kroz ustanovu — o p š t i n e grada Beog'rada. preko koje je prošao skoro svaki pia'- ni posao, svaki zakonski poredak, svaki pravni akt medju gradjanima, u drušivu, u gradu. iz rada pojedinih predmeta vidi se vrlo jasno. kako se sl'ka društvenog života u varoši kretala; u prvoj polovici godine veliko kretaaje. sredjivanje odnosa, a u drugoj nascao je redovniji tok života, i s njim poiieba za raznovrsne pravne i ekonoirtske sporazume. Iznijećemo ovdje čitaocima cjelokupan pregled društvenog života u Beogradu, prema onim poslovima. koji su svršen; u opštini grad?. Beograda. O svim tim poslovima opština grada Beograda sprema i svoj godišnji iz\ještaj, koji će se i pose'ono štampati. U toku prošle godine svršeno je u opšani grada Beograda svega 43.768 raznili predmeta pravue. ekonomskc i dr. sadržine od kojih dolaz' na -

Razna uvjerenja 3.2)6 Uvjerenja za koncesije ...... 4.048 Lvjerenja za seobu 5.207

Uvjerenja za putnice tpasoše' 1 . . 7.032 Najviše je prema touie izdato uvjerenja za putnice (pasošc. pa uvjerenja za seobu, koncesije i najzad raznili uvjerenja. Pojedinih mjeseca radilo se ovako: najviše j© predmeta svršclio u martu (273U. pa zatim rcdcm u niaju (2314;, februaru (2179), aprilu (1695), januaru (1714). junu (1692). avgustu (1688), julu (1421), nov’cmbru (1200). oktobru (1100), septembru (779), najmanje u decembru (709). Uvjerenja za putnice izdato je najviše u martu (1291), najmanje u septembru (132); po mjesecima kretalo se izdavanje: u martu 1291 aprilu 994- februaru 818, maju 784, junu 601, julu 594, avgustu 523„ januaru 379, aktobru 374. novembru 310, decemorii 232. septembru 132. Uvierenja za seobu izdato je najviše u maju (778) a najmanje u decembru (147); po mjesecima: u maju 778. februaru 675. martu 609, januaru 536, aprilu 495, junu 466, avgustu 336, novembru 323, julu 311, oktobru 290. septembru 241 i decembru 147. Uvjerenja za koncesijie izdato je najviše u martu (599). najmanje u decembru (78); po mjesecima: u marru 599, januaru 569, avgustu 521, februaru 466, maju 412, junu 363, aprilu 3,27. julu 521. septembru 235, novembru 118, oktobru 109, decembru 78. Raznili uvjerenja izdaio je najviše u.novembru (449) a naimanje u aprilu (149); po pojedinim mjesecima ovako: u novembru 449, maju 340. oktobru 327, avgustu 308, junu 267, julu 265, decetnbru 252, martu 232, januaru 230, februaru 220, septembru 171 i aprilu 149. Prema ovom pogledu, u prvoj polovini godine rad je bio jači. jer je u njoj svršeno 12.604 predmeta prema 6893 predmeta u drugoj polovirii godine. Samo je raznih uvjerenja bilo više u drugoj polovini godine (1772 prema 1442 iz prve polovine), inače je svib

Vrijeme im je išlo na ruku. Jednom opaze jednu englesku krstaricu. Ona je plovila cik-cak u izvjesnom pravcu. Oni su paralelno s njom pravili isti cik-cak kurs i neprestano je držali na oku. Ali na širokoj pučini, koja baš ni krstarici nije godila, nisu bili opaženi. Sretali su se u sumraku sa predstražama engleskih brodova, ali su ih ovi ljutito pustili dalje, videči na brodu izvješenu zastavu engleskog trgovačkog broda. Ostalim bi brodovima umakli, jer bi zagnjurili pod vodu. Kasnije se spusti magla. Oni se zagnjure i zaustave na dnu. Nije im se žurilo. A što ne bi malo i počinuli? Dosta su duboko ležali, i tim su bili sigurniji. Te se noći, na dnu morskom, lijepo odmorili. Mogli su se lijepo oprati, mimo leći i ne bojati se, da će ih svaki čas signal na uzbunu pozvati. Prije toga su dobro ručali, gramofoni su svirali, a oni se kucali čašama, napunjenim — valjda iz učtivosti francuskim šampanjcem. Iz jutra izidjoše i opet gore. Puinpe počeše da rade, brod poče da gubi svoj mirni položaj, i što su više gore stizali, sve se većma ljuljali. Mora da je i opet uzburkano more. Kapetan pažljivo upravljaše još jedno vrijeme pod vodom, motreći na duroin, ne bi li što opazio. Osim grdnih > pjentišastih grebeua vode, nije ničeg bilo. Vrijeme je taman zgodno; manje se imali čuvati od neprijatelja. Kapetan se riješio potpuno izići na površinu. dok kula ne bude potpuno slobodna. Opet nastaje operacija dizauja. Stvar je išla nešto teže. More je bilo jako nemirno. I momčad je. silnim naporom i njihanjem broda, počela poboljevati od mor<ke bolestl. Trzaji broda su jako gadJii. Ali što se dalje plovllo sve se bolje vidio obzor atlantskog occana. Brod se stavj u mjestctično gibanje. • i aleka se

vidila dva engleska krstaša, koja se vraćaju sa svoje noćne dužnosti. Nisu ih opazili i odoše protivnim putem. Sad su bili slobodni od engleskih ratnih straža. Veselo podjoše daleko u Atlantski Ocean. On ih nije baš najljubaznije primio. A pošto se momčad prošlih dana dosta napatila, da bi im poštedio živce za dalje napore, to kapetan udari južnim pravcem, kako bi na povoljnije vrijeme naišao. 1 kad je kasnije prelistavao svoje bilješke, od tih dana putovanja po Atlantiku, nailazio bi na kratke zapise: vjetrovi, uzburkanost, bura, zapljuskivanja, talasi prebacuju kuiu, itd. Brod je skoro uvijek bio pod vodom. Može se zamisliti šta su imali da izdrže dvadeset i devet momaka u utrobi ove pancirne ribetine. (Nastaviće se.)

MALI PODLISTAR. Profesor dr. MUan Rešetar na bečkoj konsularnoj akademlji. Kako iz Beča javljaju postavio je zajednički austro-ugarski ministar spoljmh poslova poznatoga slavistu i profesora bečkog univerziteta za profesora srpskohrvatskog jezika na konzularnoj akadeiniji. Sarajevski bankar Salom opet uapšen. Kao što je u svoje vrijeme javljeno prije nekoliko mjeseci bio je u Sarajevu stavljen pod vojni sud i uapšen tamošnji bankar i milijunar Moša S a 1 o m, i to zbog nepoštene isporuke vojničkih cipela, na kojima su bili djonovi od krute artije. Vojni je sud bio oslobodio Saloma, pa su akta po njegovoj krivici predata gradjanskom sudu, koji je sada prilikoin otvaranja ponovne istrage naredio, da se Salom opet uapsi.

i druglh uvjerenja: za seobu. za putnice, 1 za koncesije, btlo više u prvoj polovini. Kroz djelovodni zapisnik (protoLkol) prošlo je do 31. decembra zaključno 37.736 predmeta od kojili samo na upravno (administrativno)) odljeljenje dolazi 12.465 predrneta. r.a sva ostala odjeljenja 25.271. Ovdje nl.ie uraeunat broj izdatih tivjerenja za putnice, koja se izdaju u upravnom odjeljenju i koji iznosi prema naprijćd navedenom 7.032, jer se o tome vodi zaseban djelovodni zapisnik i registar. Prema djelovodnom zapisniku najviše je predmeta, računajući sva odjeljenja ukupno, svršeno u mjesec.i maju (3.806), najmanje u septembru (2.420). u pojedinim mjesecima ovako; u maju 3806, januaru 3610, rnartu 3578. aprilu 3509- avgustu 3316, junu 3045. novembru 2967. oktobru 2733. iuiu 2/27. decembru 2496 i septembru 2420. Naplaćeno je ukupno K 37.341.17 opštinske i K 1205.95 državne pristojbe (takse). Kroz pristojbcni registar, koj: se takodje vodi zasebno. prošlo je svega 25.685 predmeta, od kojih na predrnete samo upravnog odjeljenja doiazi 19.497. Od ukupno napiaćene opštinske priscojbe na predmete samog upr. odjel. naplaćeno je K 27.423 na predmete svih ostalib odjeijenja K 9.918.17. Od 23. decenibra državna pristojba ne naplaćuje se u gotovom. pošto su od toga dana puštene u saobraćaj drzavne biljegovne marke. iz gornjih pregleda jasno se vidi. da je gradjanstvo putovalo više u proljetnjc i ljetnje dane i da su nastupanjem zimskih dana putovanja bila sve manja i manja. Selidba je u glavnom izvršena u mjesecu maju, kada je obićno vrijeine seliđbe u Beogradu, ali je i u ostale mjesece vršena selidba uslijed izmjene starih stanova, koji su više ili manje oštećeni prilikom posljeclnlih borbi i bili neugodnj za stanovanje ili uslijed selenja u manji stan zbog plaćanja manje kirije. Uvjerenja za konccsije za rad izdavate su preko cijele godine, ali su i ova uvjerenja u prvim mjesecima godišnjim izdavata više, no u drugoj polovini godine; dok su osiala uvjerenja izdavata više u drugoj poiovini godine, kada se gradjanstvo većim dijelom vratilo iz bježanije u Becgrad i kada se pojavila potreba za razne pravne i ekonomske sporazunie medju gradjanstvom. Ovom siikom društvenog života u Beogradu jasno se vidi, da se u Beogradu postepeno razvijao sve više uredjeniji i mirnodopski živoc. koji je u drugoj polovini godine ušao u svoj sasvim pravilan tok. Traže se. Predsjedništvu opštine grada Beograda potrebno ie da se prijave radi prijema novčanih uputnica niže imenovana lica: 1. Vidosava Ličaniii. 2. Ružica Mihajlovič, 3. Ružica Atanacković. 4 Borisav Borisavljević 5. Velimir Milojević, 6. Dragutin Dimitrijević svi činovnict ili službenici uprave monopola duvana v 7 Ćedomir Delović, 8. Milka Milovanović. 9. Svetislav Protić, radnik željeznički, 10. Simka Milošević, poštarka iz Skoplja, 11. Zarije Popović, poštanski služitelj, 12. Kosta Matić, 13. Milan Trajković14. Miljko Aleksijević, 15. Naka Alić iz Aleksinca. 16. Sava Spasojević, 17. Ljubica Bošković udova, 18. Jelena Gačinović. 19. Marija Bože Kneževića, 20. Kosara Aćimović. 21. Unici Mihajla Jevt'ća, 22. Danica^ Vuković iz Bora. 23. Petar Živković iz Soko Banje. 24. Hrista Bojić iz Viasotinaca, 25. Janko Aksentiiević iz Požarevca. 26. Zorka Zlatanovič. Svakoga dana od 9 do 12 sati i rije podne gunja se lica mogu obratiii kancelariji predsjedništva opštine grada Beograda hčno g. dr. Vcj: V e I j k o v ić u. predsjedniku opštine. Lica. koja se naiaze u nutrašnjosti ! ma;u da pošaiju tačnu svoju adresu kak; bi im se poslati novac mogao dostaviti. Krunidbene svečanostt u c. i k. kinematografu. Savladjujući teškoće poglavito oko nabavke novih filmova, neumorni upravitelj ovdašnjeg c. i k. kinematografa uspjeo je da nabavi mnogo traženi film, koji predstavlja tok krunidbenih svečanosti u Budimpešti, te će se isti u srijedu prikazati u večernjoj' predstavi za časnike. Bogati program toga večera obuhvata i šaljivu igru s poznatim bečkim humoristom Bisenbachom u glavnoj ulozi. Za vrijeme odmora sviraće kapela 409, bataljuna, koja će svojom svirkom propraćati i pojedina, prikazivanja. Prodaja petroleuma. Prodavnice opštine grada Beograda otpočele su pd Juče prodaju petroleuma — gasa za drugu polovinu mje-

seca januara. Prodaja će se vršiti kao i ranije u prodavnicama: 1. u Makenzijevoi ulici broj 40; 2. u Vojvodjanskoj ullci broj 49; 3. u Takovskoi ulici broj 10. Prodaja će se vršiti kao i do sada na osnovu kupona — legitimacija za kupovinu petroleuma — gasa, koje je izdala opština grada Beograda. I ovoga puta svaka legitimacija ima prava na jedan litar petroleuma, koji staje 1.50 kruna po kilogramu. Ovoga puta na svakoj legitimaciji prilikotv. kupovine sječi će se kupon pod brojern 2. Prodavnice ođredjene za prodaju petroleuma vršiće prodaju cijeloga dana. Upozorava se gradjanstvo da se za kupovinu petroleuma obraća u prodavnicama, koje pripadaju njihovom kotaru. Maslac (puter). Prodaja maslaca otpočela je od juče da se vrši samtiudriigoj p r o d a v n i c i m 1 i j e k a a a V e 1 i k o m : r g i! i neće se u buduće vršit; u prvoj prodavnici miijeka na Terazijama. Pr.tcr će se prodavati i Jalje isključivo i saaio na osnovu legitimacija i to svaka legUimacija daje prava sopstveniku iste samo jedan put nedjcijno da može dobiti maslac — puter za svoju ličnu upotrebu. Puter i dalie staj;- 12 kruna po kilogramu. Puter će se prodavaci s a m o o d 9 sati prije podne svakoga dana, P’i ciokle se isti ne rasproda.

Rozne »iiesfi. Jagićev sin profesci bočkoga sveučilišta. Kako se javlja iz Zagreba, sin dvorskog savjetnika i slavnog slaviste prof. dr. Vatroslava Jagića. N i k o1 a Jagić, dosadašnji docent na medicinskom fakultetu bečkoga sveučilišta, postao je posljednjih dana vanrednim profesorom istoga fakulteta. Dr. Nikola Jagić, kao specijalista, upravlja u Beču vlastitom bolnicotn, pa je ovo imenovanje visoko priznanje njegovim stručnjačkim sposobnostima. Odiikovani Crnogorci. Crnogorski je kapeian Trakić odlikovan željeznim krstom za zasluge sa krunom na vrpci medaijc za lirabrost, a i više drugih Crnogoraca dobilo jednako ođlikovanje. Svi su ovi c. i kr. posadi pomagali kod spasavanja ijudi i stvari za poplave u krajevima Podgorice. Golubovaca i Plave Bogatstvo na sviietii. Č u d n o v a t e i s t i n e i z p r o š i os t i i s a d a š n j o s t i. O bogatstvu i luksuzu ratniii liferanata naročito sada u ovo doba često se piše. No mi čemo ovdje progovoriti ne o nekim novopečenim milijunarima, već o bogatstviina starijeg datuma. Sve blago dolazi. na kraju krajeva, iz zemlje, zato je zemlja najsigurnije bcgastvo, pa zato su se ljudi od uvijek starali, da što više zemije za sebe obezbijede. Porodica Turn i Ta\is u Bavarskoj ima imanje od 1237 kvadratnih kilometara, onoliko dakle koliko iznosi sedmina Crne Gore. Češki kneževi Schvvarzenberg imaju, kao svoju svojinu, čitavu trinajstinu kraljevine Češkc. Ali mnogo veća još imanja imaju izvjesne engleske aristokratc. Vojvoda oci Sutterlanda irna samo u Skotlandiji imanje od 5498 kvadratnin kilometara. (Srbija u granicarna prije 1912. god. iznosila je 48.000 kvadratnih kilometara). Koliki obim ta gospodska imanja imaju. vidi se najbolje po ovome podatku: park na jednom imanju vojvodt od Bedforda ogradjen je zidom. koji je dugačak samo 6 ktioniefara. Ogromne kontplekse drže i u Novome svljetu privatni ijudi i udruženja ii svojim rukama. Kanadskc željezničko društvo parcelira i prodaje već poodavno svoju zemlju, ali ipak i danas još ima oko 400.000 hektara na prodaju. Medjutim, najveći je spahija na svijetu vjerovatno ipak ruski car. On je već u 17. vijeku ipiao 50.000 svojih seia. * Kad se govori o bogatstvu, onda se rnnogo češće spommiu ijudl kuji imaju velika pokretna imanja Medju njima prvo mjesto zauzimlje porodica Rothschild. Ono istina, poneki američki bogataši, na primjer M o r g a n, Rockfeller. bogaiiji su nego svaki član Rothschildove porodice pojediuce. aii cjelokupno zajedničko imanje te porodice stoji*.ipak na prvome n.jestu. Ono iznosi osam milijardi.. No ipak se ovaj odnos mijenia ovim r.r.cm. kada su rnnogi američki bogataši ustostručiii svoje imanje. Nego to su poznate stvari. Manje. će međjutim poznato biri, Ja i medju seljacima ima velikih bogataša. Madjarski seljak Lajoš T o t osravio ie poslije smrti 80 milijuna kruna A razumije se, da i nuiogt crkve raspolažu ogromnim bogatsivom, i u gotovini i u dragom kamenju. i drugirn skupocjenim predmetima. Trojički manasrir u Rusijl ima, vele, takvog blaga za milijardu kruna. a Sv. Aleksandar Nevskij čak preko tri milijarde. No, kao što već gore nagovijestism o, kada se poslije ovoga ogromnoga rata, koji je, kao i svaki bio „nekom rat, a nekome brat“ budemo „prebroiali”, videćemo da se i u tome pogledu mnogo promijenilo. Ta tvrdi se već za ueke američke miliiardere, da nisu više daleko od punog — bilijona. : 3 Ovogodišnji zimski život u Paruu. Besposlenici. — Sumnjive osob e. — M r a k. P o j ač a n a p o I i c i c i j a. — Štednja. — Opšti rat. Nema snijega, koji tako iijepo, dolikuje božićnjem raspoloženju, a uz to ne možete proći ni jednom ulicom, a da vanr ne šmetaju radnici, koji iste popravljaju, jer .ie u Parisu i ovc zime velika ircvolja, pa moraju ulice i zimi da se popravljaju, da bi koliko toliko došli do zarade sflai besposlenici. Mladić izmedju 15 i 18 godina, medju kojima se naravno kriju i mnogi voini obveznici, koji su na budi koji način nniakli iz vojske, zakrčuju sve trgove i uglove, a u veče mnogi od njih postaju i.opasni po javnu bezbijednost. Prošle sedmice bilo je tri ubijstva s predumišljajem. Istragom se ispostavilo, da je jednog starog raznosača novina ubio rodjeni sin sa svojim drugo\'ima, da bi se dočepao nekoliko hiljada franaka, koje je starac pri sebi imao. Boulevardi su prepuni sumnjivih ženskinja, koje se pod firmom prodavačica novina tamo amo muvaju. Policija je nekoliko puta do sad iznenada grunula u te gomiie i pohvatala mnoge sumnjive osobe. medju ovima i mnoge bjegunce iz vojske. Ove će otpremiti na front, a za sumnjrve ženskinje predlaže otvaranje internata, u kojima bi se obavljali poslovi za državne potrebe. Uslijed naknade mobilizacije povećan je broj policijskih stražara, a!i pošto se štedi u osvjetljenju, to je skoro cjelokupni grad već u 6 sati u veče u potpunoin mraku, te se na taj način ide na ruku onima, koji se bave „mračnim" poslovima. Pozorišta i lokali za zabavu zatvaraju se po redu svake sedmice po jedan dan. Kavane i gostionice spuštaju u 5 sati u veče svoje gvozdene ,,zavjese“, a u 9 i po sati zatvaraju se. I privatni domovi štede u osvjetIjenju, djelimično po naredbi vlasti, djelimično iz sopstvenih pobuda. Već za prvih četrnaest dana, kako je izišla naredba o štednji osvjetljenja, ušledjeno je na njemu u Parisu sedam milijuna franaka. Da, sad su počeli i u Parisu da uvidjaju korist od štednje. Još lanjske godine bijaše svačega dosta i ljuđi su više iz radoznalosti pratili novinarske vijesti o uvodjenju posnih dana i hljebnih karata po drugim zemljama, ali eto, u ratu se is\*e ,brzo mijenja i već se u veliko i u Parisu spremaju na skoro uvodjenje dva posna dana preko sedmice. A i razdavanje namirnica na obroke nijc daleko. Krompir ie država već popisala, hljeb ni.ie više onako lijep i dobar kao prije, a spravljanje luksuznog peciva je zabranjeno, uslijed čega jako pate pekari i poslastičari. Zbog nastupivše povišene cijene životnih namirnica dozvoljeno je gostionlčarima, da stavljaju gostiina u račun 10 postotaka na ime sk,upoće. Država je iz istog razloga povećala pristojbe za poštu, brzojav, telefon, javne radnje, za duvan, žiglce i sve životne namirnice, te je na taj način opferetila stanovništvo koje povećanim, koje sa svim novim porezima. Tu skoro obnarodova.n je poziv na narod, da u svemu štedi, a najviše na ugljenu, koji je potreban tvornicama za municiju i oružje, jer, veli se u tom zvaničnom pozivu — neprijatelji Francuske hoće i dalje da ratuju, te Francuzi u pozadini ne treba u pogledit žrtava da izostanu iza svoje braće na frontu. Da, do toga je došlo, da cijela zemlja treba da ratuje. S tim signalom ulazimo u treću godinu rata. Svuda se ori jedan i isti uzvik. u Njemačkoj, Engleskoj, Francuskoj, svuda, a on glasi: Gradjani i vojnici, s\i do jednog čovjeka —pa i žene, svi trebamo da ratujemo. Bilo je vremena, kada su se narodi o Bcžiću dmgče pozdravljali.

Zvanlfne objuoe. Intendanciji vojnog glavnog guvernementa br. 1094. Ponova se obraća pažnja, da se bakreni kotlovi (kazani) za kuvanje i prgnje imaju predati kod uprave za predavanje metala (Metallsammelstelle) u Beogradu (kod željezničke stanice), gdje se u zaitijenu dobija gvozdeno posud,e. Kotlovi (kazani), koji nisu • do 15. februara predati, neće se više izmjenjivati, nego će biti bez ikakve štete oduzeti. 3

OBJAVA. Svi vlasnici trgovinskih radnji dužni su, da do 31. januara upravnom odjeljenju zapovjedništva c. i k. mosne brane i grada Beograda prijave usinena ili pismena punomoćija, koja su oni izdali muškim i ženskim djelovodjama, disponentima, upravnicima trgovine ili raduje, radi odobrenja. U buduće prijavu tieba učiniti prije no što se takvi zastupnici prime, i prije odobrenja se ne smije uvoditi u radnju. Takvo odobrenje je potrebno i zastupnicima onih trgovinskih vlasnika, kojt su zbog bolesti ili drugih opravdanih smetnji spriječeni da sanii upravljaju radnjom. Svi prestupi ovog naredjenja biće najstrožije kažn im se inože i koncesija oduzeti. U Beogradu, ll.j C. i k. zapovjedni i grada Beograda, upravno odjeljenje. 3 r ’ •