Београдске новине
\
tfroj 24.
26. Janotrt 1917.
Beografot« Nov!m
Petalr
Strana 3.
blagajnu da primi pomoć. Drugome licu apsoluino se neće izdavati niCija pomoC. Pnlikom prijema i priznanice i pomoći mora se imati uza se p o I i c a j n a legitimacija (žuta), radi utvrde indentičnosti. Upntnlce ra mltjcko ta febrttar. Rad oko pregleda bolesnih osoba u cilju snabdijevanja sa mlijekom za mjesec lehruar presiaje danas. kako u zgradi ćetvrte prođavnice namirnica u Bitoijskoj ulici broj 11, kod Sefa opItlnskog saniteta. tako i u okružnom fizikatu u Nclikoj Pasažl, pošto je broj upuinlca prema komiRentu mlijeka, koJiin opšiina grada beograđa raspolaže, puipuno popunjeru te s toga se skreče pažnja gradjanstvu. da se ni na jednom ni na đrugoin mjestu ne obraća više za uputnice za mlijeko za mjesec februar. Upozoruje se gradjar.stvo. da če od danas kotarevi opšiine grada Beograda Izdavati izradjene uputnice za mlijeko za mjesec februar i to ovim redom: a) svi oni. koji su preglcdani od strane Ijekara u ponedjeljak I utorak, niogu danas podiči Izradjene uputnice, a b) svt onl, koji su pregledan! u srljedu 1 četvrtak, mogu u iduću nedjelju 1 ponedjeljak u svojim reonima podićl takodje izrađjene upuinice. O ovonie se izvještava gradjan- stvo radi znanja t upravijanja. Kažnjene piljarice. Vasiiije Bogdanović, p'ljar, Kočtna ulica 37, Judita T o t, Miluša Velikog ulica 69 i Evica Milosavljević, Hadži Proiianova ulica 3, piljarice, ko,e 8u prodavale pil će po 19 kruna par, u mjesto po propisanoj cijeni od 8 do 14 kruna par, kažnjeni su zbog pretjeranih cijena novčanom kaznom od 120 kruna, odnosno ako ne bi btli u stanju đa plate tivanacst dana zatvora, kao i oduziman,em dotičnih pilića. Isto je tako kažn.ena piljanca N'ataliia R a d i ć, Toplićtn V,enac 25 zbog pretjeramh cijena sa 50 kruna odnosno 5 dana zatvora kao i oduzimanjera pilića (u pitauju). Ona je bila prodala par pihća po 20 kruna u mjesto po gore navedeuoj makstmainoj Cijenu lzgubljeno. Izgubljena je srebrna, sa smedjom jelenovoin kožoin pnstavljena ženska rućna torbica sa glatkoin, uzanom kopćom. Sadržina: mali srebrm novćanik »a oksiCl ranom ukrašenoin kopćom i natpisom .Souvenir i ma chćre Elsa Cčlestine, Fćvrier 1916*; malo srebrno okruglo glatko ogledalce; od pnlike 5 banknota po đvije krur.e, nešto sitnog novca i jedna rukom vezena diepna tnaram ca s monogramora .E. K.*. Nalazaću će se tiati nagrada od +0 kruna. Predati na edresu: Kapetan Ohver pl. K o s a, SkopIjanska ulica br. 3, i. sprat, Ui kod iapovjedništva vojne policije. Ovih dana izgubljena je u Beogradu ili Zemunu mala zeleua knjižica, u kojoj su ubilježene razrie radmćke biIješke bez svake vn,ednosti za drugo hce. Moii se, ko je ovu knjižicu našao, da je ne umšti, nego pieda kod agencije đunavskoga parooiodskoga drušiva, pa će dobiti nagradu od 5 kruna. Nadjeno. 24. o. mj. nadjena je u Knez MihaJlovoj uiici jedna zlatna mincjuša i rrtuze se podići kud u I k. redarstvenug zapovjedništva. — Dvije manje novćane svote nadjene su i mcgu se takodje podići kod rečcrtng zapovjedništva. Kretanie stanovništva. lzvještaj prijavnug urcda od 24. Januara: prijavljeno h5, odjavljeno 29. seoba 39; u hotelima prijavljeno 102. odjavljeno 12a, ostalo u hotelima priJavljenih 260. Odbjegio pesio. Odbjeglo je crno redarstveno pseto s markom 630. koje se zove „Vas*\ Na sebi je imalo poprsnu utegu s riječlma: Sagcvverk Helgrad. Usobiti znaci: kratke uši i skraćen rep. flsmna privrm Potcclccnle kcd stoke. Pobacivanje kod smke nanosi poIjoprivredniciii.a osjelne inatcrijalne Šiete. tiubt se podmladJr. kiave Jaju n.anje inlijcka. stoka cinršavi, teško ili više »ikako ne ostane bremena. a često I ug ne m.!ijed pobucivanja. Sva.,a stoka može da pobacl. Io pobacivanje, kad god se desi, svakad je naporno i inože da se pojavl samo kod jednog ili više marvinćeta, a ćesto I kao rcdnja. Od svih vrsta stoke. krave najvećtna pobacuju Poslije njih oolaze kobile I ovce I najzad svinje. K*ave su već po prirodi svojoj uaklone da pol'acuju, tako ls o i stare. iznurcne ovce. ćemu je uzruk njihova organska slabost, a ova se opet ponajbolje tumaćl ćestim ispadanjein materice iii prl teieiiju I čestim groznicama za vrijcme bremenitostt. Mlada bremena stoka, kad naglo hranu 1 kliiitu promijenl. ne samo da rado pobaci. vec ostane I nakluaicua zu pobacivanje za duže vrijeme. Lzruk pobaclvanju ima raznlh. a najglavnih su: 1. ir.clian ćne povrede kuo što su: udarci. nesrećnj padovL nez-
godnl skokovl, tiskar.je životinja ledno uz drugo, uaprezanje ild; 2. razne bolesti (groznica, kolika, p.aroćito kolika ito dolazi od nagomiiavanja gasova u crijevima I od prejelal; 3. nazeb uslijed pijenju sludene vode, jedenja proinrzle hrane. ili uslijed rromaje. hladnog ležišta I rdjave staje. Od nazeba najčešče pobacuje sioka. Nazeb toltko može da nadraži matericu, da se o\a odmah stane siltto grćiti. istezati I ^ierivati pkxl; 4. dijetne pogrješke kao: nagla promjena u hrani, nagao preiaz sa suve na zelenu piču, teškp svarljtva. budjava. mentijiva. sne'ijiva, ustajana, kisela a naročito kukoijem i/.inješana hrana kao i ona koja brzo uadiina; 5. Izvjesne otrovne biljke; 6. zarazne bolcsti od kojih breiuena stoka boluje. na pr. šap I ustobolja; 7. izvjesne zarazue materiJe. Ne rijetko pobaci stoka bez ikakvih osobitth uzrcka. L' tome idnčaju kriva je sama konstrukcija životinjc. Cesto se rubat'varje javlja n vidu zara/.e, naročito kod krava. redje kod kobiia. ovaca i svinja. Uzrok zaraznim pobacivanju kod krava je jedan kra*ak. srazmjerno debeo bacil »Korynebactertum abortus inteciiosi). Uvaj bacil dolazi posredno ili neposrednc u matertcu. 'iu izazove katar i zapaljenje sluzuKože ntaterice, nadraži jajnike koji se odmah zapaie i naDubre. a to e vcć dovoljnu ua smka pobavi. Nu ova zuiazna matenja ne ograničava se samo na jajnike. vec se raširi I na inladniiće u materinoj utrobi. umrtvi ga, pa to bude uzrok du stoka pubacL KoJ /ara/.ncg rrbacivanja kod krava nalazimo uvijek vdiku kolićinu ovih badla u serozrioj lečnosti inaterice. Sem toga ovi bacih niogu se naći i u crijevnum kanalu. u ki vt i u drugiin organima pobačenog plođa. Kud kobila izazivlju zarazno pobacivanje drugi mikroorganiznu. strepokoki. koji proizvode u iuaterid Isti proces kio bacil zaraznog pobacivanja kod kiava. Zaraznu materiju prenose u većini slučajeva 'imška grla. koja su parena sa več zaraženini ženskim životinjaina. Sem tuga zarazna nm'crija može da dopre u polne organe ženskih životinja I sa s'ajskog patosa, koji se prije ili za vrijime pobacivanja vprijao izlivom Lz polnog uda, izhaćcnom posteljicom 1 ptodnom vudom, u kojima se uvijek naiazi mnogo pomenutili hacila. Bacili ostaju u materici vrlo dugo *lvL Ttnte se objašnjava, zašto krave, koje su jednom pohacile, pri ponovnoj s:eonosti opet pobace. ma da nisu ponovo zaražene. V.edjutim* ponovno pobacivanje uruanji prirnljivost za zarazu. Krave pobace vrlo česio i po Urugi put. ali treći put samo izuzeino. Da se priinčivust Živoiinja za zarazu zaista umanjl i da ! otruvnost zaraze materije uslabi. dokaz je i to, štu se pobacivanje u nekim zapatima u sve docnijem stadiju bremeni osti javija i što dotična stoka. ako u opšte ostane bremena. više ne pobaci, ma Ja je biia zarazi iziožena. Zaražene krave obično pobace u 5. —(<„ kobile u 4.—8.. ovce u 4. mjesecu. a svinje u 8.—12. nedjelj' bremenosti. Katkad se rak pojavi već u ranije ili tek u doonije duba tremenosri. Stoka koja je prvi put bremena obično ranije pobaci ncgo li starija lii ona koja je već jeđnutn pobaci.a. Kud zaraznog pobacivanja pojave *e več na nekoliko đana prije toga znaci katara porodiajnih kanala, ženskl polni ud oteće, sluzokoža polnih usrtuna pocrvetti. < idmah zatim siane iz ženskog polnog uda curiti prljavo-crvena. lepijtva tečnost. Mlijeko presuši I ugruša se. Ud prilike poslije 3 dana. od kako se pokazale ove prve preteče bolestL presiane izliv koji uvijek proprati slaba groznica. U ovo doba plod u inaterici več je mriav i stoka ga izbacL osječaJući pri ton e vrlo take bciove. Poslije svršenog pobacivanja izliv se opet pojavi i traje đuže vrijemc. To su karakleristični znaci zaraznog pobacivanja. Inače nastupa pcbacivanje naprasrto bcz osobifih predhodnih prcteča. Ne rijetko se Ješava da ovce r.ekoliko dana po pobaavanju od zapaljenja materice uginu. L i j e ć e n j e. Prije svega vaija preduprijediti pohacivanje. Bremenu stoku treba čuvati od prekomjernog rada i naprezama, od nazeba, prejeia 1 od potresa zadnjeg trupa. Nikad joj ne treba davati pron.rzlu • kiselu hranu. Krave, koje su više puta pobacile, ne treba puštati pod bika. Ako Je pobaoivanje zarazno, onda treba steone krave odmah odvojili od onin koje su pobacile i premjestiti ih u kakvu drugu staju ili pojatu, pošto im se prethodno paponjci operu rastvororn kreoli :a (5 gr. kreolina na 1 litar vode), pa ih tu zasebno njegovali, hramti I posvednevno prati njen polni ud. rep I unutrašnju stranu butova 5% lizolovom vodom iii dva puta »edjeljno rastvorom koji se napravi od lul) grama bikarbone sode, 5 iitara vruće vodc i 5 litara hladne vode. Posteljicu t pobačent piod treba smjesta uništi J spaijivanjem ili dubokira rakopavanjem. Staju, u kojoj Je stoka pobacila, vaUa Iz osnova desiniikovati; jasla dobro oprati cedjom, duvarove okrečiti, zemIju prekopati. izbaciti I zamijeni-.l drugom. pa zatim patos preiiti karbolnom kiselinom i posuti krečom. Kod stoke. koja le pobacfla valja se pobrinutl. da u materlci ne ostane poMeUica Ui komadi od njc 1 da se prljavi
Iillv što prlje suzbije. To se postiže Ispiranjam niaterice ?7o rastvorom lizola. Bikovima l pastuvima koji su pareni sa kravama odnosno kobilama. koje su pobacile, valja prati polni ud I mošnice 2% rasivorom kreolina Ili lizola. Brajcr preporučuje kao profilaktlčno sredstvo protiv pobacivanja podkožno ubrizgavanje 2% karbolne kisellne ttedjeljno j>o jednu punu brizgalicu, počev od 5.—7. mjcseca bremenosfL Stoku koja Je jednom pobacila. na trcba za priplod upotrijebiti sve dotle. dok iziiv iz ntarerice sasvim ne prestane. U koliko se poslije pobacivanja duže čeka sa podvodjenjem krave pod bika, u toliko inia večeg izgieda da idući put neće pobaciti. Zato kravu ne treba odmaii voditl uod bika. ćim posiije pobacivanja ponovo vodi, već treba pričekati drugi period vodjenja. Kada se pak ponova bude parila. onda joj treba izabrari novog, snažnog bika; jer u izgledu Je. da če novi bik potonjem naraštaju dati bolju I jaču konstrukciju I prcnta tome i jaču otpornu snaku spram zarazne tnaterije. R. Nova tndustrliska pođuzeća u Turskoj. Prema vijestima iz Carigrada osno valo se Jedno domaće društvo, koje će preuzeti nadzor nad narodnoin kreditnom bankom, ko;a se pogiavito bavi rudarskim preduzećima. Ovo je društvo preuzelo, kako je poznato 1 rudnike bakra u Arganb viiajeta Diabekir.
Rszns uljeslL O BRZJNl. Danas je vrlo važna stvar — b rzi n a. Od brzine skoro sve zavisi — vrijeme je ne sarno novac, nego često znaći i život, pa se gledalo, na sve načine, da se postiže š o veća brzina, naroćito u svima saobraćajnim srestvima. Gledalo se, da se što b ae ide suvim, kao i vođom. Na željeznid pronalažene su majine, koje mogu da izdrže veću brzinu. Amerika se sa Evropora takiničila, ćiji će vozovi bih brži — kohko će kilomct>ira prelazjti na sat Interesantne podafke pruža nara pregied nekih ,,brzih“ bizina u svijetu, koje ovdje iznosimo. Tako je poznata stvar, da je nekada najveća brzina, — rekord inaratonskog trkaća iznosio 14 km. za saL A šta su nara danas 14 ktn. za sat Taj *e rekord postižc tako reći bez po muke dvokolicama, koje vuće ioie snažnjji ’Uonj. Eiektričm 'lrarrivaj u Parisu ide pro sječnorn brzmom 16 ktn. na sat, a po piedgradjirna gd,e je saobraćaj slobodnijt prcLazi i 26 km. na sat Oradske i pođzemne ieljeznice u Parisu i Berlinu n.su tako ogramčenc u svojoj brzrni, samo Jto je one ne mogu da razviju zbog vcoma ćes.ih stan.ca, a i prema pxjijd|skim propisima smiju da preiaze sjjiki 60 km. na sat Bez poiicijsfco^ ograničenja može i smJje da se vodom ktppe parni brod samo n;ego\ai bnzinu h)ješto zakonskih paragraia, usporava matica kojora se kreće. Otpor ovdje uman.u c proizvoljno ub.zavanje parobroda, te usJijed toga i najorži, koji se kreću pomoću turbina, dostižu maksunalnu brzinu od 46 km. na sat Ovaj su rekord u posijednje vrijeme nadmašili veliki transatlantićki brodovi inače u gtavoon) samo I adje, konstruisane radi sporta i fcorpeđnjače mogu da premaše ovu brzinu i da piove brzinoin od 64 km. na sat Ova granica brzine na wxii dostignuta je i prosječna je za željezničke vlakove skoro svuda u svijetu. Njemački brzi vozovi (,,D.“-vozovi) pi-elaze prosjećno 80—86 ktn. na sat, engfleski i francuski brzi vozovi kiu nešto maio bržc od njemaćkih. Najbrži je cvropski brzi voz na pruzi Paris—Ainiens, koji tu fcratku Ltnju od 1J0 kin. prelazi brzinorn od 68 km. na sat Ova je brzina skoro dvostruko nadma4ena eiektrićnom ždjeznicom Berbn-Zi.scn, ko;a je išla brzinom od 204 km. na sat, ali tu treba imati na urau, da taj voz nije saobraćao redovno, ncgo saino nekolžko puta probc radi. Citaoci će ste6 pojam o toj tarztni kad čuju da je čelo toga voza na kraju vožnje svo b.io iziijcpijeno mrtvitn vrapoima, koji nijesu imaii vremcna da sc ukione ovom čudovištu. lnače bržim redovnim vozom se može da pohvali saino Amerika, gdje neki vozovi jure na većim rastojanjima stalnom b.zinom od 100 km. na sat Najbrži trkać na toćku iza motora (,,pace-makera‘‘), dostigao jc do sada Uriinu od 106,6 ktn. za sat Trćanjem je postigao rekord od 19 lon. za sat, Francuz Buain u Svedskoj. Konj je brži, jer je posljednji do sad rekord od 35 kin. za sat Motomim Camcima, sagradjenim radl sporta, dostignuta je brzina na kopnenim vodarna 90, a na moru 69 km. za sat I ovaj je rekord katnda u posljednje vrijeme nadmašen. Mnogo je veća brzina motora na suhu, tako je na brooklinskim automobilskim uI cakinicama u Americi pobjedziik prešao 173.7 km. za »at Ako računamo trenutiru a ne procječnu — bar jednosatnu brzinu, onda moramo pokazati i daleko veću brzinu. Tako je automobil Birman prešao 1000 .m za I5**/im sekunde, što bl odgovaralo brzini od 230 km. za sat Najveću pak jednoaatnu brzinu poatižu j daju rekord icroplsnl, kod lcoJih je do rata zvanićno zabilježena brzina od 200.8 km. za sat, a u toku ovog rata poatignuti *u joi maogo ved rekorćLL
Kad je čovjek oajpametnljl? Godlne I pamet Vrio je intcrcsantna stvar, lcađ Je čovjek najsposobniji za rad, kad je n egovo Lntelektuaino razvijanje dostiglo vrhunac i kad je n egov mozak najproduktivniji i najsavršeniji za stvaranje. Vrlo mteresantne pođatlce prića nam 0 tome jedan Amerikanac, koji sc bavio ncšfco viie proučavanjem ovoga zaista važnog pitanja o ćovjekovoj patr.eti, kada utia dostiže vrhunac i kad počinje da opada. Amerikanac veli da je čovjekova radna moć sa ćetrdesetom godinom već prešla vrhunac, pa je išao čak i dalje i tvrdio, da se svijet od ćovjeka, koji ima više od četrdeset godina, nema nadati ničemu velikom ni vrijednosnom, tako da bi za svu gospou'u b lo najpametnije, da po navršenoj četrdcsetoj godini „idu u penzij u“. Aii o ovome ne siažu se svi oni, fcojl tretiraju ova pitanja. Jedan francuski nau6nik sjeo je, pa je na osnovu istorije veiikih Ijudi iz prošlosti izračunao od priliket kada je čovjek najproduktivniji za rad. On opet veli da pozivi raznih Ijudi utiču na ujihovo sazrjevan.e. Tako on veli slijedece: Posmatranje ist<xije l velikih Ijudi iz prošlosti, dovodi <lo rezultata, da su većina ljuđj svoja najveća djela izveli u doba izmedju svoje 40 i 50 godine života. Hemičari i fizičari su svoja najveća otkrića ućinili u dubu od 40 godina, pjesnid daju svoja na.boija djela sa 44 godine, aii to važi za iirićare i dramatčare, rotnanop.scu je potrebno dvije godine više, da potpuno sazri i on piše svoje najbolje djelo u dobu od 46 gođina. Ako čovjek hoće da bude veiiki vojskovodja, onda tnora da inia za sobom 47 godina, muzičar piše svoje najbol,c kompozicije u dcbu od 48 godina, a to važi i za gluir.ca u glumačkoj umjetnosti. Ako je kogod postavio cilj, da kao filosof nioraiista utiče na svijet, onda mora da je živeo na ovoj zemlji 51 godinu. Ova originalna statistika ćak kaže, da Je utvrdjeno,da Ijekar tck u dobu svoga života od 52 godine postaje majstor svoje vještine. Dalje se još veli, da je za politićara potrebno da ima 63 godme a za vehkog lmmonstu »viii 66 godina života. lzgleda, da je ovaj Francuz malo više pogodio nego Airierikanac. koji je suviše strog u svojim tvrdjenjima. Nesumnjiva stvar, da veiiku ulogu igraju u čovjekovom iivotu, njegov poztv u živocu. Intcresantna naređba. NJemaćki upravnik policije n Varžavl izdao je ovakovu naredbu: Sva ona lica. koja bl se zatekla po gradskitn ulicania poderana. nečista I!) u skitnjl. u buduće će se staviti u pritvor, gdje če biti ošišana i obrijaria kao i očiščena od vašiju. pa neće biti više puštena u slobodu, sve dok ne urede svoje odijelo. ’IToškovi prouzroćeni ovime naplatiće se putem prinuduog rada. Par opanaka 100 kruna Osječki listovl javljaju. da Je redarstvo povelo krivičnu istragu protiv opančara Marka Tornaša iz Zetnuna, od evakuacije u Osijeku. što je lliji Vidiću iz Tenja prodao par opanaka za 100 kruna. Seijak u nuždi plati opanke, ail da rnu se Ljudt ne rugaju, što je tako skupo platio opanke, podnio je protiv opančara tužbu. Ispunjeno proročanstvo. U Nizzi je jednom vojniku ukradjen novčanik sa 300 iranaka. Siromašni je vojnik držao, da tnu Je fcaj novčamk ukrao neki tat-džepar, te je umolio policiju, da ntu pronadje tata 1 njegove pare. Nu policija jc bila netnoćna. pa Je stoga vojnik dosao na tdeju* da se obrati jednoj staroj proroćici, koja je na ulJci prorokovala pomoću karata uz honorar od i iranka. Smišljeno, učinjenol Okradeni vojnik izvadi posljednji franak I umoli babu, da mu gata i pronadje taia L dabume, njegove pare. Proročica je najprije zrelo promislila cijell slućaj. onda uzela karte. sjela na ploćnik i poćela da reda kecove i kraljeve. s TvoJ tl je novčanik", počela je baba da gata pred cijelom gomilom znatiželjnog svijeta, „ukrala jedna stara baba. koju će policija naskoro da strpa u buharu . . .“ baba još ne izreče, kad eto ti policaja. koji u ime zakona i javnog morala uaosi babu-proročicu zbog izvršivanja njene zabranjene umjetinostl gatanja. Vojnik, znatiželjan za svršetak gatanja. podjć za proročicom na policiju, gdje na njegovo najveće čtido kod pretraživanja babe-proročice nadjoše I njegov novčanik l njegove pare. — „Dobro si gatala. babo, evo ti još jedan franak za to!“ usklikne veselo vojnik I ode mirno u kasarnu. „Neko došao đo džeparca", Iz Kopenhagena javljaju: Petrogradska l elegrafska Agencija |avIJa - U harkovsko] trgovačkuj banct konstatovana je kradja od 2 I po mibjuna rubalja u hurtijatna od vrijednoctl, 350.t4-M) rubalja u gotovom novcu I 15.000 rubalja u deponlranom nakltu 1 druglm dragocjenim prcdiugUma. Utraga se vodi. ,9*
■ - "1 LkJdanJe golue o SvajcarskoJ. Jedna naredba baselskog školskogsavjeta. Kako lavljaju švajcarski listovl, baselski je školski savjet votirao potrebne kredite, da se odmah pristupi štampanju novog bukvara Ia t i n i c o m, pošio je riješeno. da se entsko (njemačko) pismo ukine u školama.
BJskttp 1 dcrrcnđanL Sada je prl ovoj ..oskudici** neulralnih država. pa prema tome i oskudici u izvcrima. iz kojiit iri javnost obiJu zaraćenih strana što mopla da dozna o đogadiajima kod pro'ivnika. južnošvajcarsko mjesto I ugar.o postalo jedno od najpoznatijih mjesta na sviJe:u, pošto svi listovi dnevno donose bezbroj telegrama. daiiranih Iz toga mjesta. No dok inače luganske viiesti izvještavaju o svemu i svačemu. samo nc o dogadjajima u rainom tom mjesru, sadi siučajno ..javljaju iz I ugana“ za Jedan maler baš sarnog toga proslavIjonoga mjesranca. Na ime rimokatolički biskup luganski M o i o s i n i „izgubio se ‘ iz svoga ijedišta. ostavivš! mnogc dugove. a osint toga bio je primio od svoje pastve tmioge uloge za štednju. Pošto su se mnogi žalili neposredno Svetoj Stolici u Rimu. to je kardinalski kolegijum uzeo na odgovornost Morosinia- ali ga je iz nepoznatog uzroka oslobod:o odgovornosti. Sada sa očekuje, da će se time pozabaviti i redovni sudovi. pošto je pnvatni sekretar biskuoov izjavio da nijc cvlaščen da vrača vlasnicima m’jedine ulcge Vidjećemo šta će se o toj sivari dalje ..javi.i iz Lugana“.
Zuunlčns cbjaue. Mjeato za otpravijanje robe V. E. D. 7, Beogtad, OBJAVA. 25. će se januara 1917. u 3 sata pos’i’e podne putem dražbe a uz gotov novac prodavati u dvorani za prtbag ovdješnjeg m;esta za otpravlianje robe Beograd, Donja ulica, sva ona roba, kao odijela, rublje, knjige i o.stalo, koju su putnici oslavili ilt zaboravili u željezničkim vagonima. - Kupct moraju kupljenu robu odmah odnijeti. Beograd, 11. januara, 1917. 3 Objava. Ovim se stavija do opšteg znanja, đa će se molbe za otpuštanje mterniranih građjanskih osoba uzeti u obzir samo onda, nko su podnijete preko nadležnog kotarskog (sreskog) zapovjedništva, od” nosno u Beogradu preko upravnog odjeljenja c. i k. zapovjedmštva mosne brane i grada Beograda. Molbe, koje se budu podnosile neposredno c. i k. vojnoj glavnoj guberniji, neće se uzimati u obzir i biće prosto uništene. Mtlbe za putovanje u neutralno inostranstvo načelno se odbijaju. C. i k. zapovjedništvo mosne brane I grada Beograda, kao okružno zauovjedmštvo. Intendancljl vojnog gtavnog guvernementa br. 1094. Ponova se ohraća pažnja, da se ba* krem ko iovi (kazam) za kuvanje i pranje imaju predati kod uprave za predavanje metala (Metallsammdstelle) u Beogradu (kod željezničke stamce). gdje se u zamjenu dobija gvozdeno posud e. Kotlovi (kazam), koji msu do 15. februara predati, neće se više izmjenjN vati, ntgo će btli bez ikakve štete oduzeti. j OBJAVA. Svt vlasnici trgovinskib rsdnf? dufnl *n, da do 31. januara upravnom odje* ljenju zapovjedništva c. i k. mosne brane i grada Beograda pnjave usmena ili pismena punutnoćija, koja su om izdali muskim i ženskun djelovodjama, disponentima, upravmcima trgovme ili radnje, radi odobretija. U buduće prijavu Lteba ućtniti prije no što se takvi zastupnici prime, i prije odobrenja se ne smije uvoditi u radnju. Takvo odobrenje je potrebno i zastupnicima omh trgovinskib vlasnika, koji su zbog bolesli tli drugib opravdanih smetnji _sj'rtjećeni da sami upravlja u radnjom. Svt prestupi ovog naredjenja b.će najstioži e kažnjeni, p| im se može i koncesi.a oduzeti. U Beogradu, 11. januara 1917. C. i k. zapovjedništvo mosne branči i grada Beograda, upravno odjeljenje. 3
Oblava. Ovime se obznanjuje- da potpore t penzije ttnirovine) ne podleže više pri-, stojbatna tiaksama). ()d sada će se dakle potpure l mlrovine isplaćlvati na blagajnl upravnog odjeljenja c. I k. zapovjedništva mosne brane I grada Beograda I uz pr.znanice bez lzljepljenih taksenlh tnaraka. C, 1 II zapovjedništvo mosne brane i gtada Beograda. JUpravno odjeljenje. —