Београдске новине

Croj 25,

27. januara 1917.

Beoffrađslre Novlna

Subrfa

Sirana iV.

Stockholm, 26. januara. Saopštenje o naimenovanju SazoBova za poslanika u Londonu rasturio je poslamk Buchanan. Mlljukov uapŠen? — Vellkl knez Nlkoiaj Nikolajevlč na vlastl? (NaroćiU brzojav »Beogradskih Nov.na*; Berlin, 26. januara. ,B. Z. am Miltag* javlja iz Kopenpagena, da je M i 1 j u k o v u a p š en. Rućno je pismo carevo izazvalo dubok ntisak. Raspoloženje se stanovništva protiv reakcijonaraca snažno podupire od velikog kneza Nikolaja Nikolajeviča. Veliki se knez ne nalazi, kako se smatralo boleslan u Tiflisu, ncgo je u Petrogradu, gdje je sud.elovao kod posljednjih dogad aja. Cini se, da je on i u buduće određjen za jednu vrlo važiiu ulogu. Ruske pripreme za novu ofenzivu. (Naročiti b.zojav „Beogradskih Novina'*). Stockhoim, 2o. januara. U cijeloj je Rusiji, naročito u moEkovskoin okružju, obustavljen osobni i teretm željeznićki proraet. Kako listovi javlja u, čini ruska vojna uprava v e 1 i k e pripreme za jednu novu oienz i v u. Neposredno se iza ruskog ironla opažaju velii'.a kretanja čtta. Opasna uuida za uglieu u Orelu. (Naroć.ti b.zojav „Beogradskih Novina"). Stoćkholm, 26. januara. auvemer ruske glavne Rubernije Orela poslao je poduii tzvješiaj knezu Orenburgu o opasnoj nuždi sa ugljem u guberniii, koja je toliko teška, da su l ćrzavne zgrade ustalc bez osvjctljenja. Ujiravni rad se r.alazi u potpumun neređu. U cijdoj zeiulji nema naue za vr.i>alice. Siične vijcsti stižu iz cijele zeuiije. U Kijevu je propalo u državnim ambarinia oku 10.000 puda brašna. Pa ipak je to pokvareno brašno prodato javnim nadh etanjcni. U Odesi je na isti način propalo oko 50.00(» pudi žita.

ii ] e in a č !t a. Njeinački uspjesi kod Rigei.

natrag preotell, time opet u n]emačkim rukama. Zarobljenici su priznali, da su Rusi imali ogromnih krvavih gubitaka. Od jednoga se puka, koji je brojlo 3000 ljudL povratilo samo njih 500, ostall su ubijeni, ranjeni lii zarobljeni. Njemački su rovovi učiniii Rusima vrlo dobrih usluga; ruski su zarobijenici izjavili, da ruski rovovi uijesu ni izdaleka ravni njemačkim? Krlza u Grtkol. Zadovoljštlna sporazumu. Kb. Atena, 26. januara. Grčka je vlada predala poslanicima sporazumnih slia službeni spis, u kojem veii: Primjereno ultimatumu saveznih vlada od 28. decembra 1916. I 8. ianuara 1917. predajs kraljavska vlada poslanicima Francuske. Italije i Rusije svoju fonnalnu ispriku zbog žalosnih dogadjaja od 18. novembra, odnosno 1. decembra 1916. Svečana će se ceremonija pozdravljanja savezničkih zastava izvršiti buduće subote pred Zappionom. — Cereinoniji će prisustvovati svi poslanici saveznih vlasti kao i admiral i zapovjednik saveznih bojnih snaga. Taftia sfeđnlca fraucnske lrnranre zhog Grčke. Kb. Paris. 26. januara. Kotnora je sa 2*>9 prctiv 187 glasova zaključiia, da cdrži tajnu sjednicu radi savjetovanja o interpelaciji zbog dogadjaja u Grčkcj.

Eotitc u Kačeđtmlfl. Grci u solunskoj vojscl. (Naročiti br/ojav »tSeograđskih Novina«; Berlin, 26. j’anuara. ,D. Z. am Mittag* javlja iz Londona: Svi su Grci, koji su služili u irancuskoj legiji slranaca, istupili iz te iegi;e. Oni su pod zapovjeaništvora jednog grčkog kapetana sivupljeni u Marseiili, odakle su odvezeni u Solun, da lh cndje uvrste u savezničke čete.

Kb. Berlin, 26. januara. Wolifov urtd objelodanjuje o uspješatm bojevima kod Rige ove pojedinosti: Na ruske sino uapaiie jugozapadno od Rige početkir i januara odmah odgovorili snažnim protivnapadima. 23. su o. mj. prije podne iza jake topnićke pripreme pošle njemaćke čete s obje strane rijeke A a na de.set kiiometara širokorn fromu na napadaj. i ako taj napadaj nije došao Rusima neoćekivano, puslignuti su već u podne na obiin kriiiina istoćno od Aa manji uspjesi. Poslije nove topničke pripreme uspio je jedan dalji napad njernačkih četa i ako su vojnicl sve do koljena zaglibih u močvarno područje. Na 23. na veče zadobiii smo već tri kiloinetara prostora. U noći je na 2-4. uspjelo desnom krilu, da dalje napreduje. Tom smo priiikom zarobili 400 Rusa. Prema iskazu je zarobljenika dobio ondješnji ruski zapovjednik naredjenje, da odstupl, aii Je on izjavio, da se kani održati. Kad su ruski vojnici vidjeli, da su opkoJjeni, ubill su svoje zapovjednike. Oko pođneva 24. zarobill smo več 10 ćasnika 1 1100 momaka, a osvojili !3 mašinskih pušaka. I zapadno je od Aa 24. o. mj. opet nastavljeno prodiranje, koje je i uspjcšno provedeno. Veći je dio ovoga zemljišta, koje su Rusi risti. U aktu rada njegovog na crkveno] samostalnosti leži ogromni značaj njegove iićnosti za istoriju narodno-crkvenu, No kao zavtšna tačka rada đvojice vel'ke braće jest: uzdizanje srpske županije, poput ouoga što je crkva dobila. na siepen kraljevine. a srpskog kralja vjenćati kraljevskom krunorn. Tini aktum \ aljalo je slomiti opšte uvjeravauie, da je Bog oureuio Grcuna carstvo. Magjarima kraijevstvo, a Srbima županstvo. Kao i svako djelo, kojega god su se latili i ovo braća privedoše kraju. Na Spasov-dan 122u god., Sava uz svečani skup cjelokupne vlastele, velike 1 maie, svim crkvenim velikodosiujanstvenicima, dobijenom kraljevskoin krunom cd pape Honorija IX. kinniše Stevana kraljevskom kiunom. Dobitak i izvršenje ovcga bilo je akt velike poiitičke mudrosii i diplomatske sposobnosti. lzvršivši tako dva veorpa važua akta u državi, a po istoriju narodnu epohalna. on se sad baca na pravo polje svoje arhipastirske djelatnnsti. U ovonie radu i treba tražiti onu ijubav, veMčinu 1 nadjonalni kult. kojiin mu narod izriče svoju blagodarnost. Sada ort oluijcžava buduču perspektivu životg narodnog, zapaja ga potpuno svojiiu idejama i daje itiu pravac životu. On je umio 1 znao da dade inicijativu svakom napretku. I kako Je tada uputio srpski narod. eva već kroz tiiavc vjekuve op i živ> tho životom.

liifjnovlje firzolEvns vijesfi, Strahovita nesreća u rudniku u Japanu. (Naročiti b.zojav „Beogradiikih Novina"). Rotterdam, 25. Januara. ,.D a 11 y Mail“ javlja, đa se u ugljenom rudniku kod Ojama u Japami, najglavniji rudokop hušumsa, dogodila užasna nesreća usiijed požara u oknama. Od 1118 rudarskih je radnika, koji su se u trenutku nesreće nalaziii u ruuaiku, srradalo 1000. Pod papinom zastavom. (Naročitl brzojav JJeogradsklh Novtna“J K61n. 25. Januara. ,.K 61 n i s c li e V o I k s z e i t u n g M saznaje, da će parobrod. kojim će uskoro za Reru u južnoj Americi otputovati poslanik L a u r , plovitj pod papinskoin zastavom. aist nadovezuje tome: isticanje papinske zastave na jednom peruanskom parobrodu znaći u njegovotn vidu daavnje zadovoljenja sainovolji. koju je lalijanska vlada ou početka rata poćinila prcma VaJkanu.

Kao i sađa, tako on i posiije smrti brata mu Stevana <t 1227.) i njegvoih nasljeđnika, Radoslava i Vladis 1 a v a. nastavlja svoj reformatorski rad. No sada on otpočinje svoje puteve i pohode u svetu zeinliu. Silne bure u životu, napori a naročito posljednji prevrat na prijestoiju srpskom. kad na njega usjede inladji sin Stevanov Vlauislav — učiniše, da se on povuče s arhiepiskopske siolice. Odredi sebi nasljednika u licu Arsenija I., pa se po drugi put krene u sveiu zemlju. Pri povratku svrati Sava u 'irnovo u goste svome orijatelju Aisenu li„ 1 tu uoči 14. januara 1255. god. tunre. Tijelo njegovo docnije je preneseno iz Trnova i sahranjeno u zadužbini Vladisavljevoj — manastiru M i 1 e š e v i. Tako je živio I radio i umro prvi arhiepiskop srpski. L' svojoj svetoj duši gajio je on divnu i pobožnu misao: da zbratimi što ie razbraćeno. da spoji što je rastavljeno, da sve srpstvo spoji u jednu veiiku državu i pod okriIje majke srpske crkve. kao što kvoć^ca prikuplja piliće svoje pod krila svoja I da ga osnaži jakom ljubavlju i vjerom pravoslavnom: da sva srpska plemena prikupi u jednu veliku zajednicu I učvrsti ih u slozi I prijateljstvu hrlšćanske Ijubavi, na slavu Božju l veliiije Imena srpskog. Na toj osnovi. radeći. neumorno. on je izveo organ’.zaclju srpske crkve tako, da je ona u sta-

GroH I OKOlfCtL Rlmokatolička služba božija. Sutra u nedjelju (28. januara), aluilće se: 1. U konaku:u8 sati u jutro sv. misa za vojnlke, na kojoj bna slobouan prlstupi gradjanstvo. 2. U župskojcrkvl (Postanlčka ultca): u 8 sati u jutro sv. misa za Skolsku djecu. U 10 sati prije pocne kratka hrvataka propovjed I pjevana sv. misa. Po podne u 3 sata večernja. U radne dane poćima prva tv. misa u pol 7, a druga u pol 8 »«ti u juuo, t Jovan P. Jovanović. Juče u jutro preminuo je poslije đužeg boiovanja gospodin Jovan P. Jovanovlć, proiesor 111. beogradske gimnazije. Pokojni Jovanović je brat gospođina Mihajla Jovanovića, predsjednika kasacijonog suda i važio je kao jedan od najsprerruiijih beogradskih profesora. Pogreb pokojnika obaviće se danas u subotu poslije podne u 2 sata iz stana u Kralj Milanovovoj ulici broj 27. Bog da ga prostil Da se jave opštlni. Potrebno je, da se ođmah Jave uredu zastupnika predsjedništva opštine grada Beograda, radi hitnog saopšteuja imenovani: 1. Franz Stelter, radnik, 2. Joca Švager, zidar, 3. Franz iiepeš, advokatski pripravnik. Svakoga đana od 8 do 12 satl prije podne i od 3 đo 5 sati poslije podne, imenovani se prijaviti niogu. Izgubljeno. Izgubljen je tula-sat s đvoslrukim poklopcem i monogramom .O. K.* Pošteni nalazač neka taj sat pređa kod zapovjednišiva mosne biaue, upravuo odjeIjenje, vrata br. 10. Odbjegla kuja. Odbjegla je jedna mlada n ; emačka ovčarska kuja, koju nazivaju ,Asta*. Neka se dovede zapovjedništvu poiicije. Kretanje stanovništva. Izvještaj prijavnog uređa od 25.*januara: priiavljeno 77, odjavljeno 3o, preseljenja 30; u hotelima pnjavl.eno 139, odjavljeno 1-0, ostaje u hotelima prijavljenih 279 stranaca.

Prltirsđni polcžaj n rrpsRom cuupiranom podrutju. Ovdašnjl je zastupmk c. k. au»tiijskog trgovaćkog muzeja, gosp. dr. Gnstav U 1 i m a n n održao 6. decembra prošle godine pređ zainteresovanim trgovinskim krugovima, izvjesnim brojern gospode c. 1 k. glavne vojne gubemije u Srblji I zaEtupnlcima c. i k. ministarstva jedno vanredno interesantno predavanje o .Privrednom položaju u arpskom okupiranom području* a u interesu unapredjivanja tzvoza c. k. tigovačkog muzeja u Beču. Pošto predavač važi za dobrog poznavaoca zemlie i naroda, to je on u polclaju, da nam predoči vjer-

nju. da preživi i državnu organizaciju Nemanjinu, da se proširi i ojača i cia u teškim vremenima, koja su poslije toga nastala- vrlo innogo učini da se narod održi. Državnik i organizator. kalcvih je vrlo malo biio u srpskorn narodu u opšte. Sava jc tun. što jc srpsku crkvu ućinio samostalnom i oslobodio je kontroie i tuiorstva bizantijskog i što je izveo njenu crganizaciju, postavio jedan od va/nih uslova za snaženje I napredak raške države. Slobodna i dobro organizovana crkva bila je pouzdan i snažan poinagač državi, a u doba ropstva, učiteij i braniiac naroda. Sa sviju tih zasluga on je kanonlzlran i siavi se kao „Učiteij i prosvjetitelj srpskog naroda, veliki apostol l prvoarhiepiskop. svetitelj i čudotvorac. prvonastavnik i prvoprijestolnik otačaslva I bogougodnik božji‘\

Suđha naroda srpskog, po propasti države srpske, u grozoti svojoj nije mogla da mimoidje ni smrtne ostaike njegovog svetitelja. Na dan 27. aprila 1594. god. Sinan paša naredi. da se spaie posijednji zernni ostaci srpskog prvosveštenika i rrosvjetiteija sv. Save, dontseni iz manastira Mileševe. i to bi izvršeno u Beogradu na Vračaru. Đ. Luklć.

nu sliku »adašnjih prlvrednih odnosa u Srbtjl. Pošto je predavać u uvodu govcra u kratko ocriao srpcku politiku, preSao je na jezgru svoga predavanja, lz koga vadimo •lijedeće: Izvor srpskoga bogatstva I snage Icžl u zemlji. Sibija Je tipićna zemlja zaostaiog gazdinstva malih seljaka. Više se ođ bO'-r stanovništva bavilo poljoprivredom. više od 90, ć od poljoprivrede živjelc. 50'/ć> svih posjeda nije bio veći od 5 lia, 80'/?> ne večt od 10 ha. Velikog pr.sjeda u opšte nije bilo, a time ni njcgovog pobudjujućeg primjera upravo protivno nego u Rumunjskoj. Skromni je život seliaka, nedostatak komunikacija i škola donijelo sobom, da se srpski seljak — osim na periferijama zentlje — nije tako lako mogao osloboditi starog, zaostaiog načina obradjivanja iz turskili vremena. Obradjivalo se čisto ekstenzivno, u nmogim je krajevima bio nepoznat moderni ratarski aian. nije se znalo m za uredjeni plodored, ni za povodnju, ni za djubrenje. U prkos je toga srpski seljak imeligentan i učen. 'i ek je polovina t!a, sposobna za kulturu. obradjena; pored toga je veći dio zemljišia državno dobro, a od mda se stvaranjem državnih. rr.odernih domena mogla modcrnu obradba prenijeti na okolinu. Kredit se za seijaka nrogao teško naliavljati. 2 .3 ha se rnj? smjelo zaduživati. seljak se nije mogao posluživatl mjenicama. koja se ođredba inedjutiin ćesto izigravala, a pošto državna hipotekarna ustanova „Uprava Fondova”, koja se osnovaia u prvom redu zbog seijačkih kredita, nije u svenru odgovaraia svome cilju- dospio je seijak u zelenaške ruke. Ovđje su poljoprivredna udruženja u zadnjkn godirrama razvila blagotvcrno djeiuvanje. Zasadjeno je oko 70% površine žitom. od toga poiovina kukuruze; na lu'/o sveukupnog zemljišta zasadjena je šljiva, koja u Srbiji vanredno uspijeva. U dobrim je godinama u zemlji ubrano preko 50.0UO vagona svježih šljiva. a to je 2CU kgr. na giavu. 5UOC vagona suliih šljiva i 1500 vagona šljivinog pekmeza iznosio je prosjecui godišnji izvoz. Voćarsivo se u zemlji najviše isplačivalo i gajenje je voćaistva s povećanjem proaukta i sve živahiiijoni izvanjskom trgovinom podržavalo jcdnaki korak. Iza šljive biia je iabuka najvažniji izvozni artikal. Da je 7acstajalo 1 stnčarstvo. ne srrdje nikt ga ći dn*; no ‘“rb.ja ie u prkos toga bila veorra boga a u stoci, m n oi o Dogatija nego .i ijedna druga b a I k a .m .< r il ; ? a v a. Prema statisiičnirn je podacima dolazilo prije balkanskoga rata na svako lice u Srbiji oko l'.'j ovce, polovina govečeta. četvrt svinje i nekcliko kontada živine. Već u 1905. g. cznačivala se vrijednost stoke od komada sa 55 dinara. a računajući i živinu dolazila su na svako lice od prilike 4 komada. U carinskom se ratu povećalo stočarsivo. a svinjarstvo smanjilo. jer je prvo bilo unosnije. Mljekarstvcnr se malo ko bavio, veliku su ulogu igraii jcdino produkti od ovčijeg mlijcka. Za dokaz zaostalosti seijačkog s.anovništva dosta je navesti činjenicu. da u i/vjesmm zabačemmn krajevima još danas srrtatraiu muženje krava kao neku neobičnu stvar. nadalje, da u nekitn planinskim mjestima seljaci siju žito, i ako rnanje žanju nego li siju, satno zbog toga, jer se drži sramotom, ako seljak mora kupovati tnanu. Vrlo se povoljno razv.lo sadjenje dttvana, koje za stpski vrlo unosnj duvanski monopol, b.mde velikog značenja. Gaji se i vinova loza. Srpska vina Imaju u sebi. slićno kao i vina iz Bordeauxu, mnt-go tanina a maio vinskog kamena Zato su čcs:o i trošena kao bordcauKka. Velika vrijednost Itži u ogromnim šumama, koje pokriva>u i.otovo jeđiu trečinu cijcic Srbije. Uaok. što se'one nijesu mogle kskoristiti. leži u nedostatku komunikacija. Dalje polje rađa srpskog stanovniStva bili su zanati i :n< ustr'ja. U ranijiin je dccenijama s tnalim zadovoljni srpski seljak, dok ]e još živio u zadrugtuua, sve poirvbne ;armtske art’kle sam proizvodio. Sa gtadjtnjCiu je ždjezn ca i cr.iim va to prestalo. Najpnje su u zemliu umzill Izvariiski Industrijski artikli. a onda je . zemlja santa poćela da pri ducira. Posliie osnivanja sair.ust.tlne Srbije poče'a se stvarati nd'odna indusmia. jedan je doduše nacijonalni no vrln i.amcini industrijski zakcn br/o pomogao zemlji do vrlo znatne inđustrije. r.reiuda baš svaki osnu:ak nije bio podesan. iVorala je iznajptije doći aidtistrija. koja se oslanjala na prastaru produkciju. a ta se 1 najbolje razvla. Posiojao lc velik liroj mlinova, dvije tvormce šcćera. ueset pivara. veliki btoj strugćra (pilana). industrtja cementa. pa kožarske I užarske >vornice. Kasnije jc đošla indusirija mesnatom

robom. Druga Je industrijska grupa obuhvataia tekstiinu lrmustnju. tvornlce cksplo/ivnih predmeta i razne ostale tvornice za vojne potrebe. io su već dijelom bile da se tako i/razimo. biljke, koje su nicale kod kuće. Uve su ivornice uživale sve moguće pogodnosti. a mogle su kod drzavnih iiieracija biti za lti/o skuplje. ncgo li najjeltiniji strani oieai „iranko carina i tovar beograd' 4 , Ovamo spadaju i inumpolne industrije. Nijesu se mogle ra/.viti one inJustrije, koje mogu puvoijno da rade samo kod prcdukcije niasa, kao željezna industrija i slično. Sve većc ;e i loletariziranje u zerniji kr.vicom seljaka. pridonijelo, da u zemlji nije vladala nestašiea na radnim snagaina. Radruci su bili spretni I brzi. naravno ne i izdi/ijivi, te su mnogo bi/e usvojiii radikaino-socijaino-de-' mokra'ska naćeia, uego h fizicku spret< nos’. I ako mje Srbija na balkanu postala drugoni be!g:juin, kako su to sebf zarnišljali mnogi idcahsic. to se imlustrija lpak vrlo dobro razvijala, lako da; je u Sroiji bilo već 1910. god. 475 tvor-! uica. od kojUi jc 95 uživaio državne po-; godnnsti. Veiiko se tlago nalazi i u boga.stvu zernlje. Srbija. čije je bcgatstvo na rni-t neralijama bilo pc/.nato \eč u prastaro' vrijeme, posteđuje prostrana za sad još samo Ujeiomično izrabijivana ugljeua područja; u njoj se na.azi i po, veličini drugi u Lvropi, a treći ua svijetu bakrcn; tudu'k — Bot. koj. se sada naiazi u njemaćkinr rukama; ima bogatih zemljiš’a sa olcvom. aniimonom. srebrom i živom (ovo poslijednje na Avali), mramora i ccmcntnih sastavina;! rijeke u is'oćnoj Srbiji. kao i itnok I Pek. imaju i ziata, ćiie sc vadjenje isplaćuje. Srpski su majdani pietjeranom re< klumom doduše uos.a i/gublii na kreditu, a dt-si.i i'i prevara sa osnivunjem počinjeno. luicaiske su koucesije bile trgovački artikai; i predsiednik je ministarskog savjeta gosp. Pašić imao uz stauovite d. uge koncesije, — konces'ju za vadjenje zla:a iz limoka. Vrlo Je interesantuo znaii, da je pruiesor dr, Krebs. koji je po nalcgu c. i kr. geografskog udruženja sa protesorom Abelom prije kratkog vremer.a proputovao zemlj.<m, procijenio iiiineialna bogatstva Srbije na ništa manje ncgo 2 miiijarde, Sporneisa je vrijedno i dosia veliko bogatstvo u ijekoviiim lzvoiima. Razvitku je dosada smetao mali brof saobraćajnih puteva, no na odstranje-, nju se toga zla več živalino radilo. Sr-| bija je imaia u pn'n-ietu i gradjenju oko' 13UU kin željez. norrrialnog kolosjeka t buu km. uskog kolosjeka. a u projektu jeJ biio daljih lottu l.m. obiju tipova. Srbt su u velike težili i za vezom sa morem. 1 Sve su moguće trase bile izgradjene. Riječna je plovidba nu Savi i Drini (na Drini. u koliko se tiće splavova. Op. Ur.) bila u najboljom razviću. Smjeli je, plan bio, da se plovnim ućine Morava t Vardar l da jednirn kanalom Lvrooa: dodje do vodenog puta u Solun.

Erasomir Konjoulf, ližite., O. MIHAJLU ZutOltlćU, 2eneva. Molin* Vas, trvjestite raoga muža Jtiluila Sunića, da sam ja sa djeoora u tžtcu sUravo. Ojeca idu u Skoiu.' Noka mi javt kako jo oo, Alotućilo, Niiola i Ka-| tma djoca. Neka mo izvjestt j.-su li ž.vi Aleksa, i Jlilo tJugariiiovidi iz Sevojue i Jevrem Oradarević iz Kupeljeva. Neka ae ćeić- javljaju, a aarotito Jlomčilo, jer mj se on nikako nij® javio. Važi eu avi stravo kod kućo. S poštovas njera. Vasilija Simić, ližice.

Kj 'sa O. MIIIAILU ZOTOVIĆD, žoneva. Moiim Vaa, izvjesUte Dragutma Cvijovića, bojaožiju is Užica, a on da izvjesti njegovu braću, da noo mi evi u Užicu i u »elu sa djecoin z Iravo, kao i familija Marka Nedovića. Njih mnogtji pozdravIjamo, a Vaina biagodarimo. ALlka Cvi^ jorić i Aaigeiina Bogić.-vić, Užica. Kj 183 O. JOVANU PnEMOVICD, 2eneva, za NP koln Radovića. Izvjesti me Nikola, je li živ Milo »avin brat Milovan Pejović, koji Je oti.šao sa jio. »lednjitn regnitima. Ja »am sa đjecora zdravo. Jarite ae ćešće. Vasilija Sim ć. Užice. Kj 184

O. JOVANU JOVICICD, 2eneva. Mokra 1 Va», izvjestite me, je li žir i zdrav moj zetj Jevto Savić iz Skržuti, regrut poslednje par-| tij • Zažto ću Vara hiti »aiivalaa. Nešo Milek ć, iz Zbojštico. Kj lSoj

G. MHIAILD COLICU, 2eneva. Molim Vas^ dostavite »lijedeće niome mužu Dragoljubu Dumbeloviću, trgovcu iz Arilja, vojnlku pri šlabu IV. puka, li. poziva drin. divtzije, da sam ja sa •vmia mojima u Arilju i u Pož. zi zdravo. Ncka me izvjesti ra moju braću: Sr. ćka i Mladena Perića iz Požoge, i neka »e on će.ć> javlja. Njogovog brata Milosava familija zdravo je. Ako je 1 bragoljubu potrebno novaca, nika uzme od na-| tih prijateija, a ja ću njihovnn porodicama ovamcV isplatiti. Moiim Vas, gospodine Coliću, da me o njima ćeSće izvješlarate, zašlo ću Vam biti rjećito zahvalna. Nastasija Dumheiović, Arilja. Kj 189 G. MISI TRIFUNOVICU, Nica. Molim Vas,. izrjestite me za moga sina Velizara Jeremićaj »reskog pisara, njemu javite, đa »am sa Svetom; zdravo, uovac nek pošalje. Stanka D. Jeremića,] Utice. Kj 18$ G. MISI TRIFUNOVICU, ženeva. Poštovanij kumel Molim Vaa, da mi akonto moje plate i penzij« pošaljete novaca, Jer mi je rrlo potrebno. Ja •am sa djecom zdravo Vaii au kod kuće takodja ■ilravo. S poštovauiein kliieva Knunana Jovauoi rića. Uiice. Kj 183