Београдске новине

f Strana 2. moru pred jedno pola godine usrećile Srbiju, u mjesto stvarnije pomoći. Više tragikomlčniji utisak u ovom političkom pelivanstvu učinilo je naprotiv imenovanje zapovjed. srp. solunske vojske generala Mišića za vojvodu. Očevidno je ovo povišenje ranga djelo prijestolona6ljednika Aleksandra, koji ga je time htio odlikovati po svoj prilici za zasluge, koje je ovaj stekao za sporazumne sile time, što iskrvavijuje na m«ćedonskitn bojištima i posljednje ostatke srpske muževne snage, koja je još sposobna za oružje. Nijesu naime htjele da prestanu tužbe, šio general Sarrail malobrojnu srpsku vojskn uvijek poncvno upotrebljuje kod najtežih preduzeća u prvom borbeuom redu. Čini 6e, da su Srbi tek posijednjih mjeseci povučeni u rezcrvne položaje. Svijet bi se mogao tome da smije, da to nije vrlo žalosno, kad se pomišlja na onaj bijedni narod, koji je ovako strašno upropašćen od srazinjerno maloga broja ne.savjesnlh političkih pustolova 1

Amerikii I trediinje s'ssti. Njeinački brodovi u Americi. (Naročiti brzojav. „Bcogrudakih Novina“). Rotterđam, 26. februara. iz Ncw-Yorka javlja „Daily Telegraph“: Odnosi izmedju AmerLke i Njemačke su još nepromijenjeiii. Obrt bi moglo izazvati namjera, o kojoj se sad u Washingtonu riješava, naime, da se njemački brodovi, ko,i su u Americi internirani, naoružaju kao pomoćne lcrstarice. Kongresu će se podnijeti pređlog, \ kojim će se predsjednik opunomoćiti, da ; se prema potrebi njemački brodovi, koji i se u Americi nalaze mogu zaplijeniti. U j samoj stvari do sad u tom pravcu nisu pređuzeti nikakvi koraci. Iz Washingtona je saopšleno brodarima, da viada ne će imati ništa protivu na.oružavanja trgovin* skib brodova, ako bi brodari to izvršiii na svoj račun. Aii je predsjednik društva Franklin izjavio, da on, pošto nerna topova, ne može brođove pustiti. On je još nagiasio, da se viađa mora starati o zaštiti brodova američkih brodarskih lini;a. U Washingtonu se donošenje konačne odluke odlaže i govori se, da se mora sačekati, šta će Wiison u svome govoru u senatu izjaviti. Američka ratna mornarica' (Naročiti brzojav „Beograd.kih Noviua"). Stuttgart, 26. febniara. Korespondencija „Kosmos’ piše: Raiiia morTiarica Sjedlnjenih Država jesie posiije engleske i njemačke t r eća na svijetu. U ovaj čas broji američka fiota 37 gotovih linijskih brodova j (meaju njima 14 drednota i 4 potpuno zas arjeiih ratnih ladia), 4 obalne okJopnjače, 14 oklopijenih krstaricu tod toga jedna zastarjela), 9 zaštlćenih krstat'caj, 21 nezaštićenu krstartv-u starijeg tipa, 9 topovnjača bez znatae borbcne vnjcdnosti, 66 većih i 17 m;m :h tc; pcdnjača, 44 podinoraice (medju njir.ta oko 25 modernih). Dalje raspolažz motnarica sa većlm brojem poriu-i'iiih hrodova, kao sprovodniti brodova za torpednjače, brodova, k <jt služc zs baze pomorskim letilicama, brodova za ugaij, gorivo. ulje, živo'.ne namtruce, municiju i pioveće rataonice. Ameiička ratna flota nema jakih bcr'rctuii krstarica; naprotiv ra;pn!a žc sa ptlHčno dob'a organizo.ar-m podinornićkom odb.anbenoin slurhom pcnioću brzih motorniii čamca, kojih je posnednjih godina izgradjen veći bro? K ;0 najteži topovi nalaze se na ve!i • kiu. latimn trodovima brzometn toPjv! od a5.6 i 30.5 centimetara sistema „Betklehcm Steel Company“. Karaktaristika američkih ratnili broui.va jesu visoke mrežastc ok.Ict.ne kule. jedna konstrukcija, za koju kažu, da ''cjaćava otpornu snagu proii/ artiijeriiske vatre. J 10 državnih 1 8 privatnih brodogiadilišta (medju njitna 8, od tosno 7 na ailanskom okeanu), kao i u r t?ni;n vclik-m radionicama nalaze ametlčki ralni brodovi snažne oslone tačio. Ainerika uredjuje svoj generalštab. (Naročltl brzojav „Beogradsklh Novlna'.) Berlin, 25. februara. Vijesti, koje su iz Amerike stigle u Kopenhagen javljaju, da se nmerički ministar vojni Baker savjetovao sa predsjednikom Wiisonom o ured enju američkog generaištaba. Posiije savjetovanja iz avio je Baker, da će o tome l'redjenju podnijeti kongresu predlog. Wilson će predlog potpomoći. Hsojranitcn! podmornifK! rat. Potopljeno šest bolandskih brodova. V'elika uzrujanost. (Naročitl brzojav ..Beoizradsklb Novlna M .) Haag, 24. februara. Stigla je vijest, da su torpedovani holandski brcdovi „Cemland" l ,,Gaasterland" holantlskog Lloyda, brodovi „Ba.idoeng" l ,,Jakatra“ Rotterdamskog Lloyda, brodovl ,,Zaandyk‘‘ I ,,Noordyk“ holanske američke linije, svi u blizini ostrva Scilly. Sudblna posade je nepoznata. Pomenutl brodovl su bili u službi viade i na putu za Ameriku i nazad. I ako listovi ovu vijest donose ?bog kratkoće vremena bez kotnentara, ipak je ovaj dogadjaj predmet fclvog razgovora po ulicama.

27. februara 1917.

Beograđ&ke Novlne

Rotterdam, 24. februara. Holandsko ministarstvo dobilo je potvrdu vijesti, da je u blizinl ostrva Scilly torpedovano šest holandskih brodova. Potapljanje izvršeno je 22. februara it 5 sati po podne. Ministar se odmah obavjeslio o sudbini posade. Hoiandska američka linija je dobila saopštenje, da je posada brodova ,,Noordy“ i ,,Zaandyk“ spašena i da je iskrcana na ostrvima Scilly. Po drugoj vijesti se 200 iica od 6 potopljenili brodova iskrcalo u Kensancl. Haag, 24. februara. Prema izvještaju „Rotterdanisclicn Courant“ ukupna tonaža šest potopljenih holandskih brodova je iznosila 25.000 tona. Brodovi su dijelomično bili natovajeni žitorn za liolandsku vladu. Po posljednjitn v'jcstima je posada spašeua. N j c ni ač k o ž-aljenj e. (Nargčiti brzojav »Beogradskih Noviu*«/, Berlin, 24. februara. Koliko jc potapijanje itoiandskili brodova dogadjaj za žaljenje, van Sv'ake je sumnje, da će njemačka vlađa učinili sve što niože, da se ta stvar riješi na zadovoljavajuči način, jer je Njemačka 1 ranije u sličnom siučaju pokazala najr'Olju volju da holandskoj vladi izadje u susret. Pctapijauje francuskc pomoćne krstarice „Athos ' u sr&dozetnROin moru. (Naročiti brzojav „Beograd kih Novina"). Ženeva, 24. februara. Francuska krsturica „Athos" koju je juče potopial jedna njemačka podmornica, po jcdnoj pariskoj vijesti lyonskih iistova je bila poslata u isločnu Aziju, 1a odtmde prenese veći dio senegalskih strijeiaca i jedno veće cdjeJjenje radnika na francuski front. Uprkos opreznom stražarenju je ipait brod potopljen u blizini M a 11 e. Mornarska uprava ne saopštava broj Časnika i Ijuđstva, koji se na brodu nalazio. Samo se porodice izvještavaju o poginuiim i ranjenlm. Rotterdam, 24. februara. Francusko ministarstvo rnornarice saopštava, da je u sredozetnnom moru torpedovan pošianski parobrod ,,Athos“ (12.000 tona), koji je prenosio za Fraticusku senegalske strijelce i koionijaine raduike. Spašeno je 1459 ljudi. Njemačka kritika novih engleskih mjera. Kb. Berlin, 26. februara’. \Vollfov ured ističe velike neza- i konistosti i nasiije engleske najnovUe i naredbe, koja neutralima ne doz/obava da medjusobno saobraćaju morskom zo.tom koji im je Njemačka ostaviia kao potpuno bezopasnu, nego zahtjevž cia se ta. saobraćaj vrši samo iz.askom iz englcskog pristaništa, čitne je iieutralna ciovidba i neutraini saotracaj iii umrt» ijen ili mora biti izložen opasnosti picvidbom preko zabranjetie zone. Wch;ov ured završuje; Tinie se Engleska izjednačuje sa razbojnikom, koji s revolverom u ruci dovikuje putniku: uovac ili život! Samo ie jedna ra/'ika izmedju obojice: EnglesKa lte traii jedno ili đrugo, ncgo oboje. Potopijeni brodovl. Kb. Berlin, 26. februara. Iz Parisa se javlja, da je potopljen žvedski parobrod „Manningham* 1986 tona, tako isto i francuski brodić ,,St. Sauvairs" 186 tona, Nastradao brod. Kb. Ženeva 26, febrtiara. Pariski listovi javljaju iz Le Havre: Zbog guste magle nasjeo jeengleski poštanski parobrod „Nordwestern M i 11 e r* 6600 tona, i norveški parobrod „S n e t o p e n“.

fiustro-USarsKEL N a dYojvoda Maks u Sofljl. Kb. Soiija, 26. februartri Zvanično se javlja: Njegovo c. i k. visočanstvo nadvojvoda Maks, u pratnji princa Kirila, prispjeo le u 5 satl po poune it kraljev dvor, gdje ga >c na stepenicama dočekaia veiika krdfjeva voinička i gradjanska svita. Na zamŠeiku aiepenica je dočekao kralj Ferdinand svoga gosta 1 otpratio ga u odaje. U 7 satf u veče izvršeno ie svećauo notificiranje stupanja na prijesto. Nadvojvoda Maks je, u pratnjl svoje prmnje l liciina pridatih mu na službti. došao u prestonu dvoranu, gdje ie notitikacija izvršena. KraJj Ferdinand imao )C na sebl bugarsko maržaisko odijelo f znake reda zlatnog runa. D rlnc Kiril i ministar predsjednik Radoslavov prisustvcvali su činu. Poslije govora nadvojvodinog I odgovora kralh Ferd.nando, u kome je naročito istakao vojničku vjemost Bugarske prema monarhiji, kralj Je llčno kratkim govorom predao nadvojvodl znake reda Kirlla i Metoda. Notifikaciji je slijedio porodlčni ručak u kraljevom dvoru.

Smrtan siučaj a vlsokoj arlstokracijl. Kb. Prag, 26. februara. Umvla je supruga Zdenka pl. L o bk o v i t i a. Razmjena InvalidiiLh zarobljenika izmedju Srbije 1 Austro-Ugarske. Kako smo u svoje vrijeme javili, zaključen je izmedju austro-ugarske i srpeke vtede sporazum o razmjeni obostranih ktvalidnih zarobljenika. Kako vidimo iz bečkili listova, već je stigao u Feldkirclt na tirolsko-švajcarskoj granigi prvi transport sa invaiidnim austro-ugarskim zarobljenicima, koji se sada puštaju kučama.

Eorbe u fiatetfsniji. Napadi središnjih vlasti na ci a čedonski front. (Naročiti b zojav „Beogradskili Novina“). Lugano, 26. febraarj. „Sccolo" donosi jedno pisina svoga soiunskog dopisnika, u kome se veli, kako se istina govori o preustoječoj menzivi središnjili vlasti proiivu niaćcdonskog fronta, ali da je ta predpomavka iz raznih uzroka nevjerovatna. Sve svoje trupe tredišnje vlasti inoraju držati u pripremi za odiućne borbo uu zapađu i istoku, stoga one nečc, moći sebi dozvoliti i taj iaskoš, da ?e pozabave na jednom sporednorn bojiš'.ti. Ipak je istočna vojska čctvornog sporazuma i sjrremna i dorasla za svc mogućnosti.

ifaSIId. Pozno kajanje. (Naročiti bizojav „Bcogradskih' Novina") Beč, 26. februara. Sa taiijanske granice pišu „Politische Korrespondenz*: „Avanti* je donio jedno značajno saopštenje, u kome se veli, da jeSalandra u krugu svojih prijatelja izjavio, da on nebi dopusrio da dodje do rata, da se nije, kao i svi drngi, prevario o vremenu njegovog trajanja i odnosno teških žrtava, koje on iziskuje. Mislilo se, da će Salandra pohitati da to saopštenje oprovrgne, ali se to nije dogodilo. Istina je štampa ratne stranke to tvrujen,e „Avanti’-jevo odbila vrlo žučnim riječima, ali to nije bilo u stanju, da zamjeni tzostaio oprovrgavanje samog Salaridre. •' iz ove uzdržljtvosfi Salandrine izvodi se zaključak, da se On bar u smislu gornjeg saopštenja „Avanti*-evog tnorao izraziti o stupanju u rat. Tarrko. Opet pitanje o latinicl. Kb. Carigrad, 26. februara. U jednotn razgevoru razložio je potpredsjedmk kotnore-.: Đ 1 a k i d-b e j nužriost neođložnog uvodjenja latinice kao jedinog pomoćMog sredstva za radikainu reiormu turskog jezika.

Eorte na Mpad«. Voini Izasianici i predstavnici šia.npe otputov a li na zapadnl front četvornog sporazuura. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“) Lugano, 24. februara. Prenia Jednom brzojavu mtlanskih listova iz P a r i s a, u četvr'ak su otputovali strani vojni izaslanici iz Parisa na front. I neutralni dopisnici su otputovali u glavni stan. Zapaljeni francuskl vazaušni brod, Kb. B e r 1 i n, 26. iebruara. Wolfov ured javlja: Noću 24. t. m. našom obrambenom vatrom je zapaljen jedan francuski vazdušni brod, koji je sav u plamenu pao na zemlju kod Welferdinga, zapadno od Saargemunde, Priiikom sudara sa zemijom ekspiodirala je municija, koja se nalazila na brodu. Poginula je ukupna posada od 14 ljudi. Po pojedinim dobro održanim ostacima vazdušnog broda mogu se dobro raspoznati po^edinosti n,egove konstrukcije.

Crnđ l cKoilto. Bogosluženje prve nedjelje Velikoga post a u beogradskim prav. crkvama. U srijedu sv. liturgija predjeosvećenih darova u 10 sati prije podne. U petak u 7 ipo sati prijepodne počinje jutrenja a zatim sv. liturgija predjeosvećenih darova na kojoj će se pričestiti učenici osnovnih škola i mala djeca. U subotu Teodorovu u 7ipo sati prije podne počinje jutrenja a zatim sv. liturgija Zlatoustova na kojoj će se pričestiti učenici gimnazije i stari i slabi hrišćani. U nedjelju pravoslavlja jutrenje u 7 a sv. liturgija Vasilijeva u 8 i po sati prije podne na kojoj će se pričešćivati hrišćani. lspovjest će se vršiti pri svakoj crkvi u petak I subotu poslije večemja, u ne-

Utorak djeiju izmedju jutrenja i liturgije kada svi hrišćani-pričesnici mogu i treba da se ispovijede. Priiog. Austro-ugarskom udruženju za potpomaganje stigli su posljednjih dana ovi prilozi: Od ekspoziture Ugarske kreditne banke K 500, od ekspoziture Engieskoaustrijske banke K 300, od ekspoziture „Wiener Benkvereina" K 300 i od eksE oziture austro-ugarske banke K 200. fdruženje i ovim putem izražava svoju zahvalnost priioženicima. Njeinačko-austro-ugarska ccntrala za zaštitu povjerilaca. U vezi sa izvršenom likvidacijom moratorijuma preporučuje se svima srpskim trgovcima, tla se u viastštom interesu obrate gorcspoinenutoj centrali, Knez Mihajiova ui. 49, radi prijateljskog sporazuma sa svojim njemačklm i austno-ugarskim povjeriocima. Ceotrala po ovim stvarima interveniše besplatno za dužnika. Stedite sa električnom strujom. C. i k. vojnogradjevinskoodjeKvenje iziialo je ovo saojjštenje: Teškoće oko nabavke materijala, kao uglja, ulja iid. koje sti svakiin danom sve više za proizvodnju eicktrične struje potrcbtii n alažu krajnju štednju u trošenju električne struje. S toga se razloga pozivaju svi potrošači c. I k. električne fabrike u Beogradu, đa svoju potrošnju u eelektrično* struji ograniče na bezuslovno n aj po tre b n ij u m|erti. Prije svega zabranjuje se svaka vrsta reklamnog osvjetljavanja, pretjcranog osvjetljavanja izIoga i trgovinskih iokaia kao nepotrebna raskoš. No i u privatnim stanovima ima da izosiane svako luksuzno osvjetijenje, pa za to u tim privatnim stanovima ima u svrhu osvjetljcnja da gore sijalice u onim so bama, gdje je do toga časa bezuslovno nužno. Ko se ne bude priđržavao ovoga poziva na štcdnju, toine će se kazne radi oduzcti stru j a (veza). Otvaranje još jednog parnog kupatila. Gradjevinsko odjeljenje glavne vojne gnbernije u Srbiji odobriio je, da se u parnom kupatilu, koje se nalazi u Carigradskoj ulici br. 27, a o kome se stara opština građa Beograda, može kupati i gradjansko stanovništvo grada Beograda. Kupanje za civilno gradjanstvo dopušteno je tri puta sedraično i to: ponedjeljkom, srijedom i petkom. Ova tri dana svako prije podne mogu se kupatl muška gradjanska lica, a poslije podne ženska gradjanska lica. Cijene kupanja ođredjene su i to: kupanje pod tuševima za jedno lice staje 20 helera, a kupanje u kadi po jednom licu staje 80 helera. Kupanje za gradjansko stanovništvo dozvoijeno je od pctka 2. inarta ove godine. ,,Muftaš“ i nasrtfjivac. U gostionici u Makedoiiskoj lilici br. 10. pojavio se neki ćovjtk, koji se dao uslužitt ;clom 1 pićem u vnjeJn sti od više kruna, a kad je treo .o Ja plati, postao je grub. Prizvana patroia c. i k. voju ig redoistva povela ga Je sobom. Aii prilikom njegovog s; ruvodjenja red.erstvem m zapovjec'..iišt .-u, ovaj iznenada udari sprovodniki pesnicom u de*no oko ' pobjegne. Sorovodnik je za njim ispalio pusku, ali ga nije pOfcOdio No u brzo Je ovaj nasrtijivi .,n-uftaš“ uhvaćen i pređat vlasii. Ovaj .‘.'učaj neka posluži za opoi.ienu, da će i.oiicijski organi u ovakim slučajevima t u buduće upotrebi.avati oružje. Javna prodaja. Po odluci starateljskog suda, iziožiće se javnoj prodaji zaostavština pok. Anke Dukić na dan 14. marta 1917. u njenome stanu u ulici K o n d i n o j br. 10. Prodaja će početi u9 sati prije podne. Pozivaju se kupci, da na ovu prodaju dodju. Junak iz Llke u Palancl. Pišu nam fz Palanke: Prošle je sedmice bio ovdje poznati rvač i atleta Marijan Matijević — „junak iz Like“. Nije to po sebi ništa osobito, jer Marijana je vidjeti ča3 ovdje ćas ondje, po svim mjestima u unutrašnjosti. Sad dodje da daje svoje predstave, sad opet da pazari. Takva ga sreća dovela i u Palanku, gdje ga već poznaje svako malo dijete, sa svakim se pozdravlja i pita za zdravlje. Poznaje ga dakle svako, ali ga niko ovdje nije vidio, koliko on može da pojede. Poslije obilnog doručka i ručka, os etio Marijan glad, kupio sebi dva pečena jagnjeća buta u težini od tri ki!e i sve pojeo zajedno sakostima. Mnogi ga od gostiju — osobito žene nijesu mogle da gledaju, kako pod njegovim krutim zubima pucaju i lome se kosti, pa se razbjegoše. Ali Marijan se smije i nastavlja sigumo najprijatniju tačku svoga programa. Veiika opasua kradla u Sniederevu. Prije kratkng vremena izvršemr }e u Smederevu kod tamošnjeg paroha velika opasna kradja, čija vrijednos'l u novcu, vrijedećim papiriina i uložiiim kniižicama iznosi oko 25.000 krunti. Jednoni od beogradskog c. i k. vojnog redarstvenog zapovjedništva isposlaton: detektivu već je pošlo za rukom, da protiv učinilaca prikupi toliko dokazu. da se moglo pristupiti njih(,woin uapšenju.

Broj 66. Prenos bolesnfk*. t Kola c. J k. vojnog redarstva, koja služe za prenos ranjenika I bolesnika, upotrebljena su 23. o. mj. u dva razna slucaja. Dostavijenl zbog zabranjenog Izbac!v a nja smetllšta. Bora Dimitrijević i Mileva Stojanović dostavljeni su zapovjedniitvu c. I k. redarstva zbog bacanja dRibretfi na nedozvoljeno mjesto. Uapšen zbog falsiflkovanja isprave. c Aieksa Gajić iz Pecke uapšen je 1 predat c. i k. vojnom redarstvu, što je falsiiikovao Jednu ispravu odnoscćti se na uvoz sijena. Lopov na tavanu. 19. o. mj. oko 9 sati pronašla su dva rejonska stražara na tavami jedne kuće nekog M. S. i uapsila ga. Pr'. IspJtu kod zapovjedništva c. i k. redarstva brzo se pokazalo, da uapšenl spada u red prilično opasnih lopova korne kao da nijesu nepoznate izvršene opasnc kradje u kući Jugovfćeve ul. br. 10, i u kući na Terazijarna br. 14. Kod lopo\ r a nadjene su razne strari u vriJednosu od više stotina kruna, k:.je su jamačno sve potekle od kradje. Protiv njega je povedena krivična istraga. Uajršeni zbog pijanstva. Zbog pijanstva su pi'edati č. I k. redarstvenom zapovjedništvu i pritvoreni: loca Tomić, Miloš Miatić f Karfo Folger. Pritvoren kradijivac. 24. o. mj. pritvoren je zbog raznil; ukradenih stvari u vrijednosti od 16 kruna Milutin Goijić sa stanom u ?!*.matovačkoj ul. br. 63. Zapalien ditnnjak. 24 o. mj. zapalio se dimnjak prf postrojenju žeJjezničke stanice. Brzo prizvani vatrogasci c. i k. redarstva savladali su požar za kratko vrijeme. Hirodna pr!»i Sncbdleuunje asUem. Jedno od najvažnijih privrednili pitanjauovome ratu U ratu vrijedi ugaij kao i barut. U gvim se zemljama naprežu, da ugljene rudnike iskoriste što je više moguće da dobiveno gonvo što brže ciopreme do mjesta potroška i da tako zadovo! ; e poirebe prijateijskih i neutralnih država. No uprkos najvećein razvijanju sila, ipak je ugijen rijedak — snajxljevan;e se pućanstva saruo u ogTarnć«noi mjeri ofcavija, a proizvodnja i upoiTeba podvrgrvuta je svagdje najzamašnij-em uplivu dr^ave. Da je Engles k a preuzela u državnu upravu sve ugJjene rudnike, to je tako znak vrenvena kako i« to prije dvije godine bilo uvcdjenje opšte wjne obaveze, jer u zesnlji, koja je dosada biia središte najslobodni.eg neograničenog' đjeiovanja pr.vrednih siia, sađa gospoduje drzava najve&>m industrijom zemlje i to jedino i isključšvo g obzirom na ratne ciljeve. U engieskim se ugijenim rudnicima dobija malo ne polovina s\e evropske pruizvotuije ugijena, no ipak se u ratu ikje mogia povećati proizvodnja ugijena, vee je ćak šta više znatno zaostaia iza ra.iksiicaina rani ih godina, te spaia sa 292 na 235 nubjuna trona. U drugu *e pak ruku povisiia potrcba ugijena. Ogromna je ratna momarica neprestance ,,pođ parom“, za otpravljanje četa i materijala, iznajmljene trgovačke ladje moraju se neprestano ložiti, nova, tek nastaia industrija municije izisnuje ogromne koll čine goriva, a morem se otpremaiu daieko veoe količine ugl;ena, nego li u tuimo doba za saveznike, koji upravo oskudjevaju u ugljenu. Fotimornićki rat će po svoj priiid ograničiti i izvoz ugijena, jer brodovi s ugljenom neće već radi opasnosti na putu napuštati pnstaništa i osobito pošiijke neu traldma izostaće mak) ne sasviin. Nu uza s\ c to moraće Engteska sa svojim ugljenom vješto raspolagati, da uzdrži produkdju za rat piotiebne robe na dosadašnjoj visini. Pomaganje ugljemh rudnika za vrijeme rata imak> bi engieskoj vladi osigurati onaj upliv na ugljene rudnike, koji vlade u monaritiji i u Njemaćkoj već od početka ra ta unadu uslijed ratnih zakona i sporazuma sa vlasnidma ugijenika. No ta su ograničenja tamo zjiatno veća, jer je u Engleskoj sama država preduzela poslovanie i sama uredjuje razdiobu ugljena. Posjedr.id će Ugljetiih rudnika, eksploatisanili u državnoj režiji pnrnat. svoju rentu, no m samo poslovanje neće se smjeti miješati. Država če prije svega urediti kako se ima ugijen upo trijebiti, ko će sve dobiti ugljen, koje su količine ugljena ođredjene za rat, a lcoje za privatnu industriju. Nadalje će odrediti d jenu i platc radnika, naćin produkdje i otpravijanja. Da li će još uspjeti izdašno povećanje produkdje, to će zavisiti od mo ći i siie, kojom će moći izafi u susret rad nioma rudnika. Do sada su sva ta nasto janja naišla na jednu smetnju: na zakonom odredjeno radno vrijeme od osam sati, od kojeg rudori nikalto nsee odustaii. Uslijed te državne uprave dolaze na neki naein i rudari u ugljenim majdanima u Engieskoj pod vojničku stegu, pa će se vidjcti, da U će vlada moći u dvo izvanred no vrijeme postići proširenje radnog \Temena. Ni produkaja Njemaćkejošne stoji na potpunoj visini mirnih vrenrena, jer su l od rudara innogobrojni mladji radnict pod