Београдске новине

27. februara 1917.

Beogra'đske Novlne

Ufotelr

. n i _

Strana 3.',

Broj 56.

Oružjem, a zamjenjuju ih zaroblenid i ženc samo u ncđovoljnoj mjcri. U godinl je 1916. iznešcno kojih 175 milijuna tona kaMienog uglja, dakle 90 na sto mirnodopske proizvodn.e, a mrkog je uglja dobijeno 90 milijiuia tona. Uprkos svemu toine ipak se ne može potreba domaće privrede u svako iloba i potpuno zadovoljiti. Za o\e jc ljute zime trpilo sianovništ\-o građova od studeni, a ogvanieenja željeznica i dnrnislcili žeijeznica, grijanje i rasvjete u gradovima upravo su potekla iz Njemačke, gdje su dodušc lnrtogobrojnije već ranije proveđena i stoga b-ila blaža nego drugdje. U mini se računalo, da samoj Njeniaćkoj treba 157 milijuna tona kamenog ugija, to je 30 na sto proizvodnje. Naravno da je u ratu vlastita potreba njemačke privrede znatno porasia. Zeljeznice iniaju da neprestanca otpremaju čefc i materijal, i s toga trcbaju znatno višc ugljena. Induslrije, koje rađe za rat, tvornice topova, oružja i munieijc, livnice i fabrike mašina i razna druga preduzeća neprestano troše ogromnu količiim uglja, jer rade punom parom dauju i noću. Isto se tako moraju, makar samo i za nuždu novo zaposjednuta pocfničja, koja nemaju goriva, snabđjeti ugljenom. U ratu se doduše izvoz njemačkog ugija znatno umanjio i snabdjevanje u Austro-Ugarskoj trpi uslijed nedovoljnog dovoza šleskog ugljena. U dnigu niku mora Njemačka sada radi pooštrenja pođmorničkog rata zaista neutralne zemlje odšletiti z.a izostali engleski ugalj i u Uolandiju, Dansku, Norvešku švedsku i Svajcarsku poslati svaki mjesec skoro d'»a milijuna tona uglja. Za ugljcn, koji se otpravlja u inostranst\o, uzimaju se U zamjenu životne namirnioe i valute za plaeanje druge robe. Pokriće potrebe u Mglju u neku je niku preaitno preauzeta obveza radi poćlmomičke blokađc i važno političko sredstvo. još teže nego li u Njemačkoj ukaaije nam se pitanje opskrbe ugljenoni u AustroUgarskoj monariiiji. Za domaću potrebu morala je ona već u miru Idobavljuti kameni ugalj iz Oomje šleske i to prosječno na godinu trinajest milijuna tona, dok je svake godine slala iz ćeške u Saksonsku i Bavarsku sedam milijuna tona mrkog ug!ja. Pruski ugljenl rndnici dostavljaju monarhiji aarno četvrti dio rantjih količina, izvoz se pak mrkog uglja mogao sajno neznatno sniziti, jer te vrste iniaju u Njemačkoj svoju prirodnu pijacu, a osim toga se kod laiće i ne rnogu upotrebiti za sve or.e svrlie, za koje služi kameni ugalj. S toga se već na prvi pogieđ ukazuje manjak od 6—8 milijuna tona, koji se ni od kuda ne može popir.iiti, titn više, što je vlastita prodttkcija monarhije tek posljednje godine nešto podignuta nad visinom posijednjih mirnodopskih godina. Nu uprkos tomc, da neke iudustrije slabije rade, a brodarstvo zastaje, potreba je ugijena bez sumnje, a iz fsiih razioga kao i u Njemačkoj, mnogo veća nego prije. Maio po mato proveđenom žtednjom potroška moglo bi se ipak i sa sadanjim zaliiiama vigljena izaći, no samo onda, ako podje za rukom da se ugalj otpremi što brže od ugljenog nidnika do mjesta potrebe. Pitanje je ugijena u prvom retiu pitanje transportnih sredstava, a pstboljšanje u snabđjevanju vclikih gradova zavisi od umanjenja transportnih teškoća. Zeljeznice £ii usiijed forsiranog voznog saobraćaja mnogo brže istrošile kola i lokomotive, ve : Jiki je dio tih podvoznih sredstava nepre6tano na popravd, a innogo se toga moralo kao neupotrebijivo izbaciii. U drugu se pak ruku nove porudžbine i održavanje samo polagano izvodi, jer su tvomice vagona pretrpiuie narudžbinama i ne mogu povisiti rodukciju. Privremeno pooštrenje nepri ka u snabdjevanju veiikih gradova, donekle je prouzročeno i dugom, neobično ljutom ziinoin. Prodje li i to, lakše će se nužni 1 dovozi moči izvesti. Industrija naprotiv mo- 1 raće se još dugo boriti sa nestašicom u ! gljena. Izglasan zajam grad^ Beča. Na onomadašnjoj sjednlci bečkog opštinskog oelbora primljena je od podnešenih ponuda za zajain od 250 jnilijuna kruna jednoglasno ponuda bankarske konzorcije, kojoj je na čelu „Uinderbanka". Ruski zajam u Japauu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"). Stockholm, 24. februara. Rusija je u Japanu zaključila zaJani od 250 milijona po 5 i pol posto, a osim toga još pozajmicu od 10 mUijuna radi isplate interesa za ranije zajmove. Zabraua izvoza gradjcvinskog maierljaia iz Danske. Iz Kopenhagena javljaju, da Je đanska viada zabranila izvoz cigaIja, crljepova 1 gvozdenlh podupirača za gradjevine. C ■- -L eozne iijesti. CL'VAJTE SE KOZMETIKE! Napast. -- Samo jedna kap. — S\Iietla koža I ružičasto Uce. — „Vrhu. out" Ijepote. — Žalostan svršetak. I'onajprije svaka dama, kad ju jprvi put nagovori njena „[riserka", da maio oboji kosu, — osjeti neku vrsm griže savjestl, premda Je potrebna tdmo kapljica „čudotvornog sredscvj" „Denne*', a da joj kosa dobije svljetll)u l( ju. Narokon se savjest laguno umlrl. ]er moda Je moda. a moda savlaftuje sve smetnje, a smiješno bi bilo

očel.ivati, da će priroda načhiiti Izuze ak l čudo, da će kestenjasta kora zadobiti sjajni ton bronce. Prije se lo postizalo sa malo vodenog superoxyda, ali to je bilo škodljivo (kako se tek pukazalc poslije dugotrajne prakse>, j.a ]e tiebalo pronači uspješniji i boljl preparat. I friserka preporučuje retor' skom riječitošću svoj preparat: „Ali, mito.vtiva, ..llernia" ncma nikakviii loših posljedica. A najzad moderna gospcd’a ne može više ui da se pojavi >a tainnom kestenjavom kosom. To Izgleda s lašno nemoderno!" I tako friseurka i'.ostaje Mefisto. Itprvo se taj predlog odbija sa opravdanim ogorčenjem. Ta ni suprug ne i.’pl bojadisanu kusu! Doduše oa je sad na bojištu pa ueće ništa o torne sazn-;>; ... I tad se nehotice bolje i osmatraju druge žene. Lijepa gospodja X., koju svi ljudi drže za osobito ,,chic“ i ,,mondaine“ zbog toga što njena kosa \ee odavno imade neki primamljivi sjai. 'J ako se maio po malo dogodi. da se 'K mi prvl korak pripomoći nacavnoj I;epoti. No uspjch uvijek nc zadovoljava. Zene sa tarnno kestenjavom kosom imaju većinoin i tamni teint, koji tie hannonira sa novom svjetlom bojom kose. Oštro, zavidno žensko oko, koje sve do sitniea ispituje, pronašlo je, da sve viasnice kosc sa svijetlom kosom bronzane boje imaju ružičast teint, a one sa bojedisanotn . . .? A.Ii dobra prijaieijica, gospodjica iz trgovine sa pariumima zna 1 tome pomoći, pa ćc spremno odati tajnu „potpuno neškođIjivih“ preparata, pomoću kojih se može zadobiti čist i nježan ružičast teint. k.olebajući započinje prvi pokušaj. I opet grižnje savjesti i piianje: ,,Ah, ako to inoj suprug sazna?“ AII gospodin suprug je negdje na bojišut, najrad njemu nije tako rdjavo, on je zapovjednik kakve municijone kolone, iii nečega sličnoga, dakle izvan opataiosti je, pa dobra ženica nema d.uve brige, nego da ga poljepšana 1 uijepšana dočeka na povratau. Najznd svaki pogied u ogieđalo, nov je i očit đokaz, da se nešio mora preciuzetf, da dodju u sklad kosa i lice. I tako se naša darna davno več naučila i na ,,Henrxu“ i ,,rouge“ i razne pudere. Na toiletnom stoliću več se nalazi ,križu!ja“ za usnice, ugljen za obrve, a nešto bolje je sakrivena flašica sa kapljicama beilađonne, a potna’o se sa kojekakvim Čupercitna popunjuje vlastita kosa. Najzađ kod svega toga ne izostaju ni posijeđice. Sa zadovoljstvorn može dama da konstatuje, da sad u većoj mjeri priviači pažnm na se, nego li prije. Ona to pripisuje svojoj „skupoj" ijepoti, a pri tome ne opaža, da se jednoj dami, koja sa svim sredstvima izražava želja, da bude lijepa, — da joj se lijepota lakovjernije priznaje, nego ii ženi, koja svoje draži srnatra kao potpunu prirodnu stvar. Kad pak spoljašnost našu đamu toiiko rauke i truda stoji, tad je jasno, da ona mora i poželiti, (la se nekome svidja. A kad je pak viastiti suprug tako dugo na bojištu, mora postepeno pomišijati na zamjenu i promjenu. Najzađ i to je„red“ kod „monđene žene“. Samo što tih gospodja nije prije toiiko bilo, koiiko sađa, a da radi toga nije bilo niti razvoda braka, koliko sada. i sve to počne sa kapijicora „Henne“ ili čega siičnog. Stoga, čuvajte se kozmetike I LOVCl SLONOVA. K a ko diviji Bugarasi ubijaju sloua. Bugarasi su jedno nubisko p’eme u gornjoj obiasti Nila. Oni su veoma ratoborni, i žive nomađskim životom kao stočari t lovci slonova. O načinu, kako ti svirepi divljaci ubijaju slono ve, zna se izmedju ostaloga i ovo: „Vodeći najtačnijeg računa o piaycu vjetra", vodja lovaca približuje sc svojoj žrtvi, držeći u ruci jedan britak mač, ili ogromno, jakim vrhom snabdjeveno kopljc. Kako su slonovl većtnom okrenuti k vjetru, to je lovcu iako, da pridje onom mjestu životinjinom, koje se daje r.ajlakše i najopasnije obra niti. žilama stražnjih nogu. Jednim silnim potezom on tu udari svojini oružjem i s!on ie tada izgubljen bez spasa 2ile su presječene, on ne može da maknc. Sad stupaju u akciju lovci na kunjima. Oni opkole slona, razdražuju ga tako đa on svu svoju pažnju obra’t na njilt 1 okrene se k njima. Tim se opet koristi onaj vodja pa drugint ieđ nim snažnim udarcem presječe ži!e i druge stražnje noge. Sion onda mje u stanju više da se održi uspravno nego klone, našta ga lovci okruže, divljc se derući, što oni dakako nazivaju — i jevanjem. Tada nesrečna životinja ]oš Jednom pribere svu svrju snagu ! pokuša, da jednog od najbezobrazmjih dohvnti svojim najstrašmjim oružjem, suriom. AJI se divijaci drže uvijek na opr°zu; Jednim brzim skokom lovac se SKionl u slgurnost i na taj napad odgo/ara udarcem mača 111 koplja u surlu nesrećne žlvotinje, člme joj Je do pola presiječe. Sad se podigne ogroman sm fih ! dernjava., ćak I naj- lašljiviji prilazi f nastaje najsvirepija igra što se dajs zamislith Ne može. se zamisliti ni*:a •virepije, krvoiocntje! Lagano, v »edntm tako rećf perverznim oživanjem

onl ubijaju životinju produžuju Joi muke, da bi sc nastadjivali bolovinm živinčeta, koje mje u stanju da se hrani. i Konfiskovano 42.000 kg. stanine! Iz Krakova javljaju, da je u Q o r 1 i c u u Oaliciji — koje je mjesto u ovom ratu steklo svjetskoga glasa zbog velike bitke, koja se ovdje bila 2. maja 1915. godine, — na željezničkoj stanici zaplijenjeno 42.000 kilograma s 1 a n i n e, spakovane u velike sanduke. Ovu je slaninu blo pokupovao vlasnik jedne narodne kujne, pa je misiio da je prokrijomčarl za Moravsku Ostravu i da je tamo proda uz „umjerenu'* zaradu. Njemačkl zavod za Ispitivanje psihlatrife. Taj oc se zavod sioorim ofvoriti » Milnchcmi. Za ispitivanje dušcvnih bolesti i sređstava, kako đa iin se čovjek ukioni, kako da ih ubiaži i izlijcči, kralj Ludvig stavio je na raspo'ožcnje 1,700.000 maraka. Ručnim pismcm na ministra nastave kralj je ođobrio da se taj iznos upotrijebi u pomenutu svrhu, pa je izjavio svitn darovaodma svoju zahvainost. Pomoću te svote pokrenućc se ispitivački zavođ, koji će dostojno moći uz bok stajati zavodu „Cara Vi!ima“ u Dahiemu. 32. ujem a čki kongres za interiiu mc* , diciiiu. Vijećaćc u Wiesbadenu polovicom aprila. Evo giavnih prjjedmeta o kcjima će kongres raspravjjati: 1. Ishrana u ratu — iz\'ješćuju Wb. Rubner (Berlin) i F. pi. Mftller (Miinchen); 2. tjeiesni sastav kao uzrok boiesti — izvješćuju F. Krause (Berlin) 1 A. Steirer (Innsbruck); 3. rijetke infekdone bolesti, koje su se opaziie u ratu — izvješćuju Brauer, L. M. Miilier i Miilhens.

Od 1. marta počinje nova pretpiata. Umoljavamo, tia istu blagovremeno obnovite, da u đostavljanju naših novitia ne bi nastalo prekidanje. Pri obnavijanju pretpiate, upozoruje 6e na nove cene, koje su sledeće: fijesečria preiplata: u Beogredu i u kraj«vi(na zaposjednulim od c. ! Kr. ćsia za bojiiu i etapau poštu ........... K 2.a Eeogradu sa dostavoai u kućti ... , 2.50 u Hrvatskoj-Slavonijl, Bosnl-Hercegovinl 1 Daimaciji 2.60 u ostalitn krajevlma Austro-ugarske monarhije ............. „ 3.u {nostraastvu ............ . 4.50 Kod plaćanja imade se tačna adresa CitkO navesti. Kod presdivanja a naročito kod prornjene poijne pošte, nužno je, da se osim tačne nove adrssa takođje i predjašnja adresa navsde.- J ■ ■' > Administradja ,,B£QQRAD5ićlH NOVIHA“ Et. pcšta Beograd.

Ziinnitne cblaee. Objava. U smislu § 1. naredbe vojnog vrhovnog zapovjedništva od 10. aprila 1916, V. Bl. No. 10. stavljena je pod nadzor firma Rudolf i ŽigaFeldmann, trgovina sobnog namještaja, sa stanom u Beogradu, Vuka Karadžića ul. br. 8. Za nadzornika je postavljen g. Dušan S t o j a n o v i ć, Činovnik beogradslce centrale za zaštitu povjeritelja. Nadzor počinje 21. februara 1917. Upravho od eljenje c. i k. zapovjedništva mosne brane i grada Beograda, kao okružno zapovjedništvo. OBJAVA. O zabrani prenosa imovine. Preina g 1. naredbe vrhovnog zapovjednika vojske od 9. jula 1916. god. (naredbeni !ist br. 29), zabranjeno je Ljubomiru Ajdukoviću iz Beograda prer.os 1 opterećivanje (intabularijom) njegove kuće u Janjieevoj uiid br. 13. Ovo riješenje stupa na snagu 23. februara 1917. god.

PosHjgdnje brzojfivee vljssfl. I Pobjeda njemačkili torpednjača. Kb. Berlm, 26. februara. WoIffov ured javija: U noći od 25. na 26. februara prodril su dljelovl naše torpednjačke flotile pod vodstvom korvetnih kapeiana T 111 e s s en a I A1 f r e d a (Conrada) u engleski kanal dopreko Ihiije DoverC a 1 a 1 s I u cšće T h e m s e. Neprijateljskl su razarači, koj) su se u engleskom kanalu suprotstavill našoj flotlli, b 111 raspršenl; više je od njih pogodjeno I oštećeno, poslije čega su brzim odstupanjem Izbjegii daijoC borbl. Naše torpednjače nijesu pretrpjele nlkakvih gubttaka ifi oštećcnja. U ovom se području neprijatelj nije više pojavio. [)rugi Je dlo naših tcrpednjača prodro sve do North-Foijellanda I ■ Downs. a da se nlje namje-

rlo na neprijatelja. Vojnička obalna postrojenja kod North-Forellanda i grad Margata, koji leže odmah iza toga mjesta, kao I neki brodovi, koji su ondje bili usidreni; gadjani su, koliko se opazilo, sa dobrim razultatom. Naša torpednjačka flotlla nije srela ni jedan trgovački brod. I drugi se dio flotile povratio neoštečen I u potpunom broju. ... Šef admiralnog stožera mornariee- Potooljeni brođovl. - „ ~ Kb. London, 26. februara, Reuterov ured javlja: Potopljeni su dalje engleski brodovi „Falcon’* 1 ,,Iser“. Kb. Lugano, 26. februara. Prema jednoj statistici o trgovačkim brodovima, kojc su potopiie podmovnice, a čiji brojevi poprečno daieko zaostaju za bečkim i berlinskim podacima, izjavljuje mornarski stručnjak „Corriere della Sera“, da Je u prvili 20 dana februara potopijeno 187 parnih brođova i jedreniaka sa ukupno 345.200 tona zapremine. Taj stručniak medjutlm dopušta, da su stvarne podloge za njegov račun nesigurne, te da se kod ocjenjivanja djelovanja neograničenog podmoričkog rata mora uvažiti okolnost, da jedan dio neutralnih brodova uopšte više poslije objavljenog neograničencg podmoruičkog rata nije napuštao svojih pristaništa. Torpediranje ,,Athosa“. (Naročiti brzojav „Beogradskiii Novina"). Ženeva, 26. februara. Torpediranje je parnog broda „Athosa” izazvalo u Francuskoj veliko uzbudjenje. Ovaj je brod bila najljcpša ladja „Messagieres Maritinnes“. Potopljenje je uslijediLo 17. februara u biizinl ostrva Malte. Engleska želva. (Naroliti brzojav »Beogradskih Novinay. Rottordam. 26. februara. Javijaju iz Londona: ,,Daily Mail“ označuje izgiede za englesku žetvu kao vrlo nepovoljne. Vrijeme je od oktobra do decembra bilo vrlo vlažno, dok je mraz u Januara i februara r apriječio gotovo svaki poijski rad; kraj toga su seljaci l poljoprivrednicl biil vrlo površni. Ove su okolnosti gotovo ravne nacijonalnom samoubijstvu. Podjarmijivanje Grčke. i (Naroćiti brzojav »Beogradslcih Noviaa«/ j Milano, 26. februara. „Corriere aella Sera“ izvješčuje iz Atene: Oladujući su radnici u Pireju nastaviii u petak u veče sa svojim prosvjeđima, no bili su ubrzo ućutkani. Vlasti. štampa i privatna udruženja natječu u opomenama pučanstvu, da strpijivo snosi biokadom prouzročena odricanja. Vlada i dobrotvorna udruženja skupljaju milodare i otvaraju pučke kuhinje. Prekinut protnet Izniedju Rusije i sporazttmnih država. C’taroćiti br/ojav »Beogradskih Novina«;. Berlin, 26. februara. Prema poljskim listovima prekinut Je uslijed neograničenog podmornićkog rata svaki LičnL, poštanski 1 teretni promet. Time trpi niska trgovina Jednu veliku štetu. Apšenje radničkih vodja u RusijL (Naroćiti brzojav »Beogradskih Novrna«/ ^ Stockiiolm, 26. februara. Prema ruskim listovima uapšeni su i svi radnički predstavnici u Samari. Predsjednik je ondješnjeg odjeijenja razeovarao sa Oaijičinom, koji mu je Izjuvio, da mu je nemoguće u toj stvarl išta učiniti. Danska plovidba. Kb. Kopenhagen, 26. februara. ,,N a 11 o n a l - T i d e n d e“ javlja iz Bergena: Od početka objavljenog neograničenog podmorničkog rata juče Je Iz Engleske stigao prvi parni brod sa tovarom uglja. Otkrivena Jedna a merička vojnička tajna? Kb. Paris, 26. februara. Iz Washingtona javljaju i Admiral Orlffin objelodanio je, da je đospjeo u ministarstvo nacrt konstrukdjc jednog američkog ubojnog broda, koji se držao u najvećoj tajnosti, Povedena je Istraga protivu nekih brodarskih preduzeća. COJ petrogradsbe konferencije. Kb. Kopenhagcn, 26. februara. Prema petrogradskim izvještajima blo je dlj petrogradskih savjetovanja, da «e prije »vega postigne još tješnija saradnja Izmedju saveznjčkih vojskj; daJje je obraćena

velika pažnja pitanju munidje i popunjal vanja ostalih ratnih poireba, a najzad je raspravljano o što povoljnijem razvoju trgovaćkih i industrijskih odnosa izmedju savezničkih država. i

KOftESPOHDENCIJA. Gospodinu IIUI Jokdiaoviću, Hotel Termlnus, 2en«va. Molim vaa Ul«#« gMpodin«, taepltajte sc za nioga muža Mihaila Mijailovlća, vojnilca 2. čete, 3. bataljana, 5. puka, 3. poziva, drlnske divizije, kao i za Borisava Gligrića, narednLka 4. čete, 1. bataljuna. 5. puka, 1, pozlva, drinske divizlje, oba iz LJubcvtje, I lavite Im, da smo kod kuće zdravo 1 neka nam plšu. U na-' prijed blagođarim Milenija Miliailović Iz Ljubo* viie. . A 2199-8 Gospodinu MIHAJLU SKORiCU, advokatu, 2e;ieva. Molimo g. Skorića, da izvjestl Svetozara Danilovića, obveznika ordon. kod kom. VI. puka iil. poziva drinske divizije, Anđriju Danilovića, obveznH ka boiničke čete, 2. poziva, drinske divizije; Daniia Danilovića, obveznika, sejza kod komandira 2. čete, I. bataijuna, 6. puka, I. poziva, đrmsko divizije; Dušana Jokića, obveznika komorđžiju 6. puka ,1. poziva, trupne komore, drinske divizije, da su njihove porodice sve žive i zdrave, da su njihova poslata pisma primiii; ova četvorica da izvjeste dole navedene obvezni« ke, da su i njihove porodice zdrave i đa žele za njih, da čuj'u: Stammira Coju Neškovića; Miiutina Stanojčića; Janka Despota Jokića; Andriju Dimltršja Ninkovića; Dragića Vladislava Novakovića; Filipa Savatija Jokića, Svetozara Uije Grujića, lovana Simeuna Stanojčiča; Stevana Miiovana Ivankovića; Paju Vlajka Ostoiča; Jakova Jovanke Joldća; Jovana Anke RaHa; Miladina Raje Zorbića: Nikolu i Milulina Mijatovića; Živana živoihia Jokića; Milovana Boje Novakovića, Bogoljuba Mllorada Kokanovića; Ivana Joce Ninkovića; Miladina, Mihajla, Miiana i Milorada Savića, Miioja Djenadića, Milovana Anočića; Stojadina i Mladena Grujića; Srevana Pavfovića; Miiorada Dimitrija Kolarića, Ranisava Iiije Lukića; Živana Stevana Gajića, Mflorada Filipa Ostojića, 2iv!:a Andje Cvejića; Viađimira Teofana Koića; Ivu Jovana Jokića: Kostu i Vladasava Kojića; Dragića Lukića; Marka OatićaC; Mihaila Vukašinoviea. Njihova su pisma primana, svi neka se jave preko „Beogradskfh Novina". Za učinjenu ushigu unaprijed zalivaljujemo. Dragomir S. Danilović i 2ivan Jokić Iz Kienja. Molirn vas gospodine Škoriću, izvjestite Branka M. Lazića, činovnika ministarstva fir.ansija: đieca su sad potpuno zdrava, da ne brine. Dok se Slobodanka popravi, slikaću ih ponova, da mu *like pošaiiem. Pozdravite ga. Vama zahvaljuje «ia trudu, 2ivka Braa. Lazića, nčiteljica, Kamena uiica 21, Šabac. —* A. 2197-8 Job. Stolonovif. — Kregujevac Jovanu Premoviću, Ženeva. Axentije Savić !z D. Komarice moli, da g* Izvestite za siedeća lica: Milana Antoniievića, komordžiju V. prekobrojnog puka; Svetomira Vasiijevića, XI. kadrovski puk: Dragoslava Nikolića, Miiosava Jovanovića i DaSana Miianovića svl iz IV. puka drinske divizije: Ljuiiisava Radovanovića, šumađiska mesarska četa li. pozlva; Miiosava Bogosavljevića, komordžiju šiunađiskog ip.tcndasskog voza; Ljubomira Sretenovića 2. četa IIT. bataijon X!. puk 3. poziv; Miienttja Jovanovića, Nikcdija Nedeljkovića, Nićifora Ivanovića, koii su obaveznlci poslilednje odbrane staraca XI. piešadijskog puka; Ranka Tcdosijevića, žandarraa beogradskog odreda; Djurdja Mliojevića, obveznlka II. čete 3. bataljona XI. puka II. poziva; Timotija Vasića, V. prekobrojnl puk; Dimitrija Stevanovića, Bogomira Vasiijevića, Vidosava Petrovića, Ranisava Sretenovića, Draromira Prokića, Vojislava Joksknovića, Dragomira Vasića, Radomira Jovičića, Andreiu Dimltrijevića, svi poslednji regrutl 1896. XI. puka; Ljubisava Joksimoviča, Iliju Jovanovića i Zdravka Mihajlovlća-Miietić, djacl srpske podoficirske škole i Vtdosava Prekića, niške rezeivne trupe, svl iz D. Koinarice. Julka Dimltrilević tz Jovanavca, moli izveštaj o Mllanu Pavičeviću, 4. četa 4, bataijon Xf. puk I. poziva. Mica Milovanovlč Iz Prnjavora, moli Izveštaj o Živku Milovanoviču redovu II. zaplenjene baterije I. diviziona timočke divizije If. poziva. Jovana Neškoviđ lz Staneva za Dragugutlna Neškoviča, obaveznika 4. čete, 2. bataIjona XIX. puka I. poziva. Mara Maximović lz Guncata traži, Adama Maximov!ča, inžinjerski polabataiion šumadiske divizije II. poziva. Miiana Paviovlć lz Nikšiča, tražl DragoIjuba Pavlovića, obaveznika vojne komore XI. puka I. poziva. Bela Milanović Iz D. Komarice, moli đa Izvestite Jovana Milanovlća, 3. četa 4. bataljon XI. puk đa su kartu dobill, zdravo svi, tata kući. Mllija Nedić iz čumlća, moii da Izvestite Cedomira Nedića, redova niške depovske komande; karte smo doblll, nlegovt kući zdravo. Tihomir zdravo a MadžarskoJ. SnaU Rosa dobila slna. Da Javi za Voju Pavlovlća iz Trnave 1 Aexsu Mihailovića iz Cumlća. Sava Vaslljević iz Beloševca, odgovor na Ogias 3980, moll da izvestite Svetozara Vasiljevića, redova 6. baterije šumadiskog artiijeriskog puka izveštaj o njemu dobili. Kod kuć« svl zdravo. Dobio si slna. Javl za Blagoja Vasiljevića. Živadin Ćirovlć Iz V. Pčelica, moll lzveštaj za MUorada Cirovića II. četa III. baUljon XI. puk. J.390-8