Београдске новине

28. februara 1917.

Beoeradske Novtee

Srijeda „ ^ ,

kada je parobrod po6o da tooc. Sta je sa čajndtna za »pasavanje bik>, nismo mogli znati, jer «mo se brzo zagnjurili i čuli uno ubrzo zatim, kaJco je eng'eska torpedBjača najvećom brzinom prejurila preko nas. Srećoni, ona je doaie clošla_ Velika je sreća za tve nas bila, što je pođmoruica uslijed velikog potresa, koji nas je »ve olx>rio, ostala čitava. Ali se pokazalo, da je jedna mašiua nešto povrijedjena. Podmomica je u nekoliko izgubila od »voje »posobnosti za brzo manevrisanje. Sta da se radi? Poslije fcratkog savjetovanja cu častiici riješili, da se uzrae pravac prenia najbližem pristanišiu za opravke, i pri prvoj zgodnoj prilia pođniomica je isplivala na površinu; većinu vremetta plovila je podniornica nad vodora — duž irske obale, sjevemo oko ostrva SheilSndskih, i tek kad sino dotle dospjeli, izvršiii su vlastiti tehničari podtnomice potrefcne opravke na tnašini. Proživili srao u strahovitoj zapetosti; jer sn se baš u t:m vođanta naiazili mnogi engleski stražarski brodovi 1 torpednjače. Sretno smo im izbjeg'i. Poslije posijcdnjih dogadjaja bili mno prožeti osjećajem, da neoetno ostati u žšvotu. Mnoga zagnjurivanja i dstgo zadržavanje pod vodoin (40—50 minuta) bilo je za nas prvilt datia nešto jezovito. Od silniii mašinerija, vazđušnih šmrkova, vječnog zujanja i lupnjave prcžto da poludimo. Kad »ino »e duboko zagnjurivali, išlo se napred kao tmmja brao. Da li vam je poznat osjećaj, koji $e ima, kad *e sanja, pa vam »e čini da sve nestaje, i da morate da tcmete ste dublje i dubije? Tako je od prilike nama bito. isto se tako brao pođniornica ponovo uzdizaia nad vcdom, dokie se nije u uzdizanju dožpijeio do izvjesne tačke, da se pcriskop nalazio nad površinom vode. Tada smo biii mimi i vidiii stno sve šta se na morskoj površini dogodjalo. Cim jc šef opazio neprijateljske brodove, mi smo se ponovo zagnjuriii Na taj način mi stuo »e morali često po deset puta zagnjuriti pa opet ponovo izdizati. 2a vrijeute gnjuranja bio je vazduh veoma težak, vmćina je biia užasna, Ceste promjene temperature mučno može izdržati ječlno gradjansko iice. Kad stno sc zagnjurivaii obuzimao nas je osjećaj kr.o da ćemo se raorati ugušiti. Strašno je bilo. — jeio na brodu je bilo dobro i bcgato. Kad smo mi došli btli na brod, on je već četiri nedjclje bio na putu, pa ipak je zaliha hljeba i aiastaca bila velika; naroeito j< bik) mttogo kave. Kad srao ušli u Sjeverno ntore, obećao mi je zapovjednik broda, da će nas prebaciti na jedan ndrvćšfci parobrod iii na kakav danski ribarskt fceod, ako bi se orti pojavili u praviliiopi pravat. AJi »e ni jedan takav brod nije pojavio. Medjutim stno jednim metkom opomene zadržali jedan bolandski rtbarski brcd. Dospeii »rno uz »ami brod. Utvrdjeno je, da sc na brodu naiazi jediin cngieeki monjarski časnik t tri »provodna časnika, kojiraa je bk> zadatak, da holandski brod kao plijen sprovedu u jeduo englesko pristanište. Engle*ke je časnike uzela podmornica na brod; bolandskoj ribarrr.cl je dozvoljeno da *e tnože vratiti u Holaitdiju. Poslijc »nto sreli jedan engleski riparski brod, kojl je jedtiim metkom potopljen, pošto »e posada pretliotino bila »pustila u čarace. Pribiižili kuo »e Helgolandu, učinjene »u pripreme da nas izbaee na kopno. Sva posađa podrnomice se oaiaziia na krovu, i kad smo mi poiako ulaall u zaliv Helgolanda, glazba podmoraioe je izvodila nekoh'ko njem.včidh patrkHskih pjesama. U Achterstevenu je zapovjednik s nama bio na kopnu. On je držao maht Solveigu

za ruku. Zapovjednik je »kinuo »voj žeijezni krst i prikačio ga na grudt maloj Soiveigfi s riječima: „Ti treba da imaš takav krst, jer si ti prvo raak> djevojče, koje Je izdrialo tako opasni put u jednoj njemačkoj podmornid. Ali ti krst može dati aanto car. Ali ću ti ja dati i jedmt uspomenu!“ ilapovjednik je odsjekao jedno parče vrbce svoga reda i dao joj t riječima: „Cuvaj kao uspomenu na ovo pustoiovstvo!“ ; Zapovjednik, koji je maloj norveškoj djevojčiđ dao komadić vtpce svoga reda a pri rastanku i jednu vrio lijepu vrpcu za kapu, nije bio niloo drugi, nego onaj časnik, koji }e u »\-oje vrijeme poiopio ,,Lu»itaniju". Drugog dana nas je posjetio u gostionid rapovjednik podmomicc i prcdao je maloj Solveigi u miniaturi krst »pasenja »a natpisom „Pozdrav iz Helgoianda". Svi »u bili Ijubaznl prema natna, Solveiga je dobila mnoge stvari radi uspomene. Poslije has je prenijeia jedna toipednjača u Wiliieims!iaven, odakle smo; u pratnji jednog časnika došii u Hatnbirg, gdje su nas odvelt norveškom konsulu.

ifeoSiid priuretSo. Sestl nieinački ratni zajam. lz Berlina javljaju: Cuje »e, da će »eVI. njemački ratnl zajam, koji će se iznijeti na upts marta mjeseca, sastojati izuzev dosadašnjih obaveznica po 5°/o još i iz renti *a otpiatom, koje će se moći amortlziratf. I Nov turski kredit, iz Carigrada javljaju, da }e vlada podnijela parlamentu prijedtog zakona, ko jim ®e ministar finansija ovlašćuje, da u Austro Ugarskoj zaključi zajatn od 240 tniiijo«a, a radi isplate razne robe, kupljene u tnonarhiji. ! ‘ / Turski budžet. ._ , . fzCarlgrada javljaju: 1. marta počeće U turskora parlamentu budžetaka d e b a t a. izvještaj budžetskoga odbora već je razdijeljen poslanidma. Listovi donose Izvode iz ovog izvještaja. Prema izmjenama, koje je u budietu izvršio odbor, predvidjeni su prihodi u ukupnom tzr.osu od 23,178.806 turskih lira, a rasitodl od 46,054.931 turske lire. Prcrna tome je predvidjen dcficit od 22,876.065 turskih b ra. U lzvještaju ae veli, da su izđađ za računsku godinu, looja »ada ističe, a koji cu btli predvid/Cni sa 39,724.720 turskih lira, u stvari sa naknadnitn krediiima iznosi'i do kraja januara 82,039.238 turskih lira, a do kraja računske godine poptče »e na nekih 34 milijuna.

W»)> 0 ||«fKMnilHn M*6rtrt pra»r» tpia—đtatt rU&liJu« bC'leatJ (vJiaiera, Upfmt I t «J.) ptirodno mT KSOMDORFER SAUER8RUKi4. *«* Dfeljajt SJekOflTo. oiv!tžsvsiu£l I ofcr*pfj9!a£L šađltaL' vlas I ftanzpenjcu. Ađreu: KrecddfftKt laltkngiM** Ift, Olavno ftovarišt« sa Srbiju I Boograđi Apoteka Protk, - Baogrsđ, Kratj« Kltana ulica 8J.

Broj 57. Kretanje stanovnlštva. Izvještaj prijavnog ureda od 26. februara: Prijavljeno 68, odjavljeno 18, preseljenja 22; u hotelima prijavljeno 93, odjavljeno 119; ostalo u hotelima prijavIjenih stranaca 171. ,,Bolji“ petrolej. Vukosava Petrovi ć uzeta je na odgovor zato, što je petrolej, koji je prodavala, miješala sa vodom. licjenjivač. Taljigaš Čeđomir Spasojevićsa atanora u Vidinskoj ul. 6, dostavijen je c. i k. komandi policije zato, što je traŽio pretjeranu cijenu za jedan podvoz. LjubiteiJ opanaka. Veljko M i 1 o š e v i ć, sa stanom u Laudanovoj ul. 77 uapšen je i predat c. i k. policijskoj komandi zbog kradje jednog para opanaka u vrijednosti od 14 kruna. Zapaljen dimnjak. U kući Kralja Aleksandra ul. br. 6 zapaiio se 25. o. mj. dimnjak. Brzotn intervencijom c. i k. požarne čete valra jc odmah ugušena. Zaboravljena novčarka. U jednoj trgovini u koezMihajlovoj ulici zaboravilo je jedno vojno licesvoju novčarku (budjelar) u kojoj je bilo 120 kruna. Vlasmk može doći po nju u c. i k. komandu policije, gdje ju je trgcvac predao. Štetočina. Dragutin Jovanovlć dostavljenje e. i k. komandi policije za učinjenu štetu na drveću u jednom parku. Uapšena kradljivica. Zivana Marić, sa stanom u Maio Mokroluškoj ulici 20, stavljena je u pritvor zbog krad.e raznih predmeta u vrijeduosti od 41*— krune.

Od 1. marta počinje nova pretplata.

Utnoljavamo, da istu bSagcvremeno obnovite, da u dostavljanju naših novina ne bi nastaio prekidanje. Pri obnavljanju pretplate, upozoruje se na nove cene, koje su sleđeće; Mjesečrta pratp'ata:

u Beogradu i u krajevima zaposjednutim od c. 1 kr. Ceia za bojnu 1 ctapnu poštu ........... K 2.u Beogradu sa dostavom u kuču ... . 2.50 u Hr.atskoj-Siavoniji, Bosni-Hercegovirti i Dalmaciji , 2.60 u ostalim k.ta;cvima Austto-ugarske monarhije . 3.u lnostranstvu ............ .450

Kod plaćanja imade se »ačna adresa titko navesti. Kod preseiivanja a naročito kod promjene poljne pošte, nužno je, da se osim tačne nove a-irese takodje i predjašnja •dresa navede. Ađminisiracija „BEOGaADSZIH NOViNA" Et. pošša Baograd.

»a razlikuje llumlnaciia Mtroslavljevog jevandjelja, koja je, kao što smo videli, sraČunata lamo ira ornamcntahui stranu. SUke su u psaltlru opervažene dvema crvenim 1H piavim paralelnim prugama, a tspod njih se gore i doie proteže >e<Lno široko zlatno poije, lako da slrka Izgleda trogubo uramljena. Intenzivno šarenilo boja, pri čemu preobladjuju crvena 1 plava, fcao i prostrana pnracna zlata, kojini su savojl l vezovi odela pre\atčeni, jcsu tiasiedje što ga srpskom minljaturaoin siikarstvu dodeli Vizantija sa lstoka. Njegovi se utieaji živo ispoljuju 1 na ornantcntu, koji je ovdje složen od prepkta lišća i cveća, i stavijen na osnovu tako, da izaziva utisak ćilima. Mestimlce su po zlativoin grun-du rasuti plavo-crveni cvetovi, što je takodje istočnjaćki motiv. Mtnijature u psaltiru mogu se po *adržini podeliti na četiri glavna ltruga, od kojih ptvl obnhvata Davidove doživUaje, drugi $e cdnosi na poznato ,,to pasa pnoi'* (ilustracija 148—150 psalma: Sve što diše ireka hvali Gospoda!), treći cpot propraća iko se i kondaxc hinme Akahstos (Bogolodičino Žitije), a čctvrti krug minljatura eadrži scene iz života Hristova. Svi ovl prikazi postali su pod neposrednim uticajeon istočnjačko-vizantijskog stila, u onoj istoj mcri, u kojoj jc zapadnjać. o romanski stil uticao na ornamentaciju MirosiavJjevog jevandjelja. Ali što je i jednotn i drugom zajedničko, to su oni čisto domaćl elementi, o kojima smo Još u početku go-

Osom flana na brodu Jedne njemaike pgdmornice. (Frvl utlsci — Graraofou. — Potoplle* itie velikog engleskog broda. — N a pad engieske torpednjačc. — U sjevernom moru. — Rastanak.) Kako smo več javili, norvcški je brod „Thor II“, sa oetiri katarke, koji ee naUzio na putu iz Siid-Oeorgia za Quen»tovvo, sa tovarom kitovog uija u vrijedncsti od jeduog mtlijuna kruna, potopijen od jedne njetnačke podmornice 4. februara ofco 80 milja istočno od jrske obaie. Po»ada se spustila u čamce za »pasavanje, a kapetana Isaha Jakobsona, njegovu žcnu i šestogodišnju ćerku Solveigu je priraila podmornica. Oni su provcli osam dana na istoj pođniornid pa su se najzad iskrca!i na h'eigoiandu. Kapetanska porodica je ovilt dana posiije vrlo zanitnljivih i uzbudijivih doživijaja, prispjela u Kopenhagen i jetfnom saradniku „Poiitiken" ispričala svojc doživljaje na podmomid. Iz toga izvještaja — koga smo već takodje u izvatku donijeli — saopšiavamo saaa još cvc nepoznate a inlercsantnc pojedinosti: Pošto je brotl ,,Thor i!.“ bio polopijen i podtnomica printila kapetansku porodicu, podmornica je prije svega rcntorkirala čanice za spasavanje, dokle nijc bila primorana da u sred noći promijeni svoj pravac. Čamci za spasavanje su ostavljeni sartri sc-Iri, da bi mogli dospjefi do engleskc obale, što im je, prerna jednom naknadnom brzojavu sretno pošio za rukom. Kad je podmomica biia pnomijeniia »voj pravac i zaplovila prema jugu, — priča kapetan Jakobson doslovno — tnogli smo se posiije burnih dana tnalo odraoriti. Stavljena nam je na raspoioženje soba prvog krraanoša. Bik) natn je dosta tijesno a ono neprekidno zujanje inašina i vrlo iiv rad mornara bi!o je za nas ncšto neobično. Vazduh je bio užasan, Podtnomica je upravo jedna velilca mašina sa jednoin ogromnom količinom toćkova, koji, kao oni u jedttom satu, neprekidno i tačno rade. Lupnjava t zujanje bez prekida, o *pa vanju nije mogto biti ni govora. A ositn toga smo i mi sami bili veoraa uzrujani. Na brodu podmoraice, čiji broi nisam zapamtio, nalazio se i jedan gramoion, koji je zabavljao posađtt, kad *e brod mimo nalazio pod vodom i očekivao, da peri»kop otkrije kakav btxxi. Medju gratnofonskim piočama nalazila ge i jedna nami vrlo dobro poznata pjcsnia, koja je našu ćerfcu svako jutro tačno u 9 sati budila. Svako veče je grarnofon pjevao psalme, a i druge danske pjesnie. Dmgog dana, od kako smo se nalaJaziii u podmornid, sa zapada se pojavio jedan veliki ertgleski brod, sa pravcem prema kanaiu. Mi snto zadržali parobrod, čija je posađa dobiia zapovjest, da se spusti u čairue; kad to nije iš!o baš s pono dobre volje, mi snto ispalili nekoliko metaka. To je pomoglo. Engleska je posada poslu£a!a i spustila se u čamce. Zatiin je podmomica otvorila paljbu na engleski brotL Ovirn je bila obraćena pažnja englesktm rataiiin brodovima; brzo smo opazili, kako se jetina engleska torpednjača uputila svotn brzinom pretna nama. U trenutku se podntornica nalazila nad vodom, da sa jednira torpedom izbace metak. Metak je pogodio. Nastala je siina eksplozija, tolika, da je krov podmomioe upravo bio raskidan, svi smo mislili, da nam je došao posijednjl čas. Engleski parobrod je naime bio natovaren munidjom, koja je bila za Francusfcu odredjena, cijek> more je bilo uzburkano,

vorili i koji se Javljaju kao plod osobenog načina verovattja 1 života narodnog. Medju mSnijaturama „Srpskoga Psaltira" u Mtinchenu ima ih i političske tendencbe. Pada na primer u oči, kako minijator vrlo često i namerno prikazuie Da-zkla, glavnoga psairirskog jnnaka, čas okružena svitom tekMiraniteija i oklopnika, čas opet pri Jtraačkoj borbl s raznim neprijateljima. Tadašnje sužene medje srpske države i viteškl napori potonjih despota srpskUi, da ono ma!o ugrožeue slobode očuvaju, nagnaii su i tninijatora, da veću pazuju obratt Davidtt kao ratnilcu 1 cartt. On je tim davao odušlce fcolnoj uspomenl na nekadašnju tibojnu tnoć otadžb'me, ilustrujućl ujedno rodoljubivu borbenost svoga vTemena. Ta nacioualno-srpska crta nije poskdnja u nakitu ovoga psaltira. Moglo bl s« čak reći, da je popriiičnotn bro/u njegovih miiiijatura ncposrc-dan izvor naš tadašnji domaći život. Jeđna, šta više (XXI, 44), ima pravničkog značaja, reprodnkujuči nekadašnji slovenski obićaj, da sc izvestan „božji sud“ reš4 dvobojem u prisustvu vojvođe ili sutiije. VcliKi deo minijatura očituje svojom nošnjom i nameštajem mahom nacionalno obeležje. Oblik je prestoia sasvan nepoznat na Istoku, « kroj postcIje živo podseća na naš m'mderluk. Zgrade su u minijaturama često pokriven« stereotipnom ćcrainidom. Slika grada na jednom mestu (XLVII, 108) budi utisak smederev»ke tvrdjavc. Na drugom ćece opet ugiedati popove u epitrahiljima (XXXIX. 92) i sudijc (kmetove) sa obavezoim palicama.

Zanimijivo }e dalje delimlčno sretanje dvoglavoga oria na slikama (v. bojenu miniJaturu XLV, 105 kao naslovni Hst), koji }e bio grb Nemanjića, 1 prisustvo volujske glave na jednoj minijaturl (XL 25), a rogovi voiujski behu amblemi na grbu kneza Lazara. Tafco Je i minijatura, na kojoj je prikazana tgra Marijamne i njenih drugarica (67 psalarn u vezi s II Mojs. 15, 20, 21. LXVI, 107), postala pod uiicajem narodnoga kola. Isto tako 1 s’eka sa prikazom oranja (XXXII, 72) nosl u pogledu zemljoradračkiii alata (mctika, ralo, brana i t. d.) »rpski karakter; aii prisutn« čavke — one *u specijaiitet uaših njlva — Još većma daju iokainu boju ovoj minijat'uri... Na posletku valja spomentrti, da s« n biblioteri u tioogradu naiazi a jcdna stara kopiia (replika) „Srpskog Psaltira", a'd pisctt nije poznato, šta je s njom đanas. * Srbi, kao Ito je opšie poznato, primiše prvi put u večtm masama brišćan»tvo krajem IX. Veka. Pokrštenje, u koUko ga nlsu ranije izvršili sveštenicl iz Rima, dokonali su grčki sveštenid. To je prvi Istorijskl fakat. Drugi je u tome, da je srpski naro-d i dalje potpadao u hijerarhijskom pogleđu pod nadbiskupije u Splietu, Bant (osno.ami u Xi. veku) i Dubrovniku, koje opet stajahu pod viašću Rima, Vajkadašnja raspra lzmedju Istočne i zapadne (rimske) crkve, utirijena }e tek 1054. god. konačnim rasceporn. To je treći Istorijski fakat. Cetvrti }e n tome, da je sve do vremena Nemanje i Sv. Save politički

I iorlturni uticaj Rlma, dok god se jezgro »rpske držav« nalazilo blizu Dalmacije, b4o uporau i durašan. Pa 1 neko vreme posle organizatorskog rada ova dva velika muža, dsu ti zapadnl uticaji, kojlma je Dalmacija kalatszila, prestab da dejstvuju. Onl se naročito ispoljuju aa pojeđinlm •pomenicima tadašnje »rpske crkvene arititekture I minijatnniog siikarstva; »amo je naš crkveni živopis ostao do kraja poštedjen od tkh zapadnih uticaja. S osuivanjem manastira Hilandara na Atosu, god. 1198./9„ srpski je dtibovni žlvot primaknut drugom centru. Svetogorski manastirt behu tada u veliko rasadnici onc umetnosti, koja }e preko Carigrada prispeia tamo s Istaka i u tišini ae gorskoj napajala na vreiu uvek rvežth »tarohrišćanskih predanja. Veze srpskoga dvora i srpske crkve sa Atosom beJru u XIV. i XV. veku naročlto Cvrste, te je od tada I ceiokupna srpska umetnost stajaln pod njegovim stalnim uticajem. Kao prirodtta poslcdlca ovakvoga razvoja »tvari, izđvajaju se u »taroj srpskoj umetnosti dva pravca. Dok »u u prvom nticajl zapadnjačko-romanskog stlla prevagmtli, dotle se drugl kreče u neposrednom znaku svctogorske, ođnosno Istoč■jačko-vizantijske innetnosti. Studenica i Miroslavljevo jevandjelje, Manasija 1 „Srpski Fsaitir" u Mflnchenu, jesu nsijdosledniii obrasci ta dva pravca u »taroj sr 5 >skoj umetnostL

Strana o. Poslijeđiije DrzolBvievllestl. SVRŠETAK GOVORA NJEMACKOG DRŽAVNOG KANCELARA. Kb. Berlin, 27. februara ‘ U produženju svoga govora rekao je državui kancelar pl. B e t h m a n nIf o 11 w e g, prešavši na neograničeni podmornički rat: Mi smo pokušali, da prerna svoJlm snagama pomognemo neutralnim državama u dobavljajnu sirovina, ugIja ili željeza. Svi su ti uašl pokušaji bili otežavani brutalnom engleskom tlranijum na moru. Sada hoćemo da s!omimo podjarmljivanje neengleske trgovtne. Neutralci će nam jednom za tu našu čvrstu odluku biti zaitvalni. Prelazeći na držanje Amerike, koje se u veliko razlikuje od držanja ostalih neutralaca, a koje u Americi obrazlažu time, što Je Njemačka tobož prekršila svoje obećanje, vell državni kancelar doslovce dalje: Izjavljuje se doduše, da Amcrika svoj cbhgatorni pristanak nije učinila zavisnim od rezultata svojih pregovora sa Engleskom, no suprotnost je prema našem shvaćanju tako velika, da dalji odgovori ne bi blll u stanju, da ma sta izmijene u našem gledištu. Niko ne inože tvrditi, da su Sjedinjene Države do februara 1917. god. pokušavale, da izvrše one usiove, koje smo mi poslavili za obustavljanje podmorničkoga rata. Stvar medjutim stoji iznad iormaliteta. M1 se boritno za našu egzistenciju. Engleska je nad nama izrekla blokadu izgladnjivanja . Ja ne mogu da uvidim nikakvo američko pitanje ćasti ili životno pitanje u tome, ako se medjunarodno pravo Jednostrano brani samo protivu nas. Tvrdi se r da Engleska uništuje nadoknadive, a mi naprotiv da uništavamo nenadoknadive ljudske živote. Američki životi stradaju zbog Engleske, jer se Ame* rikanci prilagodjuju engleskim odredbama. Mi žalimo, što je došlo do preloma sa Amerikom, no poslije naduvenog ođbijanja naše ponude za mir, postcji za nas samo jedna riječ — napriied! Engleski admiral Scott Izjavlo Je prije rata, da podmomice imaju pravo vršiti blokadu i da smiju potopiti one brodove, koji bi pokušaii prodrijeti kroz blokadnu liniju. Kad bi podmornički rat bio u interesu Engleske, onda bi ga Engleska priznala. — Engleski su vlastodršći držali, da ih rat neće ništa stajati, jer da će njeni saveznici izvršiti za nju cijelo krvavo djelo. Englezi su mislili, da će trebatl NjemaČku samo i7glaaniti, kao što su to u svoje vrijeme uradili sa Burima, kod čega Je preina izjavi Lloyd George-a u donjem domu bijedno propalo 15.000 žena I djece. Kako dokazuju debate u dt)njem domu, Engleska se politika lzgladnjivanja tjera po planu. Šta se učinilo sa burskim ženama I djecom, htjelo se u glavnom učiniti i sa njemačkim ženama, djecom i bolesnicima. Za grubu kiauu treba i grub klin. Dosada su nain nepoznata jva potapijanja, koje su izvršlie naše podmornice, jer se one još nijesu sve vratile. No očekivanja su nadmašena, a dalji će se razvitak pokazatL Vijesti, da su neki brodovi prodrii kroz blokadnu liniju, nećemo omesti. Mi nijesmo izrekli nikakvu blokadu, nego smo objavili jedno zabranjeno područje. jednu opasnu zonu za trgovačke brodove. Da su neki brodovi izbjegli opasnosti. razuin'je *e satno sobom. Na ukupnom uspjeltu to ništa ne mijenja! E>r£avni Je kancelar na kraju pohvallo požrtvovanost naročito siromašnoga stanovništva u ovoj jakoj zinii. a onda je zaključio: Idućim mjesecima kJemo u susret • punim pouzdanjem. Voija nas za pobjedom, koja se ti nevolji I smrtl stostruko cču\ala i očeiičila čini nesavjad. Ijlvima. Ta će n a m volja donijetl i pob)ed»! Potopljen! brodovt. Kb. London, 27. februara, Reuterov ured javlja: Potopljeni nt tialje ovi brođovi: paroi brod „Algier" (2361 tona), jedrenjak „Nostra S4gnora“, brodić „Agnes“ i pami brod ,,Venzon“.

ZffsnICne odjaoe. OBJAVA. Odlukom vojne glavne gubentije, odJeienje 10. br. 904AH7. poviiava ae za potrošače cijena i i i 1 c a m a od kutije n a 8 (osam) helera, a za maloprodavce na 7.5 (sedam i po) helera. Ovo povišenje •tupa u obsjegu c i k. zapovjedništva mo tae brane 1 grada Beograda odmah u £ivot Znanično isticanje ove objave u prodavnicama ima k kontrolisati. C. i k. zapovje iništvo mosne brane I grada Beograda, upravno odjeienje. E. br. 2343/17.