Београдске новине

, *inn« j. Kmlla l narodnosnl prlncip. U vrijeme, kada sporazumue drža&6 M tolikom svečanošću naglašu.iu parodnosnl princip, nije zgorega, ako ponesemo prikaz, o narodnostima u Ru•Ul, najvećoj slli sporazuma. U novlje se vrijeme često spomiejala Rusija kao narodna država. Ovo inedjutim ne odgovara istini. Kad za jepiu narodnosnu državu ne bi trebalo ,»rugo, no da su razne narodnostl ujejdinjenc u jednoj državi, onda bi, dašto, I Rusija bila narodnosna država. Ona jjiaime službeno tnedju svojim stanov)ništvom ne nabraja ni više ni manje ne'go oko 40 n a r o d a. Ova plemena sa^injavaju v e ć i n u nad vJadajućim veliko-ruskiin narodom. Pokazalo se preina zvaničnom popisu stanovništva od p897., da Veliko-Rusi sačinjavaju samo MV° cjelokupnog stanovniš,t v a. Veliko-Rusi izvršuju dakle u rusJtom carstvu gospodstvo Jedne manjipe. Ovo je gospodstvo prisvojeno silom. »lstorija je državnog ruskog utemeljenja osvajanje, i rusko je carsvo osva(jalačka država, kakvoj nema ravne. wno je proizašlo iz inoskovske velike kneževinc, te jedinstvcne države veliJioruskog naroda. Iz ovogu svoga sre'Uišla proširivalo se rusko carstvo na eve strane, podjannljujući i anektiraju’či svojc susjedc: 1687. Tatare na donjoj iVolgi, 1667. Ukrajincc do Dnjepra, J701.—1710. Fince, Estonce, Lete, Niemce u Jngerrnanlandiji, Estlandiii i Jvlandiji, 1784. Tatare na jugu i na rimu, 1772.—1795. Poljake, Litavce i jelorttse, 1793. Ukrajince zapadno od Đnjepra, 1795. Nijernce i Lete u Kurjandiji, 1809. Finec i Svedjanc u Finskoj, 1812. Rinnunje u Besarabiji, 1815. foJjake u kraljevini. Oko 1850. g. podjarmljeni su kavkaski narodi (Armenci, čerkczi, Oeorgizi itd.), oko 1870. do 1880. Turci u Turkestanu, Buliari ! ivi. Koja se država na svijetu. osim elike Britanije, može time da pohvali? Biio je već 1 ranije osvajalačkiii država, koje su, osnovane na sili. ipak /.nale, da se sa podjannljenim narodima pomire i sa vJadajućim narodom pretopiti. Stari je Rim največi prtmjer ?.a to, u novije doba to išto Još za vrcinena pokušava Engleska. (Pomirenje sa Buriina poslije 1912. g.!) U Rusiji medjutim o tome nenia ni spontena. Pripadnici su starili plemcua, kako bi ih mogli nazvati, i danas još ruskom narodu jednako strani kao i prvih dana njihovog podjarmljivanja. Oni rtisku ’državu posmatraju sa nepovjerenjem, često je i otvoreno mrzc. — Jspočetka je doduše izgledalo, kao da će Rusija novim svojim gradjanima strane narodnosti priznavati njihove osobine i zaštičivati ih. Najvažnija su osvajatija koja je Rusija učinila, izvršena putem ngovora. Jedan je takav ugovor do,veo do pripojenja Ukraiinaca, koji su priznaii samo suverenost moskovske države, a pridržali svoj ustav i samolipravu. Ugovorima, kojima im je za ,vječna vremena osiguran njemački jezik, evangelička crkva, njemačko pra,vo i satnouprava, podvrgle su se 1710. Livlandija i Estlandija. Ugovor je saČiujavao podlogu podvrgnuča Finske 1 njezinog posebnog položaja više kraj nego li u ruskom carstvu; ugovorom je 1815. predana ruskom caru i kralje,vina Poljska kao samostalna država sa Vlastitim ustavom, vlastitom vladom i vojskom. Dva od tih ugovora imadu jnedjunarodno značenje; privilegije su Istočnih provincija uystadtskim miroin 1721. zagarantovane od više evropskilt sila, a pripojetije Je Poljske na bečkoin kongresu zaključiia cijela Evropa. No svi su ti ugovori od Rnsije prosto pogaženi. Ovo su poznate stvari, o kojima nc treba gubiti riječi. Znadc se, što se učinilo sa njemačkim jezikom, evangeličkoni crkvom i samoupravom istočnlh

2. marta 1917.

provincija. Poznato je i mučeništvo Finske, zlostavljanjc Poijske. Znade se dalje, da nije održana ni jedna jota od onoga, što je Rusija obećala Ukrajjncima. Već im je Katarina 11. (1784. god.) oduzela zadnji ostatak njihove samostalnosti, njezini su pak nasljednici svim silanm nastojali, da ukrajinski narod posve unište, iskorijene, premda jedan nepristrani posmatrač, kao što je Mackenzie-NVallace uvjerava, da su Ukrajinci i Rusi različniji narod, nego li Englezi i Skoti. Zar će u budućnosti biti bolje? Treba se sjetiti samo insceniranog državnog udara od 1907. g. i promjene izbornog reda jedino u svrhu, da se osjegura gospodstvo velikoruske nianjiue. Treba se sjetiti najzad i 1908. g., kad je dunia odobriia ukinuće finske samostalnosti i kada se ispunilo Wittecvo proročanstvo još od 1905. g., koje jc izrekao, savjetujući cara, da ništa iično ne preduzima protiv Finske, jer da će „nacijonalistička duma poći još i dalie“. Kad se sve to zna, zar nije prava ironija, kađ sporazumne sile na čelu sa Rusijom tolikim pompom naglašuju priznanje narodnosnog principa?

Posllle Betlnnonnovoi sovorn. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“.) Bcriin, I. marta. O jučeranjoj debati povodom kancelarovog govora piše „Lokalanz e i g e r“: Mi se nalazimo več dvije i po godine u ratu, te je neizbježno da unutariijo-političke suprotnosti ponovo sve više izbijaju. Ali ipak kao glavna stvar ostaje, da smo mi spolja uvijek složni, a ta sloga i ta saglasnost odnosno potrebe, da se domovina brani i postigne pobjeda, ispoljila se u ravnoj mjeri na svima stranama, kod S ch e id e m a n u a kao i kod W e s t a r p a, Wiemera i S pah na. ,,V o s s i s c h e Z e i t u n g“ piše: I ako su raznolika mišljenja o politici, koja bi najcjelishodnije dovela do mira, i o sadržini o usiovima mira, ipak je izbila potpuna saglasnost u najvažnijiin i bitnim tačkama, a to je i najglavniie da mi mir moramo izvojevati, da taj mir niora dati jemstvo da će on biti trajan i da će nain osigurati budučnost. Daljc su se svi govornici složili u tome, da se sadanji način izvodjenja podmorskog rata ne smije više remetiti. Prema toj glavnoj stvari razna rnišljenja neniaju veiike praktične vrijednosti. U „Berliner Tagebiatt“-u piše Dr. Haas, Karlsruhe: Kancelarov govor od 27. februara, kao i svi njegovi dosadanji ratni govori, ostače dokumeuat njemačke povjesnice i njemačkog duševnog života. Docnija pokoljenja će biagodariti kancelaru još) više nego li mi, što jc suprotno-nedostojnim grdnjaina neprijateljskih novinara, pa i samih neprijateljskih državnika, očuvao onu mirnoću, koja je najbolja njemačka odlika. 1 ono što je on rekao o novom uredjenju njemačke uiuuarnjc politike, pripašće povjesnici. Tiče se toga, da se izbjegava ogorčenost i mržnja, koje su neizostavne, ako se zdravom razvitku na štetu cjeline budu činile smetnje. „EtiSlesHa neko kaznl Bos i“ K. r v a v i s u k o b l s a č e t a m a u I r s k o J. (Naročiti brzojav „iJeogiadskili Novina"). Haag, 1. marta. Prema izvještaju dublinskog ,,D a i 1 y Telegraph a“ održavalase ovdje 10. februara igranka s i n n f e 1 n s K o g u d r u ž e n j a. Prijateijl su se na tu igranku pozivaii pod mottoiti: „Uod punlcli England“ (Englesku neka kazni Bogl). Oko zgrade, u

- - Beogradske Novine kojaj se vršila igranka, postavljen je bio kordon od 200 vojnika. — Kad se zabava svršila, došlo je na ulici do krvavog sukoba sa četama. Vojnici su upotrijebili oružje i izranili ve'iki broj žena. Cijelu je noć policija trafila i apsila irske revolucijoiiarce. Ko god nije dao usmeno uvjerenje, da je gradjanin. koji lojalno m i s 1 i, bačen je u tamnicu.

Stonje u beisiiskoi vojsci. Bcrlinski ,,L o k a 1 a n z e i g c r“’ javija iz Rcsendaala: Teško ranjeni belgijski pukovnik D c b a 11 i, koji je dopao njemačkoga ropstva, izjavio je o prilikama n belgijskoj vojsei u razgovoru sa svojim zetnliacima n Rose.ndaalu: Vojska kralja AI b e r t a. koja broji još nekih 60.000 vojnika, izjeda sc u svojoj unutrašnjosti sve više zbog fiamsko-vaionskih spornili pitanja, koje svakitn danom sve jače izbijaju na površinu. Oduševljcnja je za veliku stvar Belgije već odavna nestaio, jer se zna, cia je Njemačka svoj korak protiv nentralne Belgije preduzela jedino u svrhu svoje odbrane, kao i iz lako razumijive bojazni. da bi Engleska i Fraucuska svoje vojničke dogovore sa belgijskom vladom mogle iskoristiti u svrliu prodirania u njertiačko područje preko Beigije. Danas se belgijskvi vojska dijeii na dvije stranke. koje su jedna od druge strogo rastavljene: ti flamsku i frankofiiskti.

finterlka I sređišnle vlnsil. Republikanci protivu iteograničeniii punomoćija. Kb. Washington, 1. marta. Prema pouzdanim obavještenjima republikanske vodje i đalje su riješeni, da izjave da su oni p r o t i v d a v an j a o n a k v i h p u n o m o ć i j a, kakvilt že!i đobiti predsjednik Wilson. Slučaj sa „Laconiom“. Kb. London, 1. marta. ,,Rcuter“ javija iz Washingtona: Predsjcdnik Wilson i vlada zastupaju gledište, da se po stvari torpedovanja broda ,,L a c o n i a“ neće preduzeti nikakvi drugi koraci, sve dok se parlamentu ne bude dala priiika, da ovlasri predsjednika na naoružanje trgovačkih brodova. ListtKfci ukazuju na to, da nacružavanje ’brodova, koji voze municiju, neće nallaziti ni na kakve teškoće. pošto brodovi po mjedunarodnoni pravu smiju prenositi municiju za vrijeme rata. Kb. Rotterdam, 1. niarta. ,,N i e u \v e Coura n t“ javlja, da ,,M a n c h e s t e r G u a r d i a n“ na nvodiiom mjestu veli, da su dobro informisarii američki krugovi uvjereni, da shičaj sa ,,L a c o.n i o m“ neće dati Wilsonu mogučnostj] dd.ipovuče za sobom svo javno mfnjenje u Sjeđinjenim Državama, pošto"le „Laconia" engleski, a nc američki brod. Kb. Rotterdam, 1. maria. Prema iondonskim vijestima stradala su prilikom torpedovanja „Laconie" osim onih dviiu Anierikanki, za koje je već javljeno, još i dvojica crnaca američkih gradjana. Berlin, 1 marta. (Narociti brzojav »Becgrađskih Novina«; U ovdašnjim upućenim krugovima ne vjeruje se, da bi stučaj sa „Lacon i o m“ mogao dovesti do rata izmedju Sjedinjenih Država i Njemačke, pošto se ovaj slučaj bitno razlikuje od slučaja sa »L u s i t a n i j o m u 1915. godine. Kb. London, 1. marta. „Reuter" javlja iz Ncw-Yorka: Jedan brzojav Associadet Press

koje su opremljene najosjetljivijim signalima za dojavljivanjo zvuka pod vodom. koji inače već na daleke udaijenosti pokazuje da se primiče ladja, koja radi velikom niotorskoin slmgom, mogu baš proći kraj podmornlce, koja plovi pod vodom, a da je ne opaze poTnoću svojih signala za zvuk, a s drugc straiie podmornica dozna svojom signalskom službom odmah i pod vodom bez upotrebe pcriskopa tačno, da je biiz.ii ladja. Valja joŠ spomcnuti, da je po uovim pobotjšicama (pogiavito, kad sc skupa upotrebljuju batcrlje boca s kisikom) puno ugodniji boravak u nutarnj>sti podmornice ncgo prije. Sad više ne mora momčad da trpi od upiiva otrovnlh plinova, od isparina od izgazanja i od iznojavauja ulja, radi čega je prljc mogao bitl boravak u unutarnjostl podmomlce često upravo nesnosan Uopćc prevladjujc mišijeujc, da jc služba na podtnornicania vanredno pogibeljna. Stručnjaci kažu sa statistikom u ruci, da je to mišljeuje krlvo. Svakako službom na podmornici stavljaju sc vrlo veliki zahtjevi na tjelesne i duŠevne sposobnostl časnika i momčadi, istina podmoniića nema nikakve oklopbc zaštite protiv nepriiateljskih topnih krna, istina kod podinornica, koje zajednički operiraju pod vodoni, postoji neka pojačana pogibelj sukoba, ati izbor P ađe podmorniea i vještina vodja I i s njihovlm ladjama doncMse sa sot>om, da nrojke nesjpode u pk>vidbl pod-

mornica razmjerno nisu veće, nego ii kod brodopioviđbc uopće. Olavna je briga kod oštećcne podmornice u tome, da sc spasi momčad iz brodoloma, a za kasnijc se doba ostavi to, da se sam niaterijal broda izvadi, ako je uopče moguče. Za spasavanje inomčadi uvedeni su u njemačkoj inornaricl Drdgerovi t. zv. ,,Tauchretteri“ (sprave za tonjenje). Pomoču tih „tauchrettera" jc moguće posadu za rana oteti tz narućja.morske dubir.e. „Tauchretter ‘ sastoji od jedac? vaijki* s kisikom, oi patrone s kalijem, od sisaljke za usta, od vreče za disanje i od nužnih spojnih cijevi. Svt su dijelovi metnuti na prsluk za plivanjc i taj prsluk treba samo obući. Na sisaijki za usta metnuta su dva ventila, jedan za izdisavanjc, a drugi za udisavanjc. Zrak, što se izdisuje, vodi se kalljevom patronom, atko zvanom DrSgerovom patronom za apsorpciju ugljične kisetine. Tako se zrak očisti od ugIjiČne kiseline i onda doiazi u „vreću za disanje", a odavle se, pomiješan s kisikom, opet udisava iz valjka s kisikom. Da se zapriječl prodiranje vode u tijeio, zatvori sc nos Škripcom. Nadalje spada svakom tauhreteru jedna metalna boca sa okrepom. U slučaju pogibelji obuku se teuhreteri za nekoliko sekundi. Onda se moraju gornja okanca ladje kroz koja momčad Izadje, otvoriti. Ako je nutamjost ladje napunjena vodom, može se to učinitl bez brige, a inače se mora tek otvaranjem ventila tia podn, upustitl voda. da tlak

ii^ nutarnjosti ladje bude jednak tlaku izvana. Cim se okanca otvore, pusti se jedna ili više plutača (boja) na kabeiu, providjenu podjelom na metre, na površinu vode. Uz ovaj se kabel onda pužu po dva čovjeka u isto doba gore, a pri tom im pomaže prsluk za plivanje 1 vreća za disanje. Naravno nc može uspon u jedan mah ići. Kako je različit tlak atmosfera pod vodom i na površini (u dubini od 30 metara ima tlaka 3 atmosfere), bilo bi to za posadu škodno po zdravije. Stoga se n. pr. kođ dubine od 30 nietara učini kratka stanka prvi put na 15, a onda na 10 i konačno na 5 metara dubine. Kad se dodje na površiuu može se tauhreter pomoću naročite sprave odbaciti, a ostane na tijelu samo prsluk za plivanje. Da se omoguči spasavanje niomčadi s podmomice u siučajevima, ako u bllzini mjesta nezgodc nema ladja, opet jc prikopčana uz podmornicu plivaća plutaČa (boja), koja se sama otkine, čim se podmornica dotakne tnorskoga dna. Na boji, koja ostaje u svezi sa podmomicom pomoću kabela, ima naročita sprava, kojom pušta električne valove, kojlma zove u pomoć. S boje se dižu i rakcte, javljajući okolici, da se je dogodila nesreča na morn. OvaJ je izum veiiki napredak u spasavanju za potonule podmomice. Tako je za dobar dio postaio manje strašilo dubljine za ljude „slljepog oružja**, kako sc Čcsto čujc zvati podmomice.

Petak ■ . javija iz Washingtona, da jedan brzojavni izvještaj potvrdjuje vijest o smrti Američana na brodu L a c o n 1 a. To 1 činjenica, da je brod torpedovan bez opomene, predstavlja jedan „Overt act“ (neprijateljski čin). U toj se zvaničnoj vijesti smatra potopljenje „Laconie“ kao nov slučaj ,,L u s i t a n i e“, sve i ako je manje Ijtidi stradalo. Novi kongres. (Naročitl brzojav „Bcogradsklb Novlnt**.) Frankfurt, 1. marta. ,.F r a n k f u r t e r Z e i t u n g“ javlja iz New-Yorka: Sadašnjem saveznom kongrcsu ističc prema zakonskim ustanovama period za šest dana. Novoizabrani kongres imade da se u normalniin prilikama sastane tek u decembru. Reptiblikanci nastoje sviin siiama, da primoraju Wilsona na jedno Izvanredno zasijedanje kongresa, pošto ne će da dadu Wilsonu slobodne ruke kroz punih devet mjeseci. Uzroci pomanjkaiiia živežnih uainirnica u Sjedinjenim Državania. (Naročiti brzoiav „Beogradskib Novlna".) Frankfurt, 1. marta. ,,FrankfurterZeitung“ javlja iz New-Yorka: Vlada stoji nemoćna pred uzrujanošću, koja je nastaia zbog pomanjkanja živežnili namirnica u pojedinim mjestima Sjedinjenih Država, a koja se ispoljavamnnogobrojnim javnim skupovima. Ispostavilo se, da pomanjkanju živežnih namirnica nije kriv samo zaštoj u željeznlčkom prometu, nego činjenica, što je prošla žetva bila vrlo slaba a Što je u prkos toga i z v ez e n o u p r o š 1 o j g o d i n i d v a p uta toliko živežnih namirnica negoli u godini 1914.

lteojrcnitosi poamornlfK! rof. Još o ftomorskoj bitcl u engleskora kaualu. Kb. Rotterdani, 1. marta. Prema „N i e u w e Courant“-u piše ,,D a i 1 y C h r o n i c 1 e“, da je najnoviji uapad njemačkih torpednjača na englesku obalu bio najbezobzirniji od sviju desadašnjih, koje su Nijemci preduzimali, jer su njemačke torpednjače upraviie svoju vatru na Margate i Broadstaire. — Konačno ,,Daiiy Chronicle“ primjećuje, kako svakoga začudjuje, štc je Winston G h u r c h i 11 u svoje vrijeme pretrpio najžešće optužbe, dok se sada o paijbi na M a r g a t e gotovo lnučke prelazi. O torpedovanju ,,Laconie“. Kb. London, 1. marta. Reuterov ured javlja: Cunardova linija javlja zvanično, da su tri putnika broda ,,L a c o n i a“ ni r t v a, tri ranjena. Dalje je nestaio šest ljudi posade, drugih šest se nalaze u bolnici. Potoplienl novi ruski brodovi. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“) Budimpešta, 1. marta. Jedan ovdašnji list javlja iz Ziiricha: Jedna njeinačka podinornica, koja je opažena blizu Hamerfeesta, potopila je devet ruskih brodova, koji su dolazili iz Romaronesa. Ove je brodove ruska vlađa tek bila kupila u južnoj Americi, pa su oni sada, natovareni silnom municijom i drugim ratnim materijalom bili na putu za ruska pristaništa. Nova ograuičenja u potrošnji životnih namirnica u Engleskoi (Naročiti br.ojav sBeogradskih NovinasJ Haag, 1. marta. Nadzornik je za potrošnju živežnih namirnica, kako iz Londona javljaju, zabranio prodaju s v j e ž e g a hljeba. Hljeb se sniije prodavati telc onda, kad jc odležao najntanje 12 sati. Dalje je zabranjena u pekarnama prodaja sitnog suhog groždja (cveba), šećera i mlijeka. Basel, 1. marta. „M o r n l n g P o s t“ ustanovljuje, da je u posljednjih 14 dana poskočiia cijena živežnim nainirnicama za 25 do 40 od sto. Northcliffska sc štampa sve više 1 višc ođvaja od Lloyd Georgea. Haag, 1. niarta. Iz Londona javljaju: Zabranjcno je daljim naredjenjem mijesiti hljeb od somog pšcničnog brašna. Svugdje se ima upotrebljavati samo miješano brašno, Nedragovolini boravak sporazumnlh dclcgata u Rusiji. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“J Lugauo, 1. niarta. Delegati sporazunmilt siia. koji su se nedavno u Petrogradu sastali na vijećanje, ne tnogu još uvijek da otputuju iz Rusije. Raziog tome je poznat: bojazan od njemačkih podmornica. No ove činjenice sporazutnna štampa ne će da prizna, pa u smetnji traži razne načine, kako bi se taj nedragovoljni ostanak opravdao. Kod toga dolazi tnedjutim do smiješttilt protivuslovlja. Tako je „C o r r i e r e d e 11 a S e r a“ 23. febrtiara javio, da ic francttski delegat na sporazumnoj konfercnciji u Retrogradu general Castelnan već stijao n Francuskn, gdje da je preuzeo

„ , Btoj 69. zapovjedaištvo nad Iijevim krilom francuske vojske. Is11 taj 11st č #tirldana kasnlje, 27. februara. donosl Iz Petrograda drugi telegram. po kojemu će general Casteinau ovlti dana otputovati u K i e w na ruski Jugozapadni front Drugi će delegat, m|nistar Sclaloja s još nekim svojim drugovima, po tom brzojavu, posjetitl ruske tvornice munlcije. — Interesantno je svakako pratitl, kakve če još sve uzroke za nedragovoljni boravak sporazttmnih đelegata u Riisi.fi pronaći sporaznmna štampa. Otpor švedskilt ntornara. - " (Naročiti br/ojav »Bcogradskih No.ina ) Berlin, 1. marta. Iz G o t e n b u r g a se javlja: Mnogi su švedski brodovi, koji su trebali da putuju za Englesku, napušteni, jer se mornari odupirtt da putuju. I ako je svaki brod ođredio bio nagradc od 2000 kruna, ipak plovidba zbog straha od podmornfca nije bila moguća. Borbe u HaMnljf. Taiiiansko-njeidačke borbe. _ Njemaćko saopštenje. Kb. Berlin, 1. marfa. ,.Wolffov“ ured javija: 27. februara Talijani su opet pokušali, da u zavijutku Crne Reke zauzmu kotu 1050, protiv koje su već u više maha uzalud naletali i čije je zauzeće talijanska Štampa već u više maha saopštavala uz veliku samopohvaiu. Poslije žestoke artiljerijske pripremc krenuŠe gusti strcjevi u širini fronta od dva kiiomelara protivu ove kote; dospjeli su sarno do rovova, gdje su pretrpjeli krvavili gubitaka. Snažno su odbijeni bombama, pa su mogli prodriietf samo u jeđan neznatni dio rova, odakie su opet izbačeni brzim protivnapadom. Za vriienie odstupanja uzeti su pod vatru, koia jc još udvostručila njihove gubitke Pomenuti položaji ostaii su bez razlike u njetnačkim rukama.

Grtka I sporazumne siie. švajcarski glas za pomoć Grčkoj. (Naročiti brzojav „Beogradskiii Novina“) Ženeva, 1. marta. Union Hellenique Suisse uputio je švajcarskorn saveznim vijeću jedan poziv za pomoć Grčkoj, u kojoj žene i djeca uslijed pretjerano stroge biokade umiru u masama od glad i. U pozivu se ističe; da se u mnogobrojnim pismima, koja dolaze iz Grčke, opisuje vrlo žaiosno stanje Grka. Čiji smrtni slučajevi strahovito rastu. Savez se poziva da podigne svoj glas ako ne za ukidanje, a ono bar za ublažavanje blokađe.

Nadvojvoda Maks ii Potsdamu. Kb. Beč, 1. marta. Nadvojvoda Max je, kao zastupnik cara i ktalja otputovao u Potsdam. da prisuslvuje krštenju sina princa Joachima pruskog, koje će biti 1. tnarta.

rUemačKti. Njemačko saopštenie o poiožaju na istočnora bojištu. Kb. Berlin, 1. niarta. ,,W ol f f o v“ nred javlja: Pri vanrednoj hladnoći, koja još jednako v!ada, svi đogadjaji na istomnoč bojištu uka/uju na pripretne za velikc operacije na proljeće i u ijeto. Ruski pokušaji da krvavitn jurišima u masi 23. 1 24. februara zauzmu tatarski klanac. propali su i ostali sti bez ikakvog uspjelia. Rusi ili nijesu više ponovili. N.i suprot tomc iinali su uspjeha njemački napađi na dritniu za Valeputnu; naši do sada na tome tnjestu izvojevani ifspjcsi još sn jirošircni. Dužuosč gradjanske službe n Njcutačkoj (Naročiti brzojav »Bcogradskih Novrna«; Berlin, I. rnart.i. Mobilizacija domaće vojske se sad praktički izvodi. Odbor Rajhstaka za doinaču pomoćnu službu je juče priinio uvotijenje spiskova za sve obvcznike pomočne službe, na osnovu koga če popunjavati praznine Ijudstva u svinia gospodarstvenim granama, u poijoprivredi, tatnim radnjama i saobraćajnhn ustanovatna. Pedesetogodlšnjlca narodno iiberalne stTanke. Kb. Berlin, 1. inarta. Sinoć je narodno-liberalna stratika proslavila pedesetogodišnjicu svog političkog života. Stranačkoj su upravi stigie mnogobrojne telegrafske čestitke, medju niitna i od kancelara Beth m ann Holltvega, koji je odao priznanje radu ove stranke za moć i veHčrni* Njemačke.