Београдске новине

Broj 59. RUSIJO. Radnićki pokret u Ruslji. (Naročiti brzojav „Beogradsktli Novina“). Kopenhagen, 1. marta. Kako ruske novine javljaju, zaključili su ruski radnici, da, kao urotest protivu apšenja radnićkih vodja, u svim lvomicama, koje rade vojnim potrebama pristupe pasivnoj rezistenciji. To će se izvesti tako, da svaki dan iz posla izostane izvjestan broj radnika. Naredjenja o tome, koji će radnici, u koji dan i u kojim tvornicama izvršivati posao, izdavaće jedan t a j n i o d b o r. Svrha je toga zaključka, da se otegne izrada najpotrebnijega materijala za vojsku. Vlada zapinje iz petnih žila da ovaj radnički pokret uguši. No to joj dosada nije pošlo za rukotn. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“). Stockliohn. 1. niarta. iz ruskiii Ilstova se vidi. da su ruski radnici riješili, da u znak protesta protivu apšenja radničkih nredstavnika kao i neprijateljskog držanja vlade prema radriicima, predju u ratnira tvornicama u pasivnu resistenciju tinie, što dncvno odredjcnl broj radnika neće dolaziti u tvornice. Time će se uspjeti, da innoge nabavke za vojsku znatno odocne. Vlada je u tvornicama naroĆitim objavania obuarodovala. da ćc se nedolazak radnika bez dovoljne izvine najstrožijc kazniti i izazvati tjcranje na iront. Odgovor radnika je bio, da od sada dnevno dvostruki broj radnika neće do'.aziti na posao. Gradjansk.i pomoćna vojna obaveza u Rusiji. (Naročiti bnojav sBeogrxčfskih Novina-i Haag, 1. rnarta. ,,H a u d e l s b 1 a d“ javlja iz Petrograda: U vladinim se krugovima pretresuje pitanje uvodjenja gradjanske pomoćne vojne obaveze u Rusiji, kod čega se ne bi imao uzimati za podlogn ni njerrački ni engleski primjer, nego sistein, koji upotrebljavaju viasti u Finskoj kod prisilnog rada za sječu i transport drvenog materijala. Privremeno bi se imao. prisilni rad upotrijebiti samo u distriktima iza fronta, nad kojima je proglašeno opsadno stanje. EnflesKa I kcbnile. Sve veee nezadovoljstvo u Irskoj. (Naroćiti brzojav „Beograđskih Novma“) Bcrlin, 1. marta. Iz Anisterdama se javlja: Nezado- j voljstvo u Irskoj raste. Da bi se osigurala ishrana Engleske, očekuje se u Irskoj naročite mjere zbog pasivnog otpora tamošnjiii seijaka. Obradjivanje zemljišta će se vršiti pod vojničkim nadzorom, seljacima će se naredjivati, kakve će usjeve zaseiavati. Rekrutacija žena u Engleskoj. Kb. Lonđon, 1. marta. Engleski ratni ured saopštava, da žene, koje će se uzeti za englesku vojSku u Francuskoj, moraju biti stare izmedju 20—40 godina. Te će žene već prema svojim sposobnostima biti upotrebljene kao pisarice, kuvarice, pralje, telefoniskinje i slično. Sporszumne siie metiiu setorn. Fnhleskl izvoz u Itaiiju. Kb. Lugano, 1. marta. Kako se iz Milana javlja, podneće se, po saopštenju „Corriere della S e r a“ predlozi, da se, kao odgovor na engleska uvozna ogranićenja, engleski izvoz u Italiju tako ograniči, da mnoga engleska roba, koja nije neophodno potrebna, nečc moći uiaziti u zemljn. Fngleska ustupa Italiii 140.000 tona brodskog prostora. Kb. Lugano, 1. marta. Ministarstvo saobraćaja saopštava, da će se, prema jednoin sporazumu sa engleskom vladom, ustupiti ltaliji, pored dosadanjeg brodskog prostora, još i dalji brodski prostor od 140.000 tona težine. Osim toga su Italiji ustupljeni mnogi drugi brodski prostori za druga pntovanja. Biee i dafjih ustupanja. —

Itnllln. Pojediuosti iz govora Llovda Georgcsa. (Naročiti brzoiav „Beozradskib Novina“.) * Milano, 1. marta. „Corriere della Scra“ donosi sein Reuterovog izvještaja još i t a č n i j i privatni izvjcštaj o govoru Lloyda Georgesa. U tom izvjeŠtaju se mnogo očiglednije ističe nastupivša nevolja uslijed neograničenog rata pomoću podmornica. Rečeni list prinudjen le da pcpusti od svoga doskorašnjeg ubjedjenja, koje je povodom govora Cnrsonsovcg imao o sigurnom uništeBju podmornica, te sad samo Još govori O muškoj odlučnosti Lloyda Georgesa. Londonski dopisnik toga ljsta do duše piše o nesavladljivoj voiji, o hraJbrosti i požrtvovanju Uoyda Oeorgesa I engleskog naroda, ali mora | da

2. marta 1917.* B aogradshe Novin* ~ . . Vranovac, Dimitrija Ognjanovića, D. ićevo, Milivoja Kojovića, Meinica, Trajka Milića, Tetovo, Mihajla Popovića, Kačanik. II. O. Ivanu Zanković, Beograd, Simina ullca 21.

. Pefak ^ . Strana S. . Rozne H’estl. Kltajski ofcičiijl.

prizna s jedne strane duboko zasijecajuća ograničenja i težice engleskog gazdinstva i života kao i s druge strane nove žrtve, koje Engleska očekuje od svojih s a v e z ii i k a. Jedna dugačka lista robe, čiji je uvoz zabranjen za Englesku, ocrtava najbolje ta ograničenja I te otežice. Dopisnik pominje medju ostalim, da će Englezi u buduče dobijati dnevno na glavu samo 160 gr. mesa, što je za njfli, naviknute na bogatu upotrebu mesa, odveć malo, a piva da će godišnje jedno na drugo svaka glava moći godišnje da troši samo 35 litara i da će morati da ga plaća dva franka po litru. Odnosno žrtava, koje Engleska očekuje od svojlh saveznika, piše dopisnik ovako: Nove zubrane uvoza^ u Engiesku odnose se na vino, voćc, šešire i kožne artikle, čimc se svekoliki izvoz talijanski u Englesku djelimično Jako ograničava, djeliinično sa svim sputava, a to predstavlja ozbiljnu pasivu Itaiije, kad se uzmc u obzir težnja ove za vrijeme rata da ovlada svojoin robom na engleskim trgovima i da istisuc jeftiniju njemačku i austrijsku manufakturnu robu. Te drakonske engleske mjere ne potiču samo iz oskudice u prenosnim brodovima, već i iz težnje, da se ne unosi roba, za čije su istovarivanje i đalje prenošenje potrebne mnoge radnc snage i željeznice, jer su žeIjeznice danas mnogo potrebnije zu vojne ciljeve i za snabdjcvanje stanovništva životniin namirnicama, kao i za druge liitne stvari. I Francuska je rnorala da se zađovolji s novim stanjem stvari, pošto je mmistar saobraćaja H e r r i o t uzalui pokušavao, da od engleske vlade dobije koiike tolike olakšice. Na kraju poziva dopisnik Italiju, da pristupi gradja’iskoj inobi':7aciji. Sfabi uspieh taiijanskog ratnog zajina. (NaroCiti brzojav. „Beogradskih Novina“). Lugano, 1. marta, Upisivanje na četvrti talijanski ratni (narodni) zajani dosada je pokazalo u prkos ogromne reklame vrlo slab uspjeh. Upisano je svega 2200 milijuna lira: od toga još 800 milijuna otpada na konverzije bivših obaveznica. Debata o privrednom položaju. Kb. Lugano, 1. niarta. lz Rima javljaju: Socijalisti u parlamentu riješili su da već prilikom rasprave o budžetu ministarstva privrede povedu debatu o novom privrednom poiožaju u zemlji. Fiigleski izvoz u Itaiiju. Kb. Lugano, 1. marta. Organ lombardijskih industrijalaca, kao ,Per se veranza'* t ,,S o1 e" izrazuju se vrlo oštrim načinom o ograničenju izvoza iz Engleske, jer je on dosada iznosio petmu cijeloga sadašnjega uvoza u Italiju. Time je Itaiija teško pogodjena. ,.A v a n t i" se tom prilikotn potsrnijeva lombardijskom ocluševljavanju za rat i političko-privrednoj orijentaciji vlade koja je kadra da i onako privredno uništeni talijanski narod još više upropasti. Demonstracije protiv skupoče u AVitanu. Kb. Lugano, 1. marta. U Milanu je održan skup gradskih činovnika. kojemu je prisustvovalo oko ldCO činovnika, u kojem se žestoko protestovalo protiv poskupljivanja životnih namimica. Poslijc skupa, koji je burno jirotekao, svrstali su se učesnid u povorkti i pređ gradskom opštinskom zgrađoin priredili demonstraciju. Riit u Rumunlskoj. O rtnmmjskoj vojsci. I (Naročiti brzoiav „Beogradskiii Novina“) Stockholm, 1. marta. Senator Z i n g o, koji je iz Rumtmjske stigao u Ođesu, izvješćuje u ođeskoj štampi o raspoloženju u rumunjskoj vojsci, kojc da se znatno poboljšalo. Po tomc sc izvještaju imadu odmah, čim nastupi ljepše prolj-etnje vrijeme, očekivati operacije većcga stiia. Rumunjska se vojska n a d a, da austrougarskim i njemačkiin četama neće tispjeti prekoračiti S e r e t.

Hajnovlie frzojavne vijesil. Umro barun Haymerle. Kb. Beč, 1. marta. Danas je ovdje umro poznati diplomata, barun H a y m e r 1 e.

Crad I okollca. Traže se: Umoljavaju se da se jave ako su u Beogradu lično, inače da po.šlju tačnu adreau: L Društvu Crvenoga Krsta u c. i kr. Voj. Glav. Guberaiji Beograd, Simina ulica 21. Učiteljice: Zagorka Avakumović is Leskovca i Julijana B. Ilida iz AJekamca. Porodice učitelia: Jovana Trajkovića, BraŠino, Milaoa Kastnioviča,

Učiteljii učiteljice izNove Varoši: Katarina Stojanović, Milan Lisičić, Dobrila Stefanović, Danica Crvenčević i Andjelija Debeljković. UĆitelji i učiteljice iz Prijepolja: Stanka Jevdjelić, Stanija Nikolić, Djordje Andonović, Milica Popović i Jovan Mitranović. Učitelji i učitel jice: Svetozar Purić, Radojevci, Jcnfimija Karaiampijević, Radinje (možda Radanja), Miloš Rađosavljević, Bistrica, Rista Arsić, Brodac, Vukosava Šuškić, Bunardžik, Stojadin Mrdarević, Gluvo, Spasoje Petrović, Kućerište, Milan Zafirović, Kučkova, Trajko Kovačević, Markovac, Božidar Potpasić, Šiševa, Draga Glavašević, Veles i Vasilije Jar.ković, Veles. III. G. Tomi Stojadinoviću, Beograd, Carigradska uL 1. Učitelji i u či t e 1 jic e iz T etova: llija Dojčinović, Milica Ananijević, Vidosava Popović, Milorad Jakovljević, Gligorije Bogdanović, Sava Nikolić, Gavrilo Kostić, Vasilije Mrtrušović, Pandora Jakovljević i Brauka Obradović. Telefoniskinje: Zorka Petrovića i Gospava Petrović. IV. G. dr. Voj. Ž. Gjorgjeviću, Opštin. Ambulanta, Beograd: Učitelji iučiteljice: Jelica Bogatinčević iz Velesa, Milka Selača iz Skoplja i Vidosava Nikolić iz Skoplja. V. G. Dragutinu Gjorgjeviću, Beograd, Dobračina ul. 16. Učiteiji i učite lj ice: Vojisiav Miloševič, Gostivar, Todor J. Popović, Gostivar, David H. Popović, Gostivar, Filip Gavrilović, Duf, Kosara Ćirić, Tetovo, Dostana Janićijević, Tetovo, Vasiiija Jeftinovića, Bagdeno Lebar, Dušan Jakovljević, Galičmk, Kuzman Popović, Zeiezna Reka, Miiutin Stambolić, Dubrovac, Kosta Besekič, Kunovo, Igrijat Jordanović, Krakarnice, Kunfrije Popović, Ničičur i Rista Perić iz Vrapčište. Izgubljeno. Izgtibljen je jedan žut novčanik, u kojemu je bilo nekiir 150 kruna i tri ziatnika. Pošteni naiazač neka taj novčanik i novac preda c. i k. komandi policije, gdje će dobiL nagradu od pedes e t k r u n a. .i ;; Kretanje stanovništva. Izvještaj prijavncg ureda od 27. februara: Prijavljeno 104, ođjavljeno 34, preseljenja 62; u fcoteiirna prijavljeno 103, odjavljeno 96; ostalo u faoteiima prijavljenih stranaca 174.

HiiroiJna privrEOa. Skupština poljoprivrednih udruženjau Poljskoj. 21. februara otvorena je u Varšavi skupština poljoprivrednih udruženja. U savjetovanju uzeli su učešća i državni savjeinici iz seljačkog staieža: Stoiarski i Maj. Kao prvi referent govorio je Wieniarski o najprečim potrebama poljoprivrede, rekav, da je za unapred.enje poljoprivrede prije svega potrebna jaka vlada i da odmah poslije rata valja pristupiti snabdjevanju poijskih posjeda potrebnim brojem žive stoke, da bi se došlo što prije do mesa, mlijeka i djubreta. Ali još sada treba otpočeti sa spremom za razne radove, kao što su: reguiisanje servitutskog prava, izrada zakona za zaštitu poljoprivrede protiv poplave, za gradnju željeznica i dobrih puteva i za podizanje poljoprivrednih Škola kao i za rukovanje opštinskim imanjima. Poslije ovoga referata nastalo je savjetovanje o opštinskoj samoupravi i savjetnik Skolarski tražio je živo učestvovanje u organizacijama, ko,e viada namjerava da oživotvori, a seljacima je savjetovao, da se priluipl.aju u stara i nova udruženja. Za tim je izvještavao Smolinski o kratkoročnom kreditu i o djejstvu novčanih zavoda za štednju i pomoć. Ludkiewicz je govorio o značaju dugoročnog kredita za seljake, naročito u cilju melioracije, za šta bi trebalo stvoriti banku, koja bi davala takav kredit, te time omogućiia poljskim seijacima, da kupuju sebi zemljišta. Naročito je naglasio važnoat hipotekarnog dugoročnog kredita i za najmanje posjede. Državni savjetnik Maj naglasio je nužnost, da projektovana državna banka potpomaže seljačka udruženja u kupovini zemlje po primjeru, kako to već čine udruženja veleposjednika. Na kraju je zaključeno, da se državni savjet stara o opštinsk.m blagajnama, a do ostvarenja zavoda za davanje dugoročnog kredita seljacima da se proširi djelatnost poljoprivrednog kreditnog udruženja u tom pravcu. Ponovno otvaranje carigradske burze. Kb. Carigrad, 1, marta. Listovi javljaju, da je vlada riješila, da od 1. maja ponovo otvori carigradsku burzu.

(Nova godina. — Pcćine za pušaće opijnina. — Pogrebni oblčaji). Jcdan švedski ispitivač piše slijcdeće o običajima Katijaca, naseljenih u zasebnim rejonima amcrikanskih gradova: Nova godina počinje kod Kitajaca (Kineza) našeg 9. februara. Oni brojc danas 4614. godinu po njihovom računanju vremena. Svečanost nove godine otpočinje dobovanjem cimbaJom i udaranjem malih drvenih štapiča jednoga u drugi. I ako Kitajci čuvaju svoje običaje kao neku tajnu, meni je ipak sa svim slučajno pošlo za rukom, da pomoću jednog poznanika prisustvujcm jednom dijelu njihove novogodišnje svcčanosti. Stupismo u jednu snisku sobu, u kojoj sjedjahu poviše Kitajaca ozbiljna lica. Soba je bila ukrašena zastavama, na kojim se vidjahu faniastične slike nekih aždaja. Pri dolasku ili odlasku Kitajac se ceremonia'jio kLanja pred ostalima. Lijep je kitajski običaj, što svaki teži, da o novoj godini oduži svoje dugove iz prošle godhve, daije, da jedan drugome 0 novoj godini praštaju nanete uvrijede iz prošie godine. Tako to zahtjevaju zakoni Kontučijevi, po kojima Kitajci žive već 2500 godina, a što je zaista karakteristično za jedan narod nama mak> siodne kulture. O novoj godini je teško govoriti s Kitajcem, on tada šuti kao riba. Na žalost ji sam imao pristupa samo u jednoj sobi; ostale, osvijedjene nekoin mističnom svjetlošću, ostadoše za inene ncpristupaćne. Na jednom stolu u sobi bijahu nagomilane razne poslastice, nama Evropejcima nepoznate, a ovdje ondje gorijahu neke svijeće, koje su rasprostira.e više nesnosnog dima, nego svjetlosti. Kitajd su revnosno „inuzidrali“ pomenutim dobošima, dmbalima, štapićima i sličnim „instrumeniima 1 . Svi su sjedili na podu s prekrštenim nogama, a kad god je stupaia u sobu nova osoba s neizostavnim ceremonijainim klanjanjem, oni su joj se tako duboko klanjali, da je izgiedaio, kao da nosevima dodiruju pod. Ko nije htio da puši opiusn taj je posiuživan duvanom, vinom i poslasticama. I gost smije da dobuje, pa 1 ostaiim instrumentima da proizvodi larmu. Kitajd se o novoj godini pozdravljaju rudarskim pozdravom. Pećine za pušenje opijuma tako su vješto skrivene, da ih ni vješto američko redarstvo ne može da pronadje, i ako pozitivno zna, da iste postoje. Tamo se Ijudi, a često još više žene odaju toj sirasii, koja, opijeni dimom opijuma u prvi mah pruža neko prividno uživanje, ali i sig'uran otrov za umno i tjeiesno slabljenje i preranu snnrt U kitajskim krajevima američkih gradova pa i inače pos-toje kitajske gostionioe, u kojima je naročito omiljeno jestivo zvano ,,šop-šoje“. To se jestivo sastoji iz sitno isjeckanog i kuvanim crnim iukom obvijenog prženog mesa. Pored tiii gostioiuca se često naLaze skrivene luksuzne odaje za pušače o pijuma. Osobina je Kitajca, da nikađ ne trči, pa ma kako da mu je žurno. i kad putuje, on ne ubrzava svoj hod, i za čudo divno ipak stiže svuda na vrijeme. Naročito" su im čudnovati pogrebm običajL Pri jednom takvom pogrebu nekog ubijenog Kitajca sjediii su srodnici na niskim stolicama oko skrinje mr vačeve i ćeretahu sa sviin veselo, a meu*j njima njegova udovica icao da bijaše najraspoioženija. Da ii se možda radovala, što joj je muž umro? Ko bi to znao reći? Skrmja ne bijaše okićana cvijećem, ali zato se u njoj pored mrtvaca nalazila boca i u ovoj listić hartije, na kome bijaše ispisano ime pokojnikovo. Sem toga briljirao je na gjrudima mrtvog Kitajca jedan ,,špii“ karafca, a pored ovoga joŠ i obiigatorni ,,feher“. Kad se krenuo pogrehni sprovod, onda je jedan od srodnika skočio na mrtvačKa koia i otud bacao usko isječene komadiće hartije, na kojima su biie ispisame razne molitve. Kod groba spustiii su mrivaca na zemiju i tu u bii/ini napravili vatru i na istoj zgotoviii piieći pilav, te ovaj sa suđom takodje stavili u skrinju — hajagi da na putu ža vječnost ne budei pokojnik gladan.

Zonnlčne obiaoe. S. Br. 2362. . OBjAVA. Kalanmenje boginja ii Beogradu. Na osnovu naredbe c. i k. vojne glavne gubernije u Srbiji, odjel. 4, br. 4467, tačka 5. od 26. juna 1916. naredjuje se: Sva djeca, koja protivu boginja nisu još kalamnjena, dalje ona djeca, kojima se kar lamnjenje u prošloj 1916. god. nijc primilo, i sva ona lica, koja ne mogu uvjerenjem utvrditi da su kalamnjena, moraju se podvrgtiuti kalamnjenju. Kalamnjenje će se vršiti besplatho u vremenu od 1. do zaključno 31. marta u građ*skoj ambulanti u Beogradu, Kralj Milanova ulica br. 61, svakog dana izmcdju 9 i 12 sati prije podne. Lica, koja bi se poslije 1. aprila zatekla bez uvjereuja o kalamnjenju boginja, kazniće se polidjski novčanom kaznom do 300 kruna, ili izatvorom do 30 dana. C. i k. zapovjedništvo tnosnc brane i grada Beograda, kao okruioo zapovjedništvo. PosIOednje brzoiaviie vilesti. Izvješta) njemaCkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 1. marta. Zapadno bojište: Na obfm je obaiama Ancre pred jeđnim nizom dana, iz osobitih razloga jedan dio naših prednjih položaja dragovoljno po planu ispražnjen a odbrana odiožena u drugu pripravljenu linijn. Neprijatelj nije premjetlo našili krtanja. Naše su zalaznice opreznim postupkom spriječiJe neprijatelja, koji je lcrzmajuć’ nastupao protiv tih našiii Ispražnjenih razrušenih prednjih poiožaja, da ii: zauzme bez borbe. Kod nadmoćnijeg napada po naredjenju izbjegavajući, nanijela su naša slaba odjeljcnja neprijatelju znatnih krvavlh gubitaka, oduzevši mu do sada 11 časnika I 174 momka na zarobljenicima, a zaplijenivši 4 mašinske puške. Ta su odjeljenja još i danas gospodari tili naših prednjiii položaja. Poslije jake vatre napali su juče rano u jutro Englezi kod La Transloya 1 SallI y a. Napad se kod Transloya izJalovio pred zaprijekama. a kod S ail1 y a, gdje se ponovio i u noću u borb' lz bliza. Neprijatelj, koji je kod toga mjesta prodro u naše rovove, izbačen Je protivnapadom. ostavivši u našim rukama 20 zarobljenika. Na dvjema prostomo ograničenim mjestima mogli su Englezi da se ugnijezde. Na zapadnoj obaii M a a s e spremao se u jutro jedan francuski napad. Naša je uništavaJuća vatra spriječila njegovo izvedenje. Istočno bollšte: Front maršala princa L e o p > I d a bavarskog. Ništa važnijeg. Front general-ptikovnika uadvojvode J o s I p a: Kod jakog snijega bila je topnička vatra živahna samo na uzvisinama B i s t r i c e. Sjeverno su od druma. koji vodi u Valeputnu, napali u jutro ponovno Rusi na one položaje, koje smo im preoteli. U dolinama su S1 anic i Oitozs odbijeni manji napadaji. a na uzvisinama izntedju dolina Susita 1 Putna isto tako odbijeni napadi jačih neprijatcljskih snaga. Front maršala pl. M a c k e n s e n a: Rastjerana su ruska krstareća odjelenja kod Faurei-a (sjevemo od Fožčania) i kod Corbula na Seretiu Maćedonsko boilšte: Nikakovih naročitih dogadjaja. Kod odbijanja je talijanskih napadaja istočnood Paralova osta’o u našim rukama zarobijenih 5 časnika i 31 talijanski vojnik. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Lvdendorft Izvjssfaj bugarskog glavnog stožera. Kb. Sofija, 1. marta. Maćedousko bojišc^: Na cijeiom frontu siaba topr.ička djelatnost U zavijutku su Cme Reke Nijemci kod odbijanja Talijana zarobili 5 časuika i 31 talijanskog vojnika. U sereskoj nizini predstraiarske čarke. U dolini Vardarai u okolici Strume letačka djelatnost < t Rumunisko boiište: te » Puščana vatra izmedju sigurnosnili straža.

Pozio m pretpiatu! Od 1. marta počinjc nova pretpiata. Umoljavamo, da istu blagovremeno obnovite, da u dostavljanju naših novina ne bi nastalo prekidanje. Pri obnavljanju pretplate, upozoruje se na nove cene, koje su sledeće: Mjesečna pretpiata: u Bcogradu 1 u krajevima zaposjednutim od c. I kr. ćcta za bojuu I etapnu

poštu K 2.u Beogradu sa dostavom u kuću ... , 2.50 u Hrvatskoj-Slavoniji, Bosni-Hereegovlnl i Oalmaciji . 2.60 u ostalim krajevima Austro-ugarske monirhijc ............. . . u Inostranstvu . 4.50

Kod plaćanja imade se tatna adresa čitko navesti. Kod preselivanja a naročito kod promjene poljne pošte, nužno je, da se osim taćne nove adrese takodje i predjašnja adresa navede. Administradja „BEOGRADSKJH NOVINA” Et pošta BeogracL