Београдске новине

Izlazi:

dnevno u Jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojedini brojevi: U ■ngnAi I u krnjevima a. I kr. C«tt po clj.nl »4 .... t htfera U HnraUloJ-8l»»o,-.lil, Boanl I OalmeclJJ p« clj.nl ođ. ..... 10 tni»ra lim oroj potruCJa p» cljsnl od. . . . 12 helora

Mjesečna pretplata:* U Beoaradu lu kralivlma »posjednutim ad n SJ kf i t '** ° H «« I •*»»*» pollu. . * 2 U B»oflrađo sa tfastaram a kuOu ... K a ...•>•!.«i.Kia.«-iu ; * rw Daimieijf . V"'.'."V'T*". ' um U ostallm krajovlma Austro-ugarska mooorhljo K 2U lno*franst¥« k • • • , K 459

Oglasl po djeniku.

Urednlltvo: BEOGRAD, Vuka Karadžlća ul. broj 10. Telefon broj 03. Uprava I prlmanje pretplate Topllčln venac broj 21. Telefon broj 25. Primanjo oglasa Knaza Mlhajla ul. broj 38.

Br. 72.

BEOGRAD, četvrtak 15. marta 1917.

Godina lli.

Rotnl lzv]ešto]l. izvieštnl austro-usarjkot tlavnot stožera.

Kb. Bcč, 14. niarta. istočno bojlšte: Preduzeča napadnili četa u prostoru B r z e z a n y a, o kojima smo juče . javili, Lmala su potpun uspjeh. Poslije temeljuog rušenja neprijateljskili borbenili jjostrojenja privedena su 2 ruska časnika I 256 Ijudi, a zaplijenjeno je nekoliko mašlnskili pušaka i sprava za bacanje niina. Našl Ietači, odbijajuči napade neprijateljskili borbenih lelliica, bacali su bombe na radzi\\1lowsku stanicu. Talijansko bojište: Borbena djelatnost je bila juče u opšte siaba. U oblasti Q o r i c e naši su letači bombardovalt neprijateljske logore kod L it c I n I c a. Jugo-lstočuo boiište: • U istočno-arbanskoj morskoj oblasd borbe i dalje traju. rraiicuzl su napadali naše j^oložaje tzmedju o h r i dskog I prespanskog jezera, all iivijek bez uspjeha. Zarajenlk glavara generalnog stožera • V • • p1. HOfer, podmar5al. <. r v - -. • fzvjefta] njemcčkoa vojnoi vođstoo. t Kb. Berlin, 14. marta. . * Zapadno bojište: -, ‘ Zapadno od Armentieresa proojerana su našom vatrom engleska pdjelenja, U području A n c r e napall $u Englezi poslije podne bez topničke jpripreme izmedju Achlet le petlt t C r e v i 11 e r s-a, a u noć! poslije jake vatre s obje strane B u c q ii o y-a. Odbijeni su uz velike gubitke, pa su ostavil! u našim rukatna 50 zarobljenlka. U Champagnl trajale su borbe lužno od R i p o n t a s izmjeničnim lispjehom. Na istočnoj su se obalt M aa s e izjalovili francuski napadl kod S t. M i h I e I a. Potisnuta ie Jcdna od Sftšlh riječkih straža. Istočno bojlite: “ Front maršala princa L e o p. o 1ila bavarskog: Na više mjesta izmedju I s t o 5 nogmoralDnJestra živahna dje^atnost u prednjim položajima. Na

Prijelom izmedju Njemačke i Kine. Englezi zaposjeli Bagdad.

Narajo\vki su jurišale naše napadne čete na jedan ruski položa.i, razorile prostrana minska postrojenja, te se povratile sa 2 časnika i 256 zarobljenili vojnika i sa 'Više mašinskih pušaka. R a d z i \v i 1 o \v s k a željeznička sianica sjevero-istočno od B r o d y-a izdašno je gadjana sa bombama. Sa fronte general-pukovnika nadvojvode J o s i p a i maršala pl. M ackensena nije javljeno nišra naročlta. Maćedonsko bojištC: Ostalo je bcz usjeha više francuskih napada izmedju ohrldskog I prespanskog jezera; Isto su se tako izjalovili jaki neprijateljski napadl sjevero-istočno i istočno od B i t o 1 j a. Na obim je mjestima pretrpio neprijatelj ztiatne gubitke. Prvl zapovjeđnlk glavtiog stana pl. Ludenđorff.

Dželoti.

S francuske se strane nisu mogle pobitil njemačke tvrdnje, iznesene s upravo neugoduom taćnošću o zločinlma tako zvanih ,.Nettoyeursa‘V Pridonesen je nepobitan dokaz, da su iza francnskih jurišnih formacija nređjene uarooite formacije. koje imadn gađne zapovijeđi, da pokolju sve njemačke ranjenlke, koji se nađju u zauzetim rovovima. Sada priča jeđan francuski ietač, koji se nalazi na odsustvu u Španijl, a koji je dodijeljen petom francuskotn ietačkom zboru, da se iza prve Iinije fisancuskih četa na mnogo mjesta nalaze Senegalei, oboružani sa revolveritna I noževima. Onl Jmaju zadaću, da Iza kako francuske čete zauzmu koji od njemačkih rovova, u njeinu "poubijaju sve one njemačke ranjenike, koji se u t5m rovovima zateknu. Medju civilizovanim narodima bio je već u prastaro vrijeme običaj. a i vrijedilo je kao nešto Što se razumije samo sobom, đa se ratnim zarobljeniclma i ranjeniđma ne čind nikakvo zio. Fraucuzi medjutiin u dvadesetoin st'Oijeću prelaze ; preko svakog pojma o civilizacij! sa ironičnim podsmjehom i izvršavaju najsramndja djeia, kojima je u bogatoj

mjeri ispunjena ujrhova povijest. Pošto ne mogu da probiju njemački čelični zid, iskaljuju svoju bjesnoću na sironiašnim bijednlciina, koji ne mogu da se branc. Naročito pokazuju francusku tipravo životinjsku surovost činjenica, da iibijanjo njeniačkih ranjenika povjeravaju svojim divljim kolonijalnim četama, Seuegalciina, od kojih so ne može očekivati, da će svoje gadno djelovanjc izvršivati na iiumani način. Na kakav bestijalan način postupaju crni francuski vojnici sa bijeiim zarobljenicima, koji su prepušteni njihovoj vlastii, sažnali smo iz autentičnih izvještaja o postupku sa njemačkim zarobljenicima i gradjanskim licima, interniranima u Daliomeyu I području Konga. Medjutim francuskt će se bijeli narod, kojl se u svom šovinističkom iudilu gotovo već iskrvavio, jednoin gorko pokajati, št'o je svojim koloniiainim četama dopuštao izvodjenje takovili zvjerstava- Zbog nazatka porodjaja u materi zcmlji tnogu Fraucuzi svoje gospođstvo u nmogobrojnim kolonijama izvršivati samo pomoću onih taznobojnih kolonijalnih četa, koje su sada većim dijeiont bacili na zapadni front iii u Solun. Ovi raznobojnl ,,Francuzi“ gaje prema svojim bijelim gospodarima sve drugo samo ne Ijubav, i kad se budu jednom povratili u đomovinu. douijet će sa sobom nesamo povećatui niržnju protiv bijelaca, irego i evrojtsko ratno umijeće. Ozbiljnl misliocl biiele rase, zabrinut! za budućnost svoga plemena, — medjti-njima i autor romana „Morska zvijezda“ (,,Seestern“), koji je izašao 1903i godine a koji je izazvao najveću pažnju, — prorekli su kao logičuu posljedicu medjusobnog krvarenja u Evropl jeduo svcopšte ubijanje bijelaca u zemljama, koje Crncl nazivaju svojoni domovinom. Ko zna, ne će 11 prije ili kasnije iza crnih i žutiii napadnih bujicd u francuskoj Africi, kad jcdnom ustatiu protiv svojih bijelili ugnjetača, doći takodjer crnl i žuti ,,Nettoyeurs *-i le isto tako ubijati francuske ranjenike. kao što sada u svojoj groznoj krvežednostl ubijaju njemačke ranjenikc 0

Pfilike u Rusill. (N'aročitl brzojav »Bcogradskih Noviiia«) Bern, 14. inarta. Petfogradski dopisnik „Corriere della Sera“ javlja, da je kriza životnih namirnica za posljechtjih dana okrenula na gore. Nestašiea u hijebu i brašnu naročito se osjeća u Petrogradu i u Moskvi. Osim transportne krize ima još mnogihl dnigili momenata, koji sprječavaju redovno snabdjevanje obaju glavnih gradova. Duma je jednoglasno primila dnevni red poslanika Miljukova, kojim se zuhtjeva bezodviačno snabđjevanje Petrograda i IMoskve i dmgih industrijskih gradova, osim toga da 9e radnički prestavniei puste u komite za narodnu ođbranu. Dnevni red se priinio u vremenu, kada su radnićke mase štrajkovaie. Poslijechijih dana bilo je nmogobrojnili manifestacija protiv nestašice liljeba. Došlo je do krvavih sukoba. Ministar predsjednik je sazvao u toku noći liitnu ministarsku sjednicu, kojoj su još prisustvovali predsjednici i podpredsjednici senata i dume, kao i petrograđski gradonačelnik i dnige ličnosti. Berlin, 14. innrta. Prema jcdnotn amsterdamskom listu javlja „Times” iz Petrograda: U subotu po podne vladala je velika uzrujanost U ulicama. Kroz grad su u pvima pravcima krstarile konjičke izviđnice. Masa je pozdravljala vojsku a ova opet masu. Cijela stvar ne bi tako opasno izgledala, da ljudi nisu po nckoliko sati stajali pred prodavnicama liljeba. Hiljadaina ovih, koji su na hljeb čekali, dobile su dumonstracije za životne namirnice opasan izgled. U udaljenijim dijelovima grada mnoge su trgovine ozbiljno oštećene. Iz Moskve nema još nikakvih vijesti. Tamo inora da je kriza životnih namirjiica mnogo ozbiljrtija negorli u petrogradu, Beč, 14. marta. „Korrespondenz Rundschau" javlja iz Kopenhagena: Vijesti koje su iz Petrograda stigle, saglasne su u tome, da se cijela Rusij; iiaiazi u grozničavoj uzrujanostL Vojničke pripreme su okončane. Početak mske ofenzive zavisl još jedino od vreinena i od ćtolaska transporta izvjesnog ratnog materijala, koji do sada još nije mogao prispjeti. § Mjcrodavni krugovi niedjutiin s velikoin zabrinutošču očekuju početak ofenzive, jer luiutarnje stanje zemlje počinje bivati k a t a s t r o f a i n o. Kako „Ruskija Vjedoinosti“ saznaju, ministar unutrašnjih djela narcdio je provincijskim vlastima, da mu odmah brzojavnim putein jave sve go- i vore, koji bi se držali na raznim kongre- j sima. Kako sc govori, namjeravaju zem- |

st\a (zadrugc i savczi pleinstva donijeti oštre rczolucije zlx>g unutarnje krize, Po istim izvorima jc rascjep izmedju dumle i friade potpiin. Vlada sa svim otvoreno optužnjc duniu zbog revoluei<jnarnog rovenja, Petrogradski vojni šef poslao je Gučkovu, kao prcdsjcduRm središnjeg koinitca za proizvodnju ratnog materijalli, jedno pismo, u koinc se veli: „Radnićka grupa održava sa mnogiin drtigini ličnostima, koje njcnoj stranki nikako i ne pripadaju, neprekidna savjctovanja, u kojima se istiću revolucionami zahtjevi i traži da se tnir što je mognće prije zaključi. S toga ću liarediti policijskim organima i đatl iin obilate punonioći, 'd’a strogo motre takve ssstanke. Stockholm, 14. marta. > Ovdašnjl list „Tidningen" donosi saopštenje jcdnog ovdašnjeg trgovca, lcoji je juče doputovao iz Petrograda u Haparand. Taj je trgovac rekao: U četvrtak jo u Petrogradu vladala prava moluc'ja. Prema. njegovoai iskazu, na ljude se tamo pucalo kao na vrabce. Radniđ su otpočeli štrajk. U Finskoj, kroz koju je proputovao, ne zna se u išta o toj revoluciji. Vojna cenzura sve briše, Kb. Amsterdam, 14. marta. U jednom izvještaju o engleskoj krizl išhrane piše jedan ratni dopisnik u jcdnom cngleskoin listu, da je imao nesreću, đa budc svjeđok postanku nevolje sa životnim namirnicama u Rumunjskoj i Rusiji. U engieskoj za sađa postoje znaci, kojt su u Ruinunjskoj i Rusiji doveli do strahovitog stanja, —' do gladi. Kb. Berlin, 14. marta. „Lokalanzeiger'* javlja tz Malmi>: U Svedsku su prispjeli prvi putnict iz Rusije, koji su izdržali strašne dane n emira u Petrogradu. Oni opisuju sve veću uznijanost mase, što je skoro dobilo izgled otvorene revolucije. Uzroci se ne , naiaze samo u poskupljivanju namimica, negcuse tiču I poiitičkili tneteža, kojt su pogiavito upravljeni protivu rata. Policija nastoji, da razdraženost naroda obilježi kao posljedicu oskttdice u hliebu i mesu, pa i sama Izaziva pljačke. Biuia u Petrogradu. (NaroSti brzojav sBeogiatlsk'ih Novirias; T Haag, 14. lnarta. R e u t e r javlja, đa je prilikom pobune u Petrogradu iipotrcbl.ieua konjica fraternizirala s pobunjetiiciina. a ruska cenzura propušta satno vijest. da su priiike u M o s k v i još gore. Pojedinosti o uličnimborbatna u M oskvi nšjesu još stigie u Londort.

ramniMi i v- Mv-ai

Podlistak. Juraj grof Oršić-Slavetićkl: Zarobljen. Baš su bile počele da zru po grmIju l šuinskim zatišjima prve jagode, a sva jo> priroda odisala novim, svježim proijetnim životom. S prirodom, koja se probudila iz Zimnjeg sna, oživjele i oslobodile su se vclikih patnji i hiijade ratnika, koji su bijelu zimu u krvavim i ogorčenim bojeviina stajali na braniku svoje otadžbine- Svi snio se nadali, da će se s proJjećem povećati i borbena djelatnost, all neprijatelj kao da se još nije bio ni djeJindčno oporavio od teškili udara. koje mu je zadala hrabra naša vojska prcšie godine i ovo zime. Sami mi nijesmo trebali drugo, nego da branimo ono, »oo smo zadobili svojom krvlju 1 ovako se ustalio rovovski rat, sa svom svojom dosadom i jednoličnošću. Dan je za danom prolazio bez promjcne, tck su večeri, a osobito noći bile nešto življe. Ispunjene snijeliin predjzcćitqa naših izvidnica, letećih i lovačkilt o'djeljenja. Na uskom prostoru mijenjali su se naši istaknuti položaji sa neprijateljsldm s dana u dan. zemljište je bilo unakrst cijelo ispresifecano našim i neprijateljškim, svježim i napuštenim rovovima, da i najvještiji tcško je mogao da se snadje u ovom novovjekom i lnPdeniom labirintu. ... Posljednja tri dana i noći ntje btlo oa cljelom frontu nikakovih borbi, a i

topništvo je mirovalo na obim stranatna. Vojnid, koji su bili poslnni i vraćall se iz sela, u kojemu su stajali naši konjt i komora, prtčali su, da se u pričuvj skuplja mnoga pješadija, pojedinci su našli svoje seljane i donijeli pozdrave drugovima. Mogli smo se dakle nadatf, da ćemo biti skoro srrftjenjeni, ili će biti nešto đrugo — na poslj'etku neka bude što hoće, jer ovako pomrijestno od dosade i jednoličnosti. Pred večer je došla našem sopr.ištvu zapovijesti, da granatama zapali selo, koje se bilo ubavo skupilo na podnožju kugijastog brežuljka naprotiv naših srednjih položaja.- Ovo Je bila kazna, jer su stanovnici ovog sela izdall neprijatelju jednu našu izvidtiicu, kad je ona bila ušla u selo. Posljedica je biia ove izdaje. da je neprijatelj naštt izvidnicu opkolio i uuištio. Zanimalo me, kako će topuištvo izvršiti primljeni nalog, s toga odlučim, da odetn kod osmatrača, gdje ču najbolje moći prema stručnjačkim uputstvima pra'titi tečaj topničke paljbe. Prije mog odlaska stigao je bataijun Bošnjaka, kojl je zamijeifio u rovovima jedno odjeljenje Istrana daljc dcsno od nas. Već su se čuli prvi pucnji našeg t!opništva, kada sam bio pošao ka osmatračnici. Udarim prijekom kraćom stazom, samo da stignem što prije I u svojoj žurbi nijesam primjetio. da sam ( pošao krivkn putem. Ravnao sam se po zvukovima pucnji topova, koji su dopirali do mene s lijeve strane i došav do mlade jedne šumice, gajića, podjem bez brige puteljkom.

Nijesam imao kod sebe nikakova oružja, jedino sam nosio oko vrata obješen durbin. Išao satn dalje šumicom. bez ikakove brige i obazrivosti uvjeren, da idem pravim putem, da pod nikoji način nc ću, a til ne mogu da zalutJm. To je bilo prvi puta u ovom ratu, da sam toiiko bio ncoprezan i nem iran. Ipal' mi se na kraju nije svidio taj put gajićem 1 tek što sam stao da se razgiedam i odlučim što I kako ću, nojaviše se nedaleko desno od mene trl đugačka boda, a skoro izbiju I stanu pred nrene I pokraj mene tri prava i živa ruska vojnika. Stali smo sva četvorica i zgledasmo se. Bilo je svršeno. Sva trojica spustiše spretnljeue puške i pristtupe k meni. Nešto su mi govorill mnogo 1 brzo, nekiin jezikom, kojega baš nijesam mogao da razumim ni jednu riječ, jedino sam razumip riječ ,,kurit4“ i opet ,,kuriti“, sve isto, pa isto. Znao sarn dakie, da ti'aže od mene duhana, a baš slučajno nijcsam imao kod sebe ni jedne cigarete. Kažerti im, da neinam, rukama i znacima. izvratlo sam sve džepove, al' oni sve ponavljaju „kuriti" i ne vjeruju, nego traže opipavaju ine kud stignu. Na posljetku nijesam ni pokušavao, da se makar kako sporazumim s njima, da ih uvjeravam — nego pustinr, da traže i r'pajm dok ih je volja. Osjećao sam, da se njihova strpljivost primiče krajnim granicaina, počeo sam, da se spremam na sve: neprijatelj ko neprijatelj. a povrlt toga nezadovoljan. pa još sami u šumi — a oni, sve dalje izvraćaju džepove 1 pipaju bez obzfra na moju tugaljivost,

koja me taj čas biia i posve ostaviia. Nešio se dogovaraju, dvojica još uvijek pipaju po ledjirna, a jedan stoji predamnorn i gleda rne rnrko, al‘ 'još čeka na uspjeh ili ncuspjcir posljcdujeg pokušaja svojih drugova, da bar nešto ..iskurc" iz mene. Oni straga nešto rekoše. ali prije nego što su izrekli, zviznu jedan. pa drugi i treći šamar preko rnoga nosa i ustiju, da sanr pao. a tu rne ioš jedan grunu čiznioin u najdonji dio ledja, srećom gdje su već znatno mekanija. Legnem licem okrentit prema ladnoj zerrdji. Svaka i najsitnija žilica je ječila i drhtiia u rneni. Ipak se brzo dignern i hoću da pogied.ini one zvijeri, ali nijesarn mogao zbog otel^ina da ocvorim oči. Uhvatim se rukama za lice i jedva sain obim šakama obuhvatio nos, koji je bio' narasao kao bundeva i s usnanra se siio u jednu cjelinu nakvašenu vrelom krvi. Pridigoše rne 1 odgurnušc pred sobom niz brdo i ne daleko stigosmo do ruskih rovova na kraju sela u koje je pucalo naše topništvo. Sad sam naravno znao gdje sam. Tu se okupiše mnogi oko rnene, pitaju, pitaju mnogo, a ja što ću, nego kazujem im rukom usta i nos: evo vidite. da ne mogu govoriti I odgovarati. kad bi baš i htio. Uvedoše me u prvu kuću u selu i prepustiše me samom sebi Jedna ml je žena donijela vode u koritu, pa sain sigurno sat prao nos i usta, na posljerku sam legao na klupu kraj pcćftresući se od groznice. Pokušao sam da se snadjem, da mislim o novom svom položaju u kojega sam zapao ovako ne-

očekivano i iznenada, ali Je i opet bio moj nos jačl od svih misii. pa jedino još što satn mogao — siušao sam kako pišti i kttcka u nosu, a od časa do časa dirkao sain lagano i obazrivo jezikom velike i nabrekle us.ie, dok nijesam na kraju usnuo. I siatko sam bez brige spavao do zore. • Naše je topništvo pucalo cijelu noć, u snu sam čuo pucanje. ali me nije smetalo. Trgnem se i skoćim na noge. Nikoga ntje bilo u sobi, a moj nos i usne su biie još veće i ivrdje, Vani su živo pucaie ruske puške, a čttlo se i lajnije nekoliko mašinskih pušaka. Stajao sam sred sobe i prvi puta od sinoć sjetim se na svoj položaj — da sain zarobljcn. U glavi mi je šumilo, nešto sani li io. aii se nijesam mogao da maknem, toliko je porazno djelovaio na mctie zbilj.i — Ura! U - ra - a - a ! IJ - ra - a - a! — čulo se vani iz vj§e stotina grla. Poletim u uzano predvorje, vrata su od kuće bila otvorena. a sve naokolo iz susjednih ktića sukljao je gust dim. — Udri Hasane! — — — Ivane, dje si? Udri. Naši su Bošnjaci! S dva sam koraka stajao pred kućom. Vidim nekolicinu ruskih vojnika, koji su proletjeli pokraj mene bez pušaka, a daije ispod avlije stoje njih više uzdignutih ruku, a nekoji su i klećali na koljenima. A sve dalje tamo oko njih, gusto jedan uz drugoga fes do fesa. Lagan poput s srne poietim dolje kroz avliju svojim velikim nosom i sve mi se činilo sad ću, sad moram da pad-