Београдске новине

Slrana 2.

Čctvrtak

Becsradske Novtne

15. marta 1917.

Broj rm.

Propuftiiflft tuliKinske vhtdt Napadt jednog talijanpkog poslanika, Foslanik je Cnrico Ferri držao ovih dana u taliianskoj komnri jed™ jsnačajan govor.u kojem Jepodvrgao ožixoi kritid prošlu i sadažnju ratuu politSJvu Italije. Govoruik ie — prenia izVje&ttajima „Corriere dele Sera" £apočeo svoj govor konstatacijcm. da se italija u prvoj godlni rata suviše oslapjala ua svoju vlastitu snagu i propu« ptSla, da u privrednom pogledu svoje saveztiike prtnuka na izvršenje lzvjesnilr obaveza. Ferri veli: da se priyremeno nećc upuštati u kritiku o tom, je li Jtalija izabrala pravi čas za ulafcak u svjetski rat, no naglaSuje, kako «e našao čovjek (misli ■) je na Oiolhtia), koji jc ppozoravao na opasnost, koja Italiji prijeti od ovoga rata. Zavedeni ga i u rat silom uvućeni narod Mije na nesreću litio da sluša. Talijanska je vlada, kada' je pro« jgiasda svoju neutrainostv smjesta stnpija sa Austro-Ugarskom tt pregotvore. To jc biio dobro. No ltaiija je propustila, da stupi i u pregovore sa isporazumiiim silama o mogućnostj nla*a Italije u rat. Što se tiče pregovora privrgJne naravi. te Italija nije uopšte fti započeia ili t<ck posvc nemarno. Saidašnji se dakle privredni položaj Kaiije hnade pripisati toj nemarnosti, posto su izostaie one obavezc saveznika prema Italiji, koje je viada moraia da eadobije. Uz burne proteste, luikii . npadice nastavio je t'erri svoj govor dalje i prcšao na londonski ugovor o sklapaflju ntira, i rekao: Sadašnji je konllikat čista njemaeko-cngieska stvar; sve su ostale države, koje su uvtieene u rat, samo satcliti Englcske. a to je takodjc i ltaiija. Od londonskog ugovova iovamo nije se sve do vijcćanja u Pallanzi ni jedna konferencija bavila pri■vrednlni prilikama. Konferencija je u Pallanzi zaključila, da sc Italiji pribavi potrebni ugalj, no zalo je Itajija morala ’da pošalje svoje čete u Solun i da Njemačkoj objavi rat. Sadašnje poteškoee u uvozii uglja dokazuju medjtnim, dn dndašnja vijećanja nijesu doveia do rckultata, koji bi zadovoljio. Stanie se nije popravilo ni u naredtiim konfcreneijama u Londonu 5 Parisa. Požaliti je takodje, što vlada nije radila ua to« me, da od Amerike dobije veći zajam. Nada, koja sc polažc u jc-dan jedin-/ stvenš front. inora se označili kao vrJo neznatna. Uspjesi Sonuiuovili poli« SiČkih nastojanja ne odgovaraju nanijerama Italije. Sonninov glas malo se uvažava i kod saniili saveznika. Zajednički je odgovor sporazumnih siiai na Wilsona Somiino u komori izopačlo. Italija mora zahtjevati, da sc u budućem miru, do koga će po svoj prilici dovesti saveznička pobjeda, priznaju tsalijanski interesi. Što se tiče odgovora note sporazunmih sila Wilsonu, naglašuje govornik, da će povijest Imati prosuditi: da li je ona bila saglasna sa stvafllošću. Karaktrističnim načinom nc bi se imale povratitl zaposjednutc njemačke kolonije, dok bi se s druge stranc Njemačka imaia pršmorati, da povratl sva ona područja, koja Su zaposjednuta od njezino vojske. Dužnoso je vlade. da u predstoječoj velikoj ofenzivl nastoj! izbjećl novitn Žrtvania, koje će ! onalco blti uzaludne, pošto se voiničkl ovaj, rat nc može da privedc kraht. I poslanlk R e s 11 v o takodje je spočitnuo vladi površnost ra vrljeme stupanja iUlijo u rat. Govornik izjavUujc, da Italija svoje lutcrese mora da zasntpa 8a vi5e encrgije, on nema od«

više velikoga povjerenja u trajnosf sadanjeg taJijansko-francuskog cđnosa. R e s 11 v J je odgovovio pos’anik P a ntano, na 5to je u komori došlo do manifstacija za Francusku. • tleosrnntceni podntomitkl nt Bezohzirna njcinačka odiučnost. , Kb. Stoekhohu, 14. marta. „Svenska Dagbladet“ piše: Tvrdnjt Reuterovog ureda, da biokada podtnornica za solttnsku ekspediciju nije opasna, stojf u puuoj suprotuosti sa činjenicima. Opasnost od podmornica u Sredozemnotn moru najboije se objašmtjje tiine, Ito su prenos robc primile ua sebe francuskc I talijanske željeznice. Na to primiećuie stockliolmski ,,D a g e b 1 ad e t“, da je njeinačko polaganje mina na obali CcyIona I južne Afrike najjači dokaz 0 bezobzirnoj njesnačkoi odlučnosti. Engleska uarcdjenja o obrocima životnili namirnica i mjere francuskc komore dokaznju, da trezveni mislioci u obim zemljatna ne diiele mišljenje, da je opasnost od podmornica dostigla već svoju najvišu tačkn. Posljcdice ncograničenog podmnrničkog rata. Kb. Lugano, 14. marta. Iz Rima se javlja: Ministar Commanditii je izdao jedan raspis, kojim sc svakotne preporučnje, da prikuplja staro odijelo, rublje, otpadke od vuncnih 1 pamučniii materijala, da bi se time uinanjio uvoz vune i pamuka. Potopljeni brodovi. Kb. Amsterdam. 14. tnarta. Bridski je brođ ,,Mooma“ potonuo. Kb, lx>ndon, 14. marta. Reuter javlja: Belgijski pomoćm brod „Storta" potopila je jcdna njemačka podmoniica bez opomene, i ako je brod davao vidne znakove. Na ovo primjećuje Wolffov urcd, da je potopljenje vjcrovatno izvršeno u zabranjenoj zoni, a za ploviđbu po njoj izdata je opšta opo* mena. Dauska zabrana vijesti o krctaoju brodova. (Naročiti brzojav „Beogradskih Noviria") Kopenhagen, 14. marta. Dansko je ministai"stvo pravde obnarodovaio jednu objavu, prema kojoj sc od sad pod pretnjom kazne zabranjtiju svalta saopštenja, riječima ili štampom^ o kretanju brodova, koji se nalaze na putu iz Danske ili obratno, tako isto i objave o brodovima, koji se nalaze u danskim pristaništima, o njiiiovom utovarivanju ili istovaiivanju, o ulasku u pristaništa i ođlasktt iz njilt.

jttpsn i Amerika. Japanski odnos prema Sjedtnicnim Državama. (Naročiti brzojav tBeogratiskili Novina «). Lugano, 14. marta. Orgau talijanskili socijaiista ,,A v a n t i“ donio je Jcdno opširno pisino, datirano 20. januara iz.Nankinga: U tom sc pisinu prikazuje položaj u istočnoj Aziji kao vrlo ozbiljan. U njernu se medju ostnlim veli: Nad TUiiin Okeanom prikupljaju se teški oblacl, a usis<uia mržnja japanskoga naroda protiv Amerike počinje da se sve više ispoijuje u jednoj formi, koja sve više uznemiruje i ugrožava. Dopisnik navadja jedan članak poznatog japanskog publiciste H i r o-

nem prekg jedtiog velikog — panja. C-csto sam posmuo, al’ opet dodjem sretno do svojih. PropnstiSe me — I ja podjcm daijc sAm u ranu zoru. a najvolio bi da zaigram od neke miline* nl* th» — moj nos peče I gori, kao što Jc goriclo i selo iza mcnc. Šcst sam dana odležao u selu kod koinore dok sam ozdravio. Zaboravlču sve, Samo nikada ne one šamare — dok ih nc vratlm.

tfože ii sun prorefi? Na pitanje, da H san može prorcči 5«a će se dcsltl u bndućnosth ne irmžc se dati potpuno jasan odgovor. I ako moramo tvrditi, da vellka većina našili snova nema nikakve veze sa otiint, 5to če sc ti budučmvsti desiti, Ipak nijcsu ncmogući snovi, iz kojill se mogu sakUtičhi budući dogadjaji. Sanovnlcl su postali pod pnedpostavkotn, da svaki san Ittta proroćattsktt ntoć. Ogromna većina naših snova ; ♦akva je, da je ttjihovo Uunaćenje potpuno proizvolfrto, l takvo lumačcttjc inoguće jc u opštc postaviti tek kad sc dovede u vezu ono 5to se poslije sna desilo sa samim snom- Saftio u rnalorn broju slučajeva možc se slučajm) desiti, da sc u naprijed postavljeno ttimaCettje stta .obistini. Medjutitn, ima snova, iz kojih se itoif, 1 « mož« zaključtti na budnćnost, šamo je njihov broi mulen i njihova veza s budućim događjajinia tttože se objasnlti na sasvint prirodan načln. Svi se takvl snovi mogu podijeliri na tri grupe. U pr/oj od tih grupa nalazimo snove, u kojitna se JAVlja.iti tatn-

ni i slabi znaci budućih bidesti nnšega orgauizma. U drugoj su snovl, u kojima je nastavljen «)k naših misl! iz budnoga stanja, a u trcćoj snovi, kojl udču na posiovanje u budnom stanju. Da izvjesno bolesti mogu biti predskazane u snu, ro jc nesumjivo. ima bolesti, koje se lagano razvjjaju u nama, i prvi ztvacl takve bolcsti mogu djelovati nu snove tako, da se u suu jave jasne prestave o tome, kao da je boiest vcć nastupiUt Dok je bolest još u prvom svom začetku, muitrašnje draži tako su slabe, da se na javi ne mogu opuziti zbog Jačine 1 raznolikosli spoljnih utisaka. U snu pak nema spoljnili draž.i, i sada unutrašnje draži bo« lestf Javljaju se u svljcstl i utiču na sainu prirodu i tok prcdstava u snu, I to tako, da se ie ovih može zakb'uč*ti o bolcsnom stanju našeg organizma. Svaki, kojl jc patlo od nervoano« lupanja srca, zna kako san utože u svojim predstavama da predstave svc razne postupnosti u Jačini toga lupanja; kako se slabo bolovanje drugčije sauja nego ' jače bolovanje; kako je jako iupatije | srca praćeno strašnim snovjma, koji čine, te se od jcdan put u velikom stra« hu i oznojeni budimo. Kao 5to ovdje bolesuo staujc jednog tjelesnog organa utiče na snove, tako možc l tek započeta bolest jednog taltvog organa, da se iavi u snu, i ako ptislije izvjesnog vremena doista i postanemo bolesni (t. j. oko se bolest razvije), onda če nam san izgiedati proročanski. On to doista u ovom slučaju i jeste* samo, kao što se vidi na sasvim prirodatt način. Druga grupa snova obuhvata sm> ve, n kojiim sc pribhžnle tok misli na

na u japanskom mjesečniku „Ninpon Hyoron“, u kojemu se naglašnje 6ezuslovno japansko pravo na gospodstvo u istočnoj Aziji, te velf, da je Japanskoamerički rat ne'zbježiv. Japauske nade. (Ntročiti br/ojav iBcogracjskifi Novina«;. Stockiiohn, 14. marta. ,,R u s k a j a V o 1 j a“ iavlja iz V1 a d i v o s t o ka, da je iapansko brodarsko društvo unmožilo svoju glavnicu za 100 mflijuna jena 5 da je naručilo deset novih veiikih parnih brodova, jer predvidja vellku budućnost za iapansko brodarstvo povođom rata u Evropi pomoću podinornica, PreHld diplomntskiii odnosn izmedju Hlemfltko I Kltdla. Kb. Bcriin, 14. marta. Reuterov ured javlja Iz Pekinga: Poslauički dom odobrio je sa većinom od preko 300 giasova u tajnoj sjednici politiku vlade i prekid dlplomatskih odnosa sa Njemačkom.

Enfiesko-MsKI spor. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“). Stockliolm, 14. marta. Položaj se izmedju Engleske I Švedske 'L a o š t r i o. Održano je tajno mlnistarsko vijeće, na kojem je ministar spoljnih poslova izvjcslio, da su pregovori sa Engleskom ostali bez Ikakvog rezultata I da Engleska otvoreno radl, đa ošteti švedsku trgovinu. »-

flmerikd I sreditnje olosii. Njemačko-američkl spor, (Naročiti brzojav »Beogradskih Novinao Frankfurt, 14. marta, „Frankfurter Z e 11 u n g“ jaivlja iz N e w-Y o r k a*. da ;e W i 1s o n o p o r a v i o, ali da još leži u krevetu; dalje, da se američkl rrgovačkl brodovi brzo oružaju 1 da ]e američkai vlada na čšsto s tini, šta će poslije toga naoružanja nastupili, ali da je ipak' mišljenja da ni sa koje sirane neće doći do fornialiie obja've rata. Zabraua ulaza naortižanih brodova u ineksička prlstaništa. (Naročiti brzolav ..Beogradsklh Novina“.) Rotterdani, 14. marta. „Eventng Post“ javlja: Pređsjednik jc ineksičke republike izdao zabrami, prema kojbj ne sinije da udje u meksička pristauišt« ni Jedan naoružani trgovačkl brod. Američko hvastanieKb. Berlin, 14. marta. U ,,T e m p s u“ priča na veliko njegov washingtonski dopisnik, kako će prvl američki brodovi pod američkom zastavom još krajem ove nedielje isplovlti iz new-yorškog pristaništa I otploviti u njemačku zabranjenu zonu. Posianik Oerard. Kb. Key-Wcst, 14. maita, „Reuter" JavlJa: Poslanik Geravd stigao je ovamo, o*i će *voj put za Washington produžiti žt-ljeznicom.

javi. Ako je neko od našdh prijatelja ili srodnlka bolestan, šta je prirodnije nego mislitl da on tnože I umrijeti. Takve tnisli naše u budnom stanju ponijete su I u snu, i tu će obično tok predstave *na bitl takav, da će nant se već pređstavitl kao da nam je prijatelj umro. - Ako se desi da to doista I bude, onda ćc nam izgledati kao da je san prorekao njegovu smrt. San je doista u ovom slučaju prorekao smrt, ali, kao 5to se vidi na sasvim prirodati načhi. U trečoj grupi Imamo snove, čija proročka nioć dolazi od samoga dejstva sna na poslovauje I raspoložcnjc jave. Ako neko, kojl Ima izvjesnu bolest tek u začetku, sanja nekakav stra« 5an san. u kotnc tnu se njegova bolest predstavlja kao da je već nastuplla 1 kao da je smrtonosna, onda će, ako je toko lice praznovjcrno i vjeruje u ueodoljlvu proročku moć snova, san na njcga će uticaT tako jako. da ćc on sve viSe 1 više padati bolesti u ruke. J tako se ntožc desiti, da ga botcst potpuno savlada l otjera u grob. Oni, kojima ott bude pričao svoj san, vjerovače u prorocku moć sna. San Je doista prorekao u ovom slučaju budućnost, ali, kao št» se vidi, na sasvirn prirodan r.ačirt, tome što je uticao na radnjc i raspoloženje saitjača. Medjutim, ni ovdje, kao m u prva dva slučaja, san nije morao biti proročki, jer u opšte l ncnta snova, koji bi satni soborn bili proročanski. Kao što se iz ovoga vidi, ncma snova, koji bi biii sami od sebe proročki, pošrn su oni, koji izgleđaju da su to, proročki na sasvim prirodan način, I to tako, da se može desiti, da oni to i ne budn. Pa I ovakvih proročkfh s*ov» vrlo je ntaH broi; ostaff snovf

Njemačka I Meksiko(Naročiti brzojav „Bc-ogi adskih Noviua"). Zeneva, 14. marta. ,,N e w-Y » r k H e r a 1 d“ javlja, da Nljemci u Meksiku vrše velike novčaue uloge, da bi posiije rata osnovali veliko doseljavanje. , ' ‘ TursHo ijojifio. / , Zauzeće Bagdada- _. ,‘, , Kb. Beč, 14. marfa. Iz Londona službeno javljaju, da su Englezi u nedjelju z a u z c I i grad B ag da d.

flusiro-UgnrsKiL Izmjena invaiida. . Kb. Salzbtirg, 14. marta. Danas u pol 9 sati prije podne stigli su o\’amo na povratku iz Itaiijc austrongarski izmijenjeni invalidi, i to: 11 časmf'n i .300 podčasnika i vojnika.

tij e m n t k c. Povratak grofa Bernstorlfa. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“), Berlin. 14. marta. ,,Lokalanzeiger“ javlja iz Kristšjanije: Poslije povratka grofa Bernstorffa njemačka će vlađa protestovati protiv postupka, kojim su Englezi dali grofu Bernstorffu slobodau prolaz, naročito s toga, što su oni u Halifaxu, iztizimajući Bernscorffa, pretresii djelo diplomatsko osoblje, pa I ženskc. Parobrod Eriedrich VIII., na kome gror Bernstorfi putuje, prispio je juče u pola 11 sati prije podne u Kopenhagen. Na pristaaiišru ga je dočekala mnogobrojna njemacka nublika. Njemački je poslanik grof Rantzau pozdravio grofa i groficu na samom brodu I priredio im svečan ručak. Orof Bernstorff će produžiti put u petak. Kb. Berlin, 14. marta.

kako to omiju da izvedu samo Hinđetiburg i Ludendorff. Veće skraćenje fronta oiakžava spajanje svih bocbenih sitaga za glavnu odiuku. Smanjivanje obroka engleskiiu ćetama. Kb. Berlin, 14. marta. Prenta iskazima zarobljcaika smanjeni su obroci engleskun četama, koje se nalaze na frontu. To se tićc naročito hljeba, mastl i šećera. Ćetc doblvaju u mjesto dosadašnjih 450 grama' dnevno samo 300 grama, u mnogo slučajeva samo 180 grama. Isto tako dobivaju engleske čete sada ructko kada svjcžeg mesa i povrća. Dok sn prije engleski zarobljenici hvalili svoju opskrbu, tože se sada, da jc ona postaia vrlo loša.

Francotko. Teškoće Briandovog kabiiicta(N'aročiti br/ojav »Beogradskih Novina«/ Bcrn, 14. marta. „Depeche de Lyon <! javlja iz Pariza: U francuskoj komori će poslanik Petit-Jean podnijeti jednu interpelaciju o op štoj vladinoj politiri, da bi komori dao roo gućnosti da se jasno iskaže, a opoziciji omogućio da nesumjijivim glasanjem utvfdi svoje gledište, Oštećeni usjevi. Kb. Bern, 14. marta. ,,P e t i t P a r i s i c n“ javlja, da su zbog hladnog vremena i mraza jako ošiećeni pozni usjevi u sjeverozapadnoj, sjevernoj I sjeveroistočnoj Francuskoi. ' “ Zastoj u francuskoj IndnstrUf. Kb. Bern, 14. mariin. Prema „P e t i t P a r i s i e n u“ dčh Šlo je u Francuskoj do krize u željeznoj industriji. Naročito postoji boja* zan, da će se morati obusthvfri rađ i u konzervnoj industriji. Dobavljanje stakla nalazi takodjer sve veće teškoće, Enšieska l koionne. Engieski gubHci.

jtiče jc u veoe ovamo stigao grof B’ernstorff *a suprugom I pratnjom;

Borbe na ztpdu. Pripreme za odlućuu biiku- ^ [■ (Narotiti brzojav »Bcogradskih Novina«/ Berlhi. 14. marta. O ratnom stanju na zapadu piše major Morath u ,3erliner Tageblatt“-u: Skraćenje fronta na zapadu je za neprijatelja jedna zagonetka. Hindenburg je kod Tannenberga pustio dijelove svoje male vojske da u borbl uziniču, da bi mogao dobiti potreban prostor za borbu. Borbom zar Štitnica u povlačenju i izmjenom fronto stvoreno je za neprijateija jedno prisilno stanje. Taj isti vješiak. kojl je izvojevao najveću bitku uništavanja u svjetskoj povjesnšci, tadi sada i ua zapadu. Pri skraćivanju fronta mi napuŠtamo samo jednu pustinju- Mi napuštamo položaje, koji sv r oj postanak imaju da blagodare samo jednom trenntku, kada je francusko-engleskl pritisak s jeseni 1914. zadržan. Oni nijesu po snijeru izvedeni i pored svoje zgode bnaju I nezgode. Zašto nebi mi beđem podigli na zgoduijem zemijištu, kad za to hnamo na raspoloženju i vremena i snage? Ml pri tome duhovltom skra- i ćivanju fronta Štedimo snagu onako,

nemaju ničega proročkog u sebi, a ako i neki od njih i predskaže budučuost, onda je to iii stvar prostog slučaja, IB se nakuadno san mijenja i dotjeruje, tako da nam izgleda proročki.

Kb. Rotterdam, 14. maria. ,,Times“ douosi Iistinu gubiiaka ođ 7. o. mj., u kojoj je navedeno 37 časnika i 620 vojnika, medju njima 3°2 mornara.

Rusljn. Burna sjednica diuue, t _ 1 \ Kb. Kopenhagen. 14. ntaira. Druga sjednica dume bila je Isto tako burna kao 1 prva. M i 1 j u k o v oštro govorio protiv vlade 1 rekao $ei da je vlađa dovela zemiiu u neorganw zovano stanje I da će narod uzeti vlasf u svoje ruke. Govornik radničke stratir ke Cerenskl krttikuje vladu I Ismt jeva naročlto njeue imperijalističke ci« Ueve. On Je rekao: Na'še vlade. koje do sad nljesu ništa radiie. već samo des^ organizirale vojsku i društvo. hoće Car rigrad da osvoje. To je ražanj za zecat koji je još u šutni. U ovoi trećoj godim krajnje Je vrijeme, da se ratnl dljevl 1 Ifluidiraju. Naša je pogrješka, što sebi uobražavamo, da vojujemo protivs njemačkog militarizma. dok u stvarl stoji protlv nas cijeli ujedinjenf, dobro discipliuovani 1 mudro organizovani njemački narod. OdgaiHatue dutneKb. Petrograd, 14. marta. „ Petrogradski brzojavn! uređ javIjat Novim se carskim ukazora naredjuje, da se sjedniee državne dumc f držaiVTiog savjeta 11. marta odlože đo aprila 1917. ili još dalje, kad će prema okohiostima biti ponovo sazvane.

Iz svega ovoga pak jasno je. da tako zvani sanovnici nisu nlšta dnigo do Čisto praznovjerje. *- slav, ' NfiLl PODLlSTfiR. Rudolfo Fraujitt Magjer: ,JA o j p u t“, naklada knjižare Radoslava Bačiča u Osijdai. Rukovjet njelniii pjcsmica * porodićnog gnijezda, u kojima «e osjećki pjesnik Magjcr i dosad s uspjehom okuš*<\ člta se prijatuo. Bcz osobitili preiensija nlže *c stfli s« sUhora, tck tu i tamo ritmički pogrješan, aH mek i topao. „Traži ml te miso, Ružo raspupana — Sto so stidno lirijcš xa djerioc dvoje — Zagrljaje toplc čckaš nasntijana — Cas ašika mckih, svijet 1 ncbo svoje* — tako pjeva Magjer. Tlh dvadcsctak pjesmica pročfta sc na da5ak, a iza njili ostane trag neke čuvstvenc blagosti. Nasiovna slika prof. &airtela s denionskom glavont nad pjesnikovHn putcm ne ođgovara sasvim duiui zbirkc, pošto misaona strana Mauerova zaostajc t& čnvstvcnoni, all sfika sama za se dobro' je radiena. Knjižica jc ukusoo oprcmita.

Strogc uijere protivu posianika Kerenskog. (Naročiti brzoiav „Beozradskih Novina“.) Stockholm, 14. marta. „Ruskija Vjedomosti" javjaju, da ruska viada namjcrava da stavi podsud poslanika Kerenskog, zbog njegovog or štrog go\t)ra ii državnoj dumi, kojim j« proricao poraz Rusije. !z ruskog blata Pronevjere nadzornika ktampo DraŠevskog. (NaroSti brzojav rBeagitđskih Novuu«/ Haag, 14. mart*. General Draševski, nadzornik petrogradskc štampe, zbog pronevjerenja javnog novca, u fcnos« 390.0U0 ruhalja, jočr je uapšcn.

ltllliO. Poljoprivredne priflke u itaflji. Kb. Lugano, 1L marta. Iz Milana se javlja: Ovdašnje poljoprivredno odjelenje utvrdjuje, da vojnićke radničke snage, koje je vojna uprava obećala, joŠ nijesu prispjete, što oe imati za po sljedicu 1 dafje znatne guhitke u poljoprivrednhn radovim*. *