Београдске новине

Boj 72,

Cetvrtak

Beocraiđske Noviae

15. marta

Strana 8. j

t1ti]nov!!e Hrzojnune vllesiL Promjena u bugarskoui uiinistarstvu. Kb. Sofija, H. fcbruara. Zvanični iist će donijeti autra dva kraJjeva ukaza, prcnia kojima sc ministar žcIjeznica, pošta i brzojava Apostolov razriiescva avoga položaja, a na nigovo sc mjcsto postavlja poslanik Stainbufovljeve sfianke Kosnicki. Revoluciia u Perl I Costa Ri.'.f. — Car« ranza ponovno izabran za predsjed« nika Meksika. Kb. Bcrlin, 14. marta. Još nepotvrdjene vijesti Javljaju o re.voluciji u Peri i Costa Rici. Predsjedniki Carranza je, kako javljaju, 12. ov. mj. ponovo izabran za predsjednika Meksika. Izbcri u Španiji. Kb. Madrid, 14. marta. (Havas). U provincijskim izborirna pobijedili sti liberaii. Izabrano je 150 liberala, 20 vladinovaca, 70 Carlista, 17 republikaraca i 25 Murasovih pristalica. Obolio posianlk. Kb. Paris, 14, marta. Englcski se poslanik lord B e r r i e r razbolio ođ zapaljenja pluća.

Grod i okolico.. Prilikom ljekarskog pregleda. Sva ona lica i bolesnici. koji dolaze u ambulantu opštine grada Beograda, radl ljekarskog pregleda, kao i za tipućivanje u bolnicu na bolovanje, morajn tom prilikom fmati uza se i prijavnu lbtu (žutu legitimaciju), koju lzdaje prijavno redarstveno odjeljenje, a ako su muška lica 1 svoju osobnu redarstvenu legiumaciju. Prizuanice za pomoć. Priznanioe za pomoć za nijesec mart izradjene su do broja 2800 ,te se od danas mogu dobiti u uredu za potpis činovnika, umirovljenika i umirovljeniea (penzionera i pcnzionerki) samo poslije podne ođ 3 jio 5 i po sati, o čemu se zainteresovani izvještavaju. Upozorije se i ovom prilikom, da je kod prijema priznanioe potrebno iniati uza $e žutu policajnu iegitimaciju radi ustanovJjenja identičnosti. Ovu je iegitimaciju poirebno imati i priiikom prijema pomoći na blagajni car. i kralj. zapovjedništva mosne brane i grada Beograda. Pomoć se prima na istoj biagajnjci sutra dan prije podne po prijemu priznanice. Prodaja petroleja. Prodaja petroleja za d r u g u p o lovinu mjeseca inarta otpočela je od danas 15. ov. mjeseca. Maloprodaja petroleja, koju vrši opština grada Beograda, vršiće se i ovom prilikom posredstvoin gdje Jelene Eganovlć sa stanom u ulici BraćeNedića 25, gdje se prodaja petroleja vrši. Petrolej će se i sada prodav&ii samo na osnovu leghiniacija za petrolej, koje je izdala opština grada Beograda i sljedovanje u petroleju za drugu polovinu mjeseca marta dobijaće se na kuponu b r o j 6. Petrolej staje i daJje po litru 1-50 kruna, a prodaja petroieja otpočela je u gornjoj prodavnici od danas, o čemu se gradjanstvo znanja radi izvještava. KažojenJ. Milan Ječmenica i komp. iz Beograda, Sabonia ulica, kažnjeni su zbog pretjerivanja cljena. jer su prodavali šećernu robu u velikome sa 50% zarajde, sa 2000 kruna novčane globe odnosno sa 7 mieseci zatvcra, ako tu novčanu kaznit ne bi mogll platiii, a osim toga još t konfiskacijom zaostale šećerne robe. — Oligorije 'A 1 e k s i ć, pekar iz Beograda, MoCvarna ulica 24, kažnjen ie sa 1*>0 kruiul novčanc globe odnosno sa 10 dana zatvora, ako globe ne bi mogao p'atiti, št» je u jednom slučaju prodao kukuružnji hljeb za 1 I po kruiu u mjesto po utvrdjenoj cijeni od bO lllira po kilogramu. — Natalija J a n 1 ć, prodavačica životnih namirnica iz Beograda, Cika Ljubina ulica 15. kažnjena je sa 100 kruna novčane globe, odnosno sa J0 dana zatvora, ako ovu ne bl mogla platiti, jer je u jednom slučaju prodavaila proju na srtno za 20 do 30 lilira tako. da je proja stajaia do kiiogramu do 4 krune. — Ljubica Ivković, gostioničarka Iz Beograda, Kralja Aleksanđra ulica 90, kažnjena je sa 100 kruna globe, odnosno sa 10 dftna zatvora, ako se ova ne bi dala utjerati. što Je u jeđnom slučaju prodavala komade slanine po 1 krunu tako, da je kilograui slanine došao na \4 kruna. Kretanfe »tanovnlštva. IzvjeStaj prljavnog ureda od 14. iharta: prljavljeno 72, odjavljcno 27, preseljćnja 32; u hoteltma prljavljeno y,L odjavijeno 89; ostato u hotebma prfjavljenih 204 stranacA.

Norodnii prlvredo.

HercejoMtki pamuk.

Heircegovina je blagoslpvljena zemlja u kojoj, što no riječ, ima svega, što tti duša zaišće. Po svojoj klimi ona bl mogla biti drugi Misir. U njoj rodi mirisavi „trebinjac'* što ga duhandžtje zovu „mauom ne'oeskom 4 ; u njoj rodi finp mostarsko groždje, što ga pjesme opjevaju; u njoj češ naći svakovrsne smokve i masliue, pirinča i baiama pa čak i painuka. Indija je kolijevki pamuka I tu ga je najprije zasadila ljudska ruka. Uporedo s ovoin bogatoin zemljom ali sasvijem samostalno, sijaii su pamuk i prastari narodi u Americi (Meksiko i Peru). Iz Indije rasprostvanila se kultura pamuka po zapadnoj Aziji, Africi i južnoj Evropi, tc danas nema predjela, u komc ga ne bi oilo — samo ako može da uspijeva. Najviše pak pamuka rodi u Saveznim Državama, zatirn u engieskoj Indaji i Misiru. Turcima se ima da zalivali, što je on u Makedonijti zasadjcn; oni su prenijeli mnogu korisnu voćku i drvo, pa i pamuk. Francuzi sn ga nasadili u Algiru, a Rusi u zakaspajskim pokrajinama; inače u F.vropi ima ga još u Grčkoj, na Siciliji, Maltj, Italiji i poluosrvu Krimu, koji leži nešto sjevernije od našega Posavlja. I u Hrvatskoj je pokušavano pamuk zasadjivati, jer godiue 1785. zasadiše pamučiku (t. j. pamučnu biljku) u varaždinskoj krajini, ali pokušaj ne podje za rukom. Godine 1807. i 1808. uspio je posao u Banatu sa pamukoin nešto bolje, pa kad su se u Ueču osvjedočili, da je banatski painuk bolji od mačedonskoga, a &st» tako dobar kao i američki, zauzela se vojnička vlast, da se pannik sadi u slavonskoj krajini. Godine 1811. posadiše panmčiku u petrovaradinskoj pukovniji, pa kalco je godina bila pamučiki prijatna, to sakupiše 88 funti i 30 loti srijemskoga paniuka. Pamuk je taj bio istio tako dobar kao i maćedonski, ali lošiji od američkoga. Car je Ferdinand velikodušno nagradio poduzetnike, aJi sve nastojanje domaćili gospodara bijaše uzalud. Dodjoše uzastopce dvije godiiie, koje pamučiku nijesu prijale, pa se svijet osvjedočio, da se ona ne da u Hrvatskoj udomiti. (Dr. M. Kišpaitić ,,lz bilinskoga svijeta“). Tome neuspjelm ne treba se baš mnogo ni čuditi, jer je položaj Hrvatske taki, da u njoj ne može pamuk da rodi, lli ako rodi, to ne može da sazri.

Herccgovina je valjđa pošljednja zemlja, u koju je polužeuo paumčno sjeme. Prosječna godišnja toplota Hercegovine ne pada ispod 25° C ili u najgorim slučajevima ispod 18° C. Prema tome ima u njoj onijeii 4000° C toplote, koju po Dekandolu treba pannik ođ onoga časa, kada se usadi pa dok ne sazri. K tomc je zrak i inače blag i vlažan, zemija nešro pjeskovita i močvama, te se može lako potapaiti 1 isušivati... Glavni su uvjeti dakle, tu, pa i ako ne važe za čitavu zemlju a ono važe za sjeverno-zapadne krajeve, ko| gledaju na more. Da je zaista i sijan pamuk u Hercegovini i to u Ijubuškom kotaru, to zasvjedočava, rahmetli Melimed beg Kapetanović, koji je čuvao jednu punu puncatu kutiju hercegovačkoga pamuka. O tom pripovijeda Mehmed bcg Kapetanović Ljubušak ovo:

Godine 1864. ili 1865. banie našoj kuči u Vitini (kod Ljubuškoga) neki Ahmed-derviš. On je iz dalcka, čak iz Hinda posegao u Budim, da obidje Dulbabino hirbe. Kod nas ostane tri če-tiri dana kao gost. Tada mi radismo (bilo je proljeće!) oko bašte. Vidivši on, kako mi sijemo raznovrsno sjetnc ,,zerzevata** 1 ) izvadi iz svoga torbaka desetttak okrupnijeh zrna — ualik na ćurekot a ). ,,To je sjeme od pamuka“ reče on. Kada smo ga zapitali, pdakle mu, odgovori nain, da ga je ubrao pred jednom tekijom negdje u Hindu. ,,Naraste“ — veli — „kao oleander, niože obastati, gdje nije zima prežestoka,, pokušajtie — mogao bi vam koristiti“.... „Moj rodjak Bećir-beg Kapetanović“ — priča dalje Melimed-beg „posije božijim blagoslovom to nekoliko zrna. Istoga ljeta izbije iz zernlje desetak camoljika sa zelenitn duguljasitSm lišćem i Iijepint žutkastim cvijetcima. Camoljike te bile su prve godine nekuda niehke; druge godine več su se odrvenile, te su dobiie srcc poput zove. S Ijeta naćiniše se iz cvijeta nekakve zelene „lulice“ (Schoten) poput onih puharica, šro se po poljima vidjaju. Malo kašnjc stanu ove ruditi; u Jesen pak<raspuknu sc, te se pomuk pokaže. Dobili smo jedno 30 do 40 lulica. Kađa smo ona zarudela perca odvmuH, ukazalo nam se kao jedno malo povjesmo od naslaganili dlačica, što su iz znija nikle. To zrnje smo onda izvadili 'i ostavili za drugu godinu.'* „Druge su godine one camoljike od prve godine narasle za vrh čovjeka; na evakoj l*ilo je više od stotine Iulica; ove su se nak prije otvorile nego one iz sjemena, što smo istog proljeća posijali. Već u po Ijeta mogli smo

ili brati.“ „Trećc godine

dobili snio nekoliko

i) .Žerzevat* povrće. *) .Ćurekot* Schvarzkfltnmel.

oke painuka. Pitali smo I raspitivali na više mjesta, kaito so prede, nu nilco nam ne umjede reći. ?ta sino onda znali, nego nakljukati u jastuke, a sadjenja se manull. Svakl put, kad sam jastuk u ruke uzeo, sjeoio sam se one naše: meliak ko pamuk! Malo kašnje začuje za nj bivši losanskl valija Osman paša, te I njemu pošaljemo za jedan jastuk, I još ga zamolimo da se 1 on raspita. kako se izradjuje. Stanemo pamuk opet saditl. Njegovom, čijom H srećom osaavi on Bosnu, mjesto njega dodje drugi. U to buknu hercegovački ustanak, pa onda bi i sa pamukom: kako onda tako i đanas! Za spomen ostavismo ga nešto koliko bi bilo za nekoliko aršina beza“. Toliko rahinetli Mehmed-beg. Evo pak, kako opisuje taj vitinski pamuk čovjek, koji ga je vidio: ,,Kad sam ono panuikn primio od gospodina bega Kapetanovića, pomislio sain u onaj par, da je obmotana svila; pamuk mi ne bijaše »li na kraj pameti. On se naime sjaji kao najfinija svila; boja mu nije posve bijela vcć preiazi u žučkasto; kada se sa s’rane pogleda, prelijeva se u tarančasto. Ovo su karakteristikc većega dijela različitih vrsta pamuka, ito rastu u lndiji i srednjoj Aziji. Nu iz njih niože se zaključiti i aa osobitu čvrsioću dlačice. Boja pak jest svuda jednaka. Nu nd boji ni sjaju nijesain sc toliko čudio, koiiko finoći pamuka. Tađa sam ga mcdju prstima držao, mislio sam da držim najfiniju kadafu, što je može biti. Indijski pamulc ponajviše «e prost. Za pojedine dlačice nc može se kazati, da su predugačke nl prekratke; obična hn je dužina 20 mm. Prema tome spada u pamuk srednje dužine. Debijina diačica vrze sc oko 0.02 mm., pa je prema tome tanji od mnogo i mnogo trgovačkili sorta, što se u fabrikama preradjuju. Osim toga našao sain (na mikroskop) da dlačice nijesu jako zavijene, znak da jc prerano obran. Nu bilo ili je i posve ncđozrelih 'plavili). ,,Iz svega toga — nadaije — može se zaključiti, da je prvi pokušaj s kultivisanjem pamuka u Hercegoviiii Jspao dobro a ispao bi još bolje, da je sjeine onako posadjeno a biljka onako obrezivana, njegovana i natapana kao što treba. Osim toga, drži on, da bi se moglo pokušati 1 sa drugim sortama pamuka, te iznaći ona, kojoj klima i zeinlja najbolje prija i koja daje najpovoljnije rezultate. iz Makedonije izvezu se velike množine pamuka („ušuk") preko Soluiia, te se prodadu po 100—120 kruna na cenrt Isto toliko ga sc kod kuće preradi I potroši. • u Bosni i Hercegovini kupuje narođ mnogo ,,kotona“ 1 „pembea" 1 ) te ga upotrebljava za punjenje jorgana, pamuklija i t. d. Zar — /ell Dlmić — ne bi te potrebe mogao da podmir! I hercegovački pamuk? Ide on još 1 dalje pa veli: zar se ne bi od njega mogao praviti onaj ,,mol“, „kartum" I „mušuiin“ što nam ga engleske fabrike žalju? Zar ne bi to bilo lijepo korisno i za narod i za zendju? Kamo sreče da se je tko našao, koji bi Kapetanoviću kazao: kako se pamuk preradjuje. Kod njega je bilo volje, da ovom biljkom okiti svoje spahiluke, a za njim bi se ubrzo I drugl poveli. U ostalom našai ie uprava Iza okupacije obratila pažnju 1 ovoj grani narodne privrede, pa se pokušalo i sa sijanjem pamuka, ali nažalosti poređ sveg truda 1 troška uspjeh Je bio tako slab, da se konačno i napustilo sijanje panuika. O tome ćemo progovorlti kojom drugom prilikom.

»Koton* je arapska, a »pembe* persijska riječ za pamuk.

Rflzne vljestl. Državuo imauje republike San Marluo proigrauo na burzi. Kako javljaju talijanski listovi, proigrao je Olindo A m a t i, predsjednik republike San Marino, koja takodjer pripadđ u red neprijatelja srcdišnjih vlasti, ćitavi imetak repulilike koji Je izuosio 3 niilijuna lira, na burzi. Republika San Marfno imade 61 kvadratnl kilometar, 11 hiljađa stanovnika, od kojih 989 sačiujavaju oružanu silu re države. Otindo Amatl potječe iz bogate porodice, ali je več kao mladić potrošio čitavo svoje nasljedstvo. Zatim je uzaludno potražio svoju sreču u Americi. No u energičnoj borbi sa sudbinom uspjelo mu je ponovno posrići veliki utjecaj u svojoj domovini. dok je konačno doŠao do časti predsjednika ove državice, a napokon dovršio svo}u karijeru na tako tužan način. Koliko ocjeli (čelika) leži na zeniijišJu oko Verduna. Šveđski kst „Industritidningen Norden" donosi od svog saradnika, koiiko je željeza izbačeno Sz topova u bitkama kod Verduna. Cesto su oba neprijatelja u jednome danu izbacila oko jedan milijun eksplozivnih metaka. Ali pošto je taj broj očigledno pretjeran, uzet je kao temeljni za izračunavanje miHjun metaka nedjeljno. Uzme li se pako da poprječno svaki metak hnade 45 kg. kovtne, to se kroz 30 nedjelja trajanja bitaka niože uzcti đa Je dco Verduna palo l,350.00e rona

ocfjeli. Za transport ovlh metaka bilo je potrebno 135.000 željezničkih tovarnih vagona. Uzme li se. da su tl inetci pali na područje od 260 kvadratnih km. ili 26.000 hektara, to je na svakl hektar zemlje palo 50 tona ocjell. Proračunava li se tona ocjeli sa svotom od 70 maraka, tad predstavlja ocjcl, koji je pao na jedan hektar, vrijednost od 3500 maraka. Nastaje pitanje, koje Je vrijedno spomena, da li će se 1 na koji način moći upotrijebiti taj ocjel nakon rata.

Kitovi kao podmoruice. Tvrdi se, da se jednom desilo. ’da je kit napao kakav brod 1 da su tom prilikom i ljudi stradali. „Promeiheus'* navodi za to više slučajeva. Tako je 1829. godme napao jedan kit na brod, koji se bavio lovom na kitove, l prevmuo ga je, te se zbog toga više ljuđl utopilo. Godine 1875. napao je Jedan kin na parni brod ,,Scytliia“, te je ovaj u borbi izgubio jednu krmu, dok je kit podlegao teškim ranama. U skoro se mrtav pojavio na niorskoj rovršini. Parni ga je brod odvukao u najbližu luku, gdje se ispostavilo, da ie ovaj rnorski sisavac mjerio u dužini 29 metara. -»

1000 maraka uapojuice mjesečno. .ledan berlinski nadkonobar tužlo je vlasnika svrtišta „Unter den Linden" radi bezodvlačnog otkaza, tražeći odštetu od 1000 maraka, pošto mu je toliko donosila mjesečuo zasluga na napojnicama. Vlasnik je priznao istlnitost njegovih navoda, te je osudjen na platež. Od toga se odbilo samo 40 maraka za ,,picoIa“,

MALO SALE. Magarci. Za šetnje prolazio je otac sa sinčićem kraj nekog privrednog dvorišta. Najednom opazi sinčić magarca I upha oca: „Tata,. što je to?“ i,To je magarac". Na to dotrči mlado piagarc i dije-te opet upita oca: „Tata, a šta Je to?“ „To Je mlado magare“. ,,A Je li se 1 magarcl žene ?“ upita slnčič. „Samto se magarcl 5ene!“ odgovori otac ..,

Statistika. •- Šta je uzrok svake rasfave braka? — Brak .., t > Savremenl oglas. Riaidi nestašice p a p i r a osta.je uaš dućan zatvoren. Z e 1 e n b a ć, trgovina clpela. ’ ' ✓ 01. Llsf.)

ZoonlJne objoue. Or. br. 271-6. 1917. Obja va. Starateljski sudija c. i kr. okružnog suda u Valjevu, odjelenje za gradjanske sporove, objavljuje, da je MilivojeTadić, bivši stanovnik u Šarbanima, umro 24. avgusta 1915. bez zavještanja. Pa pošto se nezna mjesto prebivanja ŽivoraaaTadića, kao zakonitog nasljednika, to se objavljuje, da mu je od strane starateljskog suda postavljen za ‘kuratora Milutin Avramović. Rečeni nasijednik se ovim ujeđno poziva, da računajući od danas pa za godinu dana treba da izjavi, da ii želi činiti upotrebu od svoga prava nasljedstva. U protivnom slučaju provešče se bez njega rasprava o nasljedstvu. Valjevo, 26. februara 1917. Sud c. i k. okružnog zapovjeduištva, gradjansko odjelenje.

Poslijeifiije brzojavne vilsstL Izvjeslaj busarskog glavnog stožera. Kb. Sofija, 14. maria. Maćedousko bojlštc; Izmedju ohrldskog 1 pres* p a n s k o g jezera odbijeni su uz velike krvave njegove gubitke ponovni ncprijateljski napadL Poslije priHčno žestoke topničke pripreme napali su Francuzi više puta naše položaje zapadno i sjevemo od B i t o I j a, u odsjeku izmcdju sela Trnovo i bitoljske nizine, no biii su primorani na odstupanje slično bijegu, pretrpivši kraj toga izvanredno velike gubitke. Na qstalom frontu slaba borbena djelatnost. Jedna Je francuska četa pokušala uznapredovati proCiv našili položaja južno od Gjevgjelije, no bila je rasfierana našom vatrom. Jedna se engleska Četa približila našim prednjhp

stražama istočno od V a r d a r a, ali jc bila našom žestokom vatrom natjerana u bijeg. Rumunjsko bojlšte: Topničkom su vatrom sa uaše oba-? le prouzročeni požarf u volničkim zgradama u G a 1 c u. PotopUeni brodovb Kb. Paris, 14. niarta. „P e 11 1 ) P a r f s i e n“ javlja Iz L’o Havre-a: Francuski su pami brodovš „Roburd“ i „Cognac" 6. marta uslijed) žestoke bure potonuli. i Kb. Lugano, 14. maria. Kako se razabire iz jedne izjave. ministra Sciloja, koju je donijcla ,,T ri b u n a“, njemačka je podmorni-* ca potopila torpednjaču, koja Je pratlla pami brod, na kojem su se vraćali učesnici sa petrogradske sporazumne konferencije. Štrajk u ŠpanjolskoL Kb. Paris, 14. marta. ,,T e m p s“ javija iz B a r c e I one: Radnid su 23 tvornica stupili u štrajk. Produžeuje parlamentarne sesije u TurskoJ. Kb. Carigrad, 14. martaU koinori je pročitao veliki vezin cairsku iradu, kojom se produžuje parlamentarna sesija', koja je današnjint danom lstekla, do 31. marta, kako bi 86 omogućlla proračunska debata, - . Pretjerivanje značenja zauzeća Bagdada. Kb. Amsterdam, 14. marta. ,„Nieuwes van dcn Dag“ pU šet Očekfvalo se, da će engleska I fran« cuska štampa pretjerivati znaćenje za« uzeća Bagdada, no da će ićl tako da« Ieko, to nije niko mislio. Francuzi J Englezi nijesu u Evropi zaposjell još nl jednoga glavnoga grada. Gradovi, koje su oni dosada izvan Evrope zauzeli, blli su tako udaljeni, da nijesu fmali nlkakve veze sa Njeniačkoin, te je nji« hovo zauzeče bilo tek pitanje knuk' ga vremena. falijanške jinanclje. Kb. Lugano, 14. maita. U talijanskoj je komori zahtijevao re« publikanski posiauik Chiesa od vlade, da preduzine sve potrebite mjere za poboljžanje novčanog teeaja, pošto zbog toga tipi cijell privredni život. On je ujedno pre* dložio, da se siiom prikupe svi inostrairfj pa f neutralni vrjednosni papiri, kao i, •vo ziato, koje se u zemiji nalazi da se ubere u 'državnu blagajnu. Plaćanja »e Engleskoj itriadu fzvršivati umjesto ziatom, sa evilom. Sporazumna akcija protiv Seuussa. . Kb. Lugano, 14. marta. Prema vljesti agencije „Stefani", pri« »tupiće franoiska viada ugovom, sklom ljenom izmedju Italije i Englcske 31. jufa 1916. o zajedničkoj akciji protlv Senussa. Nadvojvotkinja Marija Terezija protektorica Izvještajnoga ureda za ratne zarobijenike. Kb. Beč, 14. maria. . Dozvolom je Njegovog Veličanstva ca> f* 1 kralja Karla preuzela nadvojvotkTnja Marija Terezija protektorat nad Izvještajnim uredom za ratne zarobijenike. Glasovl štampe o drugo] sjeduicl dumc. Kb. Petrograd. 14. maria. Od svih giasova štampe o drugoj sjednicl dume najznačajniji su Izvodi kadjctskog organa ,,Rječ“, prema kojima Gerenskl u pitanju ratnih ciIjeva doduše nije naišao na potpuno odobravanje dume, no njegovo se stanovište dijeli u širokim siojevima sianovništva, a tako.lsto I Izvjesnim krugovima inteligencije. ,,Rječ“ žalf nejeđnodušnost niskoga društva u Jeđ- 1 nom tako važnom pitanju. Ruskl socijallste, Kb. Petrograd, 14. marta. U drugoj je sjednici dume, kako se još naknadno saznaje, socijal-demdkratski poslanik S k o b e I e w obrazložio svoju interpelaciju o ugnjetavanju radničke sknpine ratno-indusiri]-' skog komitea I u duljem govoru izjavio^ kako je radničkoj skupini ‘ prije svega stalo da uništi društvenu organizaciju. u