Београдске новине

Straua 2.

Subota

Beogradske Noviae

17. marta 1917.

litfMk u Betn. Kb. BeČ. 16. marla. Prva vijest oetrograđskojr brzojavnog ureda o revoluciji u Petrogradn, koju su u Beču objavlli listovi svojim vanrednim izdanjima, imala je neobižan utisak i bila predmet opšteg razgovora, ali je zbog «jezinih mogućiii posljedlca nailazila na prilično skeptičko shvaćanje. Večemji listovi saglasno iziavijujir, .Ua još nepotpune vijcsti iz Petrograda ne dozvoijavajti nikakvu ccjenu o posljedicama dogadjaja, čiji se značaj mora svakako obilježiti kao sa svim van•redati i čiji uiicaj rmile bftf od značala ne samo za Rusijn, r.ego i za sudfcinn Cijelog svljeta. Neki listovi smatra.iu, jda.je u izbijanjH revolucije I ni a 1 a o č e v i d n o u 1 1 c a»a E nf leska, pamoždaiFrancuska, ojoj je svrha, da pomočo narrednc narodne ratne stranke nkloni jedtrtt vladu, koja Engleskoj nije po volji, o kojoj se surnnja, da je naklonjena mi»u, da zadobije vlast nad carein i da Izniidi produžcnjc rata, ,F r d m d e n b I a t <“ i ,.R e I c li sp o s t“ ističu tu mogućnos?, 5 pokazuju na to, da fci tispjeh takvog pokreta mogao biti sigiiran samo or.da, ako bi vladaocu zemlje po.šlo za rukom. Sda se sain lično izvuće iz domašaja mo^ fci pobunjenih, i da revolucija, kađ podje punim jckom, mož© uzeti sa svim jdrtigi pravac, koji začetniku nebi bio po volji, ,,N c n e Freie.Pres* c" za sada naglnje rnišljenju, da re.volucija u Petrogradu remeti smjer rat»ve stnaike, đa slabi politiku produženja •fata i da ojačava snage mira, jer jcdua zemija. koja se u takvim jirevratima naiazi, nije više sposobna da. vodi snaž< iti ratnu ivollfjkn. ,.N e u e s VV i c a e r 'l' a g b 1 a i t' f dolazi do zakijučka, da je uuutarnje političko samjc Rusije veorna kritičn o i d u b o k o o / b i) j n o, koje od jjristaiica carizma zahtijeva najhitniju odluku. Ako u Rusiji još postoji carska jirtoć, sudanjc stanje neće moći preći tez pokttšaja za njeno ponovno 1 -ttspustavljanje. Ma.kakp -roaltike i njene it>os.!j£&ee Ispalc, piše lisf: sa oružjem "u ruci bićemo na čvrstoj straži i očekivati daiji razvoj stvar. n Rusiji. t? Novf rcgeiit. Veliki knez iViibajlo A1 e k s a nd r o v i č je jedini brat carev, rodjen u_ Petrogradu 5. decembra 187S. god. On" se 1911. stupio u neravni brak sa N a;ta 1 ijom Scrgejevnoni, razveaĆanom W u 1 f e r t, rodjenom Š e r e jn e d e r s k y; njoj je podarcn naziv grofica B r a s s o v, Car Nikola. * 1 Car Nikola II., koji je u korist svoga b'rata abdicirao, sad je u 49. gođirn 'života: on jc godiue 1894. stupk) na prijesto. Oženio se sa princezom A1 ic om Hesscnsk om, koja je, po prelazu u pravoslavijc, dobila ime A1 e k s a nU r a T e o d o r o v n a. U braku im je .rcdjeno čeiiri Učeri i velikv .knez iAleksej, prijestolonasljcdnik, konte je sada 13 godina-

StreSM optužbu. Plsmo bivštfR rumunj^kog poslanlka u RerUnu BehJimana, riumtnlskom ml»lst{u>k«nn preds.Mnliui Brailami-u. 6. decvnibra 1916. godlnc, na dan, kad su sftveaue čete nsle u Bukurešt: npravio je bivši dugogodlšnii nummiski pohltutik u Bevliua AU-Ksamlar Bcldiinan tz Kopcnhugcnu mjnlatnrskom ttfedšitduiku Jonelu Bratlanu-u jcdno pistuo, Mv jo od Istortokog zuaćtUu l najteža opntžba, kojom Jedan ♦ivftžcU rumunjskj pairlota i dmtvnik optu^ujo rumunjsku vladu i njene sa-

i\ sedam sati n a v e č e, uisam uistiuu jesam it niukko iii žensko... Počeo sain ruzutilijati, imeudau Jc »aSe gospojice bio u subotu na večp, Ja sarn bio buđan do uedjeije u jutro, onoa sam polan »pavaii \ spavap *m =* ali doklc? S tbne «iaam bio na čistu, NaJpo^Uje wl budpe pregiupu, i ja upitam .icdnoga prolaznlka; Moiim Vas, ie H danaa več pocedjeijuk Ul je dauas Jpi uvbck m?djciia? — Mari, magarče, drti tl svoga ova za Uudaiu a m> u'eue •, • ođgovovi od nainvtuo i včtiva taj gosnodiu, ab mc k tbne samo jeS više zaghwh> Qtava mi bda io5 i onako \nma od prvoga himpovanja? • ■ Neapav.k kako b,i još otiako »mth kvn staja.o nrvd zatvorcnom fadioniv'pju, da u sfctan čas »e vidjob iios^ra. kuko zado\*piiwp mašnći paJivom idv nvvma menk ’ . 8ta ti ovdjc i'Adiš-' 4 —■ Evp... tn.oHnv .vai... vi ćete vcl re$t• ie ij danas \eć ponedjeUak bt x da»>a,% m nedjvUa? Ma kJa ie tebj? P’ asnc u smtjeh Stosej-. — Nemojtt m» »e bav vl sunijati •. • M©... »OĆU... «»aš..; takvo pitarve.,, Haid^, pođji *a «SWWRl « AU kuda? 4a m mmi<m bfostad fc vadiosm. jev ve nd inačc takK* btču-

Pikva u

Ajdev ajde... vuii da ^ftrvi iy \w niobdio uoć,.,

Broj 74.

veznflte. Ovo pisnKg koje je Izišlo b lisflu „Oaseta Bukiirestiror*. glasi u prljcvodu: Charlottenburg, kcd Kopenhagena 23. novembra (6. decembra) 1916. Gospodine ministarslri predsjedniče! U času, kad se ruši naša doinovina, upravijani na vas kao čovjek, koji [ vam je potpune dvije godine neumorno svraćao pažnju na nesretne posljedice vaše politike, pitanje, kako se mislitc pred nstrodom opravdati za strahovit« nesreču, koja nas je stigla, a za koju nosite potpunu krivictT u prvom redu vj i vaš brat Vintila. Danas je jasno. da sit svi račuhi I predpostavke, na kojima stc gradiH vašn ratnu poHtikti. bili jiogrešni. Punili stie devct mjeseci varalf tiarod, da je zauzeče Dardanela neizbježivo! Vi ste najtežc oštetili naš privredni život, d-ok jc skanđaloznim. gazdinstvom mula favorisirana grupa mogla da si natrpa džepove nečnvcnim dobicima. Vi ste uporno zatajivali svaku istinu o vojničkotn i političkom položaju i ozbiljnim razboritiiri Ijudima oduzeli raogućnost, da sami vlastitim prosudjivanjem stvorc svoj snđ. O sudbini ste zemlje odlučiii na osuovu najnesavjesnijih krivotvorina, koje je vlađa svim svojim srcdstvima raširivala. Sasvim je prirodno, da se sve, što je bilo sagradjeno na tim lažnhn remeljima, moralo da sruši. Vi ste stupi!i u rat: 1. jcr ste držali, da je u Dobrudži spremna velika ruska vojska, koja će u zajednJci s našom vojskont izvoditi operacije. O v e v o j s k e n i j e b i I o, Rusija je sprcmila zar Dobrudžu samo đvije do tri divizije. Najelementarniji nalog opreznosti zalitjevao jc od vas, đša sc prijc nego objavite rat. apsolutuo uvjerite o ttom, koliko jc vojske stajalo na raspoloženju za odbrauu protiv eventualne bugarske ofenzive. Vi se ne možete pozvati na to, da je Rusima bilo zbog nepredvidijivih dogadjaja nemoguće u pravo vrijeme stupiti u akcLju, pošto jc Gu vremena pada Turtukaja potpunc tri nedjeljc mirovala ofenziva maršala pl. Mackensena. Ta je stanka Rusima davala prilike, da spriječe zauzeće Konstance i da zemlju očuvaju od najiežega udara. Šia je taj udarac za nas značio, to će se moći potpuuo omjeritl istom u budućim vremeniina-* Ja sasm vfts u pravo vrijeine intormirao, da su prema pouzdaniiii vijestima središnje vlasti spremile znatne njemačko-bugarsko-turske vojne suagc. koje ee smjesta navaliti Ha Dobrudžu, čim vi stupite u akciju. Poslije kad smo več izgiibili Konslancu i željezmčku liniju od Cema VckIc, vi ste koncem oktobra po novom kalendaru imali još voiiko smjelosti da javnosti izjavite, kako je najgora opasnost za Ruinunjsku — odstranjena! Vi ste šta više imali smjelosri, da to isto ustvrdite i u francuskoj i u engicskoj štampi. (Vidi broj „Dailv Ciironicle“ od 1. novembra). 2. Vi sic daljc računali s olenzlvom generala Sarraila, koji da ćc pomagati vašc osnove i ako ni u samom Londonu nije niko vjerovao, da će ovu ofenziva moći uzdrmati položaj, kakav su sebl središnje vlasti stvorile na Balkanu. Danas se u Parisu zna potpuna istbm: Zauzcće Bltolja nlje biio u stvari nJšta drugo đa jednu mala otplata itesaećnlm Srblma, * koj'.ma ima sličnu sudbinu sad i Ruimmjsk.i vašom zashigom. 3, Yi ste ko dali zavesti ktivim bdormacljanut, da ćo vaša objava ra% snedlšnjim vlastbna doptajat!, da Bugarska ostavl svoje savcznlke, Vi ste na temelju ove predpostavke stvorilt suđbonosmt odluku i ako je ta »rcdpostavka siajala u direktnoj opvječ-

nostl sa svime, Ita sain vam ja !z BerIma uvijek javljao o karakteru saveza izmedja Bagarske 1 sređišnjih vlasti, kao saveza, koji se odlučno cjačao vašim držanjem u dardanelskom pitanju 1905. godine. Svračam vašu pažnju' na otkrlća generala Averescua, koja je Jznio u „Đailv Teiegraphu" od 9. okuobra 1916. gcdine, a koje potvrdjuju katastrofalne voinrike posljedice, što ih je morala da donese sa sobom pogrešna I beztcmsljna prcdpostavka 0 cijelom cialicm »oku rata. 4. Vi site u nasim vojničkim i poKtičkim krugovima dali, da se širi uvjerenje, kako se može racunati s tlin, da če Njemačka ‘ Austro-Ugarsku u ratu, koji će joj Rnmunjska narinuti, pustifii samu. Mediutim vam je več mjesec dann prijc toga službeno izjavIjeno, da se o tome ue mdžc ni misliti. Vaša je vlada bila već mnogo ranije upućenff, kako će Njeinačka na rumunjski navještaj rata Austro-Ugavskoj odgovoriti s ujcmačkim navještajem rata Rumunjskoj- To ie vama bilo posve svejeđno, jer vam je išlo u račun, da vojsku i narod u ovom vrlo važnom pitanju zavcdcte u bludnju, 5. Vi stc gradili svoju osnovu tia tome, đa će Rusi kođ Kov/ela i Lavova moći zadati ođlučne uđarce. Sve što vam se iz najboljih izvoi a o tom javljak) i šta vam je tnoralo dati povođa ozbiljnom razmišljanju nije vas pormkalo ni na to, da se fcar u glavnom uputite u faktični vojnički pdožaj na akiiuelnim irontama, iza kako zadnja ruska ofenziva n i j e postigla svoj glavni ciij: da izvede prodor. Sam je genera! Brtissiiov/ u ,,Tiraesn“ od 10. novcmbra izjavio, da če Rusija tek naređnog proljeća doči na visimi one vojničke snage, koja če joj dati prilikit, da izgubh'ene provincije opet osvoji. Danas vas pitam. kakva je sudbina koju ste vi našoj domovini pripravili đavno prije, nego li što je nasrupilo to proljeće?! Njemački ratni dopisnici, koji su bili očevidci borbe u Rimiunjskoj, pa i sami zvanlčni njemački vojni izvještaji su ne jednom s divijenjem priznali hrae brost, upornoso i junaštvo, kaiim su mmunjski vojnici braršli zemlju avojih otaca u najtežim prilikama. Sve te dgttMnne žrtve u imanju, krvi i živoj suazi naturili ste vi i vaši poslovni prijatelji rtašem narodu s tint, što ste nas dvije godine neprestano o najvažnijim vojnim i ooiitičkim dogadjajima 1 a ž n o izvještavali. Organizovanom p r c v a r o m vi sfe zapečatili sudbimi ove zemlje. Ja ču u svako doba moći na osnovi akata i dokuinenata da đokažem, đa ste našu javnosj obmaitjivali o faktičniin prilikama, jer ste tvrdili, da možemo s velikim opravdanitn tispjeliom ući u ovaj rat, i ako je bila laka stvar, da se zemlja sačuva od ove grozne katastrofe. Stavljene su na kocku najbolje sttage naše zemlje, ne đa se Rumunjskoj o^gura boija i ljepša budiićnosu, već da se uaišti naša otadžbina. Eto, tako izgleđa djelo vaše \ vaših sakrivaca u očima objektivnog i patrijotskog dijeia rumunjskog naroda 1 vl bi morati zadrhtati iz dubine vaše duše, ako je u njoj osrao ma I naiskromniji jriamlčak savjesti. (Potpisao:) Aleksandar Baidiinam

tiani touor BetiuMma Kao što smo već jučer javili, uzeo je 14. o. tnj. u pruskom poslaničkom domu rijeć njemački državni kancclar pl. B e t h m a jui - H o 11 w e g i posve iskreno izjavio, da se je njemački narod ovako složan i Jedinstveti, kako se sada ispoljio u ovom ratu, pokazao zrelim m jedno slobodno državno

I ured jenje. To se može, dašto da provede samo posiije rata. Jer sada u ovim odhičnMn časovima nije za to vriiemt. No da će se to poslije rata iz* vršiti, za to on sam svojom osobom jarnčL Njeinačka štarnpa o naiuovijcia go'oru njemackog« državnoga kancelara. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“). Beriin. 16. mar'.a. Stampa ozuačuje prekjućerašnji govor drž»\Tioga kancelara u pruskom poslaničkom dutmi kao polftičko ,,vjeruju“ Bethmann-IIolhvćga i ističe silmi uzlmđjenost i upcrnu odltičtiosr, koja iz njega govori. Sad ic nestalo za svagda sumnje u ozbiljnost državnog kancelara za stvaranje jedne s I o b odoiunne njemačko - pruske državne mislL Govor je silnim odobravanjern prekiđan od cijele ljevice i centruma, pa i iz redova kcnzerva’tSvaca. Većina 'konzervativaca uzdržaki se sviii izjava odobravanja, ali je ne mala inanjina živaimim pijeskanjem davala svoga ođobravanja. „Vossiscbe Zeitung'* naglaštije, da govor državnog kancelara ima jedau programatički značaj. On je bk> bitno dublji nego li posljednji govor u Reiehstagu. Dokle je posljednji g>> vor bio sa svim bezličan, dotle je prekjuče državni kancelar sa svim izrično izjavfo, da te misli ne samo izgovara, nego je lično gotov da, ih i ostrvari. On dakie jamei za program, koji je izgovorio. List iskazuje svojc puno povjerenje prema iskrenosti i časnosti đržavnog kancelara i žeii rau snage za izvodjenje toga programa. ,,L o k a 1 a n z e i g e r’’ lstiče ncor bičau utisak kancelarova govora, koji je svoje uvjerenje zastupao jačmom strasti, koja ni u jeđnom njegovom dosadanjem govoru nije bila izražena. Kod svakog se stava osjećalo, da se tiče stvari srca državnika. On je u% 7 jerio, da će volju, koju je sa svim otvoreno iskazao. i ostvarrt«. ,,B e r I i n e r . T a g e b 1 a 11‘* izjavljuje, Bethmanii-Holiwcg je govorio otvoreno i časno, kao čovjek. kome se može jX)k!oniti povjerenje. RijeČi Betlimaruiove nijesu ovom prlikom samo riječi, nego nešio više. Još nikad Bethmann nije tako iskreno govorio kao prekjuče. On do sad nije tako jasno I oštro povukao znak razdvajanja izniedju sebe i onih, koji misle, da bi poslije rata moglo ostati sve po starom. ,,V o r w fi r t s“ piše: Bethmann se iziasnio za jedan slobodomnni razvirak iz stvamog uvjerenja', da mi drnkčije živiti ne možemo. On je iskazao, da je slobođa Jedna narodna potreba i zahtjev u interesu njemačkog samoodržanja. ,,D e u t s c h e T a g e s z e i t u n g“ nalazi prema kancelarovom govoru za potrebno da upozorl na to, da se glavne osnove našeg nairodnog života nioraju održati i pojačavatl, jer su kušnju rata porpiuio savladale ! pokazale da daleko nadmašujti uredjenje ostalih zemalia HetMifi! poditismkki r&L Nastradao holandski ratni brod. Kb. Haag, 16. marta. Dopisni ured javlja iz VV a s h i n gt o n a, da je na holandskom ratncm brodu „Gelderlanđ" ekspiodirao kazan, Tri su lica poginula, devet je teško, a pet lako ranjeno. Kako se ratni brodnalazio na otvorenom moru, to su povrijedjeni donijeti na jednoj torpednjači u Viissingen. Potopljeui brodovi. Kb. Haag, 16. marta. Ovamo je stigla vijest, da je u sjevernom mom pctonuo parobrod ,L a n g-

antima-, koji je otpntovao iz Rotter dama. Kb. Christianija, 16. marta. .Morgen bladet" javlja: Nor veški je parni brod ,Da ma", za koga je 9. o. raj. javljeno, da je potopljen, torpediran ispod L a r «i c tc a, ma da je bio praćen od engleskih ratnih brodova.

ie i»>ti uvijek n^djvljH, pa ne trebnš Un se 1)«\ mi je d«o forlnUi. iič bl me taHo rakvesello, kao ovmn vliešću. — DaHe ja još mogu du apavmn Ujehi uoć prlie nega ii oovt podiem m roUV D« se još k tanm i naieuem m ue nego H.,. Ru Ua.,, Ufl.,. gHipauče jnalo... Uaboino tDv mažeš,,. No «jde su nmoip,,, Dnt ć« ti zćt cirkus.,, Uobro « o m prošle uoći i*veu, «Akli izvršeno? « Datame đn kst,,, Qm «ije htlela, no primorate §u je priiuhljicc — A ćeiuvi bvmkmčić? u — Ni.šm.,. Zelenia mulm oMu se eboku.a \ otlšuo m ne r«kuvši nlkotnu „iaku noć! Joj, 2 , št.u će opda <iu bađe s m<Hoćn ii da dobl*m bmtna? — Ne Ćeš ne boj Najposlije kako ira je rekia kuhariea. koju sn « wvi btjeH wdl enoga tvoje« suda smjestg da otpn»:e, dekmia »« v«ć i*eH©... * ’ — ... — Da... ^ mater w ®a5e gospojio« to tako razljutilo, d» mu Je etkresala u brk, kako je ueoteaam kad «« abog toga ljuti i kako ui šloseri nijesu baš takp mafca Jer d« ie r uteu pokoiii muž f>*Yi šJoser « oa... * « «* — P%... mubšo, eto u |d || da budoš

A tako se i dogodilo. Samo što sam mt svudbi osudio nušu mladu gosĐodju, du |e vadl njezht š!os©r !a fctmara dokie god žlvi... 1 vjenijte mi, ovaj se puta irijo Ijutila.., Dr. StJ«pao Beuko: ImJtiiK pL TMKaHi: »DndroUtarsktt l bfilktmske zemlje*). Još Sii oam oči suziK ajećajuči »c v«> bkog povjesoifara 1 pRm-euitog čovjeka; jo§ »nss ttHi raaa, zatfana aaai njcgovont iznenadttom t tragičnom smrot. S ajlm je legao u grob vjer«u »ia otadžbinc, nepokolebiva petgora prijes^olja, prvak povje* snjčke znaoosti. No ci(j ovlh skroruttih retUka nije, Ua govori o rađu i zasfugama v^likoga po» kojnjka, već da prika«: njegova djel° pođ gomjtm Hask>vQw, koje «vojo» »ađržiuom jfvara u člt/KKV neiz^riaiv uttaak. Bo svora spobašnjetn gradivu, aastavljeao fe ovo djelo jz »aijftpstalnih riaaaka e po|etHni«i ftjzam« baiksutakih. «aro«ta* koji %e pittapaM « potjHsai orgaHak.« « batkaflakih isaroda. OridN* datokovktoošĆM državnlka, dvj»» pmaieavoić« psihotof« t odabr«tdm ri.ilw ««% L, pk J^hey pe labtonHt Balkafl.a, Qn Baw žhhM b<M«a« riika oae «vropske «»oć»e faktof« t politi.f ko-vjcfske pmvoe, koji «p gpietfc« bto-

njemaCK«.

Hiiidenbiirg k«>d C3ra VVilbNnia. Kb. Bcć, 16. marla Car W i I ii e i m je danas u glavnom sKtnu sasiušao izvješta; maršab H i n d e ri b u r g a o cjelokupiKjm položaju. flHstre-BsarsKa. • Njeinački drža 'ni kancelar u Bcćii. Kb. Beč, 10. marta. r Njemački kancdar je đanas prispjetr U Bcč, da učini podvorcnje Njegovoin Veličiuistvu i da vrati posjetu ministru jTrecP sjedniku i ministru spoljnih jjoslova. h'a stanici ga je dočekao njemački paslamki grof Vv'tde!, Jcoji je kancelara, odievmog u gcneraiskom odijeiu iskrono poKiravio. Istim vozom prispjeo je i austro-ugarskš posianik u Beriinu princ Hohenlohef Schillingsfiirst. Kad je kanoelar iza 5 * šao iz kolođvora i ulazSo u automobif, pozđravila ga je sakupljena masa gvijeta. Poslanik se odvezao u palaht njemačkog p</slanstv«. « _ k Fnmcnski Francidka komora, B u rne scene. Kb. Paris, 16. tnarta, \ Komora sc bavila u svojoj sjednici sal ktačkom shižbom. Poslanik Evnac je proj čitao prediog o prelazu na dr.evni red. Taj dnevni red prima k znanju izjavu vlađe; vjerujući, da će vlada ostvariti iskrenu radnjti raznih grana ktačke službe i 'da će znatno usavršiti sve oblike vazdtišnou rata. Ministar vojni je izjavio, da jc on bio gkdižta, da bi boije bilo, da sc od ovej dA bate odustak). Odbjja, da po žeiji gotor. nika predje na tehničko polje, pa ni « ta| noj sjedniđ, jer bi to moglo nanij-eti St-ri« narodnoj odbrani. Riječi ministra vojno^ primljene *u sa živahnim protivviriječjenK Pojedini govomiri zahtijevaU su, da s« ministar pozove na red. Dmgi su u njegdj vim rijcčima rntšii, da je koraori nanijetj uvreda. Nerair je trajao, i ako je predsjetfj nik oeprekklno molio poslanike da se umi? re. Poslanik Renaudel je podtiio pred)og, da se sjednica pretvori u tajmi; pre> dlog je primljen. U ponovnoj je javooj sjednici nekoliko poslanika predložiio, da se prosto pretije na dnevni red s obzironi na to, što ministar vojni u tajnoj sjcdnid nije uziraao rijed i sto se više ne naiazj) »toiom viade. Ovaj je prediog o protani na dnevni red primljcu Novi ministar rata. Kb. Paris, 16. maiia. U loku đanašnje ministarske sjednice Brianđ je izjavio, da je ministar rat^ Liautheys podnio ostavku. Za pri-* vremen.og upravnika ministarstva vojnog naimenovan je adtnirai L a c a s s e. Sutra prije podne ođržače se ministarska sjeđnica, koja će se baviti stanjem, sfvorenira ostavkora mmistra rata.

rijskih vremena pa do naših dana itticali na atvaranje balkanskih država. „Balkan jc zeinjja izimaadjcnja'' —. I odiria oku Tliall6czy-jevu ne ostaje akrivvn ni jcdan uzrok, koji je sa scbom ćkmio jcdno iti durgo od tih iznenadjcnja. Knjiga prelazi u topao ton na mjestu, gdje ispituje ođnose, u kojc je dospjcia Ugarska kao povjcsnički etarija država motiai-hije * balkaaskira narodima. U jasnoj svjetiosti prikazujc nam knjiga onu tilogu, koju tu dom Hafcsburški, driavniri i vojskovodjc mosiarhije prihvfttili i igrali u životu balkaaskih narodu a u prvom rcdu u iivotu Srba. On ufvrdjuje (gkištiuu tc uloge koja glasi i Monarhija je na osnovi svojc isteričke prošlcsti, svoga geogratskog poSoiaja, posrcstvoni svoga ckguomskog i kuhuruog sktopa, silora okobosti poivaaa, da štiti a po nuždi i ttvara evropsku ravuotcžu na suprot opasnostinj«, koje sa istoka prijeto I kojc so redovno pojavtjuju »iwJ u ovom sad «t o&oai kutu Balkana. PovjesoKki dio kajig« »vtlava ocjenom rada gtofa JulJJa Aiulrassvja starijeg I oktiDarijc Bc«w i Uercrgovinc, ThaRt’Cn^jcva knjiga je odista Utoričfco-fttezofsko (dfjeto, koje pm/n osobitu naaladii. U toj k«ik» $« i «ve rijo« čti m bm tvnteja, da «o u»rtvi m T© d V Mittše istiua, u »e »» fehJfceg «j» « povjes«teii vuutf« vamo uubvKtuu«* » mi»U 1 *«. w»i untrioga pouavbaiu ] odtst« rn ptettttN#*« ThaltoeajfJevvj \ ttjegov ttsom osm otedžbtett i 4iv« k jul ' *

Orod I oKoiica. Ratf c. I kr. urstfa za numleitinje u porao. Potreban je ogrorani 1 nada «vc »*vjesni rad, da se ranc, nanesenc ratom, kt.t brže i teracijnijc' izliječe. Na hiljade je porodica ostalo bez ikakvih materijalniŠ pripomoći, one «u ratom izgubitc sv«, t«» se za njihovo uzdržavanjc mora da brinč vojna vlast. Medju tim porodicamn nab;zilo se dosta za rad sposobnih lica, koja bi htjela raditi, no nijesu se mogli pomori* jer nije bilo ureda za namještanje, a ni same prilikc za rađ. Vojoa jc viast bez okto jevanja pristupiia potreboim pripremam* za osnivanje tak\-oga ureda. jedan je pra čuvni časnifc' posian u Beč, Budimpeštu t Zagreb, da prouči onđašnja uredjenja w poglcdu namjcštenja radnika. Taj 60 časuik povratio s bogafira iskustvinia » odraab zatim stao na čdo c. I k. ureda zas BainjeJtanje u posao, koji je započeo svojim djdovanjcm već pocetkom maja prosle godme. , Djelokrug sc naiega c. i k. ureda m namještanja u posao u Beograriu dijclt n» žetiri kategorije. Frva jo zaposlcna narajcatanjem bivžih srpsfcih državnih i privatnih činovraka, dmga sa namjcŽtanjCBi kvaUficiranih radnika, treća namjeilanjeui kućBOg osobtpv a čctvrta s?» namjeOtanjeai naduičara. Najteža je aaafača pripata prvoj ka.tegoetp- ©pskrt-.iti srpsfcu InteHgertciju, toja je n pravora sinishi to rječi ostala bez bljeT» j» »iroaiaJfla iatcttgettrija za »t»b «pe«»ctin pobjegta n ramtrainjos* ?enifc*. tttkmta «e s\r$ene oftttgadje peČete pooeepees op»>« vzaćati. u gtanmi gnsk Ctekafco v mrora. sc imati aa pame«, da tt3jveći dio «a ki»I sposofeoog »nfiftog staoovnistva ift pogimto m te$Mo* potju «l « snHtrrar toMftom. *a»o da