Београдске новине

29. marta 1917. Broj 86. JUBMflRbL

noin frontu, da je njemačko povlaćenje u punom smislu rijaei bilo strategijsko povlačenje, koje je izvršcno bez taktične sile. Najbolji je dokaz o tome, §to nije bilo nikakovih Kubiiaka u materijalu i što je broj zarobljenih bio toliko neznatam, da ga saveznici nijesu ni saopštili u svome ramom izvjcŠlaju. Njemačko povlačcnje skraćuje tiont Nijeinaca za 40—80 kin., skraćenje. koje Isključivo Nijemcima, kao brojno slabijim, dobro doiazi. Ovo skraćenje. u vezi sa taktički boljim polcžajima, dozvoljava Nijetncima da motiii sa fronta povući nekoliko stotina hiljada Ijudi. Ocjena njemačkili mjera mcže sc svesti na to, da su Nijemci spriječili pripreme za veliku engleskcvfrancusku ofenzivu. Osim oga on« mogu važiti kao pouzdan znak, da plan njemačke ofenzive i dalje postoji. Razoravanje područja kojeg su napustili Nijemcl. Kb. Berlin, 28. marta. ,No rd d e u t sc h e Allgemeine Z e i t u n g“ suzbija ispađe, kao da sti Nijeinci počinili pustošenja u napuštenom području iz prostog bijesnila i veli, pustošenja se ne mogu oporeći, ali su ona počinjena sa čisto vojničkog gledišta. Francuzi n. pr. prećutkuju, da je jedan dio područja ostao sa svim ne dirnut, 1 da divni grad Noyon nije ni jednim metkom povrijedjen, pa ni onda, kađ su se u njemu Francuzi nalazili. Opštinskl dom u Bapaumett odietio u vazduh. Kb. Paris, 28. marta. Agencija Havas javlja, da je povodoni ekspiozije opštinski dom u Bapaumeu odletio u vazduh. Sad se živo radi na uklanjanjti ruševina. Poslanici Arrasa, Briaueta i Taillandiera, koji su bili pohitali da posjete osvojeni grad, nalaze se kako se veii, pod ruševinama.

njemafko. Značajan govor bavarskog ministra vojnog. Kb. Miinciien, 28. marta. U komori državnih savjetnika, a prilikoni savjetovanja o ratno-privrednim mjerama vJadinim izjavio je rađosno ministar vojni, da čete s pouzdanjem i čvrstinom idu na susret zadacima, koji ih u budućnosti očekuju, jer je ženijalni potez našeg vrhovnog vodstva ukrstio osnove naših neprijatoija i povratio nam sktbodu djelanja. Na istoku }e nastao veiiki prevrat, gust veo pokriva budućnost. Na moru vrše naše podmornico posao, koji će slomiti volju Engieske za pobjedu. Predosjećaj boljih vremena kao da 6e iiri b našoj zeinlji i mi te uzdamo u svo/u snagu i božju pomoć. Mi vjerujenio, da će nam bog dati, snagu, dta u skoro na svima frontovima pobjedimol Oovor je učjm'o veliki utisak.

eorise u iisćeđeniji. Zaiivalnost kralja Ferdinanda. r Kb. Sofija, 28. marta, Car Ferdinand uputio je brzojav bugarskom generalisimu 2 e k o v u i njemu potčinjenoj vojsci, kojim blagodari lu-abroj bugarskoj i njeinačkoj vojsci i vojsd ostalih savezr.ika na nepokoiebivoj čvrstini, kojom su izmedju 12. i 20. marta odbiie bijesr.e napade neprijatelja izmedju doiranskog i pne>spanskog jezera. Ta je pobjeda, veli kraij, još više ojačala naše v'jerovanje, da au hrabri borci čvrsto riješeni, da sjajno izvrše još i one zadatke, koje im postavlja ne daleki kraj rata.

Zemaljskl poglavar Bosne-Hercegovln« u BudimpeštL Kb. Budimpešta, 28. marta. Zemaljski pogiavar Bosne-Hercegovine general pješadije barun Sarkotić, prispjeo je u Budimpeštu. Francuska. Uvoz u Franzusku pod državnint nadzorom. (Naročltl brzojav „Beozradskih Novlna“,l Zeneva, 27. marta. Francusko ministarsko vijeće j« zaključilo, da se u buduće stavi pod đržavni nadzor sav uvoz robe iz saveznih i neutralnih država, da se na taj način sasvim onemogući privatni trgovački uvoz. ,,Le .Temps“ i druge novine pišu protiv ove mjere, koja može da budc odsudna za cijelu francusku trgovinu. Rekruti 1918. godišta u Francuskoj. Kb. Paris, 28. marta. Komora je zaključila sa 433 glasa protiv 39 glasova, da se izmedju 12. 1 15. aprila rekrutuju mladići 1918. godišta. Francuske socijaiiste kao podhadačl rata (Naročiti brzojav „Beogradskili Novina"). Zeneva, 28. niarta. \ „Journal P e u p 1 e“ Javlja, da 8’t francuske socijal : ste C a c h i n, Montet i Lafont otputoval! u Petrograd. Oni su otišii u rusku prijesionicu u svrhu, da objasne Rusima, da bi zaseban mir značlo propast francuska republike. Pariške socijalis:e su obasule Kerenskog brzoiavima, u kojima su ga molili, da pomisli na sudbinu deniokratske Francuske. Tako su brzojave poslali Sembait, Thomas, Rcnsudel I Ouesde, u kojima se ogleda velika zabrinutost Francuske.

Enšleskc I kslonlle. Eksplozija u jednoj engleskoj municionoj fabrici. Kb. London, 28. marta. Dopisni ured javlja, da je u jednoj municionoj fabriđ sjeverne Engleske btla strahovita ekspiozija, koja je pričinila veliku Itetu 1 od koje je jedna osoba pogimila, dok su devet ranjene, medju njima tri opasno. Nova lista engieskih gubitaka. Kb. Rotterdam, 28. inarta. ,,Timet“ objavljuje listu gubitaka od 19. do 21. marta, koja sadrži imena 298 časnika i 5080 momaka. Štrajk u mašinskim fabrikama Vickera. Kb. London, 28. marta. Reuter javlja: Bonar Law izvijestio je u donjem domu, da je u dva odjeljenja Vickerovih mašinskih fabrika u Barzowu i Lancasbiru od prekjuče nastao čtrajk.

Itallin. Strah od ofenzive. (NaročitJ brzojav „Beozradskih Novina n .J Milano, 28. marta. . ,,Secolo“ je dobio iz talijanskog giavnog stana jedan izvježtaj, prema korae ponovo nije zapaženo naročito ubrzano prikupljanje četa i velikog ratnog materjjala na austro-ugarskoj strani, talijanska vojna

• Strana 2.

toga se najesu baš birala uvijek sredsttva. AJi načto, kojim danas Velika B:itandja muči njntraJce, nema primjcra u povljesti. I pflje 110 godina unišiio je engieeki admiral Nelson bez objave ra4« dansku ratnu mornaricu i od prilike sedasndeset godina iza uoga bombardoJe engleska mornarica Aieksandriiu; to je blo početak okupacije Fgipta, ier je Engieska svakako fitjela, da bude gospodarica Sueskog kanaia i da tako pod svoju kontrolu stavi ovaj medjunarodni vodeni pur. I ovog puta sc Engleska osvečuje svim neutraJcima. koji ne će da siupc u njenu službu. Norveška je danas potpuno pod vlašću Engleske, Grčka je oslaibljena i njeno stanovništvo mcta da gladuje, a sad dolazi još na red Holandija, Danska, Svedska i Spanija. 'Bez obzira na ustanove medjunatocinoga prava i na akte londonske deklaracije, koje je Etigieska sve bacila u koš, sfoji ona danas kao i od prvog tlana raIta na stajalištu. da su središnie v!asti opsjednuta tvrdjava, koju treba sasvim izolirati i sprijećiri joj svaki uvoz. Stojeći na ovom stiijališlu proglasiia je iVelika Brilanija jednom riječi svu robu kao ratnu kontrabandu, pa js prije kratkog vremena zabranila amerićkom crvenom krstu i uvoz ljckarija u Njemačku. Sada sprcma Lloyd (Jcorge i njegovi drugovi još veće pocšircnje ovc biokade i u tu je svrhn unicnista Dellail podnio u engleskora donjem domu prijedlog. da se do kraja ure;! uvoz u neutralne države, pa da se preina tomc potpimo spriječi svaka trgovina prekomorske rohe izmedju tteu rflaca i središnjih vlasti. Drugim riječima: |treba da se Skandinavokc čiiiave csu5de na glad jednako kao i Orčka. Osobita mrzovolja vlada u Engieskoj proitiv holandske vladc, jer ona stcji na stajalištu, da engleski naoružaui trgoV vač.ki brodovi nijesu ništa drtigo nego raltlni brodovi, pa prema tome se mogu zadržavati u holandskim lukama samo 24 sata. Ovom nasilnom politikom iđe Engleska samo za jeduim ciljein, da neiitralno brodarstvo upregne jedino u svoju služlui i tako da pomogne sama sebi. Engieiskai dobro zna. da ono što sino mi mogli da dobijemo iz ncutraimh 'država, nije ni iz daleka dovoljno. da se snabđijemo prekomorskom robom. Fngleska vidi, da mi možomo ustra ati i bcz tog neznatnog uvoza, ra je njoj jedino ck> toga, da pod ovoin izlihom pomogne sama sebi. Radoznaii smo, kako će se neutralcl odrvati ovonui naijnovijem engleskom napadu.

ftuska KBSlatlJa. Svajcarska priznaia novu rusku piivremenu vladu. "(Naročiti fcrzojav »Bcograđsfcih NoVina;:; Kć'ln, 28. marta. ,,K 61 n i s c !i c Z e i t ’i n g“ dobi\a sa švajcarske granice: Kako .,B&sJer Nationalzeitung'* doznaje, opunoinočilo je Švijcarsko savezuo viječe švajcaa-skog poslanika u Petrogradu, dia s 1 u ž b e n o stupi u doticaj sa no\om ruskom privremeuom vladom. Vellkl knc-ževi odriču sc apanaže. Kb. Stoekliohn, 28. ni-arta. Petrogradska teiegrafska agentura javIja: Veliki kncžcvi Nikolaj Nikolajević, Nikolaj Mihajlović, Boris Vlađimirović, Dimitrijc Konstantinović i prinčevi Gregor Konstantinović i Igor Konstantinović kao i veliki vojvoda Aieksanđar OldenburŠki uputili su privremenoj vladi telegram, u kome izjavljuju, da potpuno pristaju uz unzore, izraženo u izjavi velikoga kneza

gleiiala, Dučani puni, ćepenci puni, čak puna i ona velika i prazna pijaca. Svi piljari, prođavci. nosači pa i seijaci i njihovi konji sa svojim malitn tovarima ilrva kao da sve to stalo i okremilo se pa sajno u nju gleda. Nije znaia huda će i kako će. Držeći Stojana za ruku i osečajući kako mu je ruka sve hladnija i to zato što je njena b'U sve vrelija i oznojena ona kao da toboŽ njega iirabri: da se ne boji, ne plaši, a ono n stvari sebi, poče da govori i šapuče Stojanu: — Ne i)>-j n*i se čedot Ne b<’. ! se nanino! I sa mukoni jedva je .šla i prolazila jer joj se sve večma i večma suzavaia tia čaršija bila gušća, punija i sve to svršavalo se i tonulo u onu crnu tačku gđe je bio maistorov dućan, jcr iza njega i oko njega za nju ništa više nije bilo. Što se je višc približavala tomc dućanu, sve više je osećala kako sustaje i noge joj se jedva miču. I kada već pridje, ositade joj još nekoliko koračaja i poče da zagledjuje sam dućan, tezgo u njcmu l unutra da razaznajc majstora i svoga brata, koji je tamo čekaše, umalo je ne uhvatt nes/est od straha Stla oseti da više ne može, đa će pasti, načiniti larmu, skupitl čaršiju cko sebe i time i majstora naljntiti 1 svoga graiiia osramotiti. No srečom brat joj, koji je sigtirno gledao kako ona ovanio dolazi i kalco ide sve sporije i sporije kada vide kako stnde ispred dućana i poče muče tla produži, on dosetivšl se šta je, brzo istrča ispred nje. I kađa vide kakva je: bleda, uznemireua, jedva držeći sc na nogama, on joj člsto iz ruku otc Stojana naUutivši se na nju: — Sada ‘ajd pa idi tamo. go»-e?

Cetvrtak Mihajla Aleksandrovića. Ujedno su izjavili svoju čvrstu odluku, da u svinia pravcima potpomažu privremenu vladu. Odnosno svoje apanaže izjavili su mišljenje, da je ova u smishi izjave veijkoga kneza Mihajla Aleksandrovića državna STOjina. Avet gladi. (NaroČiti brzojav „Bcogradskih Novina“). Stockholm, 28. marta. Državna duma je uputila cijelom narodu, naročito seoskom stanovništvm, poziv, u kome se veli: „Glavni gradovi počinju da gladuj u; zalihc, koje privremena vlada tačno pregleda i dijeli, dostižu još samo za nekoliko dana. Vojska jc tako isto izfožena gladi. Gradjani! Seljaci! Vaia je sveta dužnost, da snabdjevate one, koji su vas oslobodili od omrznutog jarma, da vas glad ne bi ponovo bacila u rukc ugnjetača.“ (Naročiti brzojav „Beogradskiif Novina") Rotterdiun, 28. maria. ,,D a i 1 y N e w s“ donose vrlo pesimisitličan članak o r*oiožajii u Rusiji. Sve ovisi od brze orgunizacije trajnog dovoza živeža, pošto oi 'riače ’.iajd.iije za deset dana Petrograd bio u Jednakom poiožaju kao na dan prije revolucije. Apšenje „pukovnika Romanova“. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novina“.) Stockholm, 28. inarta. U petak u veče stigao jo u U1 e aborg brzojav, potpisan od Geidže, koji apšenje cara ovako opisuje: Apšenje je izvršcno u Mohilcvu u srijedu, kad je car bio pri doručku. Zapovijest o apšenju saopštio mu je general Aleksejev. Car je zanovijest saslušao sa svini iriirno. U Carskom Seiu car je, koga sad zvanično nazivajit „pukovnik Romanov“, sjeo u automobil. što se više približavao dvorcu, bio je sve više nervozniji, Kad je car stigao u dvorac, zatekao je u njemu nmoge časnikc i glavnog maršala Bekendorfa, Car je tek sad izgubio prisustTO đuha, jurnuo je iz stepenica u odaje, koie su mu bile odredjene. Cara vrlo strogo čuvaju i pregledaju svako jelo, njegova pisma i brzojavi podleže strogoj oer.zuri. Bez pratnje ne smije sc šetati po parku dvorca. Car je posiao svojoj materi brzojav ove sadržine: „Stigao sam sretno, budi mirna. Na tebe uvijek mislim“. Uredjiriie kavkaske republike. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). Stockholm, 28. marta, Socljalistička nuzvdada izjavljuje, daneposredno predstoji uredjenje autonomne kavkaske r e p u b 1 i k e. Pouovne demonstracije u Pcirogiaiiu. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina".). Rotterdatn. 28. maria. Prema ,,M o r n i n g R o s 11" došlo je u Petrogradu 22. triarta na Sa\vorovvskom prospektu povodom ’zJaza četa iz vojarna do nemllih demonsrracija vojnika i socijalisua. Mir je opet uspostavljen.

tieošranltenl pc£munički rat. Zabranjena zona — groblje brodova. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina (f ). Haag, 28. marta. ,H ande 1 s b 1 ad“ opisujo put jednog hoiandskog parobroda kroz zabranjenu zonu u Sjevernom moru, kojc jc sa svim pusto. Ni jedan sc brod nije vidio, ali duž

Otcra je i uputi ,,gc t re“ kod sebe kući. Ali ona kao cia ništa nije razumela i osećala da je to ispred nje on, brat njen. U tome izidje i sam niajstor. Rukova se sa njom ali ruke joj s« bile tako hladne i ukočene, da oošto sc rukcvaila sa majstorom zaboravila da spusti ruke. Majstor, videći je kakva je, poče kao da tieši i hrabri: — Ne boj se. Ne brini sc tetka Zlato za Stojana. Ne brini se, čuvaću ga ja, nc boj se ti za njega. — ,,Ne bojim se.“ Samo promuca ona a ouo oko kojim odgleda kako joj Stojana odvedoše u dućaii bilo toiiko puno suza, Uoliko je blještalo da brat joj, da preseče svc to, čisto jc otcra: — ‘Ajd sada idi. Nemoj da se vraćaš svojoj kućl, nego idl gore kod nas. Idi tamo i sedi sa ženama. Ona se odvuče, odc. Samo što joj u očima ostade zaparena unutrašnjost dućanska i u njoj, u kraiu njen Stojan kako stoji uznemiren i uplašen. I zaista celo posle podnc ostade kod bratovljeve kuće, ali kada pade mrak, poče se hvatatti noć, niko, pa ni sam brat, nijc mogao da zadrži dalje: da ostane na večeru a kamo li da još prenoči. Ta ona je ceioga života, osobito otkada ostade udovica sa svojim Stojaooni, ovo veče, ovu noč čckala. I Uada, navlaš čekajući da što gušćl mrak padnc podje od bratovljcve kuće kada je biio sasvim dockan. I kada podje, oseti mrak oko sebe. cscti se kako prvl put u životu lde sama, bez sluge, bez fenjera, od sreće, radosti sve se ispravi i nozdrve joj se raširiše. Kada dodje kući kapiju ne zaključa, već samo je kame«om podupre 1 nc udje u kuću već gotovo pade ispred kućnjega praga. Jer eto i to H, l tc se zbi.

„ Beogradske Novine engleske obale vidili su se vrhovi katarki i odžaka potopljenih brodova, koji su kao grobni spomenici virili iz vode. U kanalu je plovidba bila kao obična, samo mjcsto trgovinskih brodova bili su tamo samo ratni brodovi. U zalivu B r i s t o 1 a su otpočele teikoće, jer je posada morala nekoliko dana ostati na brodu, jer je izlaz iz kanala zbog prisustva jedne njemačke podrnomice bio zabranjen. Pisac ističe razliku u postupku sa holandskim brodovimia i drugih ncutralnih brodova. Piosljednji mogu, pošto plove za Englesku, odmah izlaziti iz pristaništa, holandski brodovi se pak zadržavaju. Spanija protivu engleske pomorske poiitike* (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"). ^ . Beriin, 28. marta. ,,V o s s i s c h e Z e i t u n g“ javlja, dai je Cartfna otputovao u London, kao izvsuiredni punomoćnik, da zahtjeva 150.000 tona mjcsečno kamenog uglja za Španiju, jer će inače Španija zatvoriti svaki izvoz za Englesku. Jednovremeno potvrdjuje španski ministar financija odluku, da se izvoz ruda i željezne robe za Englesku može dozvoliti sasmo na onim brodovima, koji će najmanje za trećinu težine izvezenih proizvoda donijet: uglja iz Engleiske. Engiesko-holandskl sukob. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). A “ Haag, 28. martla. Ovdje je izazvala veliku uziujanost zvanična etigleska vijest, da je Engleska opozvala ranije đati ustupak, da se holandski brodovi mogu preglcdati u Halifaxu i naredila, da se brodovi radi pregleda moraju vraćatt u Falmouth i Kirk\vall. Holandska je vlada odmah natredila, da brodovi, koji su u RoBOerdaniu žitom natovareni za Ameriku, ne smiju izlaziti iz pristaništa. Snabdjevanje Hoiandske ugljem za iduću zimu. (Naročitr brzojav. „Beogradskili Novina") Haag, 28. marta. Holandski ministar trgovine uputio }e okružnicu svima gradonačelnidma, kojoin naredjuje, da se odmah preduzmu priprenme mjere, kako bi se stanovništro moglo blagovremeno snabdjeti gorivom za iduću zimu, jejr i u to*n periodu vjerovatno neće biti uvoz sa svim osiguran.

tleutraino Mrantoo otekuje noati Djetnctku pcnutfu za mir. (Naročiti brzojav »!3eogradskih Novina«) Kopenhagen, 28. marta. „Socialdemokraten“ preporuća Njemačkoj, da u sadanjom času, koji je za nju vanredno povoljan, obnovi svoju ponudu za inir, te đa objavl svoje uslove. Na stanovitini kompetentnim mjestima sporazuuuuh sila očekuju takvu ponudu Njcmačke. Od ministarskih prcdsjednika, koji eu u decembni odbili mir, dvojica su odstupila: Briand i T r e p o v. A englesfca itampa nagovijeita već i buni protiv Lloyd Georga.

Položnj na zapadnom boJEštu. O njemačkom povlaćenjti na zapadnom fronru. Kb. Stoekiiohn, 28. t:i&it-a. Vojnički saradnik stockholniskog ,,D a g b I a d a“ veli u svome napisu o njerftačkoj promjeui fronta na zapađ-

dogodi i ona dožive. Dožive ona da joj Stojan poraste i ode na zanat, a cna time prestade da je udovica već ostade samo kao niajka. Jer eto saua kao svaka matS može u crni mrak da iđe, u sanui kuću čak 1 da ne i ulazi, još ina>nje da se, kao pre, zatvara, 2 aključava već sađa onako može ispred kuće, oko kuće, gde noče da leži, bdi, čuva... i t o je ono zašto je ona toiiko sfcrahovada, drhtala, piak.ila. da možda, možda a sigurno neče dočekti, doživeti. Jer t o što se sad;i 'zvrši, kada svoga Stojana dade na zanat nije bila što se time dokazuje: da joj je on već dosta cčvrstao, dcs’a jak, i Ju ne :reba se brinuti vRe svaki čas za njcgovo zdravlje nego nešto više I veće je ona time dobiia. Ne sann što će on, kada izuči zanat, postati doniaćin ! on mesto nje vodlti brigu o kući, ne saino što je ona tiine odužila svoj dug prema svome mužu, pokojniku: jer cto očuvala mu siua i dala na njcgov zanat i time produžila I sam pokojnikov živdn i uspotnenu na njega već što je pored svega toga ona sama lično mnogo, mnogo ovun dobija Jcr eto <;ada je ona prestala da je ž e n s k a a još nianje udovica i da kao da sada medj svetom svojom pojavom i snagom izaziva grešne želje, grešne misli i požudne poglede. Sada je ona samo m a j k a. Čak i svoje kršteno ime gubl i jedino će se od sada zvati samo kao „tetka Zlata“ majka Siojanova. I onda sada ne samo da :e slooodna i ravna svakome već i više od osialih. Svaki sada mora sa poš'.ovanjem i podižući se, da je pozdravlja. Kada hoće gde da sedne, svaki đo sebe da joj čiui mesta. U očima svih, celoga sveta. ona više nije ni kao nekađašnja devojka, ni kao žena, pa posie kao miovica već ie

sanio kao mati Stojanova. Mater onoga Stojana što isto kao i oni eto sada pošao na zanat, I isto kao i oni uskoro kućiti kuću, biti domaćin. I onda ona kao fcakva, kao :nati njegova inože iči kud god lioče: i to i ne /ahradjtna šamijom. i nezatnočunu, pa čak i bosa. A ne kao do lada, pa kao svaka udovioa i nesme da se pojavi a da uije obučena kaka treba. Morala je biti nvek u novom ! zaivorene boje odelu i zakopčana do grla. Od šamije oko lica joj samo nos i usta ća joj se vide a nikako oko vrata i na prsitna košuIja a kamo li kakvo otvoreno mesto dko polovinc i bedra joj... Kada !dc čaršijom da ne sme sredinoin ići da ne b! dala đa joj se može njena snaga sa sviju sfcrana zagledati več samo sa jedne strane, 1 to sve uza zid, uz ćepenke do ćepenke krijuči se. A najbolje da,u prvu ulicu uidje i posle preko nje, iza varoši obilazeči uiazi odostrag u svoju ulicu. A već u prvi mrak kući da se naiazi, da prva svetlost u mahali mora da zasvetli iz prozora njenih so*ba da bl time da!a na zuanje da je 1u, u svojoj sobi, kući a ;ie napoiju, izvan kuće i možda ko zna sa kimc.. A sada je sve to ot.rulo i presralo. Ne sar.io da je, kao majka Stojanovai k- ji je o.lšao na zanat. nego kao 1 svaka majka čista, čista oo svakoga i svačega

Miioš Sianojević: žloot na so!u. — Nekoltko srpsklh obifcaja. 1. .,Sede!jka“. Poslije teških radova u poljn za vrijeme proljeća 1 prve poiovlne ljeta, na selu nastajti lakši I bolji dani. Svijet ima više vremena za zabavu. a naroćito mjadež. Cijele godine momčaU 1

djevojke sanjaju o „sedeljkama". koje se drže pri lijepim večerima mjeseea jula I avgusta. Obično poslije večere na sckaku se zaJoži vafra. Ootovo uvijek se bira takvo mjesto, gdje je raskrsnica više sokaka. Oko vatre se okupe razne ženskinje. Tu su i stare bake s vretenom u koštunjavoj ruci 1 kudeljom za pojasom; tu su „udovice mlade“, što se uvljek tnide da sjednu do samih djevojaka, koje ib baš tako rado ne trpe; najzad tu su 1 šiparice s djevojčicama od osam do dvamiest godina. imeresantno je pogledati. kako se tu nalaze predstt’avnici svakog doba starosti. Kad se sve žene iskupe oko vatre i kad već počnu da predu, onda jedna od djevojaka počinje izvjcsnu pjesmu. Druge je odmah prate i pomažu, kako bi se njihova pjesma najdalje Čula i kako bi najviše momaka privukla. Ali momci kao „stari jarani“ i kao „golemi djavoli“ (tako tm djevojke tepaju!) ne obraćaju pažnju na njihovu pjesaiu, već na njihovu ljepotu. S toga oni sve ,,sedeljke“ obldju, ali se najviše zadrže ondje, gdje hna Hjepiii djevojaka. Tu se čuje slatka šala, aii najviše se čuje ,,prepevanje“ izvjesnom momku I izvjesnoj djevojki. U cijelom se selu zna, ko koga voll; take na primjer, ako se zna, da Jovaa voli Jelicu, onda hn se ovako „prepeva": ,,U gradini beia ruža Jova za nju ruku pruža Lepu kitu da nakiti, Jelu svoju dai zakiti!** Osim toga „prepeva" ima još I drugih, a naročito je rasprostranjen ovaj: „Mllica je garko piakala. Što se nije jošte udala.