Београдске новине

Boj 86.

Cetvrtak

uprava pak raoina t time, da veiikl dio uzroka, koji su doveli do velikc majskc of«nzive, joi i sada nepromijenjcno postoje; dalje vojna uprava zna, da je neprijatelj jzradio rislilh W0 ssvft 'iTmova u irontnom odsjeku istočno jezera Oarda i da Je znatnu pjesadiju i topni£tvo ostavio na glavnim tačkama. Talijanska vojna uprava odavna radi na tom, da protiv eventualnog velikog neprijateljskog napada bude potpuno sprcmna, ma taj napad bio upravljen protivu Vicenze i Lombardije ili jednovremeno sa istoka i sjevera, ili ma s koje đruge strane. Odavna pu u kilometarskoj dubini podignuta odbranbena sredstva na trentinskom i »stočnom frontu. Talijanske trupo su odmorene, po5to su sc bavilc samo sa zadacima odbrane, one su spremne za borbu prctivu izabranih austro-ugarskih čcta, prema kojima njemačke čete, koje ćc sc možda pridružiti, po Vrijednosti neće biti boije. I talijanske vojskovodje, po5to su sad probrane, nalnze se 11 a svojoj visini.

RusKe ndnlčfte orsanlzatije. U ovim po Rusiju burnim danima, u kojima je radništvo igralo najvažniju ulogu, pošto se bez radničkih masa nije mogao ni zamisliti takav ogroman pokret, ne će biti zgorega, ako se osvrnemo na ruske radničke organizacije, kako su postojale prije rata. 12. augusta 1912. g. obdržavao se u Stutlgartu VI. medjunarodni kongres štamparskih radnika. Kongresu su prisustvovali izaslanici štamparskih organizacija cijeloga svijeta: bila je zastupana čak i južna Afrika i Araerika.Moramnaglasiti, da se tu radilo o dobrotvorn i m ustanovama, koje su se sjedinile u jeđnu medjunarodnu cjelinu, kako bi što bolje mogle unapredjivati svoje plemeliite ciljeve: pomoć na putu, u boiesti, starosti i t. d. Kod otvaranja kongresa predstavi nam predsjednik i dva ruska delegata, koji nijesu bili u spisku ostalih delegata. Preds.ednik nam je to protumačio time, što bi ti delegati, kad bi se saznalo za njihovo učestvovanje, biii od ruske vlade prognani u — Sibiriju. Ujeđno smo morali zadati riječ, da o pribivanju tih dvaju ruskih delegata ne ćemo ništa spominjati u javnosti. Danas, kad je nestalo te bojazni, da bi ti delegali mogli stradati, ne veže me više ta riječ, pa mogu, da prema posve auter.tičuim podacima tih deiegata pružim interesantnu i široj javnosti nepoznatu sliku o rađničkom pokretu u Rusiji. Konzervativne su ruske viade od vajkada gleđaie u radničkim organizacijama veiiku opasnost, pa su ih svim sredstvima r.astojale spriječiti. Nijesu đozvoljavaie, kako se iz gore navedenoga vidi,ni osnivanjeisključivo d o bro tvorn i h organizacija iz bojazni, da te dobrotvorne organizncije ne postanu žarišta b o r b e n i h organizacija sa svrhom poboijšanja socijalnoga radničkoga stanja. Na traženje pak đozvole za osnivanje socij alističkih ili n a r o d n o-s oc i j a 1 n i h političkih organizacija nije mogao niko ni pomišljati, pošto bi ruske vlasti svakoga onoga, ko bi to učinio, sm.atrale „anarhistom“ ili „nihilistom“ -— socijaliste biio medjunarodni bilo narodni srnatrar.i su njima ravnima — i osudiie na vječnu robiju u sibirskiin rudnicima. Duh je vremena medjutim i u Rusiji zahvatio svoga korjer.a. I ovdje se više nije niogio ugušiti ono, što je elementarnoin snagom izbiio na površinu na cijelome svijetu, i — prema onoin „potišteuo jače, sve to više skače“ — kad nije išlo milom, išlo je silom : pocele se osnivati najopasnije t a j n e

organizacije. Ruska je vlada u krivoj predpostavci da može silom ugušiti duh vremena, učinila najtežu pogrješku i sama protiv sebe organizovala potainu drueu kC-j- jcj se moreia prije ili kasnije da suprotstavi. Umjesio, ua je dozvoijavala osnivanje javnih organizacija u izvjesnim oblasno dozvoljenim granicama a prema uzoru zapadnih država, nad kojima bi mogla vršiti nadzor, ona je svojim postupkom nagnala radnike, da sebi pomognu na drugi način: osnivanjem takvih organizacija, za koje vlast ne zna i nad kojima prema tome nema ni nikakve kontrole. Umjesto da je radniđma dopuštaia, da sebi zakonom dopuštenim načinom nastoje poboljšati svoje stanje, kao što to dozvoljavaju Njemačka i Monarhija, te da u eventualnoj borbi oko uvedenja poslovnih tarifa bude nepristran i objektivni posmatrač, a u potrebi i posrednik, — ruska je vlast favorizirala velike tvorničare i puštala im, da do skrajnih granica ekspioatišu svoje radništvo. Posljeđice su bile neizbježive: ruski je radnik u predstavnicima vlasti, u svojoj vlastitoj državi giedao svoga najvećega protivnika, za kojega neće moći imati ljubav ni u času iskušenja. Dok je Njemačka svojini socijalnim uredbama nastojala pridobiti radnišlvo za državnu ideju, Rusija je svoje radničke mase od državne misli odvračala. Piodovi se toga rada vide u sađašnjem ratu: dok njemački radnik danas znade da se u borbi za egzistenciju njemačke države u isto vrijeme bori i za svoju vlastitu egzistenciju, ruski je rađnik znao, da mu pobjeda njegove države neće donijeli nikakvih poboljšanja. Zato on u tu borbu rrije ušao sa oduševljenjem, zato je on šta više želio, da njegova domovina bude poražeria i time dovedena na put spoznanja. Radničkih je tajnih organizacija u Rusiji — prema pođacima, koje sam lično dcbio od jeđnoga gore navedenoga delegata — bilo oko 10.000 sviju strulca i sviju vrst : . Ovaj me je veliki broj začudio, no evo zašto je tome tako: Poznato je, đa je u Rusiji silno razvijena špijunaža. Baš se sada prilikom revolucije dokazaio da su se u spisku špijuna nalazila i dvojica radničkih vodja. To je bila ranjiva pela radničkili organizacija. Prije, dok je bilo manje ali zato većih centrainih organizacija, nije vlastima bilo teško, da pomoću svojih konfidenata đoznađu za njih, te ih raspusie, a vodje poapse. Zato su se osnivale manje ali zato tnnogobrojnije organizacije, jer ako je i poslije toga uvijek nanovo uspjeio vlastima, da saznađu za jednu ili drugu organizaciju, ostaie su ipak poštedjene one druge. Bio je to vrlo dobro promišlj'eni čin. Za pojeđine j'e razne organizacije znala samo bezuslovno pouzdana nekolicina; sami članovi jeđne organizacije nijesu znali za opstanak drugih ili tek u najograničenijoj mjeri. — Tajni h je štamparija u kojima su se šiampali pojedini zabranjeni socijalistički listovi i brošure za propagandu, bi!o u cijeloj Rusiii o k o 700 — dakle sve u svemu čitava jedna tajna država u državi, u kojoj su se svi spremali za veliki čas obračuna. Do toga će obračuna — prema riječima spomenutog ruskog delegata doći onoga časa, kada u eventualnoin ratu ruska vojska bude u tolikoj mjeri oslabljena i poražena, da vlastodršci neće moći imati odmah na raspoloženju potrebne mase za ugušenje prevrata. „Dostaje nam da zagospođujemo Petrogradom i njegovim saobraćajnim aparatom bar za 24 sata, pa će nemoguće postali

Nju dolazi Ivan tešiti Veli: njom če se oženiti!'* Majke, koje iinaju djevojke na udaju, vrlo dobvo paze, koga momka ,.prepevaju“ njihovoj kčeri, te odmah to isporuče svojini domaćinima, koji, ako im se dopađa zct, preduzimoju daijc korake. No osim ti!t svojih dobrih straua „sedeljke" imaju i svojih zlih posijedica. Naročito je zlo. kad sc momci potuku, pa često se i pokrve. Razumije sc, da to postaje sve iz šalc „koji kcju voli i koja koga voli". dok se najzad šala ne razvije u zbilju a ova u tuču. Ipak se svaki momak čuva od toga, jer zna, da roditelji njegove dragane ne če dopustiti, da se njome oženi, ako saznaju, da je on ubojica! 2, ..Pozajmica*'. Nujrađosniji su dani seljakovi u doba žctve. Da bi se ta radost naročito istakla, uvedeni su naročiti običaji. Domaćin kod koga jc „pozajnijca" t. j. kod koga su pozvam da žanjn mnogi rodjaci i susjedi, dužan je za ručak zaklati pijetla, kokošku, koja je prve proletnje piliće izlcgla, i piie, koje se pod tom kokoškom izleglo. Po narodnoni vjerovaniu pijetao treba da pređstavlja snop žita, kokoška pak šinik žita, a pile znači zrno, što je u šiniku. Kad sc ručak postavi, onda domaćin uzima pečenog pijeila, kida ga obadvjcma rukama i veli: ,,Da Bog da nam snopovi biii tako veliki, kao š o nii je pijctao bio tnedju kokošiina najveći!" .Onda uzima pećenu kokošku I govori: ,,Da Bog da nam h šiniku tako mnogo zrna bilo, koliko je pcrca bilo na pilt'ćima, što iii ova kvočka izlegla!** /atim uzima pile govoreći: ,,Da Bog da uam tako jedra zrna bila, kao Što je ledro ovo prvo proletnje pilc!" Kad domaćin izreknc svc te Željc, •vi mu odgovaraju: „Amin, da Bog da!“

i odmah počinju jesti. Prvo se jedu neka kuvana jela, pa sc cnda pristupa i pečenju. Po objedu nas'.ajo ozbiljan rad uz najraznovrsnije pjesme. Domaćin i domaćica moraju uvijeit biti najraspoloženiji, kako bi cijeio društvo bilo veselo. U vcče, pri povratku kući. momčad i djevojke zajedno pcdju, naizmjenično zagrljeni. Njima se pridruže i drugi — sa drugih „pozajmica" -- i tako čitava povo.Ka ulazi u selo. 3. ..Tiaka'. ,,Tlaka“ na selu siična je od prilike ,,žuru“ u varoši. Razlika je u ;oliko, što se na „tlaki'* radi, dck se medjutim na ,,žutu“ samo zabavlja. Na ,,tlaki“ se isto tako prede kao i na „sedeljki", samo što se sad momčad, djevojke i ženc ne skupljaja na sokaku, već u kući. Domaćica, koja hoće da joj sc sva vuna isprede, poziva rnuoge komšinice i poznanice, koje sa sobom dovođe i svoje kćeri. Cim se svi skupe. odmah se večera, a poslije večere dolaze i momci. Žene i djevojke predu, a mornci uzimaju ulogu zabavijača. Cesto je njihova zabava i suviše obična, a najčešće drska. Nadje se po neko medju njima, koji „slučajno" jako mahne kapoin pored svjeiiljke, !e je ugasi. Odnialt nastiije siino vikanje ženskinja, a jeaan od inomoka pali odmah svjetHjku i spasava situaciju. ,,Tlaka“ traje cijeie noći i drži se samo zimi. Pred zoru je domaćica dužna još jednom počastitl svoje bej-platne radnike, upravo radnice. .Momc! sc tad povlače i Idu svojim kućama, pošfo su se oni na „tlaki" tek onako ,,uzgred“ našii. Ako jc koji od njili jako blizak rodjak domaćici, onda ga ona siiom zadrži, te ga s ostalimn takodje počasti.

29. marta Strana 3. = ~ 1 Sedmica za dobrotvorne svrhe U korist c. kr. fonda za udove i siročad te u korist kr. ug. ratnog potpornog ureda biće gostovanje bečkih pozornica u pozorifnoj dvoranl Etnpen - Statlcns - menase, Terazile 25 od 26. marta do 1. aprila. Karte se mogu dobiti na pozorišnoj blagajni vojne gubernije, a karte za momčad mogu se dobiti u prostorijama „Beograd. Novina", ured za primanje ogtasa.

Beogradske Novine mogućim. Cekajte samo i uvjerit ćemo vas o lomeM Tako mi je nekako do slovce rekao petrogradski delegat. Sada su se te riječi ispunTle, a po svemu sudeći ruski rađnici na započetom putu neće stati. Ako su prihvaiili saradnju liberalaca i pomoć Englcske, to su oni učinili zato da im prevrat bolje ispadne za rukom. No čim im taj prevrat uspije, oni će okrenuti iedja i liberalcima i Englezima te poći samo za svojim ciljem, koji nije i ne može da bude identičan sa ciljevima najnovijih buržoaskih ruskih bogova i njihovih saveznika. Sigurno je, Englezi bi sada rado htjeli da revolucija stane i novi se poredak podvrgne u svemu njihovoj volji. No potlačena masa, kad jednom dodje do vlasti, sliči vulkanu, kad provali; njoj se ne može na po puta zapovjediti: Stoj! Dotle i ne daije! — O tom će sc vrlo brzo uvjeriti i gospoda Miljukov i Buchanan. Bogoslav K. Jošt.

dr&d I oKollcs. Treći dan dobroiuorne nedjelle. Oostovanje bečklh umjetnika. (Arthur Schnitz'er: „Anatol".) Dobrotvorne večeri nalaze sve više odziva i zanimanja po svojim biranim i precizno izvedenim programima. Raznoiikost repertoara sve to više privlači. Sinoćnja je večer bila opet radosna novost. Ona sa svojoni ozbiljnošću i umjetničkotn izvedbom podsjeća na Grieg-Wagnerovu večer od ponedjeijka. lznesen je jedan od najz.natnijih sadašnjih austrijskih pisaca, siikar hečkog „siatkog djevojčeta“ — Arthur Schnitzler, poznat u Beogradu još iz vremena rnira. Koniedija, u najboljem smisiu te riječi, koinedija „Anatol" jest četverolist ljubavnih pustciovina bezJrrižnog i veselog mladića, u kojima će se naći ninogo crta i aiitorovih ali i nmogoga oil nas iz publike; toliko je zajedničkih i čovječjili opažaja u toj figuri, izradjenoj suverenom umjetnošću. Anatol je uviek isti, a Jjubavnice se mienjaju sve dok ne dodje posljeđnja — žena. Koliko je psihologije, koliko dražesti i koliko istine u svim tfan priz.orima. Prava ih je slast gledati, kako se pred naina razvijaju i razmataju po neumoljivim zakonima ljubavne logike. Mnogobrojna sinoćnja publika živim je intercsom pratiia sva čejjrj dijela, a osobito se zagrijala Anatoiovom „Oprosnom večerom“ u c'nambre-separćju i „Jutrom pred vjenčanje“. Bečki gosti — pod vodstvom kr. dvorskog kllumca A. Tillera — iznijeli su četiri prave kabinetske sli.ke. Osvajao je sam Tiller kao Anatol svojom inteligentnom i umjetničkom igront. Njegovc „dragane“ gdje \Vindhopp, Bonne, Freller i konačno žcna, gdj'a Lenterbock svojom su šarolikošću različnih bečkih tipova upotpunjavale svaku siiku do onog okvira, što im ga je autor propisab. Nhizbjcživog ,,Max“-a interpretirao je g. Ht.ns Oiden s mnogo sarkazma i biazirariosti. Neodoljiv jc bio utisak bečkog žargona, u kojem jo pisac još vjerniji Izišao. Bilo je to veče višeg umjetničkog užitka. Svaka čast umjetnicima i priredjivačkonui odboru! Traži ih cpština. Tajništvu opštine grada Beograda potrebno je, da se odmali jave radi hitnog i važnog saopštenja niže imenovana lica: 1. Zorka Nikolić, koja je 10. marta ove godine podnijela izvjesnu moibu car. i kralj. voinom gradjevinskom odjeienju; 2. Miieva Z i a t i ć, koja je sađa udata za Zivojina Sarajevčića, ranije je stanovaiau Vasinoj ulici broj 16; 3. Ofga Zlatić, koja je sada udata za Simu Paviovića. Ranije je stanovala u Vasinoj uiici broj 16; Obima ima da se đostave izvjesna sudska riješenja gradjanskoga suda u Pančevu. 4. Porodica Aiojza W r i z n j g a iz Be> gratla, koji jc rodjen u Eberudorfu 1880. godine. Gornja sc lica mogu svakog dana od 9 do 12 sati prije podne i od 3 tkx 6 sati poslije podne obratiti uredu tajništva opštinc grada Beograda radi saopštenja. Pomoć za mart. U uredu za popis činovnika, umirovljenika i umirovijenica izradjene su priznanice za poinoć za ovaj mjesec, koje treba i podići odmali, a najdalje do kraja mjeseca.Priznanice seizdajusamo poslije podne od 3 do 5 i po sati, o čemu se zainteresovanima skreće pažnja. Kod prijema priznanice, potrebno je imati uza se redarstvenu (,žutn“) legitimaciju radi ustanovljenja identičnosti. Ovu je legitimaciju potrebno imati i prilikom prijema same pomoći na biagajni car. i kralj. zapovjedništva mosne brane i grada Beograda. Pomoć se prima na istoj blagajnici sutra dan prije podne po prijemu priznanice. Koncerat Steffi Hegyesi u Zemunu. Koncerat Steffi H«gyesi biće 31. marta u velikoj dvorani gostionice „Zcntral“ M 7f/a sati u veče sa ovini programom: Mcycrbeer: pjesma paža iz opero ,,Hugcnotti“; Tranz: „Leptir zaljubljen u ružu“; Alabrieff: ,,Slavuj“ (koloratura) Milan Reizer: ,,Uspavanka“; Richard Strauss: ,,Ah draga, moram se rastati“; Loewe: „Niko nije vidio“; Ivan pl. Zajc: „Lastavicam“; Dienzl Oskar: „Liiiomszal"; Ar-

ditti: „Poijubac“ („Koioratur Bravounvalzer“). Pratilac umjetnico, pianista Karlo Simon, iz Zagreba, izvodiće Franje Liszta ,,Faustwalzer“ i Alfrcda Oriinf' ida „Rapsodie“. Popis poreskih popisivača. Svi oni, koji su vršili popisivanje poreskih objekata j»zivaju se, da u toku današnjegadana 29. ovog mjeseca dodju u upravni odjefjak c. i k. zapovjedništva mosnc brane i grada B**>grada, F. sprat, soba broj 22. Kino u Palanci. Inicijativom c. f k. okrožiiog zapovjedništva u PaJanci otvoren je 7. marta t. g. bioskop lokalu ,,K a s i n e“. Predstave se daju za gradjanstvo i vojsku. Za gradjanstvo se predstave daju utorkom, petkom i ncdjeljom u 2p/* sata ix>s!ije pcdne. Dosada je biio već nekoliko predstava, koje su obiino posjećene. Slike su dobre, te će gradjanstvo varoši Palanke imati prijatne zabave. Hrana za svinje. U vremenu, kad se osjeća nestašica u kukuruzu i sličnoj stoćnoj lirani za svinje, pnpoiučuje se svima odgajivačima svinja, daovo oproban-o sredstvo, koje je vanrednouspjelo kako u Njemačkoj, tako i u Bosni privedu i ovdje u djclo, a to js upotreba žile odpaprati, koga ima u velikoj masi po šumarcima, poijima i pašnjacima u cijeioj Srbiji. Kao naročito dobra i zdrava hrana za odgajivanjc svinja preporučuju se kao što rekosmo, žiie — Rhitom — od Adlerfarna — Pteris aquiiina L — kao j-edinstveno oprobana u Njemačkoj i Bosni. Ova se biljka nalazi poglavito po šmnama, poljima i paSama. Kao jeđna vrsta paprata i korova ona šteti miaditn šumarcima i ugušuje trave, Sle jc već to razlog da se ona krči. To je jedina biijka, kojoj listovi pojedinačno, a ne u kitama iz stabia izrašćuju iz zemlje. Listovi su obično f/% do 1 m. visoki, a dospijevaju kad-kad i do visine čovjeka. Kad ovo bilje zimi izumre, lišće dobija rdjasto-crvenkastu boju. Korjen — Phizon — leži u zernlji horizontaino puzasto do 4 metra đužine i ima oko \}]% an. u debijini. Slabo je jsprepletano, bojc je crvenkaste a urmtra je bijela sa tamnim prugama. U svježem je stanju sočna, oteže se i ima gorak ukus. Zile valia vaditi u rano proljeće J u jesen. Cim olista gubi žila svoju hranljivu vrijednost, zato je potrcbno, da odmah po otapanju snijega ofpočne posao oko iskopavanja, a to je u febniam. martu. c najdalje u ’aprilu. Od žila valj'a svu zemlju oir-esti, oprati i fankom sloju poTtigati da se fsuše i zatim na mješta J>od proinajom skloniti. Ove žiie imaju hranijivih sastojaka upravo toiiko, koliko svinji treba. Fzdaje se u maiim obrocima i penje se potpuno na dnevni obrok do 2 kihograma. U težnji, da se ova vrsfa narodnc ekonomije praktično privede i u Srbiji u djeio, glavna vojna gubcmija preporučuje pučanstvu, da do konca opriia gore pomenutc žilc saberu, dobro operu i na vazduhu osuše, a vojne će viasti istu primati na odredjenim mjestima preko nadicžnih vlasti, po ćijeni od 15 kruna po 100 kilograma. Propisaće se i redni dani, po kojima će se i kako predavati. Prikupljanje ove vrste hrane za svinje daje zgodnu priliku žcnama i djeei, da obavljajući tako lako ovaj jrosao imaju j novčane koristi, i Nema dovoljno riječi, s kojima bi se moglo reći, kako je ova vrsta hrane skupocjcna i od neocjenjive vrijeđnosti za ishranu svinja, jer u pravom smislu zamijenjuje sve vrste one hrane, kojima su se U Srbiji dosad hrauiie 1 odgajivalo svfnjc. Nadjeno. 27. t. m. nadjena je jedna knjižica sa dvije karte za hljeb, jednom uništenom srpskom novčanicom, kartom za krumpir, kartom o kalamljenju boginja na ime Nikole Hajdukovića, legitimacijoni, propusnicom br. 812 i jertaom ceduljicom sa žigom okružnog zapovjeđništva Beograd-grad. Na Toplićinom vijencu nadjena je jedna crna ručna kesica sa 150 helera i džepnom maramom. 26. t. m. nadjen je u Kosmajskoj ulici novčanik sa 2 K i 12 h. 1 kartom o kalamljenju boginja. Ovi se predmeti nalaze kod redarstvenog zapovjedništva, gdje ih vlasnici mogu dobitu

Izgubljeno. Na putu od Kalemegdana do Rajićeve ulice izgubljena je ručna torbica veličine 12/18 cm., vezena zlatožutim perlama, sa zlatožutim okovom i isto takvim lančićima za nošenje. U torbici je bio kožni novčanik sa zlatožutim okovom a u njemu 2 novčanice od po 10 kruna i više novčaniea od 2 i 1 K kao i nešto niklenog novca, ukupno 28*20 kruna, dalje jedna bijela čaura s olovkama i jedna mala bijela, na krajevima vezena ženska džepn.a maramica. Naiazač neka nadjeno preda rcđarstvenom zapovjedništvu. Prlkrivanje vune. Protivu beogradskih gospodja Milke Vesovič i Drage Petrović podnijeta je prijava zbog prikrivanja vune. Od gospodja je vuna -— oko 75 kg.— oduzeta i predata središtu za skupljanje sirovine. Izvještaj prijavnog ureda. 28. marta : prijavljeno 68, odjavijeno 19, seoba 41 ; u hotelima prijavljeno 99, odjavljeno 103, ostalo u hotelima prijavljenih 262.

PoflOeKnie BPžĐjg vee vfjesti. BUGARSKI IZVJEŠTAJ. Kb. Sofija, 28. nraria. ' Maćedonsko bojište; Na istočnoj su obali ohridsk'og J e z e r a kao i protiv Crvene Sten e pokušale slabe neprijateljske skupine, da uznapreduju protiv naših položaja, aii su bile rastj'erane našom vatroin. Sjevenio od B i t o 1 j a neprekidna vatra neprijateljskog topništva. Na ostalom frontu slaba topnička djelatnost. Rumunjsko boiište: Mir. ;

Opet potopijeno 31.000 tona. Kb. Berlin, 28. marta. v Wo 1 ffov urcd javlja: U Sredožemnom moru f>otopljeno je 10 parnih brodova sa okruglo 31.000 tona, ntedju njima engleski parni brod „Euterpe“ (3540 tona), koji jc pogodjcn u pricos pratnje od 12 neprijateijskih brodova, jedan nepoznati parni brod od oko 8000 tona, praćen jednim rnzaračem, natovaren vjerovatno sa uljem iii žitom; na tom je parnom brodu nakon što je jx>godjen, buknuo jx>2ar. Dalje su potopljeni: boiandski parni brod ,,Ahret“ (3783 tone) sa '4000 tona pšenice na putu iz Sueza za Francusku, jedan natovareni parni brod sa 8000 tona bez jmena na putu za Napulj; oružani engleski parni brod „Eptaioses“ (4430 tona), jedan po svoj prilici engleski parni brod ođ po prilici 4000 tona pamuka na putu iz Bombaya za Marselj.

Poziu iia pretplGfu! Od 1. aprila otpočinje nova mjesečna kao i tromiesečna pretplata! Umoljavamo, da istu blagovremeno obnovite, da u dostavljanju naših novina ne bi nastalo prekidanje. Pri obnavljanju pletplate, upozoruje se na nove cijene koje su slijedeće: Pretplata: u Beograđu i u krajevima zajx>sjednutim od c. i kr. £eta za * *i«e u toaujeijt bojnu i efapnu pošiu . . . K 2'— K 6'u Bcogradu sa dostavom u kuću „ 2'50 . 7-50 u Hrvatskoj-Siavoniji, Bosni-Herccgovini i Dalmaciji . . . K 2G0 K 780 u oslallm krajevima Austro-ugarske monarhijc ..... K 3' — K u inostransivu 4 50 „ 13'50 Kod plaćanja iinade se tažfia adresa eitko navesti. Kod preseltvanja a naročito kod promjene poljne pošte, nužno je, da se osim tačne nove acirese takodje i predjašnja adresa navede. Administracija n BEOGRADSKlH H 0 V 1 NA <( Et. Poita Beograd.

E