Београдске новине

Strana 2 .

Petak

Beogradske Novine

30. marta 1917.

Broj 87.

bruaru ukupno 368 trgovačkih brodova sa 761.500 tona tapremnK. Od tih *u bila 202 broda pod neprijateljskom zastavoni j to 169 •agleekih, 47 francuakih, 28 talijaaakih^Srucklh, 4 btlgijska, 2 portugalska i 1 japaneki. Kod 63 bnoda aije bik> moguće ustanoviti une t »arodnost. Od ovih nepoznatih brcdova •ignino je 20 engleskih, tako te se gubitak (ngleckih brođova u fcbruaru može protjerrti h uknpno 500.000 tona. Od 76 neutralnih brodova bik> je 38 norveikili, 14 hoiandskih, 8 grfiklh, 7 ivedskih, 6 ipajijolskih, 3 amerkfca i 1 danski. Od avih u fcbruaru potopljenih brodova u ulaipiioiu iznosu od 731.500 tona nije sc iniogao ustanoviti tovar za 475.000 tona. Od preostalih 306.000 tona bilo Je tuedju (Detaiim: 49.000 tona ratnog materijala, 61.000 tofla uglja, 16.000 tona ulja i petroVja> 16.800 tona aalitre, 4800 toua že11.300 toira rude, 55.000 tona metala, 90.000 toua žita, 14.800 ona osalih živežpih sredstava, 8700 tona hrane za stoku, P6.500 kubičnih metara drva, 23.100 tofia l»3movrsnog tovara, izmedju ostaloga 1500 baia koža, osim toga 15,000 tona kabasie lobe (Schrvergut) i 12.000 kubičnih metara osta'.e robe; nađaije 300 konja i ziata u vi ijednosti od 3 milijuna. fnglcska slu/.bena objava o potopljcnim brodoviiua. Kb. London. 29. marta. Admiralittet objavljuje: Jedna cntieska torpednjača naišla je nedavno u kanalu na inimt i potonula je. Udavilo *c 4 časnika i 16 morna.ra. Drugi ra*arač sudario se s jedniin parnim bro(dom, jedan je niornar pogbiun, drugili ubi'taka nije bilo. Engieski bolnićki rod ,,A c i u r i a s“, koji je piovio sa evima propisnim svjetiljkama i drugim naročirim znacima crveiiog torsta, ncrpedovan je noću 20. marta bez jpomcnc. Biio je ovih gubitaka: od vojniii Uca II mrtvih, ranjena sit tri vojnikn i jedna državna bolničarka. još je clrugih 17 lica ranjeno. Od posade je poginuio 20, 9 je nestalo, a 20 ranjeno. 0 njemačkom bezžičnom tzvješfcaju pominje se torpedovaje tog bolničkrg b'Oda kao djeio njemačke podmornice. Napad bombaina proti>u engleskih bradova. (Nuročiti brzoiav „Bcogradskih Novina"). Karlsruhe, 29. marta. Baselski listovl donose ovu Havasovu vijesr lz New-Yorka: Na oba engkska parobroda ,,R y n i n g h a ni“ I „I r c h m o r e“ lzv r ršen je napad bombama. Na prvom je ’orodu na otvorenom moru lzblo požar, zbog čega je oštečen sa 95.000 dolara. na drugom birodu Iznosl šteta 100.000 đohra.

Francoskn. Govor franciiskog ratnog minlstra. Kb. Paris, 29. r.iarta. Za raspravljanje zakoiia o pozivu goOišla 1918. izjavio je u francuskoj koinori ratui niinistar Painl©v6, da »e s obzirom na prirodui ovoga zakona mora auzdržati od opširnog razlaganja, a onda naglasivši potrebu i preporučivšt prijem tcHjM zakona •— rekao: „Stupamo u odlučni odsjek raia. Ove sc calluke nc trebamo bojati. Po prvi puta mora pouosna njemačka vojska priznati, da eo zapadni front može uzdrniati. Ipak u prkos tili srećnili znakova za proljctnu ofcnzivu bilo bl nerazborito, kad biodstupanje Nijemaca smatrali kao neko odrcknuće. Ovo odstupan jc dokazuje, da njemačka vojska prikuplja ave svoje s nage za kon ačnu odlučnu bitku. Njemačka čini sve moguće, da do>djc do pobjede, mobiliše sve muJke i tenske snage, a primorava na rad l 6tanovnišh'o u zaposjeđnutim zer.iljama. Njeinačka jc pozvala pod oružje svc za to sposobne ljudo i tiine postaviia jednu izvrsno oružan u silu. jAli su noizmjcrna i pomoćna vrda sila (.porazuma, a veliko je i jiuiaštvo naših vojska, pa čemo do svoga cilja doči, ako napncmo svc svoje snago. (Odobravanje.) Ako sudbinn tako hoćc, onda će gc-JiŠte 1918. pridonijcti jcdan <dlo lovorikaina, Uojc ćcnio ubrati kad se budu bilc ocllučne bitke. (Odobravanjc.) Trnnsportna kriza n Fruncuskoj. Kb. Madrid, 29. marta. (Bezžični brzojav). Ix Parisa JavIjaju, dft je 24. marta naredjeuo zaIvaranje francuske gianice za promet robe. „Imperlal'* navodi kao uzrok transportnu krtzu, koja sad u Francuskoj vl»<da. Franciiska vlada skuplja bakar. Kb. Bcm, 29. marta. Prema vljestlma fraiicuskog novinstva, zaključila je francuska vlada ilu od 1. aprila rckvirira sav bakar uzemljl. Plaćaće se 4 franka po kHograimi. Borhe na zapsnfu. Rarpoložci.le m emtlcskom tfontu« (Narotiti brrejav aBeogrndsklh Novl;u») Kolu, 29. niarla. Jcdan ciiRleskt sa uik. kojl }e prcšlog mjcscca kod S «r r a douao njemačkog ropstva, upt»n , kako „Kfllntsche Ze 1 1 ung“ javUaju, tk tskaze svoje mišljenje o svršetku rata, odgoyorio je, da nc m i s 1 i, d a ć e o r u i j e

riješitiovajrat, negodače se o kraju rata dlplomate sporazumjeti. Po njegovom mliljenju rat ne možejoš dugo trajatl. U posljednje vrijeme su engleske čete u rovovhna mnogo prepatile, nalaze se u vrlo žalosnom poloiaju i rdjavom raspoloženju. od njegoviJi *e ljndi polovina promrzla. Ritnj. Zavjera u Kttaju. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina‘9. Rotterdam, 29. marta. U Pekingu je uapšen bivši ministar imutrašnjih poslova Sun-Hung-Ji. Njega optužuju, da je bk> na čelu zavjere proiuivu žlvota uglednih članova sadaffije vlade. Ovaj je dogadjaj izazvao priličnu uzrujamost u Pekingu, jer su mnoge poznate političke Učnosti upletene u ovn stvar. Njemačka i Kiiaj. Kb. J-.ondon. 29. marta. Reutcr javlja: Njemačkim diplomatskim činovnicima data je s'gnrna pratnja.

Tfllijanske brlje za shržoj ofenzlve sređišnjlh vlctsti. Barzilaj'cv izvještaj. I.ugano. 29. maTta. Barzilai iznosi u „0 i o r n a 1 e d‘ 11 al i »“ utiske o svotne putu u glavni staai. General C a d o r n a Je izjavio Barzilaju, da je siguran, da za slučaj velikog neprijateljslcog napada nije ništa propustio. Vojska je odlučna, ixmzdaiia i dobro disciplhiovana, vojskovodjc pa-užaju najveće jamsitvo o njihovoj slozi. Saveznicima je u r a n i j i m prilikama o b r. a c a n a pažnjanadužnost bratstvaoružj a. Moguća neprijateljska ofenziva bićc preduzeće kao što je ono protivu Verduna i vjerovatno će imat'i isti ishođ. AJi je glavni uslov za uspjeh, da se narod održi u pouzdanjti i radinosti. Barzilai lično misli. da će se j e dnovremeno izvršiti dva austro-ugarska napada, naime proltim trentinskog fronfca i na frontu Krasa, protiv uor i c e. On svoje pouzđanje osniva na tome. što se mosna brama kod Oorice nalazi u fcalijaniskim iukama. što se taUJanski šančevi na tientinskom frontu nalaze u dubini od nekoLiko kilomctra, gdje se obilno pobrinulo, da čete budu zaštićene protivu bubnjarske vatre. dalje na veliku zajrhu municije, noboljšatnu organizaciju pczadine i izvježbanost četa.

Pncsls u uuhrtHdtmld generalni konzuiut u ZiMciiu. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“.) Fruikfurt, 29. mavca. ,/ r a n k i .i t; e i Z e i t u n g“ javlja iz Berna: U nrcd a.tstr> ugarskog koiuulata u Zfiriclm Izvršena je nedavno provala. GHm razniii akta ukradena Je i svota u vrijednosti od 150.000 kruna. Od dužeg se vremena vjero\ r alo, da to nije obićna provaia, nego da je pollrički z 1 o č i u. Kako sad ,,T r l b u n e d e G e n e v e“ javIja, zločinci su dva talijanska vojna biegunca. Oni su uređa taliianskog glavuog stožera u Rimu prcdali sva pokradjena dokumenta.

Panamerička državna koulerencija. (Naročiti brzojav „Bcogradskili Novina ;< ) Rotterdam. 29. marta. ,,D a i 1 y T e 1 e g r a p h“ javlja iz Ne\v-Yorka: Južnoameričke države primile su predlog Carranze, da se održi jedna panamerička državna konferencija o evropskom ratnom pitanju. Prlvredne nezgodo ti SjedhijeHim Državama. (Naročitl brzojav ..Beozradsklh Novfcu**J Mfindien, 29. marta. L-ondonskl izvještajl Iz Amerike žale se, što je zbog rata spao broj dos e 1 j e n i k a za ledan i po miliiun Ijudl. Zbog toga Je svttda nastala oskudica u radnoj snagi, naročito n poljoprivrodi. Kako je osim toga i žetva biia rdjava, to će l zailhc biti brzo utrošene, prije no što se dodje do nove žetve. Mnogc sc žalbe čuju zbog štrajka u brodamicama, tbog čega se odugovlači gradnja mnogih brodova I to u trenutku, kada troŠkovi tonaže stalno skaču. T u i J k n. Turskl scnat. Kb. Carigrad, 29. maria. Setu>4 je bez debate primio konvenciju, tooja je zaključcna izmedju Turske i Njemačke. Miaiatar spoljnih poslova naglasio je. kako će savez doprinljeU, da veza iimedju obiju zemalia postane Još jača. On je još saopštio, da se prcgovorl sa Austro-Ugarskom

prlbflžuju kraju i da će pTegovon otpočetf i sa neutralnim zemljama Prilikom prertresa budžeta za siročad izjavio je ministar prosvjete. da u Turskoj Ima 69 domova za siročad. u kojima je smješteno 29.000 siročadi, medju njima 5000 djevojčica. Mlnistar će uskoro tražiti odobrenje, da može zaključiti ugovor s jednom austro-ugarskom tvrtkam, čime će se doba'ti kapital od 750.000 funti za podizanje radionica i škola za ručne radove u domovima za siročad. Turska ne priraa spori'/.iiinnih vrUednosnih papira. Kb. Carigrad, 29. marta. U jednoj naredbi ministra financije veli se, da će se od 1. aprlla svi strani vrijednosni papiri, os!m njemačldh, aust'ro-ugarskiJi 1 bugarskih, koji će artddi turskoj pošti ili carlnarnicama, vratiti pošiljaču."

EftttoRi I KsMje. Eugieski gubici. Kb. Rotterdam, 29. marta. Iz Londona javljaju: Spisak engleskih gubiftaka od 28. o. m. navod'. imcrua 55 časnika I 1360 Ijudi. Zalilia kritmpira u Engleskoj. Kb. I.ortdon. 29. marta. Prema jecluoj vijesti ,,T i in c s a“ lmade u Engleskoj još 150.000 tona krumpira, upravo dakle polovica normalne potrebe.

Ifalfteviie tojsvse vijesšl. Poktišaj atcnlata iedtiog Rusa protiv Lloiyda Georga(Naročiti brzojav „Beograd. Novina'O. Karlsruhe. 29. r.iarta. Pariski ,,H e r o 1 d“ Javija iz Londojia, da jo jedair Rus, po iniomi Zid e 1 k o \v, luio silom, da udje u ministarstvo spoljnih poslova, da razgovara sa Lloyd Georgesom. Uapšen jc 1 sad sc nalazi na posinatrauju. Midi se, da je htio da izvrši atcntat pro'ivu Lloyda Georgesa. Argentina zabranjtije izvoz žila. Kb. Buenos Aires, 29. marta. Prema saopštenju Reuterovog ureda, ziabranila je Argentiiia izvoz žita i brašna, da spriječi glad u vlastitoj zemlji.

MM iseljšnici u Americi. Krajein pro-šie goctine izdao je u Krakovu A. W. Hausner krijigu pod gornjim naslovom, u kojoj raspravlja o položaju Poljaka u Sjevemo Američlum Državama za vrijeme jaja. Prema piščevim podacima, koje je eVpio iz rvaničnih iz\-ještaja, iseljavalo se svake godir.e u Amerikit nešto višo od sto hiljađa lju,di. Najviše Poljaka iivilo je u istočnim dijeiovima Sjedinjenih Država izmedju New-Yorka i St. Louis-a. Poijska kolonija u Chicagu bnoji oko 400.000,. u Detroitu 100.000, u NewYorku 100.000, u Mihvaukee-u 80.000, u Clevelandu 80.000, u Bostonu 50.000 i u Philadeiphiji 50.000 Poljaka. Jcdnako se s dana u dan uvećavaju nove poljske kolonije u Pensvlvaniji j Novoj Engleskoj, gdje imade mnogo ugljenika, a razvijena je i tkačka Industrija. Pisac gornjc knjige dijeli sve poijske iseljenikc u tri skupine. Najstariji iseljenici potiču većint dijelom iz Poznanjske, a ovima treba uračunati i one Poljake, koji su rodjeni u Americi. Ovaj je ckmenat poipuno amerikaniziran. S njima se više nc može računati kao s iseljenicima, jer oni doduše imatdu svoje organizadje, ali su po svojiiii osjećajinia postali čisti Ameiikauci. 0 drjg'ui skupinu spadaju oni iseljeliid, koji su se naseiiii u Americi za posljednjih dvadeset gcdina i to iz Galicije i kraljevine Poljske. Ovi se zanimaju za prilike i dogadjaje u svojoj ctadžbinr, jer iniadu s njomc innog-c veze i ako se sve višc i više priučavaju amerikanslcom životu. Prema mišljenju Hausnera ovaj je rat kod Poljaka u Ainerici pobudio veće Intcresovanje za opšte poljsku sh’ar. U treću skupinu ubraja pisac one iseljcnike, koji su se isclili saino radi zarade i koji jedino oekaju zgođu, da ec opet vrate u otadžbinu. PrivTcdnc oiganizadje Poljaka su najveće prcma broiu članova. Tako broji „Poljsko narodno udruženje" 100.000, ,,Katoličko udnvženje" 30.000, • „Udniženjc Poljakinja" 18.000 članova. U drugi red manjih organizadja spadaju vjerske organizadje, pojedine paroliije. U treću vrstu organizaciia spadaju polttičkc, a treću strjeIjačka dništva, koja broje oko 25.000 članova. Ima još i prosvjetnih t sportskih udruženja, a u najnovijo vrijcme vojničkih organizacija, koje su dodušc vrio ncznatne.. Hausner iznosi i vrk> zanimijh'© pod*tke o poljskom novinstvu u Amcrid i to u vremenu druge pokivice 1915. godinc. Po mišljenju istog* pisca vratiče »e poslije rata u otadžbinu mnogi Poljad, osobrto izobraženiji. Osim sezonskiii iseljenika, koji će sc poslijc rata a velikim prištednjama vratiti svojim porodicnma tnože se računati, da ć« sc za dvijc gorJine vratiti u Poljsku od prilike 50,000 porodica, od ko jih će svaka imati u sebe giavnicu od 50.000 au3trijskih kruna. Osim toga vratiče se daljih 50.000 bogatijih porodica • giavnicama preko 100.000. ’ •

P© mišijenju piščcvom trebak bi aad u Bvim poljskim zemljama da ae st\ r oii posebne organizacije, koje bi niorale da traže vezc t amcričkim organizadjama i tako bidožao poslije rata u Poljsfcu ne samo vcliki kapital nego i mnoga radna snaga.

iz dsnofiije Srblje. >v Reorganizacija zdra v fetvaPiše stožemi lijećnik izv. sl. Dr. Milan F i g a t n e r, zamjenik giavara zdravsfiva c. i kr. vojne glavne gubernije u Srbiji. I. Novi položaij Srbije, koji jc nastao otoupacijoni u oktobru 1915. godine. nametnuo je upravi ovih područja doduše tešku, ali s tfim više zahvahiu zadaću, da se gotovo četvoro -godišnjim natom izazvane prilike jzemlje s a n iraju; te su osobito u zdravs'venom pogledu bilc upravo bijedne. Aiisiilio-iigarsko okiipacijono područje, kcje jc podijcljcno u 13 okrtižja, obuhvatai površinu okrttgiih 3,088.000 liektara, cd čcga odpada 2,388.000 iicktara na staro područje Srbiie, a od priiike 695.000 hektara na albansko područje, koje je god. 1913. zadobila Srbija. Pošto je sveukupno područje Srbije prije bukareštanskog mira iznosilo 4,830.200 hektara, ne stoji ni polovica tadašnje Srbije pod ausfcro-ugarskorn upravom. već je od toga veči dio pod bugarskim upravnim podničjem. Svetikupno podrućjc Srbije šio ga je Austro-Ugarska okupiraia, iznosi površinu otprilike kao 20. dio austrougarske monariiije bez Bosne i Hercegovine. Od 13 okružja, koja sačinjavaju okupacijono područje leži okružje, kojc obuhvaitla grad Beograd i njegovu na,jbližu okolicu, te đailjih 9 okružja u staf oin srpskom području, dok oslala 3 okružja: Kosovska Mitrovica, Novipazar i Prijepolje pripadaju albanskom području, koje je bukareštanskim mirom nanovo stečeno. Ova se okružja dijeie u 54 kotara, kojj osim gradske općine beogradske obuhvafcaju 853 opčinc. Po statističkom uredu vojnc glavne gubernije u Srbiji od 10.—15. srpnja (jula) provedeni popis stanovništva pokazao je — izuzevši hca oružasie sile austro-ugarslce monarhije te saveznih država kao i pripadnika ovih lica, te ratnih zarobljenika, — ovaj rezultat: sveukupni broj gradjansicog O'Soblja zaposjednutog područja u Srbiji iznosi od prilike 1.373.511, od toga otpada na muške 575.643. a na ženske 797.868. Od sveukupnog broja otpada na albanska okrnžia 7C.92S muškaraca te 78-556 žena, ukupno 155.484; a na preostaia okružja srpska 498.715 muškarca i 719.312 žena, ukupno 1,218.027. Prisutno gradjansko stanovništvo u pođručju voiue glavnt gubernije u Srbiji jednako .ie prema tomc od prilike broju stanovništva Siajerske. Još je sigurno u svježem spomenu pošalina (tif) pjegave groznice, koja se na početku god. 1915. u Srbiji pojavila, te koja je trajaia sve do okupacije — ne uzimajući u obzir druge zarazne bolesti, — od česa su kako stanovništvo i čete tako i naši ratni zarobljenici upravo decimirani; ia groblje u Valjevu samo pokriva oko 45.000 žrtava t)e pošaline! Od te je pošaline palo žrtvom od 310 srpskiit iiječnika njih 125 na broju! Kad sti savezničke vojske ušle u Srbiju, većina Je gradova 1 mjesta bilo od blata i nečisti zainazana, pače i same kuće biie su pune konjsklh otpađaka, jer su u njhna čete i svoje konje zaklanjale. Boinica je biio maio ili nikakvih, a većina postojećih bila je prazna- Nije biio urcdjenja ni insirumenata; ljekarne gotovo prazne. Liječnici su ostaviii svoja prijašnja okružja, a stanovništvo ost&io bez svake liječničke potnoći. Grobija zapuštena. a brojni grobovi razasuti oko kuća, škola i crkvi; s toga je i shvatljivo, da je pomor zato, Šfco su se pojavile zaraznc bolesti, tznosio oko 20%. Da se stane na put opasuosti širenja za-razniii bolesti, koja se uvećala postepenim povratkom pobjeglog slanovništva, proveio se ponajprije temeljito člšćenje gradova 1 m j e s t a. Sa svim raspoloživhn kolima iznosio se nećist rnnogo nedjelja iz kuća 1 s ulica; sBanovništvu se davalo kreča, da okreči svoje stanove, anpovećim sii se mjesthna podigle epidentičke bolntce 1 zavodi za 'atnanjcnje gamadi, a u mjestima provale postaje za karaaitenu. S uspostavom vojue glavne gubernije 1. slječnja (ianuara) 1916. gcd. poče-la je sistematična organizacija zdravstvene službe. Započelo se s pridjeljivanjem okmžnili (vojnlii) ltječnika novo uredjenim 13 okruziiua. našto su postepeuo dolazila lmenovanja kotarskih i općhiskiit lijećuika (vojnili liječnika, srpskih u ratu zarobljenih i gradjanskih, kao i grčkih liječnika). Zasad obavUa u vojnoj glavnoj gnbernijt u Srbiji liječničku službu 145 anstrougarskih vojnih lljcčnika, 50 srpskih te 8 grčkih, a trojica oripadaju drugom državljanstvu. U Isto vrijeme radilo se oko popravaka, uredjenja I otvaranja ljekerna. One, kojih se vlasnici nijesu vratttl, stavljene su na raćun viasnika pod vojno vodstvo. Narudžba ljekarija za sve Uekame u području vojne glavne

Dan žrtve 1. april 1917. SjetHe le udovica I siročadi vaiih palih drugova!

Darove preuzima kapetan Enkelhardt, Terazije 4, Telefon 129.

□

gubernije u Srbiji vrše se putem zdravstvenog ixljela. Broj postojećih Ijelcarna u području vojnc glavnc gubernije iznosi 52 gradjanske ijekarne. od čcsa odpada 35 na vojnu upravu. a 10 na bolničke ljekariie u vojnira rukama. i ako su veči dio stanovništva još prijc dvije godine cijepili francuski Iiječnici protiv boginja, koleri i triutšnoj pošalinf (tifa), Ipak se odredjivalo, a r provelo obvezasino cijepijenje proriv, boginja, a fakuitativno protiv kolere i tTbušne pošaline, pošto nije bilo glede toga pouzđanih pismenih podataka. Dosada se izdalo 578.500 obroka cjepiva protiv boginjama za gradjansko osobfle, 144.200 obroka za vojničko, 189.975 obroka cjepiva proliv kolere za gradjanstvo, a 229.650 za; vojničko osoblje, kao i 58.185 obroka cjcpiva protiv trbušne pošaiine za gradjansko, a 166.600 za vojničko osoblje. Zdravstveni odbori postavljeni u okmžnim, ko,tarskim (sreskim) i drugim većim mjestima, našli su za svoj rad osobito bogato polje. Oni su naročitom naredbom osim ostalih dužnosti dobili zdravstfveni nadzor nad svim prometnim pođuzećima, prodajnim 1 tržnim mjestima, gdje se životne namirnice bilo koie vrsti za javnu upotrebu proizvode ili prodavaju. (Nastaviče se.)

dfSti ! OktiiKO. Oglasi pod nasiovora „Nesiafi J korespondencija“. Zbog oskudice artije morali stno ua nekoiiko tiana obustaviti objavljivanje oglasa pod naslovom „Nestali 1 Korespondencija". Pošto je sad artija habavijena, započfti ćerno- opet te oglase donositi. No kako je kolićina nabavljene artij« malena, to smo primorani, da s njome i dalje itedimo. Žato možemo u bv-’Juće primati saino kratife oglase s pvfm ssdržajem: 1. Adresa. 2. Kratka saopćenja 1 upiti o: a) zdravlju, b) Članovhna porodice i poiodičrmn prjlikama, c) novčanhn pošiljkama i pismlma. 3. Tačna adresa odašiljača: Ime i prezime: ]. M jesio: ' JJiica: v. Kućni broj. Uprava „Bogradskih' Novina". Dobrotvorna nedjelja: Četvrti d,in. Sinoć je. četvrti dan dobrorvcnte nedjcije, bila predstava za vojnike. Gostovala su bečka pozorišta. Davalo se ,,Trećl eskadron” ođ Bernharda Buclibhidera. Pozorište je bilo dupkom puno, a uspjeh potpun, Na s5mu predsitiavu osvmućemo se u sutrašnjem broju. Koncerat Steffi liegvesi u Zeniunu. Koncerat Steffi H e g y e s i biće 31. marta u velikoj dvorani gostionice „Zentral” u 7 i poi saii u veče sa ovim programom: A1eyerbeer: pjesma paža !z opere ,,Hugenotti“; Tranz: „Leptir zaljubljen u ružu“; Alabrieif: ,,Slavuj“ (koloratura) Mlian Reizer: „Uspavauka“; Richard Strauss: ,,Ah draga, moram se rasiati“; Loewe: ..Niko nije vidlo“ ; Ivan pL Zajc: ,,Lastavlcam“. Dienzl Oskar: ,,LiliomszaI“; Arditti: „Poijubac" („Koloratur Bravourvvalzer“). Pratilac umjetnice, pianista Korlo Simon, lz Zagreba, izvodiče Franje Lisztia „Faustwalzer“ i Alfreda Grtinfelda ,,Rapsodic“. Traže se ratil prijema novčanih iipuf nfca. Radi prijema tuivčanlh uputuica potrebno je, da se jave gosp. dr. Voji Veljkoviću, predsjedniku opštine grada Beograda niže imeuovana llca: 1. Vellmir J « r e m 1 ć, Iz Leskovca; 2. Paaita Kuzmanovlć, ekonom te Beograda; 3. Porodica Aleksandra P r ž i ć a. učiteija u Leskovcu; 4. Dragutin T r 1 f u n o v i ć. vojni ispi'fcač računa; 5. Petar Spasojevlć. sudija; 6. Zorka Zlatanović, poStanski činovnik; 7. Petar Žfvkovfć. te Soko Banje; 8. Zarlja Popović. poštanskl poslužitelj; 9. Miijko Aleksijević I 10. Simka Milošević. poštarkhija iz Skoplja. U siučafiu, da se imenovani ne ualaze ii Beogradu već u unutrašnjosti. poterelMio Je, da dostave svoje tačne adrese, na koje bl im se novac raogao dostavhf.