Београдске новине

Boj 87.

Beozradske Novlne

30. marta

Strana 3.

Zasijavanje bašta, njiva i polja. Pored već ranlje lzdatlh stroglli naredjenja, da beogTadski gradjaui ob* rade sve svoje baite, njiY« I polja, sL r e* 'će se pažnja i ovom priiikoin gradjanslvu 1 upućuje se, da to i učini u svora Nlastitoni hiteresu. Obraća se painja, da će sve proizvode, doblvene od ovili zemijišta moći vlasnici sami za svoj račun prodati i raspolagati lstima po svome ličnom nahodjenju. Sve potrebno sjemenje za zasijaiVanjc zemljišta — osim arpadžika *može gradjanstvo nabaviti i kupiti po ,vrlo umjerenoj cijeni u nastavnom odjeJjenju za zasijavanje, koje se naiaze u Kralj Aleksandrovoj ulici broj 68. Skreće sc pažnja gradjanstvu, da 'će redarstveno zapovjedništvo vrštti u svirma kotarevima brižljivu reviziju i gdje god budc našlo, da se prednja naredba nije potpuno poslušala, dotićni će biti strogo kažnjeui. Ako neko zaista ne bl mogao svojc zemljište obraditi, neka isto ustitpi, po nzajamnom sporazumii drugom gradjanskom licu. Naravno, da tražnja suviše velikih kirija povlači redarstvenu kaznu za nesavjesno podizanje cijena. Redarstveno zapovjedništvo će s vremena na vrijeme ispitivati odnos 1 ugovor izmedju vlasnika i zakupnka. Nikakvi izgovori podrazuinijeva se, da neće vrijediti niti će se uzimađ n obzir. Prodaja lučiea (arpadžika). Prodaja iučica za gradjanstvo varoši Beograda vrši se u skladištu ure'da za iskcsrišćavanje žetve (K. V. Z.) preko puta hotela Bristola. Kiiogram staje 3.10 kruna i prodaja se vrši ovjni redom: Utorkom za gradjanstvo I do IV kotara; srijedom za gradjansivo ,V. do IX. kotara; četvrtkoin za gradjanstvo X. do XIII. kotara; petkom za gradjanstvo XIV. do XV. kotara. Prođaja sjemena. Prooaja sjemena za gradjanstvo grada Beograda vrši se u prodavnici sjemenja pcijoprivredne stanice u Beogradu, koja se nalazi u ulici Protc Matejc broj 76, gdje se isto može nabaviti po vrlo umjerenoj cijeni. Prođaja sjomenja vršiće se zakijučno do 31. marta, o čemu se skrcće pažnja gradjanstvu, da se blagovremeno snabdije potrebnim sjcmenjem za svoju upotrebu. Ukrasno drveće I džbuiiie. Ukrasno drveče, ukrasno džburije, kao i drveni ugalj prodaje građjanslvu grada Becgrada carsko 1 kraljevska uprava topčiderske ekouomije; o čeinu sc skreće pažnja gradjanstvu, da se može blagovremeno snabdjeti po vrlo umjerenoj cijeni za svoju ličnu upovrebii. iTrovanje ugijeni'Ji dioks'dom. 28. ov. nij. izvještena je stanica i.\ spaeavar.je c. i k. komande poiicije o jednom dučaju trovanja ugljcnim dioksidom. Bolesnička koia krenuše u kuću u Staroj Crkvenoj uliri broj 65, gdje je ijekar našao onesvješćenu gospodjicu Persu Mikolićevu, koja je tamo sa stanorn. Od prekoinjemog loženja peči nastalo je trovanje ugljenim dioksidom. Gospodjica je potnoću kola za spasavanje prenesena u gradjansku bolnicu. Izgubljeno. 28. ov. mj. izgubiia je gospodja Miiica Nikolić na Velikoni Trgu svoju ručnu torbicu, u kojoj je bilo nekih 65 knma. Ko nadje, ncka izvoli prcdati c. I k. kontandi poiicije. IzvieŠtaj prijavnog odielcnja od 29. marla. , Prijavljeno 108, odjavljcno 41, sdidaba 59; u hotelima prijavijeno 107, odjavljeno 110, ostalo po hotclima 259 prijavljenih putnika. Nnrodna prlvreSa. Gcienje suncoH u 1 .1H. u&jiia-upta&nom pođručju hiilje od satnika J. K1 e m e nt a. Kod nas je prije rata suncokret bio poznac samo kao biljka za ukras, a tek s nastalim ratom uvidila se njegova korisnost kao biljke, koja daje 3050 postotaka izvrsnog ulja. Ostatci njegovi su vrlo dobra nrana za stoku. Cijeneči tu važnu okoinost, c. 1 k. vojna uprava Srbije riješila je. da naredi za iduću godinu najracijonainije i najrasprostranije gajenje re biljke u svonie području 1 da to gajenjc svim sredstvima poipomaže, u toliko više. što suncokretu oije potrebna mnoga njega i šro ou ne ođuzima osuiilin kulturnim biljkama mnogo prostora. i J otrebno sjeme za. sijanje auncokreta dobtćc preko dotlćnib okružnili zapovjodiiištva po vlastitoj cijeui. Po splskovinu razdatog sjemena imačc opštlnc poslije svršene žetve suncokreta svekoliku sabranu količinu prinosa da predadu za 50 do 6U ki'iina od 100 kilograuu. Osim toga iinaće svaka opština u naravi da vrati dobiveno sjeme u povečauoj količini. Opštiua, koja bude od sabrme žctve Hodnijeta veću kollčinn, ncgo što je

ova na osnovi dobivenog sjemena predvidieiuu dobiće nagradu u ulju ili novcu. Kad sc uzme u obžir. d& zasijano sjeine daje ćesto pcdesetosiiruki plod, onda ie jasrio. da Intezivna kultura suiičokreta može ne samo znatno da umanji oskudicu u ulju. već i da posluži kao dobar prihod njegovim odgajlvačima. S toga se u interesu opšteg blagos’tanja pozivaju svi, da svima sredstvima unapredjuju gajenje te tako važne biljkc. A sad da kažemo nešto o samom sijanju 1 o kulturi suncokreta. Njega treba sijartS kad i kukuruz i krumpir, ali svakako najkasnije u toku mjeseca aprila. Sije se i zatrpava kao 1 kukuruz R o tri do pet zrna na jednom mjestu. lajbolje je sijati ga po krajevima njiva, ali i po ovima, u koliko nisu zasijane kukuruzom, krtinipirom, repom itd. i to na odstojanju jcdnog do dva metra. Pa i u vrtovima, zasijanim povrćem, kao i u vinogradinia može suncokret da se sije. Razumijc se. da se na to mogu upotirijebiti i sva ostala, ničim drugim nezasijana zernljišta. Ovdje valja napomcnufi, da taj rad nc će biti ostavijcn dobroj volji sopstvenika dotičnih zemljišia, već da će im se on staviti u dužnost, j da će svaki biti kažnjen, ko ga ne bude vršio. Kad biijka dostigne uzrast od četrdeset do pedcset cemimetara, onda se na svakom mjesfu ostavi sarno jedna, najjača stabljika, a ostale se pokidaju. To se vrši prilikom okopavanja i zagrtanja biljaka, a opkopava se i zagrćc kao kukuruz i krumpir. U toku od 10 do 12 nedjelja biljka se bogato razgranjava i istjera cvjetnc pupoljke. Ne treba pusthf, da se svi ti pupoijci razviju, jer bi zbog njihove množinc zakržljavili. Sve sporedne izdanke valja kidati, tako, da najzad ostanu na svakoj biijci samo dva do tri cvijeta. Što manje cvjetova, tim bolje po njiliov razvitak i za sazrijevanje ploda. Berbom se otpočinje, kad je sjemenje dovoljiio sazrijelo, t. j. kad je dovoljno čvrsto i kad se daje rukom lako kruniti, što u Srbiji nastaje koncem sepnernbra iii početkom oktobra. Boije je poraniti nego zakasniti s berbom, jer ako se s ovom dugo čeka, onda ispada zrelo sjemenje, te propadne ili ga ptice pozoblju. Ali ne valja ni preraniti, jer onda popljesni ncdovoljno sazreli plod. A evo kako se vrši berba. Potpuno sazreii plod odsječe se s grančicom, na kojoj se naiazi u dužini cd 30 cnr, pa se po nekoliko takvih gran- ! čica s piodom vežu u jedan zavežljaj ! i objese na suvom i vazdušastom mjestu, da se podioga sjemenja dobro osuši. Iz ovako isušenih podloga lako se vadi sjemenje bilo rukoin, bilo trenjem Jedne podloge o drugu ili udaranjem o kakav tvrd predinet. Tako dobiveno sjernenje valja propustiti kroz rešeto 1 sasvim prečišćeno i na vazdušastom tavanu ostaviti. U prvo vrijeme treba gomiiu sjemenja češče pula lopatom prevrtati, da ne bi popljesnilo. Naročito valja čuvati sjeinenje od miševa. Smicokrct donosi raznc koristi, medju kojima je dobitak ulja iz sjeinenja najvažnija. Ostatak od iscijedjenog sjemcnja je snažna iirana za stoku, a potpuno sazrela podloga ploda upravo Je delikatesa za stoku. Ona se kuva, te otpušta od sebe balavu uljastu vodu, koju stoka zajedno s tom podlogoni žudno žđere. Stabla biljke služe kao gorivo ili kao tačke za grah. Zeleno liŠće 1 u počeiku pokidane biljke mogu da poshiže za ishranu stoke. PRIVREDNE VIJEST! IZ BUGARSKE. Dovoz šećera. Iz Sofijc javljaju: Središnji odbor za javno rnabdjevanje dobio je iz Austro-Ugarske vijest, da su 1500 vagona šećera, koji je tarno kupljen, spremni za odašiljanje. Cijcla nedjeija bez mesa u Soiiji. U Sofiji sc iduće sedmice zbog velikog posta ne srnije prodavati meso. Izvcz duhaii.i. Bttgarsko ministarstvo finansija naredito je vlastirna tt Maćedoniji, da nc čine kakvc teškoćc duhanskim trgovcima pri b.vozti njihove robe. Porez za izvoz rtaplaćuje sc samoi za onaj duhan, koji se izvozi iz predjeia Grčkc, koje jc zaposjela Bugarska. Pojačanje projzvodnje uglja. 'Javljaju iz Sofije: Radovi u gradjenju željezničke prugo uskog kolosjeka Dupliica—Bobov Dol, koja vodi za đržavni ugljeni ntajdan istoga imena, vrlo živo napređuju,da bi sc proizvcđnja u tom majdanti što je moguće više povećala. Dnevr.o će sc iz t og majdana moći dobiti 400 tona ug'lja. * Popis stoke. Prcbrojavanjc stanja stoke u kraljevlni Bttgarskoj izvršiće sc 8. aprila t. g. Zajmovi američke Uiiije sporazuuinim silama. Posljednje jc sodtnice Unija formalno natrag povukla ono 8to je naredila koncem novcmbra prošlc godine, Onda je upozorila svojo državijane, da nc prouzmu na aebe previše sporazumnih papira. A sad naredjttje protivno. Orada je naredba Istekla iz zdravih finansijskih uzroka. Danas se očito opaža žeija američkih političara, da pomognu neprijatelju Njem&čko. Prema tome zashtžuje osobitu pažnju jedau Čianak nc\vyorškog M Ev«n ing

Post‘‘-a, koji nam pregleduo predočuje zajrnove, što j« Amcrika dosada dala sporazumu tokom rata. Citavu zajmovnu svoHl , račtina na 2250 milijuna đolara. Na pO Tfuj pJIa tu nije uračunari posljednji franceski zajam. Kamate na toj sumi iznose 120 milijuna dolara. Od tog zajmovnog iznosa otpada na evropske države 1700 do 1900 milijuna dolara. Ootovo savtaj iznos dospijcva u par godina, i to: 103 milijuna dolara već godine 1919.; 500 milijtuia dolara godinc 1920.; 215 milijuna doiara godine 1921., a prcko 5 milijuna doiara godine 1923. Ostatak ide na bankovne obveze, kojima nije zabilježen dospjetak. Koliko su ti zajmovi zlo uloženi, vidi se odatle, Sto sami čelični trust ima u svojoj blagajni 100 niilijuna dolara ratnih zajmova. PoslUsifile Drzol&une vljgsil. IzulešlBj nifflatKoj osinoš oađjioo. Kb. Berlin, 29. nrarta. Zapadno boj'šie; Živahna topnička boiba izmedju L’ e n s a i Arrasa. koja je trajala 1 u noči. U borbi, koja sc razvila juče prcd zoru kod Crolsillesa i Eccusts a m e i n a (?) sjcvcro-istočno od B ap a u m e, izgubili su ringlczi osim mnogobrojnih mrtvili liavalom naših sigiirnosnih četa jednoga časirika i 54 vojnika na zarobljenicima. U C li a mpagni izjalovili su se iokom dana pokušani francuski napadaji, koji su prcduzeti u svrhu. da nam preotuiu rovove, koje smo Inr oduzel!. Na lijevoj obaJi M a a s e spriječila je jučo noša odbranbena vatra francuske navale, sprentanc protiv uzvisine 3U4. Jutros se izjalovio napadaj, pTeduzet na šlrokom frontu, na jednom mjestu protivnapadajenr. Istočno odVerduna oborile su naše letilice dva vezana balona. U vazdušnoj borbi i odbranbeuom vatrom oborenc su četiri neprijateljske letiiice. Istočno bojište: U giavnom mir. Maćedonsko bojište; Položaj je neizmijenjen. Prvi zapovjednlk glavnog stana pl. Lodendorff.

Easka reuoiutija POZIV SOCUALISTICKOO SRF.DiŠNJEG ODBORA VOJNICIMA NA FRQ^TU. Da prijedju k Niiemdtria, koji će uspostavfil nfir (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Stockholm, 29. marta. Soeiiaiistički ruski iist ,,Pravda“ objav'juie zaključali središnje« odbora radnika I vcjnifia, kojim se voiuici na frontu pozivlju, da ostave svoje rovove 1 prijeđju k Nijemcinia. Nljemcl se ne će uiniješati u ruske oriiike, prinriće Ruse bratski l C2?t uspostaviti mir. No>a vlada praii sa zdvojuora naoetošću ovu iiesaviadlvu agitaeiju središnjeg odbora. Seljaci protiv nove viade. Krvavi sukobi. Vjernost caru N i koli. (Naročiti brzojav „BeogTadskili Novina") Stockholni, 29. marta. Javljaju iz Petrograda: Zbog od nove vlade naredjene zapljene žita đošlo je u mnogo gubernija do krvavih sukoba sa seljaštvolu, koje sc oduprlo izđavanju žita uz nove maksimaine djeae. Scljaštvo se t sveštcnstvo sve više prikazuje kno protivnik nove vlade. Canr Nikoli vjerni sveštenici pozivaju seljačko stanovnišivo, da ne krši svoje zakietve caar Nikoli, budući da će ovaj ponovno doći do vlasti. Radii'čki pokret. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“.)f Stockhohn, 29. marta. Javljaju sa ruske granice: U većini pctrogradsJdh tvomica rniruje svaki rad. Neprcstano dolazi do ispaJa protiv tvorničkih uprava. U Putilovskim tvomicama vlađa prava zbrka: sve su te tvornice zatvorene već ođ 5. marta, navodno ra,di cjeničnih zahtjeva rađnika. Radnici su u prkos toga pošli do tvornice i ondje cdržaii skupŠtinu, na kojoj j« kao uzrok žtrajka označeno provokatorno držanje vlade, koja bez potrebe nastavlja rat. štrajkaši su na to zaključili, da ave tvomičke upravnike zarobe i ođvcdu u zgradu dume. Zaključeno je izvršeno. Transportu upravnika prikijučila se ognomna inasa »vijeta. Upravnici eu b!Ii zlostavljani na najbrutalniji način te »u poginuli u blizini balHčke žcljezničkc •tanioe. U velik jc škripac dovedena nova vl«da štrajko m u žtampariji dr* žavnih banknota. Ministar finansija Terečcnko uputio sc iično k radnicima, pozdravio ih i umoiio, da opct za-

Sedmica za dobrotvorne svrhe U korist c. kr. fonda za udove i siročad te u korist kr. ug. ratnog potpornog ureda biće gostovanje bečkih pozornica o pozorlincj duoranl Etapen - Stations - menase, TerozUe 25 od 26. marta do 1. aprila. Karte se mogu dobiti na pozorišnoj biagajni vojne guberuije, a karte za momčad mogu se dobiti u prostorijama „Eeograd. Novina“, ured za primanje ogtasa.

počnu raiiom, pošto da če državna banka inače doći u težak položaj. No svo jc mipistrovo nastojanje bilo u z a 1 u d n o. ( t

SJEDNiCA NJEMAČKOG REICHSTAUA. Kb. Berlin, 29. rnarla. U đanašiijoj sjcdnici Reiciistaga povcia se kod dcbn'e o porezuim zakonima i riječ o pitanjirna »poijnje poiitike. Posiajiik S p a ii n (centrumaš) izjavljuje, da se od neograničena podmorničkoga rata ne sinijc odus:ati sve do konačne pobjede. Prema najnovijhn vlJestima izgleda, da jc uzdrmano več 1 talijansko prijestoije. Našc sn promjenc položaja ua zapadnoin fror.tu dovršene. Poslanik S p a h n, a s njitne i poslanik N o s k e (socijajui demokrata), poslanik M fi 11 e r-M e i ti i n g e n (nuprednjak) I poslanilc Strebemann (narodni liberal) zahtjevaju od vlade izjavu, da se ne će umijcšati u unutrašnje priiike Rusije ni posiije revolucije. Svi ovl govornicl ustanovljuju skionost za mir kod ruskih masa (e izriču nadu, da se ove niase više nc će daii izrab'jU vati od Engleske, nakon što sn već četiri kraija u exilu i jedan zbačcni car iskusili vrlieđnost savcza sa Engieskom. Svi su govcralci označiis sbsurđnoin ideiu, kao đa bi se Niemačka zauzela za ponovno poJignuće eara Nikole na prijcstoijc. Engic-ski strah pred Rjeinačkom Invazijoin, ĆNajočiti brzojav jBeogradskfh Novinasf I.ondon, 29. marta. U donjem je domn Izjavio B o n a r L' a w, da se od nckoliko dana pronose tvrdokorne glasine o tosn, kako Nijemci na izvjesninr tačkanu engieske istsočne obaie spremaju invaziju u Englesku. Niko ne ’.reba vjerovati u te glasine, koje su po svoj prilici nastale zbog toga, što je izašlo naredjenje četanra, da bndu spremne na sve. Držanje SvedsLe. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina'O. Stockliolm, 29. marta. Švedski je predsjednik mmistarsifiva 11 a m in a r s k j 61 d već od nekoga vrenreria žestoko napadan od strane sporazumu sklonih liberalaca 1 socijalista zbog svoje poiitike jake, čisto švedske neutralnosti. Zbog roga su uslijedili i s t u p 1 u masama i z s t r a n a k a 1 j e v i c e, k o j i d o k azuju, da švedski narođ ne simpa11 še sa sporazumom.

učinio 1907., u trećoj dumi biia u većini reakcijonarno-nacijonalističko-oktobristička stranka, Miljukov je ipak znao da očuva scbi utjecaj. On je proizveo to, da je njegova stiranka i dalje sudjeiovaia u političkom životiu, nu, dakako, pomoću kompromisa, rad šta je program njegove stranke morao biti Kusapljen. Boraveći u Sofiji dobro se upoznao sa balkairskim stvarima, pa jc s toga u dumi zauzimao posebni položaj pri vijećanjima o spoljnoj politici. U ovim vijećanjima je on živo podupirao Sazonovljevu poiitiku, ali je u zalitjevima išao puno đalje. nego li oprezni ministaT. Za vrijeme balkanskih ratova je otvoreno stao n« stranu Bugarske, te je smatrao teškom pogreškom rusku pditiku, koja je Išla za tim, da Srbiju ojača na štetu i račun Bugarske. Kada mu je pristup Bugarske uz središnje vlasti opravdao njegove nazore. onda mu je ugieđ u velike poskočio. Već pri pretresanju pitanja balkanskog rata, Miijukov je često puta izrazivao liazore, koji su se podudarali s ideiaina Katkova i Aksakova, nu kada buknu ovaj rat, Miljukov postade otvoreni ’treci; ravnik niskog irnperijalizma. On je prvi u dumi iznio misao, da se osvoji Catrigrad, i on je prvi objavio, da na to Engieska privoljuje. Miljukova, bez surmrje, zauosi engleski parlameutarizanr, a!i jer je izraziti ruski imperijalista, teško je ponrisliti, da bi se on dugo mogao slagati s ostalim oprečnim Sftrujama u revolucijonarnoj Rusiji. Žena bez žeiadca! 'Treba se diviti 1 smjelosti naših’ hlrurga i napretku zuanosti, kad čujenro, da je moguće tako preobraziii ljudski organizam. da moie dalje opstojaiti i bez želuđca, šta više, da je u tom stanju z d r a v i j i n o p r i j e. Pred bečko liječnlčko društvo prof. L’ o r e n z iznio jc jeđmi ženu. koju je operirao otrag godinu dana. Toj jc ženi onda biio 58 godina. I.orenz je morao poipuno odstraniti joj čitav želudac zbog jednog ogronmog čira u želudcu. Kad je ta žena bila zdrava.'bila je teška 80 kg, a pred operacijom (ežila je —• 38 kg. Tokom operacije vidjelo se, da treba ođstraniti čitav žcludac. Operacija je traiala nešto malo preko jednog suta i uspjela je. Žeua je ozdravila bez znatnih kompi'kacija. Sad nijc više teška 38, već 50 kg. U godini dana, što živi bez žeindca, ona je prirasla za 12 kg! 2ena je danas jaka i zdrava i nadgleda svojc težačko kućanstvo. Ona kuha za čitavu porodicu i sluzinčad i jeđc svega i svašta. S. L'.

Miijakov Ministar spoijnih poslova nove ruske revolucijonarns vladc proiesor Pavao iMiijukov, vodja je kadctsko stranke. On je iz profesorske karijere preskočio u političku.Potomak je stare mos kovske boljarske porodice. Rodio se 1859. Učio je rusku povijest. te je na moskovskom sveučilištu postao privatniin docentom. Kaka jc Nikola ii. stupio na prijestoije, sudjclovao je u liberaiuom pokretu, te ga je ruska vlada protjerala i iz Moskve i Petrograda. Nakon nekoliko godina je bio pozvan na soiijsko svcučilište za profesora povijesti. Svojim je znanstveniin radom stekao lijep glas. Od više r.jegovih djcla spomcnm; ćemo njegove „Slike iz ruske kulturne povijcsti" Godinc 1904. se vratio u Rusiju, gdje su ga odmair priznali vodjom konstitucionalno-demokratske stranke (k. d. = kadet), koja je u prvoi dumi bila u apsolutnoj većini. U isto je vrijeme on upravijao stranačkiin iistom „Riječi", koji jc onda bi došao na glas. Vlada je u velike vodila računa o jakom uplivu Pavia Miljukova, Pc je pokušaia, da ga sklone, da on sastavi ministarstvo. Nu pošto je Miijukov htio u cijelosii da prodre s kadetskim programom, ovaj se pokušaj razbio. Kada je nakon drŽavnog prcvrata, što ga je car Nikoia

Pozb m pretpiotu! Od 1. aprila otpcčinja nova miesečna kao i tromjesečna preiplata! Umoljavamo, da istu biagovremeno obnovite, da u dostavljanju našili novina ne bi nastaio prekidanje. Pri obnavljanju pletplate, upozoruje se na nove cijene koje su slijedeće: Preiplata: u Bccgrađu 1 u krajcvima zaposicdnutim cd c. i kr. čcta za s «,%« u bojnu I ctapnu poštu . . . K 2'— K 6 u Bcogradu sa dostavom u kuću , 2 50 , 7 50 u Hrvatskoj-Slavoniji, Bosnl-Hcrccgovini I Dalmaciji . . . K 2G0 K 7 80 n ostalim krajcvima Aastro-ugarskc monarhijc K 3'— K 9 u Inostranstvu 4 50 , 13 50 Kod plaćanja imade se tačna adresa čitlro navesii. Kod presetlvanja a naročito kod promjene poljne pošte, nužno je, da se osim tačne novo adrese takodje ž predjašnja adresa navede. Administradja „SEOGRADSKiH HOViHfi" Et. PoSta Beagrad.