Београдске новине

četvrtak

12. aptila 1917.

Broj 99. “ Orod l oKollco. Raspored boRosluženja strasne sedmice 1 na dane svjetlog Vaskrsenja Hristovok u ovd. pravoslavnlin crkvama. IJ toku ovc strasne sedmicc i n« dane svjctlog Vaskrsenja Hristovog bogoslužeujc u ovd. pravoslavnim crkvama vršiće se po ovomo raspoređu: Ka V r e 1 pt*tak (13, spr.): carstci časovi u 7 sati izjutra. Vel. večernja sa iznošenjem plaščanice ii 3 sata po podne, Prilikoin iznošcnja piaščaiiice pjevačo u Sabomoj i sv. Vazncsenskoj crkvi pjevaeki zborovi crkava božanstvenu pjesmu: Plač majkc Božje, kojii je u mješovitotn zboru harmonizirao najiveći kompozitor srpski neumrli St. St. Ai o k r a n j a c. Na Vcl. subotu (14. apr.): jutre»ije sa opijelom Hristovim i obnošenjcm plaŠčanice u 5 sati izjutra. I-itnrgija sv. VasfKja VcKkog u 9 sati prije podne. U nedjelju (15. apr.) na sviietli dan Vaskresenja Hristo,vox: Cin Vaskresenja sa iitijom u 5 sati j'/.jutra, 7 .a njim se nastavlja: Jutrenja, a odmah zatim sv. Kturgiia Jovana Ziatoustog. U p o n e d j e 1 j a k (16. apr.) i u t or a k (17. apr.) drngittrećidanVaskrsa: jutrcnje u 7, a liturgija sv. Jovana Zlatoustog n 9 satj prijc podne. Prllog. Stožerni odr&J vojne glavne g’ubernije uputio je c. i k. fondu /a pomaganje njoviea i siročadi 1.000 K kao čistu dobit sa vojničko pređstave, koja je u utorak ■davaiia u beogradskom orfeuinu, Ovo je već treći slučaj kako stožerni odrcjd daja znatne priloge ustanovaina, koja sn nainijcnjena ratnini dobrofvornim sv'rhamat Podjela prodavnica iia kotarcve. U aiteresu bržog i lakšog snabdijevauja gradjanstva životnim namirmcruiia i brašnom jia prođavnicama opštine gra^ia Beograda, još ranije su pordijeljenji kotacevi na prodavnice, io jest u svakoj pojedjnoij proda\mi<a odredjeni su samo izvjesni kotarevi iz kojilr samo gradjanstvo može feupovati naniirriJce u tim prodavnicama, No fcako gradjanstvo čcsto itaboravIjajućJ, ide na druge prodavnioe, radi nabavke svojih nanrjrnica, * ne u cme u koje jina prava nabaviri kte, te zbog imgojrulanoiti velikog broja Ika iz mnogih kotareva ;ia jednoj istoj proJavnici, gradjanstvo uzaludno čeka po više sati pred prodavnicama beskorisno, * ujedno ometa i cain ratl na pro.Javnicama; io nm se ovim ponovo skreće pažnja: da u I. prodavnicl životnih naminiica opštine grada Beograda, feoja se nalazi u Makenzijevoj nlici broj 40 mogu nabavljati namimice grailjani samo iz l. t H. i XIV, kofara; u II. protl avnici, koja se nalazi u J u gBogdanovoj ulici broj 0, samo gradjaui iz IV. i V. kotara; u III. pro-daVuici, koja se sialazi u Jevremovpj tilici broj 27, samo gradjani iz VJ., VII. i VIII, fcoarta; u IV. prodavnicr, feoja se inalazi u Bito! jskoj ulici broj 13, samo gradjani iz IX,, X. i XI. kotara; *i V. prodavnici, koja se nalazi u Bitoijskoj tilici broj 16, ti kojoj se samo prodaje so i šećer, a n« brašno, mogu ktipovati nainirnice gradjani iz sviju kotareva, kada u svojim pJredjenhn prodavuicama slučajno nema na prodaji izvjesna naminrica; u VI. prodavnici, koja se iift’.azi u Giinnazijskoj ulici broj 29, na Cvetnom Tigu, samo gradjani iz III. i XV r . kotara; u VH. prodavnicr, koja se nalazi u Katarskoj ulici broj 191, gradjani iz II., XII. i XIII. kotara i u IX. prodavnicj, koja se nalazi na Cukaricj, samo gradjani sa Cukarice, VIII. prodavnica, koja se nalazi u Makenzijevoj ulici broj 40, prodaje samo hnuiu za stoku. U interesu je sainoga gradjanstva, da nabavlja namimice na svojim prodavnšcama gdje će ib brže i lakše dobijati bez /adržavanja i dangube. Traže se radi prjieina ltoveanih nputnica. Ićadi prijema liovćanili uputnica, potrcbno je da sc jave gospodimt Miliajlu Gjorgjevlću, profesoiu. sa stanoin u Lominoj ulici broj 14, nižc imenovana gospoda: 1. Dimitrije Prcmcvić, profesor; 2- Dragoljub P. Ojorgjević, stiplcnt, i 3. Živojin T o d o r o v! č, suplent. IJ slučaju, da se ne nnlaze u Beogradu, potrebno je, da pošalju svoju tačmi adresu, da bi im sc novac mogao dostaviti. Ponioć za aprilU uredu za potpis činovnika. umirovljenika i uinirovljenica, izradicne su priznanice za poinoć za mjesec a p r i 1 do broja 265S, i iste se mogii odmali fiobttt. Priznanice se izdaju svakoga dana kuiho od 8 d o 12 s a 11 p r I j e p o d n e. istoga dana i>o pi-jjemu priznanice. fćikodjc priJe podne, blagiijna c. i k. zapovjedulštva inosne brans i grada Bcograda isplaćujc I nomoć, Kako prfllkom prilenm priznanicc. tako i prilikoni prljerna same pojnoćl

na blagajni c. i k- zapovjedništva mosne brane I grada Beograda. potrebno je imati uza *e redarsKvenu (žitru) legitimaciju ra<K ustanovljenja indentičnostf. Javna prodaia. Po odlus’. Starateljskog Suda, izložlće se javnoj prodaji zaostavš'.ina pok. Donke R u i 1 2 3 * 5 ti a d o v i ć, na dan 20. aprlla, u siantt u ulici Prttškogorskoi broj 5. Prodaja će počet! n 9 s a t f n r. I j e p o ć .1 e. Pozivaju se lutpđ, tla 'ia ovu prodaju dodju.

KretanJc stranac«.

IzVejStaj prijaviiog uroda oj 10. tek. mjes.: Prijavljeno 108, odjavljeuo 48, pre»eljeno 00; u gostionicama prijavljeno 68, odjavljeno 67, ostalo ti gostionicama pri> jftvljenih stranaca svega 230,

Nsrotlna prM.

Upiltc vinogradarima da se očiiv aju vivinogradj o.1 per onospor« r oidi u ma. ■Obztrom na male zalilie modre gakce (plavog kainena) i sumpora, izdala je kraljevska h r v a t s k o-s 1 a v.d a 1 m a t i nska vlada ii Zagrobu uputu vinogradariina, kako oe očuvati svojo vinogra<le od peronospoi'ef i oklinma. Ova uputa, koja je sastavljena na temelju iskustava j rczultaia stečenili u posljetlnim gof.linania, sadržaje slijeideee tačke, koje prenosimo, ida i vinogrrjJari' u Srbiji crpe otuda korist ea sebe. I. Rano u proljeću, a jiajkasnije za rezanja, treba koru s irsova očistiti. Nakon rezanja vinograua treba trsove: panj, rozg\ai i pupove oprati rastopiiiom kreča t kalijovog' hipermangana. Na 100 It vođc uzme se 120 grama Itipcnnangana i 4 kg svježeg gašenoga kreča. U viiiogradima, gdje se opazilo, tia tijekom ljeta iišće žnti, moraju se trsovi u proljeću oprau rastopinom zelene galioe (zel-nog kameua) i kreea. Na 100 It. vode Užine se 10 kg zelene gaiice i 3 kg svježeg' gašonoga kreča. Hipermajigan i zclena galica nc smiju m zajcdiio prireidjivati. II. Najbolje sredsfvo protiv perono■pore jest: modra galica ('piavi kanien), l’rskati se mora: prvi pufa prijc ivjetanja i to: sa s /4 kg mod)e galice, 4,2 kg. alauna i 2 kg. gašenoga kreča oa 100 lt vode; drngi puta ođmali poslije cvjetanja, i to tako, da to dmgo prskanje bude po mogućnosti svakako gotovo do pctrcvske sedmicc, i to: sa 1 kg niodre galice, 1/2 kg a’auna i 2?/a kg gašcnog kreča na 100 It vode; treći jputa poprilici ti: sedmic- Jocnije, daki- u prvoj polovici jula, i to: sa 1(4 kg galice f/a kg alauna 3 kg gašenog kreča. Bude ti gotlina kižovita bićc nužno i žetvrlo, a možda i peto jwslćanje. Za ta se prskanja uziina rastopiiia kao i za \i rećo prskanjc. iVinogradari, kojjima je preostaki ol prošio godiiie perocirJa, a nemaju modre gaiice, ntogu mirne duše prskati i peroddom. /a prvo se prskanjc u/jina dvopostotlia r.istopina perocida t. j. dva kg peroekia na 100 II voi-Ie i dva kg gušena krcčr, a za svako đocnije prskanje tri postotnu rastopinu t. j. 3 kg penocida i 3 kg kreča na 100 lt Vode. Mnogi se dosaJašnji netispjeli uznokovan lošoni priredlKmi f>Krori J;% s toga valja rastopinu pcrocida priredjivati osobitoin pomnjom. Ža priredbu r'asiopine perocida potrebno su dvye voće posudc obićno pctrolojsko bačve. Rastopina se pak priredjuje na ovaj načih: /a 2«/o na rastopinu perockla uzmu se 'dva kg, za 3°,'o-nu 3 kg pi>rod>Ja i stave u Obični drveni manji sud; na to nalije 5 lit. Vodo i 3 minitta čvrsto iniješa komadom 'glatka, tvnda drveta. Nakon toga se ostavi tekućina 10 mitiufa u ittim, da se nerastopljene čestice siegnu. Kad su se kmte česticc slegle na diiu suda, odlije se tekućina O jodnu oJ onih većih posuda, a!i ijako da onaj sivi talog ne protječc e kapljevinom. Na to so na talog nalije opet 5 lit. v’ocle i opot 5 minuta čvrsto iniješa, a zatim 10 minuta ostavi 11 a mini, da se sfogne i zatim tekućina pažljivo odlije u onu veću posuđu. To se opetuje 10 do 12 puta, da bude porocid potpunoina izlučen, i prema tonie u toj posudi oko 60 Ih. voJe. Dotie so u drugoj oJ onih dviju većih posuda rastopilo u 40 litara voJo 2 odnosno 3 kg krcča. Sada Se rastopina perociJa lijeva u rastopinu fcreča i dohro promiješa. U tako promiješatiu tekućinu umočise kornadjć lakinusove artije, koji se može u svakoj apoteri 'dobitl za nekoHko Iielera. Itomodri 1i ta lakmusova artija, rastopfna je dobra f može so njome ođmah prskati. Ne pomodri II, mora se u rastopinu dodavati po uialo kreča tako dugo, dok lakmusova artija he pomodri.

Beogradske NoviM

1J VTućoj m vodi percriJ ne raatapa. Vinogradari, Iroji ne imaju dosta mcdre gahoe, mogu prvo ( dmgo prakanje obaviti tnodrom gnlioom, a treće i četvrte peroddom. III. Najbolje aredstvo protiv oidknna je »umpor. No kako je sumpora veoma ma?o moraće se upotrijebiti druga sred* 9tva. Posvema sigumo sredstvo protiv oitiiuma jest: a) prašonje mješavlnorn od: 70«/o, feumpora, - 20'Vo prašine živoga kreča i 10 p /o 'praha kalijevog hipcriiiangana; b) ko nema uopće 6umpora, prašiće o<pješrio hiješavinom od: 85<i/o prašine živog kreča f 15«o fcalijevog hipennangana. c) U krajevima, gdje je zaiaza veOma jajca, i bude li vrijeme više oblačno i mofcro, tireba g-rožidje ispirati rastopjinom kalijevog hipcnnangana i kreča. Na 100 lit. vođe uzima 'so 80 grama kalijevog hiperin.'uiguna i 3 kg kreča, Smjesa se prije tipotrijebe đobro promiješa. Ovom sinjc«om treba izracmo groždje dobro poprskati tako, da svaki grozJ bude valjano popr« tkan. II koiiko pojedinac raspolažo se jlovoljno raditih »ila (makar i oJraslije djeoe) ncka radnici uznm lončiće o-J 1 do lf /2 it sadržine, napune ih tom rastopinom, te iduć reJom od trsa do trsa umoče u tu rastopinu svaki pojedini grozd. Za taj su posuo najbolji Jimciii lončići, Prema j’alroeti zaraze moraće se taj posao 'više puta ponoviti'. IV, fćbog pomanjkanja nužnili srestava i raclnih *i!n mogu se obziirom 11 a najitovije iskustvo braniti vinogradari u isto vrijeme i protiv peronospore i prctiv oidiuma đodatkom thiOBtilfata u rasfopinu modre galice. U tu se svrhu upotrebljava za pr\ r o prskftiije: °/.t kg ir.odrc galice, - 2 kg gašenog kreča i 30 dkg natrinm tliiosulfata ; za dmgo prskanje: 1 Icg modre gaEce, 2Vs kg gašcna fereča i ?/* kg natriiiin thiosulfata; za ti -ćo prskanj«:

Ruzne uijeiti. . JubUej varšavske nadbiskuplie. N©da\no su prosiavili Poljad *totu godišnjiai nadbiskupije varlavsko. Okupilo n «ilno »većeirutvo lz sriju krajeva poijafcih, a ra čelu mu nadbiskup Kako\vski fac Varšave, Dalbor lz Poznanja, Vi!szew*ki iz Lavova, annensko-katoBćki nadbiskup Teodorovricz^ biskupi: Sapieha iz Krafcova i Pelczar iz Przemyšla, Za proslave u katedrali *v, Ivana prcpovijeđao }e nadbiskup Teodorovvicz. hticao je u njoj unutamju vezu nacijonabie poljačke kulture b katoličkom crkvom. Patnički 9imboI poijskog naroda bio je »vagda katolički križ. Uvjeravao jo takodje, da jo papa Benedikto XV, bmnič neovisnc Poljske. Statistika stanica bežićnog brzojava na brodovimi. Za pomorstvo je od velikc važnosti brzojav bez iica, jer bežičnim brzojavojn mogu se brodovi ploveći na otvorenom moru Izmedju sebe sporaEiunftl, a mogu i sa kopna priniatl vijesti. Stanicfi bežičnog brzojava imade svega n<a svijeni 10.000, ođ toga su 9000 na suhoj zcmiji i u primorskim »Tanaina. Ploveče stijenc. Ima stijcua, koje su tako lake, da plove po vodi. Oue su sastavljene iz zaosiatalia i ijusaka ncke vrste morskilt životinjica, koje 8e naučno nazivaju ,,diatomcc“ i koie su vrlo mnogobrojne 11 a površini morskoj, naročifo u jnžnom dijelu Atlaniskog oceana. Te životinjice imaju osobinu,- da se jedna uz drugu priljubljuju i da tako vremenom grade svc veću masti, koja za to ne I tone u vodu, što se u ljtisci svake živoI tiniice poslije njezinog izumiranja nala; zi prazan zatvorcin prostor, u kcji nc j iTtože voda da prodre. Obićnim ckotn i ne može čovjek da primijeti svekoliku : nmožinu tih praznina, :e mtt cjelokupna ! masa izgieda kao jednostavna stijena, ! nalik na krcčnjak.

P/i kg inodre gaiice* 3 kg gašena kreča t ?/* kg tiiiosulfata. V, Kada posiije prskanja paJuo jaka ki?a, prije n-e/jo se rastopina na Kšću osušila, treba prslcanja ponoriti. Prskati treba i po groždju i po lišću. Osobito kođ pr\rog i dnigog prskanja treba paziti, iđa i groždje biiiJe dobro poprritano. Isto će fako vafjan vinogradar pdslije svakog štrcanja, kada se rastopfna ha iišću ostišila proći jožto jeđriom djoiim vinograJom i poprai Viti šve što je stučnjem ili ncpažnjom ostalo j nepoprskaiio. (sio se tairo kot! prašenja niora paziti, da baš groždje bttds dobro oprašeno. Prskaii } prašiti ireba savjeeno i »a vrijeme, VI. No sva ta sreslva ne će biti idovoijna u obraii! protiv peroiiospore i oi: diuma, tio bmJu Ji V'iiSogTadari i *ve druge j, vinogradarske postove valjano i na vrije| ine Obavljali. Treba mladice vezati, * ei1 višne pravovremeno pljeviti, da nepotrebno ne trože hrane; treba na vrijerne lozu prikratiti (zalomiti), svalcako već prije trećeg prskanja i da »<; potroši šfo nranje raaterijala i da se pupovi 1 , poirobiti 11 slijedećoj goJni, što bolje razviju ; osobito pak treba vinogrado niarijivo okapati, jer se time iKinlja rastrese, te sc dttije zadrži viaga u zemiji, što pogoduje rarlu mladica i razvoju grožrJj«, a tanisni i se korov, koji, kađa se jače razvije, otima korjenu trsova hranu, grožđju vazJuh i ruice, & spriječava promaju i tfane pogotltije razvifku i peronospore i ofetiuma. U mnogifn ee kraj.cviina pod jesen na grešu (jesensko groždjc) razvije opimi, e na lišćii peroncspora. To zaraženo groždje i lišće ireba h vinograda otstraniti i gpaiiti, da *e iegla tih boksti tmišie i time umanji jakost i brsitia zara/e slijeđećcg proljeća. Proporuča se i grožđje kad tmo orczaii vinograd, odstraiiiti i spaliti, * no puštati težati po vinogradu, jer i to je tegto peronospore i oidkmia. Budu li vinogradari tačno obavijuti što im je preporučeno, budu li paziii knkav' tiziinlju inaterijul u rečenu svrliu naročifo galkm i fcreč liićo im takodje i trud naplaćon itspjehom. Oalica treba da jo čista i prosta od dnigili primjesa, a i k'reč svjež, Roljske vrijednosti. lz VajrSave se javlia: Jednovremeno sa ustanovom poljske zcrnaljskc Magajne i ltvodjenjem p o i J s k e m a rk e objavljeno je, da je ooljska nmrka jedini zakonhi vrijedcći novac 11 zen’lji i da se rublja kao zemaljski novac ukida. Poijska inarka ravna je po svojoj vrijednosti njemačkoj niarki- Od sada nije više dozvoljeno, da sc roba za rnbIje, po njihovoj vrijednosti, kupujc i prodaje, a tako isto da sc cijcne objavIjuju u vrijednosti rublje. Tečaj za rublje je uri'rdjen sa 2.16 m a r k e. 2£a lica, koja protivno ovonie budii postupila odredjena jc novćana kazna do 100.000 maralta i zatvor do pet godina. Kod svega ovoga je glavno to, da sc jednom stane na put sa pretjerivaniem tečaja niblja.

JzHajtnio brod, da niožc «a njeni pušiti! O nckom se ekscent.'ičnom m-iijunaru 11 Kaliforuiji po imenu P i e r s 0 11 u, pripovijedajtt mnoge in;eresan;ne anegdote. Tako je jednoni pošao na putovanje iw nekoj engleskoj rijcci. Lijepo se smjesflo na paiubu i zstalio svojn omiijelu cigaru „ilavanu". Pristupi k njentu kapemn brcda. pa će ga uijuđno upo/eriti, da se po propishna ne smije na brodu puši:i osim u za to odredjenom ma!om prostoru. Pierson nijo iniao ni najuianje voije baciti ,,Iiavauu“ u vođu, pa se odreći uživanja, što ga je osjećao posmatrajući kolufe dima, što se izvijali iz c!gare. ,,Ja moratn pušiii“, reče na to kapcifinu, ,,ja ču ođ vas kuriti brod. Koliko stoji? * „Nijesam ovlašćcn prodati ga *, odgovori kapetan. „Možete mi ga barem iznaJmiti sa danas; koiiko tražiie za to?" „Tri stotbte funti iterlina“ (preko sedam hiljada kmna). ,.A11 rlght“, ugovor je skiopijen 1 •voaa isplaćena, a milijv.nar }e pobjeđoitoeno i dalje pušio svoju cigaru. „Vaša Pruzrišenost. mo/e sada dafi sakupljatl vozarinu od putnika, koja Vama pripada kao zakupniku. upeaorl kapetan Piersona. kojega je držai za kneza iii za što slična, što pui-uju fnkcgnito. „Izvolits Vi i dalje upra\fjati brodosu, a s pmmcmia ću ja veo ureditl stvar“, i obrativši se k putnicima, koji nijesu ni znaii, 0 čem je taj razgovor s kapetanom, reče im: „Moja gospodo 1 gospodje, vaša je vožnja plaćena, a kako «ada vrijede moje naredbo na brodu, to vam je slobođno pušitl do m;ie voijo“. Ciinoci će rcći, da je Pierson bio malo lud, aii nmogi će strasni puŠač baš u ovome vremenu ipak poinišati, da opravđa n.iegov posuipak.

Peslijeifnie brzolovne vllestl. NJEMACKA I BRAZILIJA. Prekid dipioniatskih odnosa. (Naročiii brzojav „Beograd. Novina"). , Ženeva, 11. aprila. Javijm'u iz sporazumui;i izvora: Zbog potapanja brazilijanskog parnog broda „ParEiia" brazilijanski ministar spoljnih poslova odbio Je da prl.-ni posjetu njeinačkog poslanlica. Ministar je naredio, da se odmali spremi brod na koine bi poslanik mogao otputovaii. (Narofitl brzojav „Bcosradskib Novlna".) liaag, 11. apriia„Cvening News“ saznaiu iz Rio de Janciro, da je Brazllija prekinula diploniatske odnose sa Niemačkom. Prve vojne operacije u američkim vodaina. (Naročiii br/.ojav „Bcogradskih Novina*') Ženeva, 11. aprila. „P e t i t P a r i s i e 11 " javlia iz Londona, u blizini newportskog pristaiiištei opažena je jedna njemacka pomoćna kretarica- Nekoliko američkih krstarica odmali &u dobili naredicnje, da krenu u potjeru za ujima.

Strana 3

UapSeno preko hiljadu Mjema.a. (Naročltl brzojav „Beogradsklb NovIna'*J London, 11. aprila. ,,Daily Ne\vs“ javlja, da je prošl« cubote u Ne\v-Yoriot, Chfo ClevclarvJu i Uhicagu uapšeno ukupno nckih hkjadu Nijemaca, medju njima se nala/j> i kapeiati Paul K6nig oti Hamburg-Amerika linij« Prevoz mrtvog tijela princa Friedricbj. pruskog 11 Njcmačku- > (Naročiti brzojav „Beograd. Novlna.“), Berlin, 11* aprila. *• Pruski maršalski ured odrcdio je, đa 8e započne sa pregovorima, da te teda iješina poginulog princa F r I edricliaKarla pruskog. Očektije se, da će Englezi izaći u susret ovom prrjedlogu i omogućiti, da se princ pokopa u svojoj otadžbini. Još nije ustano\ Ijeno na kojem će putu uslijediti prevoz mrtvoga tijela. Francuska povlači »jemačke zarobIjouike sa fronta. (Naroliti br/ojav lBcogradskib Novma«; ( Berlin, 11- aprihi. Prema jednoj vijcsti ,,V o s s 1sch© Zeitun g“-a naredila je fraucuska vlada, da se njemački zarobljenici povuku sa bojišta. Prema tome *11 koristiie mjerc NjemaČke, koja je takodjer biia posiala na bojištc francuske zarobljenike gdje su bill izvrgnuti svim opasnostima i nepogodama ra!a. Carigrad živofno pitanje RHsiie. . (Naroćiti brzojav aCcogradsKiu Novira:i • Christijanija, il- april.K „A f 1 0 n b i a d e t“ objavljuje jecen razgovor sa Miljukovom, koji je stavio u izgled vrlo srdačne odnose umedju demokratske Rushe i Skandinavskih država. Rusija nema interesa, da dobije koju norvešku luku- Ocografski položaj vodi Rusiju na more ne na sjeveru, nego na jugu. Carigrad je i\votno pitanje Rusije. RusLia odstupa Engieskoj zeuiljišta fNarofiii brzojav jBeogradslcili Novma-/ Berlin, 11. aprila Siockhoimski dopisnik „V 0 s s i* c h e Z e i t ii n g“-a brzojavlja opširno svome listiu, da imade autentične \ ijeEti, prema kojiina se Rusija obvezaia odstupiti Engleskoj zemljišta kao jamstvo za novi ratni zajam od ntkc’iko milijardi. ; Engleska zadržava životae naaiiritic« odredjene /a Belgijce. (Naročiti br/o.iav iBeogradsfcih Novina«! Berlin, 11. apriia. Novina ,,L n Belgique“ pro’.estvuje najoštrije protiv Engleske, koja je zadržaJa 60.000 tona živoinih nantirnica odredjeniii za belgijsko stanovnlštvo. Posljediee biike na Tobolu, Sni i j e n Jeni g en c r a Ii L je š ! Janisscwski. (Naročifi br/ojav „Beograd. Novina"). 11. *nrilB. Javijaju r/ Kopenhagena, da je ryi osno\u izvještaja dobiv«niii o pojcJ'tio-cma osjeinog poraza na Stociiođu, ministar Vojni Oučkov sinjesia smijenio zapovjedihka dotične vojskc gcnerala Lješa i glavnog zapovjcdnika Janissewskog.

locnline objaoe. E. Br. 4.73.3. OBJAVA. Zapovijeda sc: Svuda, gdje su posljane ili gdje će sc posijati sjeme biUaka, koje treba okopavati. imaju se njive i vrtovi posijati i sjemenom suncokreta- Ne smije se caći vinograđ niii njiva, zasijana naročito knkuruzom, krompirom ili repom, 11 kojima nije posijan i suncokret. Sjemcnje suncokreta može se dobiti u siemenarskoj prođavnici poljoprivredne sranice u Beograđu (Kralja Aleksanđra ulici br. 68.). Cijena 60 filira po kilogramu. Neispunjavanje ove zapovijesti kazitiće se zatvorom. Beograd, 4. aprila, 1917, C. i k. zapovjedništvo mosnc brane I grada Beograda, tipravno odjeien.ie. E, Br. 4643/1917. : OBJAVA. I porcd nvkoliko opomena od stiajie c. j k. Zapovjednišiva mosne braue i građa BcograJa ima još dosta noobradjenog ziratnog zemljiita. S toga se naredjaje: Sva potja, vrtovi i droge prostorije, kojo 60 inogu obradjivati, moraju do 20. aprila biti obradjene. Sjeme i biljke mogti so kupiti u poljoprivrednoj »tanici Beograda u Kralj AleksanjJrovoj uliđ br. 68, a Iukac kod c. i k. erođišta za isfcoriščavanjc žetvo. Poija, ćiji vlasnici nijesu ovdje, dužui su susjedi obraditi. Ako ncdostaje radne snago, treba sc radi toga obratiti mjesnom redarstvenom zapovjerdništvu, Viasnici zemljišla, koji nia iz kog uzroka •— a koji so mora navesti — ne moguobradjivati svoja zemljišta, inoraju to prijaviti mjesnom redanstvenom zapovjediiišteu. Stanovnišfvo treba da se medjusobno pomaže, nego li da tumara bez ikakve djelji po tilicaina ili da sjeJi po kavanaina. K*> so ovoj naredbi ne »Jazove, biće Ražnjen zatvorom. U Boogradu, aprila 1917. * C. i k. Zapovjedništvo mosne br&n« 1 grada BeograJa, upravno odjelenje.