Београдске новине

B roj 109. dn, kađ sc povnititc, isporučite p r av c osječaje ruskog iraroda, te se nadani, da ćete vi u svojoj zernlji izvrSiti odlučan utjecaj na vladajuću klasu, kako bi se i o’na sa svojc stranc odrekla imperijalističkih težnja.

ileosranlćeni podmornlikl rot. Hoteškoće za Sarrailovu vojsku zbog neograničenog podmomičkog raiu. Kb. Lugano, 21. aprila. Solunski izvještaj „Corriere dclla Scra‘ opisuje teškoče dobavljanja hrane zaSarrailovu vojsku, koja se iz Sohma za Bitolj mora na auiomobilima prenositi. Ako se tiče saino prenosa na pruzi S o 1 u n—B i t o 1 i, onda jc teško uviditi, zašto tc teškoče prenosa zadaju baš sada brige dopisnlku „Corriero dclla Sera“. Ako su u posljednje vrijeme takve teškoće postojaic, onda se tnože misliti samo o cnima, koje se ođnose na đobavke iz Italije i drugih država sporazumnih sila za Solun, a kojima uzrok lcži u pooš'renom podmorskom ratu. Na ovaj je način „Corrierc deiia Scra“ posrednim putem nagnana da prizna veliki atjecai poo.štrenog podmorskog rata, koji do saita nije nikako htjela (ia prizna. Ncstašicu živežnih »anii.nica ti Engleskoj. Kb. Amsterdam, 21. aprila. ,,D a i I y M a i 1“ od 13. o. jnj. piše: Žaliha pšenice i brašna sve je manja. Ako dobrovoljno ograničenje ne bude vcće, onda će biti potrebno da se preduzmu prisiine mjcre i inoraće nam se zapovjediti, da uvederno dane bez hljeba, mesa i krumpira. Opomena je vrlo hitna, a da bi se trebalo prema njoj oglušiti. Nema izgleda, da će se zalihe povećati, sve dok podmornice budu lovile naročito brodovc natovarene žitVnu Amerlka u ratu. Turskn prchinuia diplomatske odnose »i Anierikoni. Kb- Carigrad, 21. aprila. Povodom objave ratnog stanja izmedju Sjedinjcnih Država i Njemačkc otomanska jc vlada izviiestila američko poslanstvo u Carigradti, da je ona po priinjierii austro-ugarske monarhijc prekimila odnosc sa Sjedinienun Državania. Građ I oHolita.

Ncdjelja Protestantsko bogosluženje. u evangdičkoj crkvi (Vuka KaradjAća ul. broj 9) održaće so danas prije podne u 9 sa.fi Bogosluženje u niadjarskoni, a u 10 saiti prije podne ti njeinačkom jczliku. Parastos + episkopu u mirii Nikanoru Ružičiću. U utorak 24. ov. nij. odr/aće se u ovd. sabornoj crkvi u 11 sati prije podue polugođišnji parastos pok. Nikanoru Ružičiću, bivšem niškom cpiskopu u miru. Bivši ministar Protić u Svaicarskoi. Javljaju iz Zjiiricha: Btvši srpski nvinistar funutrašnjih poslova Stojan Protić bavi se sada tt švajcarskoj. Kako je Protić prijesiti prijatelj Pašieov, a važi kao učesnik na buduoim pregovorima o mirtt, to se i nji-govo bavljenje u švajcarskoj tumači na razne naćine. Većeriiji koiicerat u častiičkoj kaslni. 6 obzirom n:t to, što je garnizonska giazba uposlena na drugom mjestu, ne će se večcras održavati olijavljeni večcmji koncerat u časničkoj i činovničkoj kasini. Na protjv će koncertiratti giazba pučko-ostaškog bataijuna broj 409 u časničkoj i činovničkoj kasini jioslije podne. Admiuistrativul rad opštiue bcogradske n prošioin mjcsecu. jU jMošlom mjcsecu adanhuptratl vtii rad opštine grada Beograda kretao se u ovom opsegu: Uknpno u administrativnom odjeienju opštine grnda Beograda svršeno je 684 predrneta, koji se ovako raspo-

redju ju: Razna uvjerenja 215 Uvjerenja za putnice 202 Uvjerenja za s<xdx: 194 Uvjercnja za koncesijc 73

Od broja izdatih uvjerenja na koncesije dolazo mi pojcfdme radnje po vrsti i to: ageniurske 6, babičko 3, drvarska 1, za životne namirutce 1, uroda za tehničke radove 2, emalinska rajdionfca 1, kafanske 4, poelastičarska 1, krojačka 1, kuhii*> ske 6, Kmarska 1, manufakturne 3, obućarske 4, opančarska 1, pekarska 1, pdljarske 19, prodaja kvasca 1, pro*daja kis<‘lo vode 1, sitničarske 12, staklarska 1, stolarske 4, fotografska 1, hlebarska 1, šećerdžiska 1, škembarska 1, špediterska 1. Kroz dctovodni protoko! provedcno je 2.482 predmeta (o<d br. 4715 do br. 6897), od kojih na a.đministrativno odjelonjo đolazi prema gornjem 482 predineta, a na ostala odjelenja 2()tX) pre.dmeta. Ovog injeseca naplaćeno je ukupno na fcne opštiusko takso 1429.07 krima, a na ime đržavne takso 1535.97 knuia. Broj prijavljenih lićnosti za mlijeko 1 bijelo brašno bio je u ovom mjesecu još veći. U ovom mjesecu izdato je 1221 uputnica sa 322 I'kra mlijeka, što ukupno sa ranijc izđatim čini 2282 uputnico za 643 litara mlijeka.

» Bcogradske Novine „ . KnHleBnllrijejlel Kapetan Pero Blašković: ,,B. H. 3.“. Od bojnog novinarskog stana primljeno. Nakladoni pisca. BudimPešta 1917. Čist prihod namijcnjen je udovicama i siročadi 3. bos.-herc. puka. U ovoj maloj knjižici, namijcnjcnoj „momčadi u bojnom rcditi* prikazuje kapetan junak svoje junake inomke na bojištu prcslavljcne treće bosanskoherccgovačkc rcgimentc (puka). Knjizi je napisao predgovor stariji hrvatski knjižcvnik i pjesnik, a piščcv pobrathn, g- Jovan H r a n i 1 o v i ć u Novom Sadu. Osim predgovora irna knjižica još i tri ,,popratnice“, koje su piscu poslaJe ove odiične ličnosti: njegova carska visost gcneralobcrst n a d v o jv o d a J os i p, bivši divizionar nad tim pukom, zatim njegc-v vojskovodja geneloberst pl. B 6 li m-E r m o 1 i i, zatim bivŠi divizionar fmlt. barun L fi t z c n d o r f f i sad'anji divizionar general L i e b. U svima sc popratnicania ističe osobita lirabrost, izdržljivost i junaštvo Bosanaoa za ratova u Srhiji i na Karpatima; riječi kao „sjajna ratna djcla“ zatim „slavom ovjcitčani junaci“, „divna regimonta", „strali ncprijateija" itd. nanizana su kao biserjc u pohvalu sviii pobjeda, koje je ta regimcnta izvojevala. Kapeton Blašković iznosi u prozi sva ratna preduzcća. u kojima je sudjelo-vala „B. H. 3“ (bosansko-herccgovačka 3. rcgimenta) počcvši <xl 4. avgusta 1914. pa sve do novcmbra 1916., đakako sanio gfavtiog dijcla rearimeiite, t. j. ,,štaba“ s glavnim bataljunima. Za ratnu istoriju bit če (i podaci osobita značcnja, a sad su za samu regimcutu kao i za sve osfale brvatske pukove ponosno lovorovo liŠće, Drugi su dio ,,pjesme“ — kao o'dušcvljena ilustracija karakteru toga hrabrog puka i pojedinim slavniin djclima. Blašković priznaje u predgoVcru sam: „Nikad nisam pjcvno, a još manje siam sad pjesnik. Hrabrost momaka i tijihovo veličanstveno držanje u borbi ponukalo me jc ■— zapovjedilo mi je, da to pišem — da im pjcvam", pa stoga moli, da mu gleđaino „kroz prste". I Hranilović opaža, da se kapetan Blašković više brinuo ,.o vjernosti, preciznosti i jasnoći, nego li o dotjeranosti i savršenositi ritmikc i sroka“. Pa tako i jeste! Stiliovi su ti dosta hromi i nepravilni. ob kanetan je znao, da ee mu lnoinci sladje čfrati.'kkd hn progovoriu pjesmi. „Kapetajj s«m vaš bio tog rata -— svi tne vi 211316 ', vašeg Hrvata!" započinje 011 svojc gusle, koje uza sve mane nevješfe ruke inak nokazuju, da su narodne i da sa njili pjeva velika Ijubav, koju može osječati sa onaj, koji je sa svojim momcinto ncprekidno bio u streljačkom jarkn i na „strašnoin mjestu" postojao. Pojedinos-ti momčadskog živctla 11 a bojnom poiju iznesene su vedrom realnošću, začinjenom više puta i šalom. (,,Inspekcija, idi kaži — Rusu da ne puca“ •— Smiješeć mnmak ^aržu draži —đa nni srcc kuca“)‘. Šklad triju vjera: katoličke, pravoslavne i muslimanske u toj regimcnti označcn je ovim stiliovima: „'l’ri smo vjere jedne krvj, Jao si ga onom, Koji 'oće jednom mrvi ^ Sijati neslogom“. Ćud, značaj i plemenština ovib ljudi prikazana je u pjesmi: „Kultura bosančeva srca“, a potrcsan prizor smrti dvaju musJimana, starca Mahmuda i mladiča Ahmeda Babića, opjevala je baladična pjesma „Otac i sin“, koja je i inače dotjeranija od ostalih. Vrijedno je još istaknuti spomen-sonet junačkoj smrti kapetana Milutina Matote, zatim spomen-stihove pojediniin momcirna, posebnu pjesrnu o junacima Ivi Džijanu i Mustafi Mujagiću, i konačno zalivalnicu kapetanovu momcima za čestitke. Rodoljubna knjižica gosp. kapetana Pere Blaškovića lijepo će pristati u otiu, gotovo već maht literaturu, koja je počela da izlazi u „Zlatnoj knjizi hrvatskog naroda", a kojoj je zadaća, da iznese junaštva svih hrvatskih pukovtiija za vrijeme ovog velikog svjetskog rata. Zato i ne možemo Ijepše završiti naš prikaz nego riječima iz predgovora Jovana Hranilovića: „Doista je hvalevrijedna zamisao i nanijcra, đa sačuvaš za |X>tomstvo divno junakovanie svoje pukovnije i pojedinih njczinih junaka u ovoj sudbonosnoj lomljavi stožeritna svijeta. Kamo li sreće, da i druge naše pukovnijc nađju tako oduševljena i vjerna prikazivača povjesti njihova vojnikovanja u ovom svjetskom ratu. Iz takovih moniografskih prikaza dala bi se po vremetni nastaviti veličanstvena slika toga rata“. O.

Razne vijesfl. Knez Krapotkin. Nedavno je saopštio brzojav iz Petrograda, ,da se ruski revoiudpnar Petar knez Krapotkin vraća u doinovinu nakon 40 godina pnogonstva. U Petrogradu se osnovao odbor, pdd predsjedništvom Andrejeva, Maksitna Gorkog i Kuprina, koji mu sprema svečan dooek. Petar Krapolkin rodio se gcd. 1842. kao treći siin kneza Alefcseja Petrovilća Krapotkina i kneginje Katarine Nikolajevne SouKma. Krapotkmi potiču od stare kneževsko obitdji iz Smotonskog *e su

" 22. aprila 1917. . službovali na petrogradskom dvoru. Njegov' „Memoiri", koji su neobično interesantna knjiga, štampani su ok»> god. 1900. te *u prevedoni i raširetii po čitavom kulturnom svijehi. ,U toj knjizi on resumira psihologiju službeno Rusijo i narodnih masa; psihoIogiju Rusije, koja se borila za svoje oelobodjcnjc od carističkog despotizjna, i reakdonamc Rusije. Krapotkin je živio u najvišoj aristokracijj, tt najvcćem đvorskom sjaju i u naj'vcćoj jstrahoti tarntiica; incdju grozotama Siitira i u najvećein siromaštvu medjtt proletarijatom. Čudno miči, da nekadanjt paž dvora cara Aleksajtdra II., u več<\ prtHidjeven seijački, širi revoiucijonarnc inisii u pctrogradskim preJgradjima, na tajniin sastanđiitfa i medju raj'Jnicinia. Malo je ljttdi, koji su imaii tako opsežno poljc djetovanja. Bio je [djafc i časnik, Učcnjak i istraživač u n<‘po/jiatini krajevima. Proputovat) je u tri godino, ti najvećim Uepriiikama, čifcuu Sibiriju, Transbajkaiiju, Maruižuriju, kamo se j« bio zaputio, poslan od petrogradskog gcografskog dništva. Plođ ovih njegovili putovanja bilo jo važno Znanstveno otkriće, da su sve zentljopisne karto Sjevernc Azije biie |x>grjcšne, t'e da su jkjsvc krivo predočenl. gcološki /ačc-ci ove zetnlje. Iznio je, da su teorije giasovitog Huml>oldta u protuslovIju sa činjenicatna. Proučavajući u Finskoj lodene žone, U spije mu dokazati, da je u predlii.storijsko fJoba čitava sjevema Evropa 'iiila pokrivcna lodom. I>ok je pisao dmgi dio svojih geografskih stirfija, zaJivati ga kriza, koja odittči njegovim životoin. živcći U neprcsianom dodiru sa sironiašnitn siojevitna, odluči, da svoje zaianje uncse u inarod umjcsto da mtstavi rad učepjaka. I upusti sc veikint žarom u revohtcijonarnu ptx>pagandu. Godine 1874. dok j’e fdržao konfcronđju u petrogra.dskom gcografskotn društvu, bitdc uhvaćen i utainničcn !u zloglasjtoj Petropavlovskoj tvrdjavi. Nakon tri godinc, usjKje itm ,da pobjcgne i da se skiont u Engiesku. Car se Aleksandar li. os'vetio: kneginja Jcleua Krapotkin, Petrina sestra, utamničena je a brat Saša prognat jjc u Sibir, iz koj<g se više ne vraća. Krapotkin, potnagan sljeđbenichna Bakuttina, neumorno nastavlja svoju propagandu u francuskoj, šVajcarskoj i taiijanskoj Internacijonali, e da se poidigne proletarijat i da. oslobofii svoju doniovimt od carističke tiranij<>. Suradjivao je u „Time■su" > ,,Ninotcenth-Oent“, te je pisao kroz dugi r.iz g'ojdina u sviin propaganđističkhn Kstovima. Napisao je mnogobrojna djela, medju kojima su najraširenija: „Teror u Rusiji“ i „Ruske tamnice". Zašto ie Mohamed zabranb užilak vinaRefomtirani Turci izmisIiK su u svoju svrhu ovu priču: Kad je Noe sadio vinovu tozu, dodje n noći „gospodin" Ludfer i reče: „Draga lozo! Ja 61 ti pomoći, da što bolj’C rodio X ot» <oulivljc ituj jj 1 v. J nje, zatim lava i napokon svanjče te izlije svu krv ovih triju životinja oko loze. Od toga dolazi, da nas vino, kad se untjereno! pije, osvjcžujo i ulijeva u nas janjeću ćud; pije li ga se vSše, postaje čovjek divljo ćttdi poput Iava; a napokon, kad čovjek vina odviše pije, onda ga svlađa i valja. se u blatu poput svinjčeta. Ptice, koje se najmauje plaše ralne pucnjave. Kako su đosada utjerito, to su se ,,sove“ vrio brzo sa strahotama rata sprijateljile, pa ostaju i djelo vrijeme u ratnom pojasu. Tako bar tvrdi u listu „BulLetin des Armees" o ptičjem životu neki Frattcuz sa zapadnog ratišta, koji je promatrao život ptica na ratnom polju. On tvrdi, da su sove osobito ratu sktone i ustrajne. Mlade sove, koje su vojnici jedne baterije u Vogezitna ulivatili i u kavez zatvorili i hranili, postale su i kraj užasne rike topova tako pitome, da su se puštene na slobodu, i u najžešćoj vatri topova it svoj kavez povratile. Čini se, da kraj sova naši vrepci najnianje osjećaju strahote rata.

PosIUednje brzolsvne ufjestL Pomorska bitka u kanaluKb. Berlin, 21 . aprila. W 0 1 f f 0 v ured javlja; Lake su njeniačke i>omorske sile u noči od 20. 11 a 21 . aprila uznapredovale u istočnom kanalu prema ušću Th°mse. Te su snage sa ukupno ‘>50 metuka uspješno bombardovale tvrdjave D 0 v e r i C a 1 a i s iz male uđaljeuosti. Pred Calaisem nije hilo straže, dok smo pred Doverom uništili jedan neprijateljski predstražarski brod, 11 a koga smo naišli. Kad je na povratku uočen jedan dalii neprijateljski brad, jedan se dio naših sila pod vodstvom kort'etnog kapetana Gauticra ponovno okrenuo prema Kanalu. Tom je prilikom taj dio naišao is'točno od Dovera na v e ć i b r 0 j engleskiii razarača i predvodnih brodova. Došlo je do 0 š t r i h bojeva iz najbliže udaljenosti. Jedan ie-neprijateljski predvodni brod torpednim hitcem potopljen, a više njih ropničkom vatrom teško oštećeno. Vjerovatno. da je od ovih još jedan potonuo. Od našlh lorpednjača nijesu se iz borbe povratile torpeđnjače „C S5“ i ,,C 42“ te se moraju sinatrati izgubljcnima. Svi su sc ostali naši brodovi povratili neoštcćeni i bez gubifiaka. Drugi dio našin siia, koji jc uznapredovao južno od ušća Themse, nije sreo ni jednog neprijateljskog ratnog broda. te je mogao da učini samo nekoliko zarobIjenika sa jednog trgovačkog broda. Načclnik admiralskog stožera ratne momarioo. )

Ruska revoluclja. (Naročiti brzojav „Beograd. NovinaO. Haag, 21. aprila. JMorn fng Po 8 1“ javlja iz BHngtona, da je ruski poslanik u Amerid Bah metjov detnisionirao, jer je protivnik nove niskc provizorno vladc. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina’^. Stockholm, 21. aprila, » N*1 vojničkim je pctrograrJskim oknufein proglašeno opsadno stanje i pkinuta sloboda sakupljanja. (Naročiti brzojav jBcogradskih Novfnacj Berlin, 21. aprila. Stockhohnski tloj>isnik ,,V o s s i s c h e r Zcitunga“ javlja, da je novi niski tifr* nistar nastave otpustio 92 svoučilišna pr<r fcsora zbog protivrevohicijonarnog mišljenja. Medju otpuštcnim profesorima nalaze se najugledniji gyn:ikolozi, kcmičari, ort-’ jentaiisto, inincralogi i kirurgi. Zbog toga upravljaju bcdesničkim institucijama sarla sasma ntladi asistenti. OJeska Ćc klinika morati biti zatvorena, jer je od 14 upravitelja 12 njih oipušteno. Veći je dio sarkov>. skih sveučilišnih instituta već zatvoren zbop pomanjkanja ućilišnih sila. Dorpatsko je sveučilišto moralo obustaviti svoja predavanja. Naučenjaci svjetskoga glasa otpušteni su zbog noznatnih pobuna nekolickie djaka. Kb. London, 21. aprila ,,Reu!er“ Javlja !z Petrograda. đa je odbor radnlčkih i vojničkih z»stupnika def'nitivno objavio, da odblja ideju 0 zasebnom miru (?). Pokret za mir. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina‘0. Beriin, 21. aprila. Vijcćanja, koja se već nedjclju dkroa u Berlinu vodc izmedju njemačkih i austro-ugarskih socijalnih demokrata, juče su privremeno zaključena. Rcnner i Seitz poviatih su se u Beč. ; dok je dr. Adler otputovao u Zfirich. Stranački odbor njemačkih socijalnih demokrata vijećao je u petah 0 novoj političkoj orijentaciji i o p ft a 11 j i m a m i r a. Tim su viječanjima prisustvovali i austrijski poslanici Adier, Renner i Seitz, kao i ugarski socija'no-demokiaiski vodje Garami 1 \Veltner. Jednoglasno je prihvaćcna jedna rezolucija o miru, kojom se zalitijeva zajednički mir bez aneksija i bez ratne odštcte na temelju slobodnofs razvitka sviju naroda. Austrijski su 1 ugarski socijalistlčke vodje jednoglasno glasovall za ovu rezoluciju. Patriotičko dt žanje njemačkih socijabtih tiemoKraa. Kb. Berlin, 21 . aprila. Kod vijećanja njemačkog socijaldemokratskog stranačkog odbora fzjavio se poslanik Scheidemann 0 polifcičkom položaju i zadaćama strauke: Mi ne možemo a i ne ćemo da padnemo u ledja našim vlastitim sinovima 1 našoj vlastitoj braći. Zar smo mogii prihvatiti zaključak francuskih socijalista, koga su stvorili 0 Božiću 1915-?i Oni su onda zalitjevali od svojili poslanika, da odobre francuskoj vladi sredstva za vodjenje rata, dok su u isto vrljeme uz innoge ostale nedolične zahtjeve tražili od nas, da ne votiramo svojoj vladi sredstva za odbranu naše zemlje, To sino, razutnije se, morali odbiti, jcr je naša zadača, da Njemačkn odbranimo. Norveška na raskršću. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina' ) Kristijanija, 21. aprila. Norveškl je „Stortliing" raspratvljao u tajnoj sjednici o spoljnjoj politici' „Morgcnbladct" i ostali listovi ističu ozbiljnost položaja, pišući da je sadu za Norvešku nastao čas odluke za r a t i 11 nt i r. Kritični položaj u Meksiku. M e k s i č k i k o n g r e s z a r a t n a strani Njemačke. (Naročiti brzojav „Beograd. Noviiia".J Newyork, 21. aprila. „New-York Heraldu" javljaju, d« se u Meksiku spremaju ozbiljni dogadjaji. Carranza nije pouzđan u prkos njegove izjave 0 neutralnosti. Meksičkt Je kongres primio Carranzovu izjavti o neutralnosti s<a bukom. Mnogi su članovi kongresa otvoreno zahtijevali, da MeksikostupiuratnastraLi n i N j e rn a č k e. Meksička vLadina adrcsa osudjuje atnerički prekid odncsa sa Njemačkom. Kcd H i a-H i aH u a stoji spremna vojska od 25.000 Ijudi, što smatraju ugrožavanjem Sjcdinjenih Država. Odstup portugalske vlade. Kb. Lisabon, 21 . aprfla. (Reuterova vijest.) .VJada je predala svoju cstavku. Putovanje engtesklh državnjka* Kb. London, 21 . aprila. Lord Balfour prispjeo !e dan«s na Čelu Izvanredne misije u Halifax.

Dnevrei Ualendar. Danas je nedjeija 22. aprl!, po starorn 9. april. Rimokatolici: 2. nedjelja posiije Uskrsa; pravoslavnl: Mučenik Evpsihijc.Sitnce se rađja ti 4'59, a zalazi u (j-59. Beogradskl orfeum: Dvije predstavc, prva posiijepcdnc u 3 sata, a dniga na veče u 7 sati. Piovidbu izraedju Zcrauna i Beograda danas vrši ugarsko rijcčno i pomorsko paroplovno društvo. Polazai: iz Bcograda u Zcmun od 7 sati prije podnc do 8 sati na večer svakog sata osim u 1 sat poslije podnc. Polazak iz Zerauna za Beograd od 6 30 u jutro do 7-30 na veče svakoga sata osira u 12 30 u podne. Krnematografi: Voini kino (Koloscum): U 4 i 6 sata poslije poduc predstavc za vojnike. — C. 1 kr. gradjanski kino (Paris): U 2'30, 4 i 6 sata poslije pudne prcdstavc za gradjanstvo.— ,Slavia“: U 3'30 i 6 sati posiije podne prcdsiavc za gradjanstvo. Casnička i člnovnlčka kasina otvorena je do 12 sati u noći. Posjct bolesnika u boinicama: U boinici „Brčko": od 2—4 sata posiijc podne. U bolnicl „Brflim“: od 9'30—12 sati prijc podne i od 2—4 sata poslije podne.

Ali ga jc ovaj tako golicavo jcdnako dodirivao i kao seko onom presavijer.orn novčanicoin po trbuhu da gazda Arsa već poče obamirati. U malo naposietku ne popusti da mu ovaj novčanicu ne ugura u džep i posle da liteo ne hteo mora mu krišont i preko kupona daii inesa koliko želi i time inožda kakvu kaznu navuče, dakle upadnc u neku još veću nesreću nego što ga je i ova sada zbog kupona zadesila. U malo i u :,aj greh ne upade da se srećoni ne umeša, kao neki andjeo lzbaviieij ona sluškinja, Persa. Opii izisavši iz reda i pošavši do njega da ište već Je.'C'u iižicu da pripali cigaru, i ona onako polušašava, videvši kako se gazda Arsa odupire, i kao da beži od g. Srećkovića, setivši se u čemu je stvar odmah stupi izmedju njih dvoje, I kao uzimajući u odbranu gazda Arsu, pravdajući ga poče glasno: — Ne može, ne može g. Srećkoviću! I to tako ubedljivo kao velići; ,.Eto kad vam ja kažem, kad vam ja to :vrdim onda neinate šta više da snmnjate!... I to pomože. G. Srećković kao večitd ispravan čovek nilcada nije voleo da se oko njega kupi svet i gomila, a kamo U sada, odmah ss, nečujno, da ga niko ne printeti, udali i gotovo pobeže. ća njime, a već sav tt znoju, namršteno, klonulo a bacivšl još jednom brižan pogled na one prozorčiće podrumske gde inu leži skrivcna masl, udali se naposletku i sara gazda Arsa od svojc sopstvene radnje.

Traže se rađl priiema novčanih uputnica. Radi prijema novčajiih uputiiica, plotrebno je da so jave gospodimi Dragiitinu Karauldću, sa stanom u Čika Ljubinoj ulici broj 3, ova lica: 1. Porodica Jovana Pavlovića, ekonoma iz Grocke; 2. Porodica Arandjela Miljkovića, ekonoma iz Lazarevca; i 3. Porodica Živka losipovića, iz Sopota. Prilikoin prijema novca, potrebno je imati uza sc redarstvonu legitimaciju, ili poslati svoju tačnu adresu, na koju bi se novac mogao dostaviti, ako so nalazo u unutrašnjosti. „Cirkus Henrik“ ii Beogrudu. Svršetkom maja iii pocctkoni juna stići će u Beograd na duljo gostovauje u Ugarskoj dobro poznati „Cirkus Honrik“ poci direkcijom Heinricha Ki ttelsa. Sudeći pretna bogatom progranm, kojim raspoiaže ovaj cirkus, možemo so nadati, da Će nain on u našem monotonom životu ovdje u Bcogradu prirediti nekoliko ugodnih časaka. Izvještaj prijavnog ureda. 20. apriia: Prijavljeno 122, odjavljeno 25, se'ćdaba 45; u hotelima prijavljeno 108, Odjavijeno 130; ostaje u hotelima svega 297 prijavljenih stranaca.

Zfionitne ofijnne.

OB.IAVA. Po naredbi c. i k. vojne glav’.ie gubernije u Srbiji, hr. 1742, odj. 4- imaju sve javne apoteke 11 Srbiji od 16. aprila do 15. septembra 1917. da se otvaraju u 7 sati prije podne, a da se zatvaraju u fc sati u veče. Upravno odjelenje c. i k. zapovjedništva inosnc brane i grada BeogradaE. br. 5052. OBJAVA. N'aredjcnjcm Vojne glavnc gubcrnije, odjelenjo 8 a, Exh. br. 6288/1917. od 1. aprila 1917. zabranjeno je viasnicima firme Miliović & Djokić iz Beograda pre»os l opterećivanjc njihove kuće u Sabornoj (ulici br. 17. Upravno odjelenjo c. i k. zapovj dništva lnosno brane i gratia Beograda, kao okružno zapovjedništvo.