Београдске новине

Strana 2 .

Utot'ak

Beogradske Novfaie

1. maja 1917.

Broj 118.

Promjeiia u francuskotn vrhoviiom vojnom zapovjedništvu. Zbog neuspjelog probeja. (Nitročiti brzojav „Beograd. Novina"). Lugauo, 30. aprila. Ovaino su stigie vijesti, da je gcneral Nivello smijenjeu zbog neuspjelog prodora. On je smijenjen po želji Engleske. Za njegovog nasijednika je naimenovan general Casteineau, koga desad kao rojalistu iz poiitičkih razloga nisu htjeli naimenovati.

HtofraničeRi potfmornitki rat. francuska šiampo o sve većiui uspjesima njemačkih podmornica. Kb- Bcrn, 30. aprila, Francuski listovi, koji su stigli u Svajcarsku, pričaju o velikoj uznemirenošti povodom povećanog uspjeha njeinačkog podmorskog rata. „L'Oeu,vrc“ veli: Posljednji brojevi jako uznemiruju. Moramo se diviti engleskoj ot.vorenosti, a!i je sada i dokazauo, da se moraju preduzeti daleko jače mjere. Podnrorski rat ima za posljedicu, da se u Francuskoj i Engleskoj moraju uvesti nova ograničenja- Osloniti se na pomoć iz Amerike uzaludna je nada. ,,Figaro“ piše: Staiistike kazuju, da se djeiatuost podmornica sve više pojačava. Nadajmo sc da su posljednji brojcvi izuzetak, koji se više ne će pojaviti. — ,,Gaulois“ priznaje, da su veliki gubilici brodova izazvali u Francuskoj i Engleskoj jaku uzbuuu, jer su poiopljeni brodovi od velikog broja tona. Ne može se više osporiti, da broj potoplienih brodova znatno nadmašuje broj brođova, koji se grade. Ravnoteža se može opct povratiti, samo treba udvostručiti djclatnost u brodogradilištima. Ne treba se odati varavoj uadi, da se poslije ulaska Amerike u rat nemamo čcga više bojati; Ainerika treba još dosta vremena, da sagradi brođove i da ih naoruža. Potopljeni brodovi- ■ , Kb. Kopenliagcn, 30. aprila. Dansko ministarstvo spoljtiih poslova javlja, da je danski jcdrenjak ,,Sogo.tho“, natovaren superphosphatom, potopljen u Sjevemom moru na putu iz Amerike za Dansku. ttuskc resaiatija. 1. nsafa — primirje? (Naročiti brzojav „Beograd. Noviua"). Stockholm, 30. aprila. „T i d n i n g e n“ javija iz Pctrograda, d a 0 e r a đ n i č k i i v o j n i čk i s a v j e t p r e d I o ž i t i z a 1- m a i p r i m i r j e. ft®tnizK!i# plszne priureae u fiustrlji. O organizađji prelazne privredo u Austriji piše dr. Oustav Stoipcr: Prije po prilici dcsot mjescci lucJjeni su u Austriji prvi ratni savezi industrije. iTo su biie osebujmt, prisilne organizacije veiikih graua industrijo, upravne skupine, kojinta su biie prije svcga povjerono ratno-privredue zadaOe, nu kojinta je već bila od iskoua namijenjena i zadaća, da suđjcluju kod posala prcia/jioga vremcila. Ti savezi imadu, da vode pregted nad radniitl prilikama i poslovnim uredbama njima priključenih preduzeća, da j/.vide zaiihe, proizvodnju i prodaju j da ra/dije!e isnrovinc i polutvoriue pa mogućnosti što

mijcmo u rcd običnog sveta. s timc ćemo uštediti više novca, a i višc potsmcha od ovog svetal'* — „Varaš se, odgovori mu žeua. Mcni jc sad u toliko potrebnije, ovo što ti nazivaš luksuz i bcsmtsiica. Ja ne mogu bez toga da živim, jer kad bi su tim prestaht, ja bih i tcbi samom postala odvratna". — Naprotiv, odgovori muž. Menc radi to nije potrebno, i ja kad bih na to gledao, inisliš li ti, da ja nebi našao « drugoj nekoj tebi takmaca? — Dok sam ja Žtva, nikad! nasttieja sc žena, i na tome ostadc. 2ena produži i dalje svcje kaprise. Svakoga trečcg dana njoj bi dola/ila jedna lcpa maJa modiskinja, sa raznim novijim i novtjim ukrasima. A ta mala modiskinja bila jc vragoltisto lepa. Ona jc nosila uvck crvcn cvet u kosi, crven kao krv i kao njcne okrugie jagođice na obrazima, i kao njene male, sočne i nabubrete usnice. Kroz njenu kao paučina prozirnu haljinu prclivala je se rumen mladih, uzavrclih p6ra. Njene tankc cbrve opominjalc su vas na tauka krila u lastavice, a njene uvek vlažne i uvek nasndjune oči, kazivale su vam kako je divan izlazak sunca, uajljcpšeg maiskog dana. Njcn smch i glas priličio je brujanju srebrnih medenica i cvrkutanju ptica. Ona jc bila uvek Vesela, uvek lepa. Jcdnoga dana, kad ona kao običnc dodje u posetu gosoodji ne zateče Je kod kuće, i zastade samoga gospodara. Ona htede da se vrati, a!i je gospodar zaustavi.

pravednije i svrsi shodnije. Konačno imadu savjetovati centratnim oblastima kod* podijeljivanja namdžba, ustanoviti cijenu, sudjclovati kod zabrana uvoza i izvoza i sudjelovati vladi kod mjera glede pospješenja produkcije, trgovačke politike, socijaine skrbi it.d. Ratni su savezi uredjeni po načelu samoupravc. U pojcdinosti nije organizacija ratnih saveza ista, već po mogućuosti prilagodjena osebujnosti dotičnc indusirije. No u ginvnoin b ra glavna skupština iz sviju priključenih poduzeća, savc-zni odbor, koji se onda nadopunjuje iinenovaniin članovima. U tim odborima; nijesu samo zastupani producenti, nego i konzumenti. Tako su, primjerice, u odboni ratnoga saveza inđustrije uija i niasti, takodjer i zastupnici tekstiine i kožiiate inđustrije. Tline, da se medju imenovanim članovima nalaze i radnici, dobivaju interesi poduzctnika svoju protatežu u zastupanju interesa radnika. Konačno jme* nuje ministar trgovine saveznu upravu iz čiano\a saveznoga odbora i toj saveznoj upravi pr.pada uprava posala. To su teineijna načela za orgauizaciju pojcdinih privrednih grana u gvrhe ratne i prelazne privrede. Čitav je niz industrija na tom putu zadnjih mjeseci došao do organiziranc samotiprave. Nu prije kratkoga vretnena dobile su ove pojodino organizacije na neki način svod, koji ih sve obuhvaća i pokriva. Carskom određbom uredjena je prije nekoliko dana interministerijalna komisija i imcnovan ge- neralni komesar za ratnu i preiaznu privredu. Interministerijaina koniisija sastoji iz odjelnili predstojnika onih odjela vlade, koje se prije svega bavo zadačama ratne i preiazne privrede. Predsjednik komisije jcst ministar trgovine, a on imenuje svojim zamjenikom po jednoga zashipnika ministra trgovine (generalni komesar za ratnu i prelaznu privredu) juinistra iinansije i poljodjeistva. Ta če komisija raspravljati i odlučivati o sviin pitanjima ratne i prciazne privrede, koja se ujezlno tičti i djciokruga raznih srodišta i koja stt od načeinoga i opšteg znameuovanja. Na taj će se način već od iskona iziučiti potcškoće pitanja kompetencije, koje su vazda smctale i zaciocnivale poslove. Komisija je stalni, jedinstveni organ i imade dalekosežn.a ovlaštenja. Ako bi koji od o.ljelnijt predstojnika htio 4a zatraži daljnje upute od svoga ministra, to mora ipak adl'uka uslijediti najdulje unutar osam dana. Zaključci komisijo koji su jednoglasno stvoreni, obvezatna su norma za daljne mjere uprave. Ako se ne stvori jednoglasni zalcljučak, skrbi se ministar trgovine, da se stvar odluči u ministarskom vijeću. Za pojeidina će pitanja kgmisiju odroditi posebne otlbore. Stalni posebni odbori prpdvidjeni su osobito za dozvole izvoza, uvoza i provoza, a istima predsjeida zastupnik niinistarstva iinansija. Nu pravo središte za upravine zadaćc ratne i prelazne privrede bit će generaini komesarijat. Geiieralni je koinesarijat posebno odjeJcnje ministarstva trgoGne, a generaJnim je komesarom odsjećni savjetnik Riedel, koji je ujodno predstojnik industrijaJno i trgovačko-političke sekcije. To ujediujcnjo organizacijc, in,dustrije, trgovačke politiko i privrede nadopunjujo se vezonj sa centralom deviza, cdboroin za uvoz, izvoz i prevoz, kroz buduće prometne organizacije i kroz interministerijalnu komiisiju, jer i kcmisija i gcueraJnj komcsarijat podložene su ministru trgovine. GeneraLii se komcsarijat uredjuje na sasvim nebirokratski način. Kraj činovnika, koji imadu (da ovršo tekuću službu akata, do-dijeljoni su gcneralnom komesaru suradnici izvan birokratskiii krugova (tajniei trgovačkih komora, svcjičiiišni profesori, spisatelji, novinari, itd.) i to iih sa gcVJišta, njihovet pouzdanosti i sposobnosti za zadaće, koje im se namiču.

— Mala, ostauite časom, hoću da vam učinim jednu ponudu. Maia modiskinja ne oklevaše. — Hoćetc Ii da budcte pored mcnc gospodar u ovoj kući, ali... — Ali... prekidc ga maia. — Pod jcdnim uslovom. Da nc zahtevate da budete lepši ncgo što ste. — Pristajem, odgovori ona. Ja više volini gospodariti, nego služiti. I ostade u njcgovoj kući. A kad se vtati njcgova žena, on je sretc na kućnjem pragu i reče joj: „Gospođjo, niste morali da se trudite, da dodjete ovamo, jer vaše mesio zauzela je ona, koja vatn je po skupe parc prodavala lepotu. Oua ima toga i odviše, tc bar na tu stranu ne moram ništa izdavati. Idite! Ona vas jc z«nteni!a“. Dim. Dva susedna dimnjaka raz.govarail sc medju sobom. Prvi dimnjak iz koga je kuljao uvek i daniu i noču gust mlaz dhna, upltače komšiju, koii je bio mnogo starip od njcga. — „Reci mi, od kada to, da je tvof dim, tako slabačak i redak, đa se jedva vidi, kad sl H mnogo stariji od mene, i kad na tvomc ognjištu ima mnogo više žara. — U tome baš i jeste cela stvar, što sam stariji od tebe, pa mi je, dim slabiji. Dok sam ja i gospodari niojc kuće bill mladji, i u ovoj je kući bilo veoma gustog i ljutog dima, i danju i noču, to je sve trajalo, dokle siromali moj gospodar nije oslepeo. Sad on ne podstačinje vatru, jer ne vidi ništa, oa nema ni đima. Pričekaj samo, dok

Punomoći gencrabiog kotnesara vanredno su opscžne. Sve su državne obJasti. i 8vc opštine obvezano, da surarJjuju kod posaia komcsarijata, i kod proveđenja njegovih mjcra. Osim ioga stoje mu na raspolaganje trgovačke koniore, spomonuti ratni savczi, sve druge slično organizacije i sve organizacije za pribavui i razd.obu surovina. Osim toga poslužiii će se komesarijat i sa radnićkim tijdnižcnjima, savezima konzumenaia iid. Radnički elemenat zastupau jc 'osim po gore spomonutim surađnicmai takodjer tt iako zvanoin glavnom crJbom za ratnu i prelaznu privrcdu, kojim je unjdjen kao centrahii orgau raznih orgaiiizacija ratno privrede. U iaj glavni cjJbor odašilje svaki ratni savcz svoga predsje/dateJja i jednoga člana, kojega imcuujo iz reidova članova saveza ininistar trgovine. Osim toga bit ćc u tom odboru zasiupane i sve druge organizaeije, koje se bave zaidjtćania ratnc i pielazne privrede, ra,dnička udruienja, a konačno može ministar trgovine imenovati još 20 drugih članova, koji ne pripadaju ni jodnoj od tih organizacija. Potonje ima ministru sJužiti poglavito za to, da može u taj glavni olbor poz.vati takodjer i političare, poimence zastupnike večih parlanientariuh stranaka. Glavni će dakle pdbor biti na taj način neka vrst privrednoga parlaimmta. Koliko se do R.ula niože predvidjeti, hnat ćc kojih 200 članova. Zadaća mu je prije svega podavanje mnijenja i prixilagauje u pitanjima ratno i prelazne privrede. Imao bi se po tnogućnosti saslušati u svim slučajcvima u kojima se radi o načeinim pitanjima. Glavmi cdbor dakle na neki način pripravlja materiijal za ođlukc intenninisterijalne komisije. GeneraJni komesarijat bit će naravski zasiupan u komisiji, za uvoz, izv-oz i prevoz, tc u centrali deviza. Imat će posebne referate za kompcnzacijoni prornet sa neutrahiiru inozemstvom, za ispitivanje cijcna, za sudjelovanje kc/J mjera protiv pretjerivanja cijena, za pojedinc grano iuidustrije, za opskrbu ugijena, za posredovajjje zarade i skrb za nezaposlene, za izradnju koIektivnih ugovora i obrtne mirovne urede, za zaštitu žena, mradeži i (djece u obrtnim pođuzećiina, za tu-ejdjenje radnoga vranena i za zaštitu radnika, koji rade na doniu. Ovi socijalno-politički referati povjereni su neposredno upraviidju, socijalno-političke sekrije ininistarstva trgovine, koji je opet prvi zamjenik generalnoga komesara. Posebni je rcferat odredjen za industriju živeža, koji ćo preuzeti drugi poidpredsjednik ureda za prehranu. Valja uočiti, kako se obzirno pokušalo,i(Svrsi.. shodnom personalnom vezom prochisreslliibnJućim sporovima kompetencije i titn dvostnikim položajeni činovnika olakšati užu suradnju raznih centralnih oblasti. Osint tog'a će se urediti po.sebrn reicrati za pomorsko i rijcčko brodarstvo, za iselivanje i za ostala prometna pitanja, željeaaiice, i^voz, zaštitu vjenovnika, za valoriziranje zalma, i tnaterijala vojne, upravo prigodom demobilizacije, za nadzor nižih oblasti u pogledu primjenjivanja kaznenih odrefjaba, za pitanja finansije i vahito, za ispitivarjjf?,,zakIjučni1 1 računa i ( finansijalnoga rukovodjenja ratno-privrodnih organizacija, ea obavjesni ured i zastatistiku. p, To su u kratko granice, u kojima će se razvijati uprava ratne i prelazne privredo i duljni razvoj gospodarskc organizacije u Austriji. Stvarni sadržaj, koji će ispunjavati taj okvir, naravski da je, u koliko so tiče budućnosti, još neodredjeu. Nu taj na veliko uređjeni upravmi organizajn osigurava Austriji svakako upravnotchničku spremu za mirno đoba, te ju čuva, da no će stupati prefJ buduća pitanja tako nepripravua, kao što je ulazila u riješenje ratno-privrednih zaJaća. Upravna organizacija, kalco smo ju sada diktirali, imade (dvije prednosti, koje ju Čine spremnom za svc slučajeve: vanrednu elastičnost, koja joj sačuva najvcću mjeru sposobnosti

se i tvome gospodaru ue navuče slepilo na oči, pa ćeš biti kao i ja, a to će se dogođiti zacelo. Nema ni jedne kuće, da je u njoj bilo drugojačije. Mačka. Dosadi se jednom starom bećaru samovanje, pa stadc razmišijati, šta da radi, da prekrati vreme i ubije samoću. Kafaua i društvo beltu mu već dodijali, zato se odluei, da nabavi neku životinju, da je hrani i neguje, đa sc njome zabavlja, U njegovom komšiluku bila je vrto lepa i umiljata mačka. Ona je često dolazila kod susedskili mačaka, sunčala se sa njima, prela i veselo se zabavljala. Ona mu se đopade, i on jc poče vrebati, da je prisvoji. Jcdanput kad ona prodje pored njcgovog praga, oa se sažc i pomilovia je po vratu. Ona stade. obori glavu i povi rep, a oa je uze u naručje i unesc jc u sobu- Mctnu je na Čistu posfcelju, i dugo ju jc milovao i tepao joj, « ona je veselo prela, teglila sc i mazila, dok nije i zaspala. ,,0vo će mi bitl divna zabava" pomisli on, za tim joj spremi u zdelu lirane i ostavi pored postelje, uveza joj jeđnu lepu svilenu tralcu oko glave, i ostavi je da spava, a on odc na posao. Kad se uveče vrati s posla, mačka istrča, pripi se uz njega i stade se umiljavati. On joj za nagradu opet dadc obilatu i lepu večeru, -iznulova je, i ostavi da spava. A kad gazda već zaspa, mačka još budna poče razmišijati: zašto je se ona uopšte prevariia i došla kod njega. Ona je navikla da se i danju i noću miluje, i da joj se neprestano

prinijenjivanja j po mogućnostt potpuno skupljanje svih socijalnilt siia, koje će odlučivati tok buduće privrodnc poiitike i koje su sTOjim pozivom na suradnju za opšte državne i narodno-privredne svrlie, prisiljeno na uspješnu i piodonosnu suradnju. Prije svega nant ali isticanje privredno samojipravc i ogr:inič<'nja, koja si birokracija naprama samoupravi privređb vcć od iskona nametnula, jamče, fda se organizacijom prelazne privTcdc ne će smetati pođuzetnom duhu i s!ol>odnoj inicijativi, osim ako bi to iziskale činjenice interesa cjeloktipnosti. Konačno jc u suradnji produconata i potrošača, pcjJuzetnika i radnika pcrJignut moćni lnxlem protiv izrodjenja socijalnih borba, koje bi inače svraćanjo privrcde u normalne staze, a za teških VTcmena, poslijc rata, samo i još vižo oteščalo. U koliko ćo ta organizacija ujedno i shižiti državno finansijalnim svrhama, to se za sađa još stalno no može kazati.

Pred Bitaijem. Njemačka dnevna zapovijest ođ 18. aprlla javila je o njemačkom uspjehu kod BitoJja ovako : „Zauzet je vis Crvena stijena kao ostatak položaja, kojl su u borbania u martu napuštenl, a sada opet u našem posjedu.“ Jedan tamošnji borac, vtši njemački časnik, ovako opisuje u „Frankfurter Zeitung“-u bojište i borbe, vodjene na njemu prošlog mjeseca: Oil 10. do 22. marća bjesnila jc bitk'a. A da li je i dovršena? Predjel sjeverno od Bitolja bio je pozomica ogorčenih borba. Bitolj Ieži u plodnoj ravnici, koja se pruža od Florine dto Prilepa i koju okrttžuju s istoka ogranci od prilike 2500 m- visoke gore Kajmakkalan i planine Selca. a sa zapada visovi Nerecke planine sa svojim najvišim vrhoin Peristeri (2532 ni). Ta ravnica leži 600 m. nad morskom površinom. Neposredno sieverno od Bftolja a zapadno od druma za Priler ralazi se glavna pozornica iiorbe, je.'ati visoravanj od svojih 1248 m. visine. Kroz ravnicu teče od sjevera k jugu više puta spominjana Crna rijeka, koja jugoistočno od BRoIj.t protičući Izmediu Kajmakkajana j Selcapfanine teče u sjevernom pravcu, stvarajući mnogo puta spomiujanu okuku Crne rijeke. Zapadno o<l Nevecka-planinc prostire se Prespansko jezero, koje je odvojeno od Ohridskog jezera Galičicom-planinom, Čiji se najviši vrii izdiže 2043 m- nad morskom površinom. Jedini donekle podesau drum vodi ovidje duž zapadne obale Prespanskog jezera. Put, koji vodi Jstočnorn obalom Ohridskog jezera služi samo kao sitaza za tovarne konje. Prespanslro jezero imalo je jog u proljeću 1916. svoj podzemni odhv u Ohridsko jezero. Taj podzemni odliv kao da je u toku nmogiii godina podlokao kamenito zemljište i prouzrokovao nagomilavanje srušenog karnenja, §:o ie moralo smetati dotadaniem pravilnom odlivu, te je zato površina vode u Prespanskom jezeru počela da se penje za više metara u vis te je poplavila sjeverno ležeću Resnu toliko, da će neka sela možđa godinama ležati u vodi. Izmedju oba jezera otpočele su velike operacije Francuza. Oni su misli!i, da će tamošnju slabu posadu moći lako da potisnu i đa će tađa moći sjeverno od Prespanskog jezera da podju naprijed I da udare u bok naših četa, koje su stajale s obje strane Prespanskog jezera, te da nas time prisile da napustimo naše položaje na Peristeru i obližnjim

tepa, a eto, ovaj njen gospodar oduzeo joj jc i skratio to uživanje i slobodu, i sad bezbrižno spava, kao da je učiuio najbclje delo, a ne nju zarobio i unesrećio. I sa takvim mislima ona dočeka dan, a to joj je biJo i lako, jer je prošicg dana i suviše spavala. U jutru njen gazđa pošto joj spremi hrane i pomilova je, ode opet na posao, ali ona ostavši sama briznu u plač i žalosno maukanje, zašto je talco nesrećna. U toin spazi otvoren prozor, pa ue razmišljajući dugo skoči na njcga i pobeže na polje- Onda obidje svoje stare komšike, i ispriča im sve o svom novom životu; srete se i sa nekim mačorima, svojim poznantcima, pa sc i njima stade jadati, a ovi je uzešc tešiti i sažaljevati. U podne kao da nigde nije ni bila, ona se kroz prozor uvuče u sobu, i kao i proŠIog dana umUjato sačeka svoga gospodara. On sad ne beše najbolje volje, pa je i ne pomilova, več joj samo pripremi hrane i ode žurno na pcsao. — Ovo je vcč tiranija! reče mačka u sebi, ali ja mu za to ne ću ostati dužna. Za tim se izmi lepo svojim šapama, namesti se, i kao prošlog dana izadje napolje. No* ne potraja mnogo, a ona se opct vrati u sobu, ali sad ne sama, već u društvu sa jednim lepim, garavim mačorom. Onda oni pridjoše zdeli sa hranom, i počeše jesti. Mačka koja bešc već opazila, da je gospodar ostavio otvoren orman, gde mu stoji hrana, skoči, i izvuče otuđa puno kolača i kobasica i postavi Ih pred svoga dragana. Kad se najedoše, onda skočišc na postelju, i tu se odmarahu. Pred podne mačor

visovima- U isto vrijcmc namjeravaU $« da preduzmu veliku ofenzivu protiv sjevernih padina Pcrfstera (Crvetj* sfene) i protiv prostora, koji leži 124$ m. nad inorskom površinom. Zanimljivi su izkazi zaroblienika o namjerania Saraiilovih i o njegovoj ocjcni položaja. On jc 1 i č n o 9 . inarta đošao s aufomobiiom u glavni stan 76. divizije, koja je ovdje trebala da otpočne borbu i držao je pred jednim dijclom te divizije 10. marta, južno od naših položaja u predjelu Stenja govor, u kome je rekao: ,,Vi ćcte već sainim pokre'.om vaše nadmoćnosti unaprijed progoniti odavde neprijatelja i bićete još večeras u predjelu južno od Rcsne.“ Kad juu je zapovjednik jednoga puka svratio pažnju na rdjavu obuću i odjeću vojnika, on je odgovorio: ,,Ja ću vam iz Bčtiolja posiati obuću, odjcću i raki.iu- Kad u predjelu južno od Resne udarite sjeveroistočnim pravceni, neprijatelj neće više moći da ostane na uzvišicama Peristei-a. U isto vrijeme udariše na istočnoj obaJi Prcspanskog jezcra poveća naša odjeljenja. Osobito je zanimljiva diviziona zapovijest, koju je izdao zapovjednik 10. divizje, Vassart, jer se u njoj rialaze sve moguće detaljirane naredbe za najbliže dane. Umjesto da zapovjeda napad na naše pojožaje, divizioni zapovjednik već u zapovijesti od 9. marta zapovijeda napad, koji ima da se povede II. marta u predjeiu južno od Resna u pravcu Gljavat-klanca, kojim vodi sjeverno od Peristerskog jezera drum Resna—Bitolj. Medju ostalim on 9. marta već zapovijeđa, gdje 11. marta treba da bude giavno previjalište, da se naše čete u njihovom odstupanju preko Resne samo konjicom, koju bi zaštićivao samo jedan vod pješadije najpre-dnjeg puka i odredjuje mnoge druge pojedinosti. Pogrešan račun! Pokret unaprtjed je odmab u početku naišao na čvrst otpor, jcr je zapovjedništvo naše voiske kao i uvijek dosad mnogo predvidjelo, šta treba da radi. Preko svojih letača doznalo je za raspored i namjeru neprijatelja, pa je poslala malu afi odabranu četu na mjesto, gdje je valjala da mu osujeti izvcdjenje plana. U mjes>to da idu naprijed, Francuzi su morali ovdje da napadaju, pa su najzad i odbijcni djelimično u uaibješnjoj borbi ručnim granatama. Predjel je puti urvina, obraslih jelovim džbunjem u visini čovjeka. Ovce, koze i magarci, koji tuda pasu, obrste sve mladc izdanke, te smetaju drveću da se razvije, i tako u mjesto gorostasnih jeia i bukava širi se tuda bodljikavo dibunje. Odje god je neprijatelj uspio đa prodi'e, naši su ga hrabrim protunapadom suzbili. Poremećena u svojim planovima produžiia je francuska divizija jedanaest dana svoje napade. Svakog dana su izbacivali u prednje redove đo dva nova batajjuna. Neprestano su uapadali, ali su i neprestano bili suzbijeni i izgubili su u tim borbama p r eko polovine boraca. Više od dva batajjuna nijesu mogla u tom predjelu da napadaju. Branioci su se krasno držali- Pored Nijemaca borili su se Bugari, Austrijanci, Magjari i Turci. Ni peda]j zemlje ne iistupiše neprijatelju. Ovdje su turski rekruti prvi put stiipili u borbu. Dolv su slabački napadi na istočuoi obali Prespanskog jezera iako odbijeni, dotle se očekivani napad kod BJioIja protiv Crvene stijene i uzvišica do 1248 m. vršio velikom nadmočnošću topui:štva i bezobzirnim ljudskim žrtvama. Ovdje je predjel na suprot onom u planini Galičici sa svim go, ali takodje pua

se izvuče kroz prozor kući, a mačka ostade da dočeka svoga gospodara. Tako je trajalo neko vreme. Gospodar primeti, da iz njegovih škrinja i ormana nestaje svaki dan poslastica, ali on ne htede za to ni pokarati usvojenu životiuju, za koju se sain sebi obavezao, da će je liraniti i negovati. On prinieti još, da njegova mačka nije više onako uiniljata kao prvih dana, ali on to njoj pripisa u životinjski temperamena'ft, koji se povodi za čovečijiin, a on tih dana beše nešto zlovoljan. Ali jedncga dana mačka i njen mačor zaboravišc se sa svim, i več zioupotrebiše dobro srce čovečije. Kad mačalc ujutru, kao običuo, izvrcba odlazak gospođarev, on uskoči kroz prozor u sobu kod svojc mačke. Za tim obojc uskočiše u škrinje i izvukoše otuda puno svakojakih pcslastica i stadoše ih sladiti, pa kad se dobro nahraniše, baciše se u postclju. Tu ih savlada san i oni zaspaše. Kad u podne dodje gospodar kuči, on se iznenadi, jer mu ne izadje u susret iijegova mačka. Pogleda po sobi. a ona beše neuredjena ostacima od hrane na stolu, po patosu i na sve stranc. — Gde li je to ona? upita se on, i pogled mu se i nehotice ote na postelju, u kojoj spazi nju, gde se kao klupče beše privila uz mačora. On pridje postclji, ali ona oseti šunt njegovih pokreta i trže se zajedno sa mačorom. i u koji mah on pruži ruku prema njoj, ona se izvi i oštrim šapaina ogreba ga tako jako, da ovaj posrmi od bola, a ona frknu i sa svojim mačororn skoči na prozor i pobeže napolje. t