Београдске новине

Utorak

Strana 3

Broj 118.

urvina i presjeka. Pod najjačom topmčkom vatavm nadirali su više puta dnev„o francuski napadni tajasi, koji su se »rvih dana većinom lomili u unakrsnoj vatri našeg Dopuištva, a neki propadali odmaii pri prvom svom pokretu- Protivnik se neprestano morao vraćati o't kud je dolazio, i to uvijek s ogromnim gubitcima. Danju i noću orila se topovska pucnjava, bezobzirno je protivnik uvodio nove mase u borbu, od koje su neki najzad uskočili u naše prednje rovove tia visini od manje vrijednoSfti. Njemački, za profcunapad spremni bataiiuni, istjeraše ih iz tili rovova i nagnaše većinom tamo, ot kud su se bili nstremili i u koliko je to naše zapovjedništvo našlo za nužno. Proiuuapad je uvijek izvodien po planu uz ponioć topništva, i to tako, da jc bilo malo zarobljenika. Neznatan broj zarobljenika, koji sc spominje u izvještaju, ima se pripisati d»bro rukovodjenoj topničkoj paljbi i njenim učincinja.

1. Miloš Borisavljević, činovnik uprave monopola duvana; 2- Jevta Bojičić, radenlk markarnice * 3. Porodica Stojiljka V e 1 i č k ovića, rezervnog oficira iz Vranie; 4. Sunčica P e š i ć ; zvaničnik poštansko-'fcelegrafskog odjelenja; 5. Draga P o p o v i ć, zvaničnik poštansko-telegrafskog odjelenja; 6. Hristina K o s t i ć. teleioniskinja; 7. Vasilija K o s t i ć, telcfoniskinja; 8. Draga Kostić, telefoniskinja; 9. Leposava N i k o 1 i ć, telefoniskinja; i

10. Stana M a r t i ć k a, poštarka iz Vučitrna. U sluoaiu, da se ne nalaze u Beogradu, potrebno je da pošalju svoju tačnu adresu, na koju bi im se mogao novac poslati. Prilikom prijema novca, potrebno je imati uza se redarstvenu legitimaciju. Od 22. marta su borbe nešto popustile- Naša artiljerija Ima dakle vremena da se obračuna s nepriiaieljskim baterijama i da ih pobjedi, jer je tek u toku borbe imata prilike da ilt upozna. Jesu li dakle borbe svršene, ili protivnik samo boće da se odmori, kako bi poslije nekoliko d'ana opet mogao da napada? Zar još nije uvidio, nekorisnost svojih suludih ljudskih žrtava? Je li pad Briandov, tloga oca solunskog preduzeća, imao uticaja na nove odlttke Sarraillove? To su misli, kojitna se bavi svaki borac na frontu. Ali jedno je izvjesno: Napadao Sarraill ponovo ili ne, mi smo spremni.

Grflfi I CKOiiCfl.

Ukidaitje stanice Ofutak. Uprava kr. ugarskog rijećnog i pomorskog brođarskog dioničkog društlva javlja, da je stanica O f u t a k zbog velike vode od 25. aprila do daljega ukinuta za cjelokupni saobraćaj. Putnici se upozoruju, da se mogu koristiti parobrodskom sfcanicom Beočin, koja jc prema Ofutaku i s njime je u saobraćaju, jer izmedju oba mjesta postoji redovna veza. Javna prodaja. Po odluci sitlarateljskog suda izložiće se javnoj prodiaji zaostavština pokDr age Jovanović na dan 16. inaja 1917. god. u stanu u uiici Staro Crkvenoj broj 24. Prodaja će početi tt 9 sati prije podne. Pozivaju se kttpci da na ovu prodaju dodju. Žlvost na Veiikom Trgu-

t|>nevni ksienciar. Danas je utorak, 1. maj, po starom 18. aprll. Rlmokatolici: Filip i Jakob; pravoslavnl: Jovan uč. — Sunce se rađja u 4‘J4, a zalazi u 7‘11. Bcograđski orfeum: Današnja pređstava počinje u 7 sati na veče. Ploviđbu i/.međju Zemuna i Beograda danas vrši ugarsko rljcčno I pomorsko paroplovno društvo. Polazak iz Beor ada u Zemun od 7 sati prije podne do sati na večer svakog sata osim u 1 sat poslijc podr.e. Polazak iz Zemuna za Beograd od 6 - 30 u jutro do 7-80 na vcče svakog sata osim u 12 30 u podne. K i n e m a t o g r ai i: Vojni kino (Koloseum) : U 4 i 6 sati poslije podne predslave za gradjanstvo.— C. 1 kr. gradjanski kino (Paris): Predstava za gradjanstvo. Početak u 6 sati ua veče. Casnička i činovnička kasina otvorcna je <fo 12 sali u noči. Posjeta bolesnlka u bolnlcama: U bolnici ,Brčko‘: od 2—4 sata poslije podne. U bolnici „Bruun'*: od 9'30—12 sati prije podne i od 2—1 sata poslije podne. Vrijente. Ćini se, da smo konačno ipak dočckaii lijepo vrijeme. Već n nedjelju mogli j smo da se radujemo toplom suncu i da b e z kabanice podjemo u divuu Božju j prirodu. Kalcmegdan i Topčider vrvjeli su gradjansfcvom i vojnicima. Jučeraš- i nji je dan bio još topliji, a danas je 1. inaja svanulo zbilja pravo majsko | jutro, ko-je je prema prasitarom običaju izmamilo već ranim jutrom u Šćtnjti naročito mladež, koja se kitila cvijećem. Da se .iave radi prijema novčanih uputnlca. Ponrebno je, da se jave radi prije- , ma novčanih uputnica g. Pavlu D e n ić u, u uredima predsjedništva opštinc grada Beograda:

Davno nije bio živ Veliki Trg kao ovih daua. Tiskalo se na sve strano, dugi redovi nizali su jedan za drugim, a oko malog paviljona na Velikom Trgu uije se moglo prtći i to sve zbog bonbona. Redarstvo je prije kratkog vremciw zaplijeinilo bilo ječinu veču količinu bonbona ođ jednog „jeftinog" trgovca, koji je htio da radi sa „malo večora" zaradom i ovih dansa prodavalo je gradjanstlvu po vrlo niskoj cijeni, te je s toga svako htio doći bar do najmanje količine ovih slatkih bonbona. Bonbone su kupovale najotmenije dame, ali i najsiromašnije žene, koje su sve htjele da si zaslade usta. I ko niko do sada nije sfcajao u redu za druge namirniee, stao je bez prigovaranja ovom prilikom a sve radi — bonbona ... Potreban alat. Odjelenju za smetlište opštine graila Bcograda potrebno je: 20 komada motika, 30 komada lopata, 10 komada grabulja, 15 komada kolica, 30 komađa ntalih motičic: 1 šćcnje trave, 30 komađa čaklji, 30 komada ašova, 10 komada pijukova, 13 kanti za poiivanje sa rešetkom, i 20 komada vila za sijeno. Pismene ponude treba podiiijeti istom odjclenju, koje se nalazi na Velikom Trgu broj 27 (,,Tekija“) svakoga dana u kancelarijsko vrijcme. Želieznički Icžači i zanatlije. Svi ložači i zanatlijc, koji su bili zaposleni pri željezničkim stanicama, mašinama, željezničkim radionicama, direkciji željez-

Prol mo!. Mijenjaju se vremena, pa i Ijuđi. Ko je još mogao misliti, da ću već evo i druge godine spavati inirno na današnji dan. Prvi maj... Nije to bilo davno, kada su me uvijek prvoga inaja budili zvuci marseljezc sa Malog Kalitncgdana, na kome bjehu skupljeni socijal-dera- kraii, da proslave na svečan način svoj praznik rada; „Dolje sa buržoazijoml“, „Dolje sa ugnjetačiina pravde!“, „Dolje sa militarizmom! 4 , „Živjelo opšte pravo glasa“, „Živjcla radnička snaga“ i mnogo što šta ,,d o 1 j e“ i „ž i vj e I o" orilo se iz niasc grla socijal-deniokrata, zakičenih sa crvenlm trakatua, na kojima su blistali ztiaci bratstva, radničke solidarnosti sa natpisom: ,,živjch opštc pravo glasa" ili ti što drugo. Ouste mase pristizalc su jedna za drugoni, da što svečanije proslave ovaj svoj praznik rada. Obučeni u sveeano odijelo ostavili svaki svoj posao, imao .ie svaki danas samo jednu želja: da maliifestuje svoje „ideje" i svoje želje. Kako se dobro sjcčam moga prijatelja ,,arhitekte“ sa velikom crveuom mašnotn, dobro ošišanom kosom, kako, prolazeći porcd mlnistarstva, u komo je služio, pokazujući rukom na prozor svoga nt instra, koji rnu vcć d\ ije godine uijc dao klasu, grcntko viče: „Dolje sa buržoazijom", „dolje sa tignjctačima jednakosti“, „dolje sa rušiocima pravde". A sa svih strana kao refrenl ponavljaju se talasi: „Dolje cloije — dolje!". Na čelu povorke idu članovi redakcije „Radničkih Novina", glavnog odbora, narodni poslanici socljal-demokratske stranke i ostali koji „vedre I oblače" u socijalistrčkom kiubti. Prolazeći pored dvora manifesto-

valo se burno: „Živjela republikal", „Dolje s monarhijom!"; a ako bi slučajno naišao koji oficir, r.ije prošao dobro od manifestanata, jer prolazeći pored njih slušao je stalno: „Dolje sa stajaćorn vojskom!", „Dolje sa mililarizmom!“. *” Držali su se vebki govori; slavjo demokratizain i socijalizam; protestvovalo protivu militariznia, vojsko biiržoazije, kapitalizma i t. d. „Najvcći" drug, sa uvijek velikom bradoin i dugom kcsom, kao i drug iz Kragujevca držali su uvijek gromke govore. Drug ,,kandidat“ i ostali drugovi i drugarice nisu izostajali iza njih. U Topčideru sc sve orilo od veseIja, pjesme, muzike; radost je bila opšta. Pa i mi, koji nismo pripadali kolu njihovom, posmatrali sm> često sa zadovoljstvom njihovo veselje, jer smo vjerovali da i otii vjeruju, bar približno, u ono što rade. Sve je to bilo davno i davno i ja vjerujem, da sc toga isto tako sjećajit kao i ja svi drugovi i drugarice, koji istina danas nisu zakićeni ni crvenim trakama, ni značkama, na kojima bi stajale riječi: dolje sa ovim, dolje sa onim, ill živjelo ovo, te živjeJo ono... I evo ga opet prvl maj,.. A danas — evo sve mirno, Ne čuje se ni marseljeza, ni pjesma, ni muzika, nl uzvici, ni pokliči, nema ni vike, nema ni galante. Tramvaji topčiderski stt, kao običito, ne vidim ni crvenllt kapa 2andarsldh, koji cldržavaju ret!, nenta ni člana Ljube, n| žandarma Marka, sve je tiho, nnrno . . . ! danas na dan proslave praznika roda drttg ,,arhitek'ta“ sjedi kao „blagajnik“ rnimo prebrojavajući hiljade, misli otaštini ovoga svijeta 1 sudbini današ-

Beogradske Novine ničkoj i u opšte željezničkim ustanovama imaju le odm ah -prijaviti urefJima tajništva opštlne grada Beograda, radi fevjesnog hitnog saopštonja, odnosno primanja u službu i dobijanja mjesta. Uhvaćena kradijivka od zaiiata. Neumornim potraživanjem c. i kredarstva konačno je uspjelo, da se uhvati jedna opasna kradljivka, koja je već dulje vretnena izvršivala svoj nepošteni zanat. To je Ruža 11 i ć, nastaniena u Beograđti. Ona je tokom ove godine izvela 17 kradja, ukravši raznim straiikama 2040 kruna i 1050 dinara u gotovom novctt, 6*X)0 dinara u vrijednosnim papirima, dalje razne predmete i živcžnih narairnica u vrijednosti od 1250 krttna. Kod kradljivke je još pronadjeuo sarno 1660 kruua i 570 dinara u gofcovom novcu, te drugih stvari u vrijednosti od kojilt 900 kruna. Ruža Jlič predana je sudu c. i k. zapovjedništva mosne brane i grada Beograda. izgubljen novac. Leposava M i š k o v i ć, sa stanom u Singjelića ulici br. 27, izgubila je 29pr. rnj. novčanu kcsu od platna, u kojoj je bilo 80 kruna gofcovog novca. Nalazač se rooJi, da nadjeui nov.ac preda c. i k. policijskom zapovjedništvu. Nadieno. Jedan gradjanin našao je 27- pr. mj. na uglu Pop-Lukine i Brauka Radičcviča ulice veču svotu novaca t predao istu policijskom zapovjedništvu, gdje se onaj, koji ju je izgubio može prijaviti rađi priiema. Kretanje stranaea. Izvještaj prijavuog urcda od 28. aprila; Prijavljeno 123, odjavljeno 32, preseljeno 32; u gostionieama prijavljenih stiranaca 103, odjavljeno 119, estalo prijavljenih u gostionicama 298 stranaca. — Od 29. aprila: Prijavljeno 75, odjavljeno 54, preseljeno 39; u gostionicama prijavljeno 98 stranaca, odjavljeno 108, ostalo u gostionieama prijavljenih svega 288 sfctranaca. 8«?'™'-': _ ."1 ; PornKe ujednljten. G. M. B. — Ovdje. — Vaša uskrsna sličica kasno stigia. O. Risto W. — Dublje- — Isto tako. Q. Z. — Ovdje. —1 Finska žena ne može sad zanrmati, a vi osim toga pišete, a da ui ne-ožnačtjjete vrela otkud ste uzimali gradivo- za svoj članak, kao da ste sami tamb bill! — Napišite rađije što o srpskoj'ženi!

Mflfl zHnl!e. Kad nam dijete ouoli otl veiikog kašlja. I kod velikog ltašija vrijcdi cno, što se uvijek pomiuje i kod ostalih bolesti: najbolje je bolest i ne dobiti. Ali u prilikama, u kojin(a mi živimo, još je teško izbieći z'rtifazSfr^ bolesti. Zato treba da se savje’tujerrto o tom, šta valja da čiuimo, kad nam neko oboli od kojc zarazne bolesti, pa da bolest ne bude smrtonosna i da se ne protegue dugo. Veliki kašalj mahom itapada djecu ispod deset godina. Kad se dijete zarazi velikim kašljem, bolest se odinah ne pojavi, da bistr.o je još u početku poznali i liiečili. Obično protekne deset, pa i dvauajest dana, dok dijete ne počne onako suašno kašljati. U početku dijete kašlje kao i obično, samo malo promuklo i to tako traje čitavu nedjelju dana. Tek posiije počne kašljati sve jače, kašlianje je sve duže i teže; dijete ne može da sc iskašlje, nego se jedno za drugiin po nekoliko puta zakašlje i zaceni se, I tek poslije nekoli-

njega dana... Udubljen u blagajničke Itnjige, on češće po koji put vikne gromko, 'kao na današnji dan — na nekog svoga druga, ali ne zato što nije došao na zbor ili siednicu, več što ga uznemirava u svome radu njega, gospodiua blagajnika. A drug ide pogružen šapćući u sebi: „0, buržoazijo, jer si i kod nas došla!.. Kada bi se neko sada nagalio i ispod njegovih prozora viknuo: „Zivjela dernokracija!“ možda bi se digao sa svoga stola, drug „arhitekfca", pritvorio kasu, i bacio pogled na tu ,,masu“, koja viče, a ne zna ni sama šta hoee. I danas sam vidio „najvećeg" druga. Isti kao i uviiek, zarastao u bradi i fcosi, jedini poslednji ostaci „demokratizma". Ne čujc se ni da je živ, mijeino posmafcra vrijeme i ljude, prodavajuči u nekom malom dučancetu porcđ mašine, luka, krompira, aleve paprike i drugu robu, ne mareći ni tako mnogo baš sad za drugove l drugaricc- Kažu, da je posljcdniih dana dobio neku veću sumu novca iz inostranstva i da je tt novinama bio poziv da dodje ua prirai novac; ali se on tSida jako „rasrdlo", što mu to nisu saopštiii ,,na samo", tc da ,,ne zna“ cio svijefcv jer valjda I drugi još prlmaju novac, veli drug sa vclikom kosom. A drugi, ti muogi drugi drugovl l drugarice i ne pomišljaju na današnji dan. Sve se promenilo, sve se okrenulo. Jedan drug-kovač sada prodaje proju na Velikoj Pijaci. Drugi drug-tišler drži kafanu Jednog buržoe I nemilosrd'no naplaćuje drugovima 5 kruna lilar ,,n a j b o l j e g“ vma. Jedan drug-pucer ,,p u c u J e“ i sada, ali samo cipele na ulicl. Jodna drugarica-šnajderka kuca na pisačoj mašini, a druga, nekadašnji

1. maja 1917. ko irenutaka povraća se. C’ra dije e osjei!. da će ga na.:as , ii kašalj, u/oemiri se. Pošlije počne kašijati i tada mu oči zavodne, lice mu pomodri, vratne mu žile nabreknu, ruke i noge rnu se ohlade- Pri kašijanju dijetc se obično ulivati rukama za trbuh iii sc odupre kolenima. Cesto mu udari i krv na nos. Kad več nastup s kašljem predje, dijete izbaci malo ljigave sluzi. Kad sc dijete povraii x«l kašlja, čes.o se pobljuje, naročita ako je skoro tirije toga malo više jelo. Ovi su nastupi vrlo česti. Po nekad se kašalj javlja dvadesc - , pa i trideset puta preko dana. Tek poslije nekog vremena nastupi se prorede, a poslije pet, šest nedjclja, sasvim prestanu. Ali često uz veliki kašalj naidje i koja druga bolest, ako se dijete dobro ne sačuva i razunmo ne iiječi, i siroto aijete tada obično glavora plaća. Zato vaija razunmo liječiti dijete, kad oboli od ove dosadne bolesti. Vrlo je važno kcj velikog kašlja, da bo’esno dijete bude uvijek na čistom vazduhu. Nečisi vazduli i prašina ne samo da draže bolesno dijete na kašaij, nego su uzrolc 1 onim drugim boles'.ima, koje sc poslije nadovežu na veliki kašalj. ^ato vaIja po nekoliko puta dnevno provjetrava.i sobu, u kojoj je dijete, koje je oboIjelo od velikog kašija. Zimi, kad se soba Ioži, a i Ijeti, lcad je sulio vrijeme, u scbi valja držati suđ provrele vode, da ova voda isparava, te da vazduh u scbi bude vlažniji. Jer suh vazduh draži dijete na kašalj. Ali se nikako ne smije u sobi vješati vlažno rubije, da ono isparava. Kad je lijepo i čisto vrijeme. bolesno dijete neka je napoiju. C ist vazduh je najbolii lijek od velikog kašlja. Dijetc, koje je oboljelo od veiikog kašija, ne smije jesti tvrdu branu nili Što hladno, jer sve :o draži na kažalj. Mlijeko, čorba od mesa i rovita jaja najbolja su hrana za svake boiesnike. Oboljelo dijete ne treba od jednom mnogo da jede, jer mu stomak to brzo ne svari, pa poslije kad počne kašljati, mahom povrati. Vaija mu davati po malo da jede, i ;o najbojje odmah, pošto ga prođje nastup kašljanja. Oboijelo dijete vaija svaki dan kupati u mlakoj vodi. Lakše će ispljuvati sluzA time se sprijeeava da ne dodje zapaljenje pluća. Ali dliete treba kupati gdje god u zatvorenom prostoru i poslije kupanja valja ostaviti nelco vrijeme u sobi da ne bi nazeblo.Nikakve babske lijekove ne treba davati oboijeiom djetetu. Nego treba tražiti pomoć kod ljekara. U lakšim siučajevima i on ne će davati naročite lijekove. Ako se dijece, koje oboli od velikog kašlja, samo malo upusti, Ui se liječi babskim lijekovima, pouzdano će dobiti ili zapaljenje pluća Ili kat.ar u plućima ili u crijevima ill i samu iehtiku. i tada obično malo mogu pomoći i najbolji ljekarl- A siroto dijete plača glavom za nehat svojih roditeija. Ovo roditelji valja uvijek da intaiu na uinu, pa neka su svojoj djeci istinski prijatelji. A to će biti, ako oboljelo dijete razumno njeguju. — r. —

Rozue vljesti. Hodajte bosi! Ausfcrijska oentrala za pomoć porodicama mobllisanih vojnika objelodajijuje proglas, u kojem pozivlje sve, da sađa u ljetnoi*doba — hodaju bosi. .Tim bi se zaštcdilo mnogo na koži, koncu, pamuku, vuni i ostaloin mafcerijaiu, koga sada malo imade. Ujedno bi Ijudi štediii novac i koristili svom zdravlju, jer hodanje bez cipela otvrdjuje tijelo. Najprije bi trebali ići bosi imućniji ljudi,

činovnik jednoga zavoda, uči ,,š n a jd e r a j“. Ali samo pred kancelarijom jednoga druga svake subofce održava se veliki ,,m i t i n g“, ali ne socijal-demokraita, već činovnika, njihovih žena i dece, buržoazije kako bi rekii drugovi, koji gledaju na sve načine, da udiu u red, bar za jedtiu nogu 11! kilo cuboka... — sav. HALI PODLISTAR. Gubitci sporazumnih sila do 1. novembra 1916. godine. Nedavno je izašao iskaz o gubicima u svjetskom ratu, koji je izdaio društvo za istraživanje socijalnili prilika u Kopenliagemi. Ova vrlo zanimiva statistika prikazuje nam gubitke Engleza, Rusa, Francuza, Talijana, Srba. Belgijanaca i Rumunja. Prema tomu iznašali su gubitci Engleza do 1. juia 1916.: 162.808 mrtvili, 421.583 ranjena, 86.384 nestala. Ukupno 670.575. K tiome pridolaze još (prema engleskom navadjanju) gubici od 1. jula do 1. novembra 1916. god. 512.975. Sveukupno 1,183.550. Rusija imaia je do 1. jula 1916. mrtvili 1,490.000, ranjerrih 4,064.000 zarobljenih dva milijuna. Ukupno 7.558.000. Daljni gubici iznašali su do 1. novembra 1916. najmanje 1,000.000. Sveukupno 8,558.000. Francuska Imala je do 1. Jula 1916. 885.000 mrtvih, 2,115.000 ranjenih, 200.000 zarobijenih. Ukupno 3.336.000. Nadaije od 1. avgusta do 1. novembra 1916. (prema engleskom nagadjanju) 360.000. Sveukupno 3.696.000.

da lako prednjače dobrim pr mjerom siromašnijima. Ceirtrala je za siromasnije nabavila 300.000 drvenih sandala, da se na taj način zaštedi na cipelama. Neke bečke novine primjećuju, da bi najprije sastavljači ovoga proglasa mcrali prednjačiti dobrim primjerom ostalima. I ako se Ijudi zbilja odazovu ovom dobrom primjeru i hodanje bez cipela postane inoda, onda ćemo doskora vidjeti interesanlne prizcr: po ulicama. Oospoda sa cilindrom i frakom hodaju bosonogi. A tek dame u elegantnim toaietama! Na pkscvima će biti osobito dražesno vidjeti, kad bosonogi zaplešu vaicer, slijedeći priinjer Isadore E)uncan... Ali još nešto. Ako bi našcMražesne gospodje i gosjx>djice već r imale kuražu da nam pokažu svoje lijepe nožice, onda bi Bigiirno trošile viš© na pedikiranje, nego li na cipele...

Poslijednje brzojavne vllestl. Zaprepašćenjc u Londonu. Zbog ogromnog broja potopljcnih brodova. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina"). Kristijanija, 30. aprHa. Londonski dopisnik ovdašnjega lisiia ,,Vcrdensgang“ brzoiavija: Ogromni porast, broja potopljenih engleskih brodova u prošloj nedjelji izazvalo jc u Engleskoj pravo uprepaštenje. Drže, da vladi sad ne preostaje arugi izfaz nego da cijelom liarodu ustanovi izvjesne obroke- Najveću je pažnju izazvala prekjučerašnja izjava lorda Beresfordsa, da su posijednji podatci o torpediraniu engleskih brodova od strane njemačkih podmornica neizmjemi i zasfrašujući. Predsjednik je engleskog trgovačkog ureda S'.aniey izjavio, da još nije uspjelo pronaći sredstvo, koje bi biio kadro spriječiti, da podmornice ne predstavljaju tako inočnog faktiora za svršetak raca. On je Još dodao: Naša hrabrosfc i ustrajnost srtavljeni su na kušnju, kakve još nijesmo doživjeli. Naše nade polažeruo u američku izgradnju brodova. Ruski ranjenici i osakaćenici za nastavak rata. Kb. Petrograd, 30. apri.'a. Dauas prije podne priredili su ruski ranjenici i osakaćenici, koji se nala-i ze na njegovanju u Petrogradu, neobičnu manifestaciju- Iz sviju bolnica glavnoga građa skupili su se oni i svrstali u povorku, te pošli u prkos snijega i kiše pred ka^ansku katedralu. U povorci su nošeni barjaci sa natpisiraa, kojinta se traži nast&vak rata. kako ne bi na bojnorn polju prolivena krv bila u ludo žrtvovana. Oni osakaćenici, koji nijesu mogli hodati, vozili su se za povorkom u kočijama i aut’omobiiima. Ova je manifestacija učinila na stanovništvo veliki utisak. Anarhiia u Petrogradu i Kroastaddi. Djacf i podčasnici zaneodložno zaključenje mira. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novma") Lugano, 30. aprila. Prcnia jednom brzoja\-u „Corriere de!la Sera“ vlaida u Petrogradu iu Kronstadtu još uvijck anarhija. Izmedju pristaiica raznih smjerova postoji posvemašnji haos. Opetovano dolazi do formalnih uličnih bojeva, osobito pred kazanskom katedratom, gaje djad i podčasnici iiz isjračtj protiv sporazuma razdražuju masu da zbad via>đu i zahtijeva neodložno zaIdjučenjc mira.

Gubitci Talijana računaju se prema izvještaju do 1. jula 1916. sa 505.000 ljudi, dočim se prema austrougarskom stožeru sa 100.000 Ijudi više računaju. Uzmu )i se u obzir veliki gubitci Talijana u avgustu, septembru i oktobru god. 1916., to ne čemo precijeniti, ako uzmemo gubitke Taiijana okrugio sa 800.000 Jjudi. Srbija imala je do 1. juia 19)6. 100.000 mrtvih, 140.000 ranjenih, 200.000 zarobljenili. Ukupno 450 hiljada. K tome daljnji gubitak do 1. novembra 1916. 30.000 Ijudi. Svcukupno 480.000 Ijudi. Oubitci Beigije iznašali su do 1. jula 1916. 30.000 mrtvih, 110.000 ranjeniii, 40.000 zarobljenili. Ukupno 200.000 Ijudi. U siijedeća tri mjeseca imala je Belgija daljnih gubitaka 20.000 ljudi. Sveukupno 220.000. Rumunjska označuje svoje gubitke u jednom izvještaju od 20. oktobra 1916. sa 218.680 ljudi. Sasma naravno, da se je ovaj broj đo 1. noveinbra 1916. znatno povećao. Prema toinu iznašaju sveukupnl gubitlci neprijatelja u okruglim brojkama u milijunima: Engleska 1.2, Ruslja 8.5, Francuska 3.7, italija 0.8, Srbija 0.48, Belgija 0.22, Rumunjska 0.22 miiijuna. Sveukupmr 15.1 milijuna duša imali su dosele naši neprijatelji gubitaka u svjefcskom ratu, što je svakako najsjajnija svjedodžba koll vodstvu saveznih četa, fcoli četnim tielesima, koja umiju pod mudrim vodsrtvom odoljevati tolikoj sili.