Београдске новине

Utoi'ak

Strana S

Broj 125.

lu i ne kane posvetiti se daljnjim naukajiig. 'j'jj uče raznc zanate kao n. p. zidarski, kovački, stolarski, bravarski zaj,at prema zahtjevima savremene tehnike, te iza četiri godine bivaju otpušteni kao kalie ili majstori. Red nam se još osvrmiti malo i na gimnazije i realke.— Za do-ba oknpacije zatečena je u Sarajevu jedna jedincata gimnazija, koju je bio osnovao pravoslavni živalj u zemlji, te je slnžila jedino za naobrazbu njihovc djece. No kad je 1879- god. osnovana r e a I n a g i mnazija, a docnijc (1883) pretvorena u pravu gimnaziju n pravcu hiunanističnih nauka, pravoslavna škola bje napuštcna, jer je nova gimnazija otvaraja vrata sviin clementima u zemlji, bila jc uz to zasnovana na široj bazi i opskrbljena valjanim nastavnicima iz Mojiarhije, spccijalno iz Hrvatske i Dalmacije. Već za prvih godina opstanka sarajevske gimuaziie broj je djaka u prvim razredima bio takav, da su sc morale otvoriti razne paralctke. U škol. god. 1893—94, otvorena je velika gimuazija u Mostaru u krasuoj zgradi, koja podsječa 11 a bizantiski stil. Docnije pak otvorene su ginuiazijc ti T u z I i i u Bihaču, a pod kcuac lanjske godiiie, kao prvi pokušaj reainih gimnazijrt u duhu moderaih školskilt planova i tako zvana niža realna gimnaziia u S a r a j e v u, kojom upravlja poznati hrvatski književnik prof. Barto 1 IiihofSve gimnazije imaju iste učevne planovc, kao one u ostalim dijelovima Mo jiariiije s tom razlikom, da je djacima jnuslimajiskc konfesije slobodno učiti arapski iii grčki jezik kao obligatan predmet. U gimnazijama uče se još kao fakultalivni prcdmeti francuski, talijanski i engleski jezik. U T r a v n i k u još od 1882. god. opstoji ta/ko zvana nadbiskupska ginmazija osnovana od Isusovaca, uz koju je i dječački konvikat. Prva velika realka u zemlji osnovana jc u B a n j a 1 u c i još 1895. god- i daia je dosta valjanih djaka, koji su dobrim uspjehom svršili višc tehnićke liaukc u raznim Sveučilišiim.i u Monarhiji. ()*rag desetak godina otvorcna je d r uga ve’dka realka Franje Josipa I. u S a r a j e v u i to u vrlo udobnoj i počiesiioj zgradi, snabd r eve‘»oj svim najr.todernijim tehm ,v kim izuminia na pcIjn pedagogije i higijene. Kako za vrijeme okupacije nije bilo u zcmlji bogoslovnog zavoda za izobrazbu pravoslavnoga sveštenstva, to se več 1883. godine zasnovala pravoslavna bogoslovija u Reljcvu pokraj Sarajeva. Za prvili godina primili su se u bogosloviju i svršeni cijaci osnovnih škola, da se tako doskoči oskudici pravoslavnog sveštenstva* Kasnije jjak primaii su sc oni djaci, koji su svršili bar četiri razreda trgovaćke ili gimnazijalnc škole. Otprijc zbog nadopunjenja oskudnc izobrazbc djalca, bogoslovija je bila proširena na osam razreda, u kojima su se podučavali osim religiozni i profani predmeti. Otkako pak stupaju u školu većinom apsolventi srednjih zavoda, sužcna je na eetiri tečaja, u kojima se uče isključivo teološke nauke. Katolička bogoslovija osuo-

vana je u Sarajevu god. 1890. za naobrazbu lajičkoga katoličkog sveeenstva, čija je oskudica bila osjetliiva u zentlji. Prije okupacije Franjevci su imaii svoje posebue školc za svoj pomladak u teološkoj struci, a i danas imaju ovdje gimnaziie u Visokoni i na Sirokombrijegu u Hcrcegovini. Kako je nakon okupacije ostao na snazi izmedju nnislimanskog mileta porodični i ostavinski zakon, koji sc osniva na Kuranu, to jc nastala potreba da sc podigne zavod za uzgoj domačih kadija (suđaca) i tako bie god- 1887. otvorena tako zvana ,,S e r i j a t s k a s u d a č k a škola" u Sarajcvu, koja uz vjcrsku višu naobrazbu, pruža djacitna prigodu, da se usavršc u šerijatu naime u porodičnom i ostavinskom zakonu, koji potičc još iz doba turske uprave. Svakom straneu koji posjeti prvi put šeher Sarajevo, upast če niu sigurno u oči vrlo lijepa i ukusna zgrada u inaurskom stilu, koja sc ponosno diže uvrli baš-čaršije licem spram Orijenta. To je „Šerijatska sudačka škola“. Kad udje u prostrane dveri, pričinit će mu se, ko da je unišao u dvorište čuvene Aliiambre, osobito kad zapazi vrlo ukusnu česmu u srediui avlije, koja služi djacima pri primanju a b d e s i a (pranje udova i glave) pred molitvcmi. 1 unutarnji dio zgrade je vrlo lijepo rasporedjen: svaki djak ima svoju posebnu ćeliju za učenje i spavanje, sobe pak za primanje, prostOiije za učenje i biblioteka vrlo su ukesno uredjene. ... Nastupalo je vrijeme u kOjenui je biio nuždiio pro'a.slJiM! na osnutak zacvoda za daljnju djevojačku naobrazbu, esopito po grajo .lma , vcčim vsrošima l tu svrliu, vič postojala osmorazrcdr.a Jjevojačka d t u Sarajevu osnovana 1879. g., bi odijeljena u đva odsjei “ ™ ta $ a , ,n j rii.! ;j>ljtna školi (18 >4). Oodimi dana prije bude otvorena u Mostaru zasebna viša !2 a T <tsk -f la sa konviktom i interru'oSiHh JC bila ur edjena po uz0 snah.£ 5 sllcnih Sk »la u Monarhiji i 2S f e . sa strane vlade bogato,,, notaajom. I dandanas laj zttvod opstoji, i zLnf 1 °? I naiuredie nijih i najboljih PosIlJC t0 8 a bila je oivorena ,V!sa djcvojacka škoia u Banjojluci. Osim svih tako zvanih mladih škola za v š u izensku naobrazbu opstoje u Saraj evu tri

više dievojačke škole s kojima upravIjaju častne sestre milosrdnice, jedna od tih škola je sa njeinačkim nastavnim jezikom, koju posje'iuju većinoni kćeri viših vojničkih časnika Neposredno do navještaja rata opstojala je u Sarajevu i viša djevoiačka škola za naobrazbu pravoslavnih djevojaka. Promišljalo se je i ostvaralo planove za posebne stručnc škole za siromašnije djevojkc u zemlji, gdjc bi se učile raznom kroju i zanatu, al je sadanji rat momentano spriječio taj plemeniti podvig. Iz svcga ovoga što snn lctlmično istaknuli, svaki nepristrasan čitalac, može sam prosaditi, koliko je zakoraknulo školstvo u Bosni i Hercegovini, kroz ona čctiri decenija naše uprave i koliko je truda i rada moralo upotrcbiti, da podigne do one kulturiie visine, na kojoj dauas stoji.

Gnd I oKolico. Dnevni halendar. Danas je ufor.ik, 8. maj, po starom 25. april. Rimokatoliei: Miholjfce; pravoslavul: Markov-đan. — Siincc sc rađja u 4‘33, a zalazi u 7'20. Bcogradski orfctim: Prcdslava za gradjaustvo. Počelak u 7 sati na vcče. Paroplovi izmcdju Zcmuiia i Beograda krcču Jz Beograda za Zcnum od t> sati u jutro do 9 sati na večc svakoga sata o s i m u 1 sat poslije podne. Polazak iz Zcmuna za Bcograd od 5 30 u jutro do 8-30 na večc svakoga sata osim lt 12kJQ jtoslijc podne. Kincmatografi: Vojni kino (Koloseuin): U 4 i 6 sati poslije podnc prcdslavc za gradjansfvo. — C.i kr. gradjanski kino (Paris): Predstava za gradjanstvo. Početak u 6 sati na večc. Casnička i činovnička kasina otvorcna jc do 12 sati tt noći. ,.Orand H o t e 1" : Dnevno konccrat. Poćctak tt 6 satt poslije podne. Posjcta bolcsnika u bolnfcama: U bolnici „Brčko': od2—t sata posiijc podne. U bolnici „Briinn“: ođ 9-30—12 sali prijc podnc i od 2—4 sata poslije podnc. Rodjeui dan Njezinog Veličanstva. Povodom rodjetiog dana Njezinog Veličanstva carice i kraijice Z i t e održače se sutra tt 9 satj prije podne u crkvi ti konaku svečano bogo'slttžcnje, kome inogit prisustvovati i čianovi austrougarske i njemačke kolonijc. Slava crkve sv. apostola i jevangjel. Marka. D a u a s 8- ov. mjeseca, proslaviee beogradska crkva sv. ap. i jevangjel. Marka svoju hramovnu slavu Mark o v-d a n. Danas, na dan sv. Marka održaće se sv. Liturgija Jov. Ziatoustog sa početkom u 8V 2 sati ujiitru. Na liturgij'i će pievati crkveni jnješoviti zbor. Giurgjev-dati. Još u 5 saii u jutru mladež je hitala u Topčider. Tramvajima se već nije moglo priči- Guste kolone vesele omladine preko Topčiderskog Brda žurile su, da što prije stignu divnom gajn Košutnjaka i Topčidera. Divno vrijeme preko cijelog dana potpomoglo je da izletnici provedu još prijatnije ovaj narodni običaj o Gjurgjev danu. Iz svijtt česti Košutnjaka čuli su se veseli giasovi i iijepa pjesma. Svako je ponio i malu zakusku, istina ne baš tako bogatu, ali pored ovog divnog društva, ta mala nelagodnost nije se mnogo osjećala. Cijeloga dana pristizali su gosti u Topčider, da se tek kasno u veče iskićeni lijepim proljetnjiin cvijećem i svježim zelenilom, u grttpama veselo pjevajuči povrate se svojim domovima. Gjttrgjev-dan se proslavlja 1 kao slava. Svečara jc bilo dosta, jer ni jedan svečar nije propustio, da ne proslavi svoje krsno itne. Sve crkve su bile pttne siavskih kolačn. Prijatelji su žurili prijateliiina, da itn vratc posjetu o slavi, te da bi ih zadužiii, da i oni njih posjete. Istina izbor kolača na s!avama nije bio tako vclik, ali jc srdacnost i predusretljivost tim bila svuđa veća. I kod izlctnika i kod svečara i kod onih, koji su ilt posjetili, ovaj veliki praznik proveden je vrloprijatno pored sjećanja na nekadašnje Gjurgjevdanske običaje, koji su se mogli provoditi s muzikom, jagnjetom na ražnju 1 buradiina vina. Ali ipak svaki ođ ma kojih učasnika ovega dana bio je zađovoljan pri povratku svojoj kuči. Da se jave radj prijema novčanih uputnica. Potrebno je, da se jave radi prijema novčaniit uputnica gospodinu dr. Voji V e 1 j k o v i ć ti, predsjedniku opštinc grada Beograda; 1. Miljko Alcksijević, carinski revizor; 2. Vasa Čekrdžiski, carinski revizor3. Cedomir D c 1 o v i ć, carinski revizor; 4- Miitajlo P e r o v i ć, carinski revizor; 5. Stojan P e t k o v i ć, carinski činovnik; 6. Dušan Beševič, carinski čiliovnik; 7. Gjorgje J e v g j c n i j e v i č, carinski činovnik; 8. Miloš Gavrilović; 9. Porodica dr. Radivoja V u k ad in o v i ć a, sanitetskog majora;

Beogradske Novine 10. Natalija K o s t i ć, učiteljica u Velikoj Ivanči; 11- Svetozar S t a n i š i ć, inspektor (nadzortiik) fabrike duvana; 12. Sava S p a s o i e v i ć, inspektor (nadzornik) fabrike duvana; 13. Andra H r n j i č e k, carinski revizor; 14. Milan T r a j k o v i ć, carinski revizor; 15. Kosta M a t i č. carinski revizor; 16. Petar Drvarevlć. carinski revizor; _ 17. Mflan M a r k o v i ć, bivši član odbora opštine grada Beograda; 18. Uroš MijatoviC, poštanski služitelj; 19- Sintka M i 1 o Š c v i ć, poštanski činovnik iz Skoplja; 20. Milan P a v I o v i ć, sa stanom u Kursulinoj ulici broj 8; 21. Milan T r p k o v i ć, advokat sa stanom u Zorinoj ulici broj 35 ili 37; 22. Milenko M a n o j 1 o v i ć, pore-ski činovtiik; 23. Mara Muanović, čitiovnik ministarstva finansija; 24. Milan J o v a n o v i ć, činovnik ministarstva fittansija; 25. Milati O b r a d o v i ć, major u penziji; 26. Milija T o d o r o v i ć, činovnik u penziji; 27- Mijajlo Milić, kapetan u penziji; 28. Ljubomif M a r k o v i ć, kapetan u pcnziji; 29. Zarije P o p o v i č, poštanski služitelj; 30. Božidar Š i š m a n o v i ć, činovnilc minisfarstva finansija; 31. Ana Badnj cvac, činovnik ministarstva finansija; 32. Avratn Stefanović, kontrolor u penziji; 33. Arliiinandrit A r s e n i j e, oređsjednik konzistorije; 34. Anđra G a v r i I o v i č, profesor u penziji; 35- Natalija Kojadinović, knjigovodja račanske banke u RaM (kragitjevaokoj): 36. Gjoka Jovanović, bivši član opštinskog odbora grada Beograda; 37. Ljubomir P o p o v i ć, poreski činovnik; 38. Ljubomir S a v i ć, služitelj ministarstva finansija; 39. Ljttbomir C r v e n č a n i n, faktor Državne Štarnparije: 40. Milovan A t a'n a c k o v i č, scktetar u penzijlt 1 41- Milan PdtvTovič, poštanski kontrolor u penziji, i 42. Sitnka P i j a d e, tdefoniskinja. Priiikom primanja novca svaki mora imatl uza se redarstvenu legitimacijtt. U slučaju, da se koji nalazi u unutrašnjosti, treba da pošalje svoju tačnu adresu, na koju bi inu se uovac mogao poslati. Utnjetnički konceraf u Zemunu. Dauas u 8.30 na veče.održavaju u velikoj dvorani zenfJ^s^jg „GrarnJ Hotela" koncerat opcrna pjevačica M i r a K o r ošeci baritonista Rofcert Premužić. Program je vrlo biran. Umetnici če izvadjati razno sole i ducte iz opere „Bajazzo", „Cavalleria rtisticana", ,,Troubadour‘‘ ,,Tosca“, „Zaza“, „Giacondo" i „Nikola šub i ć Z r i n j s k i“, kao i više hrvatskih pjesama. Jedan dio čiste dobiti ide u korist „Zitinog doma" u Ziagrebu. Za beogradsku sirotlnju. Gospodin Dioka M a r k o v 1 ć, kobasičar u Gimnazijskoj ulici br. 37. poslao je sirotinjskom odjelenju opštine grada Beograda svotu od 50.—• kruna, kao svoj prilog za pomaganje beogradske sirotinje. Ovaj lijepi primjer zaslužuje svaku poiivalu. Popis stanovništva u Bcogradu. Kao što ssno javiK u vremenu od 6. do 20. maja ove godine pristupiće se u svima reoninna (kotanevima) opštine grada Beograda izradi novih spiskova civflnog stanovništva u Beogradu. Taj rad je juee i otpočeo. U prošlom spiisku potkraila se jcdna siučajna grješka, fiako: IX. kotar (reon>. treba da glasi: 7. niaja ulica: Uska, 8. maja uKca: Gonijo Palilulsko. 9. maja ulica: Djušina; 10. maja ulica: Šljivarska, parni brolevi; i 11. rnaja ulica: Šijivarska, nepami brojevi. Za ostalc ulice izašlo je i u prošlom broju pravilno. Skreče se pažnja građjanstvu, da pri prijavljivanju treba ponijeti i p o 1 i c i j s k u (žutu) legitiinaciju.

Trefca lf se bojon kosnije žetue ? U „Kolnische Vo!kszeitung“ piše jcdan botaničar: Moja lična iskustva, opažanja i biljcške sižu 40 gcdina unatrag. Za toga (dugog vrcmena imali smo Čcsto znatno zadocnjelo sijanje. I svaki so put kukalo i jadikovalo, fcia se obiadjivanjcm zaostalo i da će se morati računati kasnont žetvom, nu većinom došao jc lijcpi niaj i topli juni pa su sve popuav.V. I u fim se god n ma iivjelo u isto doba kao i svagida, i za vrijcme se žotve uvijek zaboravljalo, da se zapravo računalo sa nmogo kasnijom žetvom. Ako so kad dogodila kasnija žeiva, '

8. maja 1917. nije bilo tomu nikad krivo kasnije sijanje, već hlađno vrijemo u jmfu i julu. Doba vegetacijc pšenice i raži nikada nijo trajala dulje nego 48 ncdjclja bez obzira na to, da li je proijećc bilo vlažno i hladno iti toplo i sunčano. I kod krumpira urcfJiia je priroda tako, da dozrijo baš u oho cioba Jjeti iii jeseni, u kojem pojedinc vrsti običavaju dozrijevafl. Dnpače, hotimico za potpunih 6 nedjdja zrdocnjelo sadjenje, imalo je samo tii posljedjcu, da je žetva samo jedva dvijc sedmice zaostala iza običajne žotve tih krumpira. što jo ra/Jog tomu i od čcga to ovisi, to još znanstvcno nijc pravo dokazano, no čini se, da znatno kasuije posaidjeni krumpir brže u prvim nedjeljama raste, jer za kratko vrijeme već dostiže u rastu prijo posadjeni knimpir. Isto se mog!o opaziti i kod raznih vrsti kupusa. Posadilo so vanredno kasno crveni i bijeli kupus, a posljedica jo bila, ma koliko će se to činiti čudnim, da se je ipalc moglo ove zaidocnjelo zasađjenc biljke, ubrali u isto vrijeme sa 'rnnogo ranije posadjenima: Na isti se način tumači i to, da je lišće div'eća, ako se, kao primjerice ove godine, dosta kasno razvije, ipak u isto vrijemo obamre, malo ne u isti dan, [u; kojem u normalao vrijeme započnc to umiranje. Samo ako proljeće i ljeto ostanu vlažni i liladni, nastupa obično kasm'jo žetva i opadanje iišća i to sve do d vije nodjeije. Ne baš često, ali so ipak već d ogcidilo, da je zbog liladnog i vlažnog proljctnog i ljetnog vremena žetva zadocnila za dvije ncdjelje. Tako primjerice god. 1888., u kojoj je izmedju sijanja i žetve zirnske pšenice i zimske raži prošio potpunih 50 nedjelja. Nu i ta jc godina dokazala, da tomu nije bilo krivo vrijenic proijeća i ljeta. Jer baš u toj godini žnjeo je gospodar, koji je pravcdobno posijao svoju raž i pšenicu, u isto vrijeme, dakie sa zakašnjenjem ord dviju mdjelja, kaoionaj gospodar, koji je kasnije sijao. S toga nema razloga bojažIjivo gledati u nebo. Biljkama jo na neki način stavijen rok, do kojega moraju postati zrele za žctvu i one dozrijevaju za žetvu, ako dobri maj, lijepi juni i sunčani juli pospješuje njihovo sazrijovanje. Usuprot zaostat će, ma da su pravodobno posijate i posardjene, ako vrijeme u kasnom proijeću ili ljetu no pospješi dozrijevanje. Konačno, ako i ljeto i maj maćuhinski postupaju sa usjcvom i biljkama, nastaje samo malo zadocnjenje i kratka odgcda žetve. Poslijetfnje Brzojoune uilestl. fzvještaj njematiios vsjnoe eodsfva. Kb. Berlin, 7. maja. Zapadno bojište: Front prijestolonasljednika R u pprechta bavarskog: Kod Lensa i Arrasa popele su sc topničke borbc opet do veće žestineOne su se raširile preko B u 1 e c o urt-a da]je prema istoku. Neprijatelj je nastavio svojom pucnjavom na S t. 0 u e n t i n, koja jc u gradu proizvela požare, a i katedrala je oštećena. From njemačkog prijestolonasljednika: Poslije teških gubitaka, koje su Francuzi pretrpjeli 5. maja, odustali su oni juče isprva od nastavka daijih napadaja. Tek poslije podnc započele su opet jake snage izmedju Fort de Malm o i s o n-a i B r a y e sa navalama, kojesu bez izuzctka ođbij e n e. Na veče f u noći započeli su žestoki napadaji sjeverno od L a f f a u x-a 1 izmedju druma, koji vodi u S o n e is o n s, L a o n s i A i 11 e s. Poslije žiIavili borbi, kod kojih sino mi izvojevali mjesnih uspjeha te neprijatelju nanijeli teškiii gubilaka, naše su hrabre čete održalc svc svoje položaje- Izmediu A i 11 e s-a i Craonne osujećeni su žestoki francuski napadaji. Na VV i nt e r b e r g u kolebala je borba cijeloga dana ovamo i onamo. U brzom nasrtaju osvojili smo natrag sjeverni obronak i održali ga protiv više neprijateljskih juriša. Francuzi su morali da uzmaknu na južni obronak. Sama uzvi*sina nije zaposjednuta ni od jedne ni od druge strane. Chevreux se nalazi u našem posjedu. I ovaj je veliki borbeni dan b I o uspješanza n a s. Od 5- maja zarobili smo izmedju Soisons-a i Reimsa 9 časnika i 726 neprijateljskih vojnika, a zaplijenili 41 mašinsku pušku i brzomctni puščani aparat. Juče je oboreno 14 neprijateljskih Ietilica. Istočno boj’lšte: Izuzevši pojedinačnu vatru vladao je na cijeloni frontu mir. Maćedonsko bojište: U zavijutku Crnc Reke narasla ]c topnička vatra od vremena na vrijemc do znatne žestine. Slabija neprijateljska pješačka odjelenja, koja su pokušavala uznapredovati protiv naših položaja, bila sa lako odbijena. Zapadno su se od V a r d a r a izjaiovili napadaji neprijatelja protiv bugarskih pređnjih straža. Prvi zapovjeduik glavaog stana pl. Lndendorlf.

0 borbama na zapadnom boHftu. Kb. Borlin, 7. maja. ’ Wolffov uretl javlja: U ogromnim bitivama na zapadu bacili su Francuzi i Englezi u borbu već preko milijun vojnika. Engiezi su poslali u borbu do danas u svemu 44 divizij«, od toga 12 po drugt puta. što odgovara broju od okruglo 700.000 boraca. Francuzi su uzaludno nastojali, ,da izvojuju pobjedu sa 53 divizije ili preko 400.000 ljtidi. Jedini su rezultat ovih ogromnih nastojanja — ogromni gubitci. Prema vijestima njemačkih četa upotrcbljuju sporazumne sile osim topničkih i pješačkih metaka i naročite zapaljive niotke. 22. aprila poslije podue pogoidjen telećak (ranac) jednog zarobljenika, t> je izgorio. Meso pogodjcno ovakvini metkom počinje da sc pretvara u ugalj. Kod jednog drugog ranjenika, kojemu je maleno parče granate odnijeio rame, izgorjelo jo meso u prkos jake krvi, koja je tekla iz raiuo. Jednom đrugom vojniku počcla je da gori od jednog nietka ,.b!uza“. Francuski pješački puk br. 95 otl 16. divizije izgubio jc kod napadaja u zapadnoj Champagni 13. aprila dvije trećine svoga stanja. Od toga se puka povratilo jedva 600 Ijudi. Francuski časuici pričnjuonapadajiina koji su slijodiil 16. apriia sjeverozapadno od Reimsa: „Cijeli jo puk bio gotovo uništen za četv'rt sata. Prve su navalnc bujice uopšie posve uništene, premda je preduzečc bilo dobro pripremljeno. Silan je materijal b!o sakupijen', dva su vojna zbora bila na đesnom kriiu na Fost Briinontu povedena na juriš. Ljutli smo imaii dosta, a to jo najviše na nas djelovaio! Letača izimjdjn 12 i 4 sata posiijc podue nijo bilo nikako. I artiljerije nije bilo. Takosu nam Nijomci mogli sa svojim mašinskim puškama prirediti pakleni doček. 1 4 francuski pješački puk od 9. divizije rnožcse smatrati kao gotovo pasvema uništen".

ZoMJutno uiiefunje rudničKof i »oJnifKuf suujeto. Nada u pregovore za mir bez a n e k s i j a. (Naročiti b-rzojav „Beograd. Novina“). Stcckholm, 7. maja. Konferencija je radničkog i vojničkog savjeta u ncdjelju zaključena. Prihvačen je zaključak, u kojeni se izriče čvrsto povjerenje, da će narodi zaraćenili država znati slomiti otpor svojili vlada 1 primorafi ih na početak pregovora za mir bez aneksija i ratnih odšteta. Sporuzumno vljefonjn u Pnrizu (Naročiti brzojav „Beogradskib Novlna'*.) Bern, 7 . maja. ,,Temps“ javlja; Ruski dogadjaji sačinjavaju glavni predmet sporazumne konferencije, koja se pred nekoliko dana na tajanstven način sastala u Parizu- Kraj toga se konferencija bavila opštim ratnim položajem i pitanjem podmornica. Konferenciji su prisustvovali LIoyd G e o r g e, engleski geueralisimus H a i g, admiral J e 11 i c o e, francuski gcneraiisimus N i v e 11 e, francuski načclnik generalnog stožera P et a i n, admiral L e b o n, ruski i talijanski posianik, kao i američki mornarski ataše.

PodmorničKu opasnost zo EnsiesKu. (Naročitl brzojav J3eoKradskIh Novina'*.) Bern, 7. nK>ja. ,,Le Rapellc“ veli: Podmornički je rat za sporazunme sile pitanje na život i snirt. Za riješenje toga pitanjapreostaje jošsamo mjes e e d a n a. Kad bi rat trajao još godinu dana, onda bi Njemačka posve lako moglu Imati na raspoloženju 1000 podmornica, a to bi dostajalo, da se Englcska u stvari posvema zatvori. (N’aročiti brzojav „Beograd. Novina"). Rotterdam, 7- inaja. ,,M a n c h e s t e r G u a r d i a n“ piše u poduljem razmatranju, da će Nijemci u 12 mjcseci uništiti polovicu engleske brodarske zapremine. Ovo u istinu uzrujava. Nema svrhe pobjediti faa kopnu, ako ne pobjedjmo i na moru ili ako čak šta više na moru budemo izgubili igru. Naše bi pobjede samo još povećale ogroman opseg naših poraza.

Ponovno polopljenn 31.000 tono. Kb- Berlin, 7. maja. W o I f f o v ured javlja: U k a nalu, u Biscay-i (?) i u Sjevern o m m o r u ponovno je potopljeno: 11 jjarnih brodova, 1 jedrenjak i 1 ribarski parni brod sa ukupno 31.000 bruto-tona zapremine.