Београдске новине

Subota

19. maja 1917.

Broj 136.

molaeU malerija, koja daje boju i mi• s jj^feovitom zeitinu & i pomenutom iadnom teju. — U okolini Beograda ova ne ljekovita trava poznata pod imenom bmtarion a redje kao bogorodioina U-afp, ma da je ovo drugo ime bolje. 2. KiČica (Erytrea centaurium) je ,velika biljka sa četvrtastom stabljikom i naspramnim lišćem. Raste po šumskim livadama, cvjeta ljeti purpumo crvenim cvjetovima. I stabljika i lišće i cvijcće sadrže gorku ljekovitu materiju i njen |ej parenik je lijek protiv bolesti stomaka Btomaćne kiseline i stomaćne _ ljutine. IZbog jake gortine tej od kićioe je i narodni lijek od groznice. 3. Majkina dušica (Thymus serpyllum) — raste po pržuljama i krševima, ima Ćetvrtastu stabljiku i nasprammo lišće, cvjeta ljeti sitnim crveniin cvje(jovlma. Sadrži mirišljavo ulje i vrlo prijatno miriše. Tej pareuik ima. slicno djejstvo kao i knmiltej proliv gr'ćeva u stomaku i magarećeg kašlja. Zatim upotrebljava se kao đodatak za lje..ovita kupatila, u vodica.na za ispiranje idugotrajnih rana i povreila. A žpintus majJdne dufcioe upotrehljuje se za trljarje pnotiv reumatizma. 4. Hajdućka trava ili sporiš (Achillea Millefolium) je opšte poznata Ijekovita. trava sa višestmko perastim bšć.em i uspravnom stabljikom, a na vrhu stabljike su bijeli cvjeiići u sitnini glavicama. Ono što je Ijekovito kod hajdučke trave, to je gorka materija i jzrvjesna aromatična materija, Tej pai'enik je omiljen narodni lijek protiv raznih bolesti: bolesti stomaka, cme džigerice,

pljuvanja krvi i od srčanih bolesli. Vrijedno je spomenuti da se hajdučka trava zliog jako gorkog ukusa i aromatičnog mirisa u nekirn krajevima Njemačke npotrebljujc u fabrikaciji piva, što će reći kao zamjenik hmelja, koji se takodje zbog gorčine i aromatične tnaterije dodaje pim da pivo đobiie ma lo gorak i prijatan ukus. U izt r jesniin krajevima Sr'uije hajdučka trava zove se sporiš, npr. u užiČkom okrugu samo je poznata pod ovim drugim imenom. Najposlije treba još reći da se hajdučka t rava upotrebljava eaino na način kako je gore opisano, *. ne i kao biljka ljekovilog cvijeta, kaVo se još može upotrijebiti, t. j. da se za. tej upotrijebi samo njen cvijet. 5. l'elen (Arthemisija absynthium) irna st'iblo vrlo razgranato, cijela biljka je sivo maljava, lišće perasto otlijcljcno, cvjeta Ijeti n sitnim sunovraćenim glavieama. Sadrži mirišljavo nlje i gorku materiju. Raste po prlozima, voćnjacima, avlijama a gaji se i po gradinama. Ljekovita je cijela biljka. Pelen je pozuali parođni lijck, koji se zbog gorčine uzima za popravku stomaka i apetitu rakijama, koje su poznate pod imenom gorkače i pelenjače. Samo ovdje treba učiniti važnu napomenu, da peleu samo u nialoj količini dobro djejstvuje na. stomak i apetit, jer o«J npolrebe pelena u većoj količini dobijaju se grčevi pa i padavica (epilepsija). Bere se u doba evjetanja kao ljekovita trava a i sanio

lišće.

- Od inleresa je pomeuuti i upolrebu peleua za popravku crnog vina. U crno vino (i slabog kvaliteta meće se pelon, j«iš se doda slačica i koriandera i tako t>e od slabog crnog vina dobije jako crno vino koje je poznato u Srbiji pod ime noin b e r m e t.

6. Očajnica (Maa'rubium vulgave) ima stablo runjavo pii osnovi granato, lišće jajasto krecavo, sitno cvijeće u glavičasle pršljene složeno. Cvjeta ođ juJri. do septcmbra situim bijelim cvjetieima. Cijela biljka ima neki prijatan miris, medjutim lišće jc ljulog i gorkog ukusa. Ltastc pored putova, po kamenjalima i drngim mjestima. Tej vareuik ove ljekovite travc ublažava kašalj i jak šlajm, a uzima sc i protiv žutice.

7. Dobričica, dobrićavka, sa mobajka (Glecboma hederacea) ima puzeći korjen, stablo po zemlji polože no, dugačko i sočuo, na članovima koljemcima pušta Žile u zemlju. Lišće je naspramno, drškasto, bubrežasto, po obodu reckasto. Cvijeće zatvoreno plave boje. Raste po baštania pored plotova, pored putova i po šumama. Ova ljekovita trava prijaluo miriše i njen *ej parenik je vrlo dobar grudni tej a nzima se i od groznice. 8. Zuti kokotac (Mt-lilolus officinalis) je divogodišnja visoka biljka, sa troperim lišćern, koje je po obodu testeniBto, cvjeta Ijeti žutim mirišljavim cvjetovima u grozdastoj cvasti. Cvijeće je leptirasto kao i u bagrema, pasulja, graška, boba ifd. Ova ljekovita trava ima prijatan miris kao mirišljavo sijeno, sastavni je dio mjcšavine ljekoritili trava. Livadska biljka, bere se lišće i crijetne grane. 111. Bilike Ijckovitog cvijeia. Za ljekovite bilike ove grupe valja napomeiiuli, da jc kod njili Ijckovita mirišljava mat'eiija u cvijefu ili bolje rečeno mirišljavo uljc u cvijefu. Mirišljavi cvjetovi ovih biljaka beru se na sunčanom danu, jer tada sadrže največu količinu Ijekovitog ulja. Nabrano cvijećc treba sušiti u hladovini na dobroj promaji a ne na siincu, da ne bi izvjetrio prijatan mfris. U ljekovi'.om cvijeću kako veli jedan pisac nagomilana je velika količima sunčane toplote; pri spravljanju tejova — čajeva od Ijekovitog cvijeća ta se skrivena toplcna osiobadja i onfl je ljekovKa pored mirišljavog ulja. Daiie još treba rcći, da se od Ijekovitog cvijcća upotrebljava za lijek samo tej parenik t. j. osušen cvijet se prelije toplom vodoni, a ne tej varenik, jer bi kuvanjem mirišljava materija izvjctrila. — Odnos sirovog cvijeća prama osušenom može biti 4 prema 1 kao kod lipinog cvijeća i cvijeta divizme ili 5 prema 1 kao kod cvijeta titrice, Ui 6 prema 1 kao kod zovim>g cvijeta ili 7 prema 1 kao kod različkovog cvijcta ili 8 prema 1 kao kod cvijeta turčinka ili bulke. Ovdje doiaze; 1. T i t r i c a, k a m i 11 e j, k a m omi la (Matricaria chamomilla) se može označiti kao najvažnija ijekovita biljka. 'l itrica je jednogodišnja biijka, ima jako razgranatu stabljiku, lišec posebno, sitno isjeckano u tanke končaste recke- Na vjctru se cijela biljka jako leluja, titra i otitda njeno ime titrica, a ime kamomila i kamiltej je đošlo od naučnog prezimena chamomilla. Cvjeta u niaju i junu bijeložuum složcnim cvijetom: cvjetići na kolutu glavicc su žuti, a na obodu bijeii. Od druge njoj srodne vrsfe buhača ili smrnđjuše razlikuje se prijataiim mirisom i pupčastom lozom, koja je iznutra šuplia a kod smmdjuše ptina. Raste porcd putova i njiva pa i po sokacima i avlijama- Za cvijet titrice treba ići u berbu rano u jutru po sunčanom danu i brati samo svježe razvijene cvjetove. Tej parenik od osušcnog cvijeta titrice je dobar lijek proiiv trbušnih bolova i grčeva, a osobito kod male djece, zafim kao lijek protiv riazeba. Još se livali tej od tiirice kao dobar lijek protiv nesanice. Zato što mirišljavo ulje cvog cvijeta brzo vjettri, najbolje ovako tej spraviti: u lončič sa toplom vodom spusti se kamiltej. pa odmaii lotičić poklopiti, malo počekati, zatim sipati tej u šolju i odmali piti. Još se tej od titrice upofrebljava za spoljašnje liječenje: za obloge i kao očna vodica. Kuvajuči cvijc'. titrice sa zejtinom dobiia se zelenkast kamil-zejtin kao Iijek za trljanje, zatirn njegova tipotreba u voJicama za kosu i zejtininia za kosu. 2. L i p a i 1 i p o 1 i s t (Til'.a graitdifolia i Tilia parvifolia). — Starim* Sloveilinta i Oermanima bijaše lipa

din ga urednik ljubazno dočeka. Pcuudio mu čak i stolicu. — Svidja mi se vaša priča . . . Ona o bogalju . . . Ona o bogalju?! usklikne mladi knjiŽeviiik, problijedivši. Držao je da se gospodiu urednik ruga . . . Ta to je . . . — To je vaša najbolja sivar . . . Ostale malo vrijede . . . — Kako? — Tako, mladi prijateljn, ne vrijede . . . i — Pa baš samo bogalj? — Da, samo bogalj . . . a rcći ću vam odinali i zašto ... U ostalim ste svojitn radnjama bili ili suviše uzncšen ili suviše potišten . . . III ste život previšc opjevali ili ste ga suviše ocrnili . . . A to ne vrijedl. Svijet nije nikada tako crn, kako ste ga u nekim svojim pričama opisali, a nije nikada ni tako lijep, kako ste ga u nekim drugim svojim radnjama nastojali da prikažete. Život leži u sredini, izinedju dobra i zla, izrnedju cvijeća i trnja. A tu sreiHnu pogoditi, to Je zaidaća književnika, to je njegova umjetnost. Zapanttile to i pišite i u buduće onako, kako ste pisali o bogalju, pa će te postati dobar knjižcvnik . . . — Razumijem gospodine uredniče! — promucao je mladi književnik i, premda u onaj Čas nije od svega toga mnogo shvatio, ostavio sav razdragan lircđničk« sobu. Ko da opiše njegovu radost i ono blaieno gadovolistvo, k'oiiui su bile is-

punjenc mladjabne njegove grudi onoga dana? Kad je pak izašao onaj broj novlna, u kojcm je bio Štampan crno na bijelom taj prvi slatki plod njegovoga rada, onda sc on ne bi bio niijenjao ni sa samim rajem. Iz jedne je kavane hrlio u drugu i u svakoj Čitao, uvijek na novo čitao tu svoju priču o bogalju, kojti je napisao iz dosadc, jednoga dana kad baš nije bio suvišc poetski raspoložen, koju jc predao onako uz ostale svoje radove o ljepotama ili strahotama svijeta, a za koju je držao, da j več negdje davno počiva u omraženom j urcduičkom košu ... I — sada mu sc i sfiraom ta priča počeia da svidja . . .

HALI PODLISTAK. Izravna željeznička veza izmedju Soflje i Bukurešta. Kako nam javljaja iz Sofije otišao Je na 16. ov. mj. u 6 safa i 7 minuta prvi izravnioHobni voz iz Sofijeza Bukurefit. Ovaj voz ide preko Ruščuka i Ramadana i stiže u Bukureftt u 7 sati i 19 minuta u većer. Iz Bukurofita odlazi tnkodje dnovno izravno voz za Sofiju u 7 £ati i 36 minuta ujuti'o i stiže u Sofiju u 12 sati i 24 minuta o podne. Ovi vozovi imadu vezu sa oaobnim vozovinm za i iz Niža i vozovima za Razgrad—Kaspićan. Sianje usjeva u Bugarskoj. Prema zvanićnom izvjefitaju Btanje je usjeva u Bugarskoj ue obale Cmoga mora vrlo povoljno. Ovo podrućje pije nretrpilo nikakove štete od mraza.

BEOGRADSKE NOVINE sveto drvo pod kojim su slavljeni bogovi, držani sabori, zborovi i dogovori (viječa) a i vršena sudjenja. Uspomene na ovo obožavanje lipe vidimo 1 danas, što se lipe naročito sade uz crkve, uz puteve, drumove i na varoškim šetalištima. Osobita ljubav prema Hpi 1 vješanje ikona o lipino drvo i rezanje ikona od lipinog drveta, jeste odjek prastarog običaja obožavanja bogova iz prehrišćanskog doba. Ove dvije vrste lipe lako se razIikuju. Lipa ranije cvijeta a lipolist za pola mjeseca docnije, glavno cvjetanje obje lipe pada u junu mjesecu i otuda »e iuni mjesec zove lipanj. Lipa ima veče lišće, koje je sa obje strane zeleno a naličje lista je dlakavo. Lipolist Ima lišće, sa obje strane goio, sa naličja plavetno zeleno- Drugim riječima kraće kazano, krupnolista lipa i sitnolisla lipa, a to zhaee i naučna prezimcna grandifolia i parvifolja. Dalje lipa ima samo 2—3 cvijeta na glavnoj zajedničkoj đrfici a lipolist 5—7 cvjetova. Ovi cvjetovi kod obje lipe podbočeni su osobitim sušnim lislom zvanim priperkom, koji je do polorine srastao sa glavnom drfikom. Priperak je otvorenije boje prema običnom lišću, on zaštićava nježne cvijctne pupoljkc a tako isto čnva razvijene crijetove u visećem položaju, kao i pra.ro lifiće, od ki.še, a »a zrelom lipinom plodu ovaj priperak predstavlja fitit za padanje i ra.zuošenje pioda na većn daliinn. lzvrstan miris cvjeta lipe i lipolista. koji se iz daleka osjeća mami hiljado pčela da se slatkog soka — medoslada nasišu, koji lnčo spoljni cvjelni listići — čafiini iistići. Taj miris lipinog cvijeta jeste ono fito jeljekovito kod obje lipe. Cvijeće obje iipe berc se na suvom danu, a bern se jofi ne sasvim raz v i j e ni c v j e to v i. Tej paienik od o sušenog cvijeta obje iipe je omiljen narwlni lijek zn znojenje, protiv uazeba, zaliladnjcnja, a upotrebljava se još i pioliv izvjesnib bolesti bubrega. U Njemačkoj se traži Jipin cvijet bez pomenutog priperka, to je malo zametnije brati ali se zato u Njemaekoj lipin crijet više plaća nego u drugim zemljama, gdjo se iipLn cvijet upotrcliljava sa priperkom. 0vaj priperak se nuueno zove braklea. Lipino cvijeće nije težko sušiti. (Svršiće sc.)

Narodna privreda. Privredne kokoši. J-i. o. — „Dobra njega nado-. k n a d j u j e p o 1 o v i n u h r a n e“. To važi za svaku doniaću životinju, koja treba aobro da uspjeva i da koristi. Vazda.ii, svjetlost i č i s t o č a, to su tri najvažnije predpostavke, inače vrlo malo vrijedi i dobra, pa i uajbojja hrana. 'I'i se uslovi moraju ispunjavati kod svakc životinje, bio to konj, krava, svinjče, pitomi zec (kunić) ili kokoška. Njegovauje kokoški doncrsi koristi jeduako u većoj ili inanjoj mjeri, ako se saino odgovarajućom brižljivošću vrši njega i izbor privrednih kokoški. Kokošinjak niora biti suv, bez pnomaje, prohiadan i s dovoijno svje'tlosti. Ali se u tome ne smije pretjerivatj, jer raskošno udešeni kokošinjaci, osiin njihove skupoće, nijesu praktični i obično nc odgovaraju svrbi, jer kokoši, koje se u njima odgaje, ne niogu nikad biti pocpuno korisne životinje, nego mekušaste i razmažene lutke, koje ne vrijede ni one hrane, koja im se daje. Zimi se pak moraju kokoši čuvati od hladnoće, a najmanje dva puta godišnjc, s prolječa i s jeseni, moraju se kokošinjaci dobro okrečiti krečom pomiješanim s kreolinom; isto tako moraju se često čistiti sjedaiišta i legališta, posudje za liranu i vodu, ovo poslje'diiie s v a k o g a d a n a. Samo će se tako sačuvati kokoške od žgadije, a to je i glavria stvar kod njiliove njege. Sjedaiišta treba da su najviše 50 cm. visoka, legaiišta treba da su koliko ie moguće u sumraku, jer je to kokoškama najugodnijeKao iiranu treba u glavnome upotrebljavati in e k u h r a n u i to u liladno doba podgrijanu. U malom doniazluku treba davati sve kubinjske otpatke, a preko dana koliko je moguče i zeleniš. Zrnasta hrana se daje samo s večeri i to u manjoj količini, inače se ne isplaćuje rasplod pernate životinje u maiome, a u velikome nikako. Zrnasta brana možc ljeti biti dvije trećine ječma i jedna trećina kukuruza, zimi se može upitrijebiti više zobi, jer on živad više zagrijava. Treba izbjegavati — a to se ne može dovoljno napominjati' — ona hvaljena sredstva, kojinia se kokoši draže na lijeganje, j e r t akvih sredstava nema i kokoške se time redovno upropašćuju. čfsta voda u dobro očišćenom sudu, liajbol)e u kajnenom sudu, kokoš treba uvijek da iina dovoljno na raspoloženjuAko kokoš mora žedju da ugušuje nečisffom vodom, onda se time kvarl ukus Jaja i kod živadi izaziva razne 1 o p a sne bolještine. Sa jednim pijetlom ne treba da je vlše od deset kokošaka. Za pologe treba uzeti jaja od najboljih kokošaka, koje su dobro razvijene 1 koje redovno nose. SamazdTavalodllčnažIvad sposobna je za rasplod. Posllje tri godtne kokoške većmom se više ne isplaćuju i treba ih klatl. A sad u prHog ovome napisu. Koje su najbolfe nrlvredne kokoSke. koja

vrsta (rasa) kokoški ima prvenstvo? Na to najvažnije pitanje može se ođgovoriti samo pr«ma mjesnlm prillkama i svrhi priploda. Ml ovdje navodimo deset vrsti privrednih kokoški, koje su sadakao najbolje priznate- One odgovaraht raznim zahtjevima, a svaki vlasnik živadi treba sSm da je načisto » time, koja mu je vrsta ili vrste najpogodnija. U tu svrhu mi ćemo odlike i nedoslatke pojedinih rasa iznijeti u kratko, ali za svakoga razumljivo. Nabavka pojedinih rasa skopčana je sad za vrijeme rata s mnogim teškoćama, ali nije ipak tako teško kao što se u opšte misli, a svaka će vlada, »vaka uppavna vlast ići vrlo rado na ruku onome, koji se timc ozbiljno bavi. Preporučuje se, da se nabavka kokošijih rasa vrši samo n ustanovama za odgaJivanje, kojih u monarhiji ima dovoijno, a svako poijoprivredno društvo daće vrlo rado potrebna uputstva 1 označiti mjesta gdie nabavke treba činiti. Po našem mišljenju u tom pogledu je najbolje obratiti se poljoprivrednom društvu za Štajersku u Grazu ili siičnom društvu za Tlrol u Innsbruku, jer, je u tim zemijama njega pemate živadi najljepše razvijena i napredna. (Svršiće se.)

Poslijednje brzojavne vijesti. Izvještaj njemačkog vojnog vodstvaKb. Beč, 18. maia. Zapadno bojište: f-'ront prijestolouasljednika R u pprechta bavarskog: Na frontu Arrasa pojačala se topnička borba uz obe strane S c a r p e. U borbi na ncž odbijen je napad, kojeg je neprijatelj preduzeo u noći na drimiu Gravelle-Fresnes. Razvaline nckadanjeg sela B o u 11 e c u o r t napustile su naše čete po zapovijesti bez ikakvog pritiska od strane neprijatelja, koji je istom 24 sata docnije ušao u selo. Front njemačkog prijestolonasljednika: I na frontu A i s n e-C h a m p a g n e lijepim se vremenom pojačalo djeiovanje topništva. osobito na visini C h e m i n des Dames I kod P r o sn e s a. Redom su odbijeni svi napadaji, koji su u rsto vrijeme sa pojačanjem vatre preduzeli Francuzi kod Braye sjeverno odCraonellesa i kod C r a o n e-a. Jednaki je ostao bez uspjeha neprijateljski pouovni ozbiijni napad na visinu 108 sjeverno od S a p i g n u e 1 a. Istočno od druma, koji vodi za La Royere Ferme jurišale su dvije satnije Berlinčana i Brandenburgovaca jedan rov, kojeg su Francuzi bili zauzeii u borbama na 5. niaja i zarobile su ciielu pos;rdu od 150 Jjudi. Istočno bojište: Osim na nijestima pojačane topnlčke djelatnosti neina ništa osobitog. Mačedonsko bojište: U zavijutku C r n e R e k e pretrpio je neprijatelj juče ponovno poraz. Poslije šestodtievne fopničke pripreme započete navale uz obe strane M a k ov a odbijene su bez iznimke. Od njemačkiit četa, koje su sudjelovale u ovom botjii, osobito su se odlikovale istočno-šleske i šleske čete, kao i Čete gardiiskih strijelaca. Prvi zapovjednlk glavnog stana pl. Ludendorff, Vitez Hofer — odjeini predstojnik u vojnom ministarstvu. Kb. Bee, 18. maja. Listovi javljaju: Zamjenik načeJnika glavnoga stožera podinaršal vttez H 6 f e r, irnenovan je odjelnim predstojnikoin u vojnoin ministarstvu. Konferencije izmedju grofa Czernina i Bethmann-Ho!!wega. Kb. Berlin, 18. maja, Državni kaneelar pl. Beth'mann:Hollweg i državni tajnikza izvanjske poslove Zimmermann otputovali «u U veliki glavni *ton u svrhu konferencije ea a uatro-ugarskim ministrom izvanjskih' poslova grofom Czerninom. Dogadjaji u Rusiji. Kb. Petrograd, 17. luaja. (11 sati u noći.) Ministarska kriza jofi nije rijefiena. Kb. Petrograđ, 16. inaj«. U 8 «Lti na veće aastab eu ge članovi f rivremene vlade, izvrfini odlior idume rastupnici radnićkog i vojnićkog savje« ta na sjednicu, n kojoj je ministarslri predsjednik Lvov pročitao izjavu, koja sadržaje niz uetova i zahtjeva, čiji prijem vlada smatra koo neopbodno nužne

Strana 3. , za dalji uspježni rad. Glavni je uslov iv radba jedne izjave sa strane radničkog 1 vojničkog savjeta, u kojoj se ima odlučnd i jasno izraziti povjerenje privremenoj 1 vladi. Osnova sadržaje i pasus o stro( r >m pridržanju temelnog principa jnira ez aneksija i odštete na osnovi prava naroda, da sami odlućuju sa svo* jom Budbiuom. Izjava naglašuje, da bi poraz Rusije i njenih saveznika bio iz« vor narodnib trzavica. Zbog toga gaji vla.< da čisto ponzdanje, da ruske revolucijonarne vojske ne će dopustiti, da Nijem« ci iznesu pobjedu nad Baveznicima. Poslije toga prelazi jzjava na pitanja privrede i organizaciju produkcije. — Ministarslri predsjednik izjavio je, da ova izjava nosi karakter ultimatuma i zabtjevao, da budne u cijelosti pribvaćeua Nakon fito je u noćnoj sjednici raspravJjeno pitanje nove podjele ministarskih portfelja zaključena je sjednica prilivatom gornje izjave, koja je odma.h i potpisann. t Vojvoda Putnik. Kb. Nica, 18- maja. U m r o J e bivši načelnik štflba •rpske vrhovne komande, .vojvoda Radomir P u t n i k. * * * Vojvoda Radomir P u t n i k pripadao je porodici, koja je vodila porijeklo Iz bivše vojvodine. Svoje više vojno obrazovanje stekao je na vojnim akademijama u Austro-Ugarskoj, a dijelom i u Rusiji. Učestvovao je u ratovima 1876. i 1877./78. Još kao mlad generalštabni kapetan privlačio je na se opštu pažnju svojom spremom i rijetkom darovitošeu. Pokojni kralj Milan u više ga je maha upolrebljavao za važne misije- Za vrijeme rata 1885. bio jc načel-. nik štaba dunavske divizije. Od toga vremena služio je najviše u glavnom generalštabu, dok nije najzad i sam postao šef glavnoga generalštaba. Na tome mjestu kao i na mjestu ministra vojnog, koje je u više maha zauzimao, stekao je najvećih zasluga za reorganizaciju vojske. U početku balkanskoga rata 1912. god. dobio je vojvodski čin. Bio je vanredno radln, a uz to tih i skroman čovjek.

Jedna arbanaska republika.

(Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Lugano, 18. maja. „Giornale d' Italia'* dozuaje: Talijani osuivaju u ArLaiiiji jednu republiku, koja privTemeno obuhvata, samo kotai' Koricu sa Koriooin kao glavimn gradom. Nova republika bnade vlastiti ministarski savjet i jeđnu vojsku od 60 momakaj izdaje svoje niarke i papimati novac. Ova se republika osnova!a za to, da se stanovništvo, koje je bilo neprijateijski raspoložene preraa silama spora« zuma, opet predobije za njih. Predsjeduifitvo je nove republike pouudjeno Esst d' paši, ali on je to privremeno odbio, jer drži da je rijefienje aibanskoga pitanja za sada jofi preuranjeno. \ ■

Potpisivanje ratnoga zajma

je

najpreča dužnost.

K K B. ■ F

[Hl[šl[šl[š][S][g][2l[2ll2]la]l2l|al[g3[5]lg]i

liaiili ral Imiii. Danas: „ŽENIDBA ZA PR0BU“ Igra c pjevanjem od KARLA GERO. Kazališna dvorana EtappenStations-Menage. Početak u 6^9 catl na večer. .

ItnlElBEIIDHšHšHšHšHšHlllšHšHgllšll