Београдске новине

Izlaze: dnevno u Jutro, ponedjeljkom poslije podne f

tim

Pojedini brojevl: U Bttgrtdu I a krtfsvlmi zapoiJt4ft«Um od e. I kr. Cala po djanl ed. ■ . . 8 hatora U Mr»at«koJ-Slaeor)l|l, Boinl - Haraagorlal I Daltnaoijt pa cijool od' 10 hoiara Izvaa o*oi podniBja pa cijont ol . . .13 holara

MjeseSna protplata: U Boograda I a krajarima aaaaaJadaoUm ad a. f kr, Cata ta hojoa I atapna pal

. fl -* U Baograda a« daatareift a kala .... 3 90 U HzrattkoJ -Sla«onijl, Boul-Haraa«aafft11 DolmaaiJI UostalimkrajorimaAaatro-a(arsk«maftartitl« 3-i U inoitronatva 4-90

Ogfasl po cljenlkif.

UrednlStvo: BEOORAO, Vuka Koradžlća ul. broj 10. Teldfon faroj 83. Uprav« I primanjt pretplaft Toplićin venae broj 21. Tilefo«! broj 28. Prlmanjo oglaaa Knaza Mlhajla ul. broj 38.

Oodina III.

Na cijelom frontu Soče i visoravni Krasa suzbijeni napadaji talijanskih masa.

ZBOQ DUHOVSKIH PRAZNiKA fZAĆI ĆE NAREDNI BROJ ,.BEOGRADSKIH NOViNA“ U UTORAK POSLIJE PODNE.

Ratni izvještaji. Izvještaj austro-ugarskog giavnog stožera. Kb. Beć, 26. maja. Istočno i jugo-lstočno bojlšte : Ništa od značaja. iTalijansko hojište; Velikabitkanajug o-z z. p ad u traje dalje. Ako se žestina borbi od 23. i 24- maja u opšte još niogla povisiti, onda je taj slučaj juJe nastu■p!o. J o § n i k a d a u c\ v i j e g o d i n e $ e š k i h b o r b i, k o j e s u s e u pravo na vr š i 1 e, ui je h r ab r a V o j s k a n a S o 5 i s t a j a 1 a na s up r o t v e ć i m n a p o r i m a n e p r ij a t e 1 j i m a n e g o 1 i o v i h d a n a. Pozomicom bojeva bila su f juče ponovno stara poznata mjesta: prostor kod P1 a v e, visine V o d i c e, Mo nt e S a n t o (Sveto Brdo) i brdoviti kraj kod O o r i c e. Posvuda je nasrtao neprijateij pr-otiv našilt linija, mjestimice dva i tri puta, n o u v i j e k s u s e' p oti o v n o r a z b i 1 e n j e g o v e j uTišne koionenanašoj hrabroj odbrani. Snažni udar neprijateljskih masa bio je i opet uperen protiv naših položaja na visoravni K r as a. Šta su ovd.ie izvršili hrabri brani4elji u odbrani i protivriapadaju, u žilavoj izdržljivosti pod najjačom topničkom vatrom i u teškoj borbi čovjek protlv čpvjeka, pripada .istorljl. Jasu i j e o d s v e g a govori u s p j e h. I ako na krajnjem jugu fronta borba za Mzane odsjeke. još nije zakijučena, » u d b i n a je dana odlučena pos v e m a u n a š u k o r i s. t- N e p r ij a t e 1 j s k i j u r l Š s 1 o m i a s e n a cljelom frontu krvavo 1 hez i k a k v o g u s p j e h a. N e p r i j a telj se svome cilju, da probtje naše linije, 15. đana bitke n i j e tt i z a j e d a n k o r a k p o m akao bliže nego ii prvoga d a n a. Koruškl i tirolski front neizmijenien. Načelnlk glavuog stožera.

Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 26. maja, Zapudno bojlšte: Front priiestolonasljednika Rupprechta bavarskogr Borbe kod L o o s a završile su se potpunim odbaeivanjem iirotivnikovim iz naših položaja. Ostalo nam je u rukama zarobljeuika i mašinskih pušaka. Kao i ranijih daua artiljerijska ie vatra na oblm obalama S c a r p e bila veotna 2iva. Front njemačkog prijestolonaaljednika: Na C h e m i n-d e s-D a m e s, a južno od P a r g e n y-a izvell smo sa neznatnim vlastitim gubitcima uspješau

napad, koji je znatno poboljšao naše položaje. U snažnotn naletu prcgazile su jurišne kolone, sastavljcne iz Šlezijanaca, Mcklenburžana, Šlezvig-Holštajnaoa i Hanzeata protivnika, zarobiše 14 oficira i 530 ljtidi, zaplijeniše 15 mašrnskih pušaka i mnogo ratne spremc. U zadobijenim položajima potpuno je odbijcn francuski protivnajjad. U zapadnoj champagnskoj dolini, skrliaše se poslije žestoke topničke vatre, — koja je poslije ppdue porasla do dobošne paijbc, — žestoki napadi protiv naših višinskih položaja južno i jugoistočno od N a u r o y-a; na 4 kilometra širine fronta odbačeni su Francuzi u borbi prsa u prsa, a mjesta gdje su prodr!i, očišćena su protivnapadom. Poslije neuspjelog pi vog naleta krentto je protivnik još 2 puta na juriš, pa je o đb i j e n. Front vojvodc Albrechta \vurtteinberškog: Na uspješnom krstarenju jedna od naših eskadra izbacila je na južnoj engleskoj obali bombe na D o w e r i Folkestone. I na kopnu pokazala su dalinja lijetanja dobre uspjehe* U mnogobrojnim bofbama izgubio je neprijatelj 20 letilioa, a još jednu odbranbenom vatrom. PoruČnik Altnen R6d e r oborio je svog'a 19. i 20. protivnika. Istočno bojište: Izmedju Dvinoi Berczinr kao t na zeljezničkoj pruzi Zloczow-Tarnopol lio u karpatske paidine i ti moldaVskira pogranićnira planinama bila jo pri dobrom vidikti topnićka vatra djelimjćno življa nego li imuSe. Maćedonsko boiište: Ncma značajuijih dogadjaja. Prd zapovjednlk glavoog stana pt. Ludendorff.

Duhovi 1917. Duhovi! Osvanuo je taj uzvišeni praznik proljeća našega, mladosti naše! Rascvjetao je različak, zamirila lipa .. . uskrsnula je priroda i po hiljadu puta nadvladala smrt.. . Duhovi! Osvanuo je taj lijepi proljećni praznik i sve, što živi i osjeća, mora da se raduje i veseli — naročito naša mila i slatka dječica, koja na taj dan primaju svetu potvrdu svoje vjere. I ko da opiše njihovu radost, radost današnjega dana, kada u bijelim svojim halji-

nicama i razđragana srca polaze I sa svojim kumovima poslije crkvenoga obreda, da se provesele ? ... Istina i njihova će nedužna radost ove godine —■ već po treći puta — biti pomućena, jer su rastavljeni od svojih milih otaca, braće svoje. .. I ove će godine njihova srca da pitaju majke i seje svoje, gdje su oni; pitaće srca, duše njihove, jer riječ je i njima zamrla ... Mnogo će oko da zasuzi, zadrhtati mnoga duša! Ali sursum corda! Gore srca!... vi majke, vi seje... dragane naše! Teške patnje, koje su vam toliko dugo gorčile vaš život... i one će proći, skoro proći...Ta već izbijaju pupoijci najdivnijeg od sviju cvjetova na svijetu — cvijeta mira i opšte ljubavi medju Ijudima. Još malo i već će se osjećati opojni njegov miris u majskom ovom suncu! Duhovi! Osvanuo je taj simbol vjere u budućnost, osvanuo je i sve što živi i osjeća raduje se i veseli, što više i oni milijuni naših hrabrih ratniha na krvavim razbojištima — i oni se vesele! Zar ne čujete radosnu njihovu pobjedničku pjesmu, što odjekuje od šumne Soče naše?....Zar ne vidite blaženi njihov osmjeh, gdje okićeni cvijećem sa' grobova palih svojih drugova, padaju na koljena i obnavljaju svoj zavjet, da će život i imanje žrtvovati na oltar svoje otažbine?... (Jz molitvu i otadžbeničku pjesmu oni danas svjesnlje no ikada kliču cijelom svijetu: Bojimo se Boga i nikoga drugoga na svijetu! Da i oni se vesele! Duhovi!.. Rascvjetao je različak, zamirila lipa ... Na krvavim razbojištima još bijesni orkan divIje borbe, ali iz podnesenih žrtava već niče plod, niče život novl...

Nova potapljanja. Kb.Berlin, 26. lnaja. W o 1 f f o v u r e d javlja: U A t 1 a n t s k o m Okeanu, u engleskom kanalu i u Sjevernom moru potopljeno je ppnovno 19-300 brutto registarskili tona. Medju potopljenim brođovinia nalazio se jedan parni brcd sa tovarom uglja iz Engleske, jedan Jedrenjak sa tovarom željeza i .icdan jedrenjak sa tovarom kakaoa i luitera (maslaoa) za Francusku.

Kriza u Ugarskoj. (Naroiiti brzojav „Bcograđskih Novlna' * 1 .) Budimpešta, 26. raaja. Budimpeštanski listovi izvode: U TTgarskoj krizi ističe se raisija nadvojvode Josifa, koji, po sverrm sudoći, ima nalog, da kao homo regius izrairi stranke i da ih nagovori, da usvoje jedan koncentracioni kabinet. Pošto nacijonalna stranka rada liije sklona takvom projcktu, to se ne da predviditi, kako će se kriza riješiti. ,,Az Est“ javlja, da će Andrassvju biti povjereno, da sprovede liove izbore; po dmgim listovima povjeriće se jednom politifaru neutralne boje, da prouzme predsjedhištvo ininistarstva, da pokuša izmirenje strauaka i tek u k’ajnjem stu čaju da preduzme nove iv.bore. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novinav 1 v Budlmpešta, 20. lnaja. ,,P e sll II i r 1 a p“ javlja: N j e g 0v o ¥ e 1 i č a n s t v o j e č v r s t o r i j eš e n o, d a ugarskom n aro du. ko j i n i j e d o s a. d b i o u p 61 p u n o m u ž iv a n j u s v o j i h' prav n, ćl a đ e o p š t e i tajno pravo glasa. Revizija ratnih ciljeva četvornog sporazuma. Konfereiicija sporazumnih slhi u Petrogradu- (Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). Berliu, 26. maja. Ima vijesti, da če se ti skorom vremenu sastati u Petrogi-adu velika diplomatska konferencija sporazumnili sila. Savjetovanja će se isključivo ticati p r o g r a m a o in i r u. Moguće je, da će se postaviti jedan jedinstveni program četvornog sporazuma pod uticajem Amerike. Oblik poziva je učinjen istina na odgovarajući obavez'an način, ali ipak ne postoji nikakva sumnja, da ruska vlada želi, da se takve izjave pod svakim okolnostima učine u što je moguće kraćem vremenu. Prije no što su pozivi učinjeni, iz Petrograda su saveznici umoljeni, da

pristujie proućavauju ratnili ’ciljeva n stnislu ruskog oblika. Ta je molba itnala za posljedicu, da je neiiosredno posllje toga otpočela razmjcna mlšljenja izmedju Londona, Parisa, Rima i.Washingtona. Petrogradski sastauak će biti vjerovatno 14. juna. Pošto se on završi, sporazLtmue će sile objaviti svoj zajednički program ratnih ciljeva i očekivaće na njega odgovarajući odgovor središnjih vlastiZajjadne su sile zahijevale, da se. za vrijeme tih pregovora borbe ne prekidaju. Od Rusije je zahtjevano, da učiui kraj zlom stanju na svonie frontu, koje je zavladalo od početka revolucije. (Naročiti brzojav „Bcogradskili Novina < ’0 Stockhoim, 26. maja. Sve privatne vijesti, koje su dohili ovdašnji članov! akcionog komltea iz Parisa, saglasno javljaju, da se u kratkom vremenu može očekivati obnarodovanje revidiranih ratnih cilieva sporazunmih sila. Novi program o miru vodiće računa o pravcu ruskih misli i postaviće se na osnovnoj mjsli o pravu slobodnog samoopredjeljenja svih liaroda. Clanovi komitea misle, da novi ratni ciljevi sporazumnili sila ne mogu još poslužRi kao osnova za pregovore, ali se ipak pouzdano nadaju, da će n.iemačkoj socijalnoj demokraciji poći za rukom, da na osnovl novili ratnih ciljeva nagovore n.iemačku vladtt da pre•duzme tačno odredjivania njeraačkili ratnih ciljeva, i da će biti moguće. da se izjave o tome učine u kratkom julskoin zasijedanju Reichsfaga.

Austro-ugarska i sporazumne sile, (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina fi ), Berlin, 26. maia. ,,Westmlnster Gazette" donio Je članak, u kom se veli, da u donjem doniu vlada jaka straja protiv držanja Eporazura« nih sila jircma Austro-Ugarskoj, pa se opširno ističe, da četvorni sporazum ne želi monarhiju rasparčati, i ako i dalje potpomaže zaiitjeva Itali.ie, i tražl vaspoistavljanje Srbije i Crne Gore. Dalje se u članku traži, da četvorni sporazum naročito izjavi, da je sukob sa Austro-Ugarskom sa svim drugc vrste nego li onaj s Njemačkom. Na ovaj članak primjećuje „Vossische Zeitung": Gospoda će sa svojim providnim 1 nezgrapnlm smicalicama biti zle sreće. Baš oua zahtijevanja, lcoja je podusi'užbeni „VVestminster Gazette“ otvoreno stavio Austro-Ugarskoj, najodlučnijo je prije nekoliko dana odbio bečki Rst „Neue Freie Presse“.

Podlistak. Bogosiav K- Jošt: Skitnica. (Iz zblrke ,,Tipovi“), — Drž‘ se!.... Ne daj se.«, šaputeo je on sain sobom, upirući zadnje *voje sile da podje naprecL Vraćao se iz tudjine u domovimi, »lomljen, Iscrpljene snage, pod jesen svoga žiwta. Otišao je u sviiet mlad i jedar s nadom u bol.il Život Nije mogao kod kuće da nađje zainaha svim svojini poletnim mislima, visokim ldejama. Bilo mu sve preuzano, prenisko... Ogorčavalo mu život ono kruhoborstvo, ono otimanje o golu kost.., Sje6a se on dobro onih gorkih daua, onoga ulizavanja predpostavljentma, i . • . bilo tnu odvratno i nije mogao Više da izdrži. — Otićiću... daleko ću otići! Ta »vljet je širok •.. Za čovjeka, koji imade volju dia žlvi, naćf će se biio u kojemu kutiću prostrane zemaljske kugIje koje mjesto... i kad mu Jednoga dana direktor zaVoda, u kojern je radio, predbaci, da je pronialo ponizau, on pograbl šcšir i na zaprepašćenje svojlh drugova otkrešo mu u brk: — A šta bi vl? Zar vam nije dosta krvi naše... Hoćete U za r i dušu našu? I ode. Bez otkaza. Kod kuće mu zamjerali.

—• Ne valja ti to, sinko moj... govorila mu majka. Danas je težak život, gorak hljcb. -. Treba biti strpijjv poslušan... — Ne valja ti to.., korlo ga I ofcac’. Zar mlsliš, da će tl u stranom svijetu blti bolje? Svijet je posvuda jednak... On je ćutao. Drhtao je tek, all odgovarao nije. No kad mu je prigovorio i mladji mu brat, da ma postupak ne vrijedi; jer da sviako, ko hoče da uznapreduje, niora da bude ponizaii i pokoran, uzavre u njemu krv... — Ne... i hiljadu puta ne.. • Pokoriti se nc ću. Ponos rie dopušta. — Ponos? Zar se od njega može da žlvi? — Zacijelo sladje nego li od blata, U kojem se vi svi zajedno. valjateSjećao se još kako mu je majka gorko zaplakala, kad je s torbakom na ledjima došao pred nju i molio je za blagoslov. Sjećao so one milo staračke ruke, kako ga je drščući na rastanku milovala... I vlše nlšta.., Znade samo, da mu je silno odlanulo, kad se napokon našao na polju, medju cvijećenr i pticama... sdin na putu u širck, velik svijet.... Od onoga je dana prohujalo ninogo, mnogo vremena. I sada se vraća, slomijen, iserpljene snage, pod jesen svoga života. Ni u tudjern svijetu nije našao sreće. Nijesu ga razumjell Isto tako kao ni kod njegove kuće- Rugali se njegovim najvišim idealima 1 IzTabljivall ga gore nego li onaj direktor u njegovoj

domovini. Da... otac je njegov iinao pravo — svijet je svuda jednak... ljudi ostaju ijudi, zvali sc oui ovako iii onako, bill oni ovdje ili ondje ... Svtigdie jednaka gramžijivost, posvuda jednako kruhoborstvo. Pa onda taj novac, prokleti novac, šta 11 sve ijudi za nj nijesu kadri da učine. Kolilco II je puta on govorio; — Ljudi! Za Boga! Kako niožete za novac da prodajete svoje poštenje? Smijali su mu se I odgovarali; — Kakvo poštenje? Glavno su pare... pare moj gospodine..* Ko iina para, taj je i pošten, a ko nema, badava mu i poštenjo... Za to ne da niko ništa... I tako redom... Patio se, gladovao, stradao. Prolazili datii I nadošla starost... Dok mu je živjeo otac i majka, nije htjeo kući. •. Da ih ne rastuži... Pisao im je uvijek, da mu dobro ide... U toin su uvjerenju o.ni i umrli •.. Sad može da se vrati... Brat će ga možda s>ada ipak razumjeti... čuo je za njega, da je uznapredovao, visoko uznaprcdovao... ppstao čak i načelnikom grada... Dobro tnaterijalno stoji, pomoći će mu... A najposlije on ni ne će tražiti pomoći do vijeka... tek za početak-.. da se osovi na noge... a onda će da se prilagodi svemu, da radi košto i drugl rade, da živi košto 1 drugl žive... Pokorit će se, smirlti... S takvim se eto mislima vraćao upirući zadnje svoje sile, da ne sustane-.. A nije nl čudo! Ta koliko li već dana nije okusio topla jela?.,. Gno

malo para. što je gladujući spremio za put, potrošio je... Do njegova mjesta trebaio mu medjutim još puna tri dana lioda... I premda čovjek možc đa izdrži više nego li životinja, njegova je snaga bila konačnO ipak na kraju. Osjcćao jc, da ne može dalje, da ćc se srušiti na drumu... I baš sada, gotovo na cKju, na pragu rodnog kraja?,.. Ne... ne. .• Još samo malo... U daljini pojavllo se prcd lljcgovim očima ubavo, malo seoce... — Bar do njega da dodjem... bar do njega... umoliti ću komadić liljeba... umoliti po prvi put u svom životu... On je kod tih svojih rijcči uzdriitao. On da umoli koniadić liljeba, ou, koji još nikada nije taga učinio, koji je to uvijek smatrao ispod čovječjega dostojanstva. •. koji još i sada prosjačenjo smatra za najuiže djelo čovjeka?!... — Ne... ne-.. kako blh to mogao... kako? ... Lijepe se bijela kućo malenoga sela mogle već dobro raspoznavati... manje i veće*., bogatije l siromašnije... Našem putniku počela da klecaju koljena.., Pred očima mu &e počelo da magli. •. — Još malo... Ne daj se... Bar do sela... junačio se on, da se malo zatim opet potrese... — Do sela? Pa šta će ml to selo?... Da ipak umolim?... Samo komadić.., samo komadić..* da ne pro-

panem .. • ovako na drumQ ko kuče kakvo?... I u njegovoj se duši rasplamše tcžak boj. Kuće se počele već đa uižu... i lijevo i desno... lz njih dopirao smijeh nestašne mladeži... •— Ne ću u prvu •.. ima još kad... u onu ću tamo na desno... Neću ni u ovn ... u onu ću drugu . •. A kuće iztnicale Jedna lza druge. Još dvije-fcrt i sela ne će biti •.. — U ovu ću... Umollt ću saino komadič.. • skinutl kapu i molttl... Ali i ova je izmakla, a da naš putnik nijc u nju pošao. Na kraju sela bijclila se još jedua jedina, zadnja seijačka koljebica ... Naš je putnik zastao. Još jeduo pitanje bi li-ne bi li... još jedan po« gled u klecajuće noge... u daljinu oiiamo iza onih brda, gdje sc nalazi rođni mu kraj... Još jedan trzaj, još jedan uzdah, još jedua suza... •— Idem.., Umoliću.,, samo ko« madić •.. I instiuktivno skinuvšl zamusanu« staru svoju kapu, skrenuo mr u prostranu avliju ... Iz kuće izletl pseto, zalaja, aii kanda se i samo smilovalo bijednoj pojavf zaćuta, zamanuvši samo repoin... — Šta ćeš ovdje propalico? izdere se na nj odebeli seljak, izišavši iz kttće na lavež svoga pseta.., — Molim... — Šta moliš?..« — Putnik sam •.. molim... ne