Београдске новине

Strana 2.

Neđjelja

Ruski haos.

Eiigfeske vjjcstf o prjflkama u Rusjjf. Kb. Amsterdani, 26- maja. ,,T i m e s" javlja iz Moskve 22. ov. mj.: U Petrogradu, a isto tako i u Moskvi javno je mnijenje naklonjeno novoj vladi. Većina Iistova istupa za nastavak rata; samo pctrogradska socijal-đemokratska ,,P r a v d a“ i moskovski organ socijalističke frakcije izjavljuju, da je vojska sita rata i da nema nikakve svrhe nastaviti rat u interesu rovca. Utjecaj sc ovih listova može .vrlo teško procjeniti, no biče da je on 'ddsta vclik. U ovaj čas sadašnju vladu podupiru bolji elementi stanovništva. Imade izgleda da će vladi uspjeti vojshu opet osposobiti za jednu ofenzivu* No mora se računati i na neu s p j e li t a k v e a k c i i e. M e d j u * e 1 j a c i m a i z b i 1 i s u n e m i r i. Iz svih dijelova zemlje dolaze vijesti, da seljaci riješenje pitanja o podjeli zemljišta neče da čekaju do sastanka ustavotvorne skupštine. Uprave opština preiizimliu bez velikog proccsa pravo ■vlasjiištva i u većini slučajeva ne ispla'ćujii nikakvih odšieta. a gdje je takva odšteta ustanovljena, to je ona vanređiio niska. Uz ma]i izuzetak uspjelo je zapiijeniti zemljište bez ikakve sile. Kerenskii za ponovno uvedenje discipline u ruskoj vojsciKb. Rotterdam. 26. maja. ,,D a i 1 y M « i 1“ javija iz Petrograda: Ratni ministar Kerenskij izdao je manifcst na vojsku u svrliu ponovnog uvedenja discipline. Kraj toga Kerenskij drži lično govor svakom pojedinom puku kao što i prati svaki onaj puk koji polazi na front, na sfanicu. Privrženici carizma, na koje nova ruska vlada želi bolje pripaziti, mogu polazjti na front samo sa naročitom dozvolom. Razgovor s Tereščenkom. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Noviiia"). Rotterdam, 26. maja. Iz Loudona se brzojavlja; Poznati tuski dopisnik Farbma n javlja „Manchester G u a r d i a n“-u o svom razgovoru s ministrom spcijnih poslova Tereščenkom. Ministar je pim cdlučnosti i pouzdanja i nada se, da će postići sporazum sa saveznicima u pi-fanju ratnih ciljeva, pa da time potpojnogiie rad ministra vojnog Kerenskog ti obnavljanju fronta. On vjerujc, rekao je ministar, da vlada uživa potpuno povjerenje i da ćc biti u stanju da stvori red i u financijskim i privreclnim priiikama Rusije. On smatra da jc svaki pesimizain u pogledu Rusiie naosnovau pa je svaku misao o zascbnom miru edbio kao uvredu. Vlada je sad uvjerena, da ne treba prvo razvijati program o miru, nego da taj rad treba da idc uporedo s naporima za pojačanje fronta, da bi se mogao ostvariti potpun sporazum medju saveznicima o ratnim ciljevima. Ruska kontrola putnih listova oduzcta Englezima. (Naročiti brzojav ..Beogradskib Novlna“.) Stockholm, 26. ntaja. Jedan putnik, koji je finsku granieu prcšao kod Tornea, javlja: Sve cngieske časnilte, koji su do skora vršili kontrolu putnih listova, otpus:io jc ruski radnički i vojnički savjet. Od sada će putne listove prcglcdati ruski ovlašćeni voinici. Piianie zastsipništva narodnosti u konstitaanti. Kb- Kopenlmgen, 26. maja. Prerna vijesti „Berlingske Ti d e n ilc“ pretrcsano ie u posljednjoj ministaržkoj sjednici piianje o zastupništvu svih narodnosti Rusije u idućoj zakonodavnoj skiipsdni. Ali kako u Rusiji una oko 2 00 raznih naroduosti, to se pokazalo, da se to

pitanje dajc teško riješiti na zadovoljstvo svili narodnosti. Vjerovatno jc, da će sc to pitanje rijcšiti u tom smislu, da Izvjcsni zastupniđ narodnosti dobiju samo savjetojući glas u narodnoj skupštini. — U sjednici zastupnika vojnika iz Ukrajine primljetia je odluka, kojoni se traži samostalna vlada za Ukrajinu i naitneuovanje jednog naroČitOK ministra za Ukrajinu. Ukinuće vojničkog pozdrava. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). Stockhohn, 26. maja. Pukovnik J a k o b o v I ć, pomoćnik ruskog ministra vojnog izvijestio je savjet vojnićkih izaslanika, da je ministar vojui Kercnski ukimio obvezni vojnički pozdrav i zamienio ga tizajamnim dobrovoljnbu pozdravom. Protiv narodnih legija. Kb. Rotterdam, 26. ntaja. „Algenieen Handefsblad e t“ javlja iz Petrograda: Skupština vojničkih zastupnika vijcćala je o pitanju ustanovljenja narodnih legija i prihvatila ovaj zaključak: U principu je doduše tačno, da narodi iniadu pravo sanii odlučivati o svojoj sudbini, no u ovaj čas ustanovljenje bi takvih legija bila opasnost za jedinstvo vojske. Protiv ustanovljenja dobrovoljačkih legija ne može se ništa prigovorrti. Savjet seljačkih izasfanika. Kb. Rotterdam, 26. maja. ,,Daily Mail“ javlja iz Petrograda: Savjet seljačkih izaslanika je odlučio da potpomaže vladti. Scljaci smatraju socijalističke ministre kao svojc zastupnike- Pokret za mir. O stockholmskoj konferenciji. Jvb. Stockholm, 26. maj'a'. Bianting govoti sa očevidnom zbunj’enošću o vijesli Reuterovog meJa, ko ja je javila da je zabranjeno izđavanje putnih listova američkini soeijalistima za stockholmsku konferenciju; on misli, da la vijest nije zvanična. Odluku i a isin ga su svakako izazvali netačni izvještaji o stockholmskoj konfereneiji. Bilo bi čudnovato, kad bi se jedna država, čiji poglavar spada u jiajotinenije pobornikc trajnog mira, odupirala yaspostavIjanju moralne nioći u Evropi, koja se zauzima za taj ideal. (Naročiti brzojav „Beograd. Notiiia'O. Budimpešta, 26. maja. ,,A z E s t“ javlja iz Stockliolma: Socijalistička konferencija ima da zabilježi jedanL važan doga ljaj. Ruski B dšviki (radikali), Menšviki (umjeren>) i Trudoviki (revolucionari) od učili s i d i učestvuju u stockholmskoj konferenci.i- Naročito je važno učešće Menšvikia, koji pređstavljaju rusku socijalističku većinu ! i odgovaraju od prilike gmpi Scheide! inanna. Sa zapetošen se očekuje odluka francuske socijalističke većine, koja će se đonijeti u neđjeljn. Ako ona bude u povoljnom smislu, dakle da se pošlju izaslanici u Stockholm, ona će u toliko utjecati na Euglesku i Ameriku, što će se i tamošnjim soeijalistima izdati putni listovi. Borgbierg o izgtedima stockholraske konferencife. (Naročiti brzojav iBeogradskih Novir.at; Budimpešta, 26. rnaja. ,,A z Est“ objavljuje jedan intervju s Borgbjergom, koji je rekao: Prognoza stockholmske konferencije je puna lije.pili izgleda. VTarle će već s toga u višoj mjeri biti sklone mirn, jer se očekuje, da. te na toj konferenciji da ojača socijalistička. intemacijonola i što pnstoji bojazan, da ćc ta internacijonala sklopiti mir.

beooradske novine Dnevne političke vijesti. Rcvolucljonarnf pokret u Japanu. (Naročiti brzo/av »Bcogračfskih NoVina«;. Stockholnt, 26. maja. Ruski listovi javljaju iz Tokia, d« u Japanu radi moćna stranka na obaranju dinastije i proglašavanju republike- Vlada ie prcduzela najođlučnije mjere i već je tiapšcn znaian broj uglednih političara. Put njemačkih državnika u Bee. ,,Lokalanzciger“ javlja iz Beča: Iduće nedjdje prispjcće u Beč državni tajnici Helffcricb, Zimmermann i grof Roerern. MisK se, da se njihov put tiče savjetovanja o novom frgovinskoin tig>voru i drugim privrednim pitaniima. Novi engleski izborni zakon. Engieski d'Onji dom primio je izborni zakon s 329 protiv 49. glasova. Ruski „zajani slobode“. Prema. vijesti „Berlingske Tid e n d e“, u toku prve čctiri nedjelje, od kako je raspisan tako zvani zajam slobode, upisano je it cijeloj Rusiji 818 niilijuna. Očekttjc se, da če sa spoijnim tipisom doseći svota do jednč milijarde rubalja. Pristaništc Le Havre zatvoreno. Vijest, koja je ovamo stigla, prisianište L e H a v r e zatvoreno je zbog opasnosti od mina. iz Befglje, Javljaju iz Brfissela: Glavni gttverner je izdao ovu naredbu: Ukidajući zapovjest od 20. septembra 1916., a prema članu 49. Itaaške konvencije o Jtaredjenju zakona i običaja tt ratu, nameće se belgijskom stanovništvu za potrebe vojne uprave tt zaposjednutim podrttčjima do dalje naredbe kontribucija od 60 milijttna franaka mjesečno. Dobavljanje ove svote imaju izvršiti nove provincije Belgije puteni zajma. Njemačka vlada uskratifa putniee soeijalistima za Stockholm. Brzojavljaju iz Berlina 26. o- mj.: „V o r \v ii r t s“ donosi, da je njemačka vlada uskratila izdavanje putnica socijalistima za Stockholm.

Dnevni dogadjaji. Sjednica društva istočnih željeznfca. U današnjoj sjednfći društva istoeliill željezniea je rijčšeno, da se glavuoj skupštini, koja će se 27. juna održati u Carigrađu, predloži, da se od viška, koji iznosi 5,282.646 franaka, isolati kao i u prošloj godini dividenda od 5o'o, a ostatak da se stavi na nov račun. Isplata kupona izvršiće se jj AnsLro-Ugarskoj sa K 39.65, u Njemačkoj se M. 22.33. Pojedinosti požara u Gjdngjesu. Neki dan spio javili o velikoj katastrofi, koja je snaslal ' ugarski grad Gyongyes zbogj giliOg požara- Držinto, da ee biti otl ! intctesa, ako o iom požaru donesemo jcš neke pojedinosti: Požar jc u gradu Gyongyesu, koji se nalazi u županiji Heves, btikiuio u poneđjeljak oko pet sati poslije podtie u smočnici (Speis-i) gradske bolnice. Zbog silnog vjetra koji jc toga dana vladao, zahvatjo je požar brzo i susjeane zgrađe. Požarnici (vatrogasci) sa svojim malim štrcaljkama (prskalicama> nijesu mogli ništa pomoći i požar se sa munjevnom brzinom rapsrostira’o tako da je poslijc jednog lli dva sata čitav grad stajao u plamenu, pretvoren u jeđan užasan ptdkao, iz kojega je stanovništvo bježalo tako reći bez glave. U noći oko jedan sa* već je preko hiljadu kuća palo žrtvom strahovitog požara, a tađa se ispostavilo, da u gradu nema više vode. Zamoljena je okolina na vozovima slala vodu, koja ipak nije

27. maj'a 1917. . _ inogla ništa vlše koristitl. Od Iri hiljade kuća grada uništeno je preko dvije trećine. Preko 10.000 stanovnika izgubilo je svoj dom, a. mtiterijalna šte;a procjenjena Je do sada približno na 20 milijutta kruna. Broj Ijudskih žrtava je srazmjerno malen — do sada je pronadjcno 20 mrtvih i oko 100 ranjenih* Na glas užastie katastrofe nastala je u svim okolišnim gradovima velika uzbudjenost. Iz Egera, Hatvana, Szolnoka poslani su u pomoć smjesta požarnici, kao i 1500 vojnika, a stanovništva Oy6ngyesa pružena je odmah s najvcćom pripravnošću prva pomoć. Iz Hatvana je posian po jedan vagon brašna i krumpira, a veliki je župan ovlašćen, da zalihe mlinova po svojoj uvidjavnosti upotrijebi, Zemaljski ured za javnu prehranu stavio je na raspoloženje veću količinu šećcra, graha, slanine i hljeba. U opšte cijela je zemlja odmah pristupila plemenrto.? akciji za požarom nastradalo stanovništvo. Dignut parni brod ,,Gneisenau“. Veliki parni brod ,,G n e i s e n a u“, koji je u počctku rata bio potopljen, poslije nspješno završcnih radova dizanja, dovučcn je prekjuČe sretno u pristanište Aiifaverpena. .Vazdušna poštanska slu/.ba izmedjii Pariza i Timbuktu-a. ,.P e t i t P a r i s i e n“ javlja iz Aigira: Tamošnji generalni gnvemer bavi se osnovojn o vazdušnoj shižbi izmedju Pariza i Timbuktu-a.

Grad i okolica. Dnevni kalendar. Danas je nedjolja 27. maja; po starom 14. maja. Rimokatolici: Duliovi; pravoslavni: Mučenik Isidor. — Suncc se radja u 4T1, a zalazi u 7'44. Bcogradski orfeuin: Dvijc predstave, prva poslije podne u 3 sata, a druga u 7 sati na veče. Paroplov iztnedju Zcmuna f Beograda kreće Iz Beograda za Zemun od 6 sati u jutro do 9 sati na veče svakoga sata o s i m u 1 sat poslije podne. Polazak iz Zcmnna za Beograd od 5-30 u jutro do 8-30 na veče svakoga sata oslm u 12-30 posiije podne. Kineinatografi: Vojni kino (Kotoseum): U 4 i 6 sati postije podne predstava za vojnike. — C. i kr. gradjanskf kino (Paris): U 2'30, 4 i 6 sati predstave za gradjanstvo. Casnička i činovnfčka kasina otvorena je do 12 sati u noći. ,.G r a n d H o t e T’: Dnevno koncerat. Početak u 6 sati poslije podne. Posjeta bolesnika u bolnicama: U bolnici „Brčko': od 2—4 sata poslije podne. U boinici „Briitin*: od 9-30—12 sati prije podnc i od 2—'i sata poslije podne. Riraokatolička služba Božlja. Danas na Duhove, 27. maja služiće se: 1. U konaku: u 8 sah u jutro sv. niisa za vojnike, kojoj inia slobodan -pristup i gradjanstvo. U 10 sati talijanska propovijed i sv. misa za talijanske zarobljenike. 2. U župskoj crkvi (Poslanička ulica): u 8 sati u jutro sv. misa za školsku djecu. — U 10 sati njemačka propovijed i velika sv. misa. U pol 7 na veče majska pobožnost, koja se i u radne dane u isto doba diži. Sutra na drugi dan Duhova (28. maja) ‘služiće se samo u župskoj crkvi u 8 »sati tiha sv. nusa, a u 10 sati srpsko’hrvatska propovijed i velika niisa. U radne dane počima prva sv. misa u pol 7, a druga u pol 8 sati u jutro. Da se jave rađi prijema novčanih uputnica. Radi prijcma novčanih uputnica potrcbno je da sc jave gospodinu Paviu D e n i č u, u unedima predsjedništva opštine grada Bcograda: 1. Poradica Dragoinira P. Krčaliča, poruČnika iz Junkovca; 2. Draga Milovana Nedeljkovjća, iz Parcana; 3. Porodica Miloja R. Nešiča, kapelana fz Sopota;

T BioJ H4. , 4. Milan Rakočević, učitelj iz Zietova5. Poridica Nifcolet Gj. 2ivko\iča, o D I Itlnskog kontrolora; 6. Porodica Grgura Milenkovića, m. spektora ministarstva gradjcviua; 7. Porodica Ljubomira Ostojića, p„kov nika u penziji; 8. Dragutin Ncdcljković, kapetan; 9. Eduard Nadier, željezn. inspcktor10. Mikva Novičić, učitclpca u pe n zijf; # , 11. Vitomir Nikolić, porcznik; 12. Avram Stefanović, računovodja« 13. Vitcmir Stanišič, poreski činovnik* 14. Borisav Petrović, kapetan u pcnziji; 15. Gjorgje Sfejin, major u penziji, ? 16. Živka Stojilović, tekgrafista; 17. Dimitrije Stefanović, blagajnifc; 18. Darinka Stcfanovnć, učiteljica;’ 19. Dimitrije Radović, činovnik; ’ 20. Jevrein Ristić, poštar; 21. Milan O. Petrović, vojni činovnik'* 22. Mihajlo Stojadinović, blagajmk' 23. Miladin Tutunović, profesor; i 24. Mijajlo Čiprić, telefonista; ’ 25. Jovan Cajić, intendant; 26. Nedeljko Trifunović, voini dirovnik; 27. Ncša Stojanović, registrator; 28. Petar Colovič, sudija; 29. Petar Peruničič, računski fcoutrolor; 30. Svetozar Protić, sreski kapetan; ” 31. Sima Gj Popovič, viši kontrolor; 32. Sreten Pantelić, kapetan tt pcnziji; 33. Sofija Laze Petkovića, činovnifta *z Grockc; 34. Stevan Stojanović, administrativni činovnik; 35. Hristina mati Obrada Petrovića, einovnika ministarstva; 36. Milica VJajka Živanovića, clektro>telmičara; 37. Porodica Aleksandra Radovanovića, sveštenika iz Ritopeka; 38. Porodica Dušana, sveštenika iz Sjenice; 39. Porodica Milana Zdravkovića, svešfenika iz Beograda; Priiifcom prijenta novca potrebno je knati uza se redarstvenu iegitimaciju. U slučaju da se ne nalaze u Beogradu, potrebno je da pošaiju svoje tačne ađrese, na koje bi im se novac mogao poslati. Kiša i grmljavina u Beogradu. Jttče prije podne imali smo u Bcogradu lijepu kišu sa malo grmljavine. U ju-tru je bilo osvanttlo nebo namtttreno i tužno. Oko 8 sati otpoćelo je da grmi i sijeva, a odmah zatim otpočela je da pada divna jjetnja kiša, kor ja je padala čii-av sat. Ova kiša pravi je blagodet za poija i njive, jer isušena zemlja jedva je čekala kišu i nsjevi f žita veselo će podići glavu. Kiša se ponavljala još dva puta do pođne. Ovom kišom zemlja je priiično natopljetta i pravi je blagodet za težaka. Sktipljanje lipovog ci’ijeta, Pučanstvo se upozorava, da ne propusti vrijeme cvatnje lipe, a da ne sabira što više lipovog cvijeća, od kojeg se, kako je poznato, dobiva zdrav, vrlo tečan čaj. Cvijeće se bere tako: da se otrgnc ujedno za pripasliin listovima. Oštećivanje drveća i granja treba ozbiljno izbjegavati. Cvijeće se rasprostire na suhom tavanu, ili drugom suiiom mjestu, a osnšeno čuva u džakovima. Vrijeme za predaju cvijeća uz primjernu naplatu c- i k. vojnog upravi, objaviće se naknadno. Časnićka kola električnog tram'aja. Otvaranje ljetnje kasine u Top čirieru biće danas poslije pođne. Od 3 sata voziće ča&nička kola električnog tramvaja svakih 18 minuta. Schrammclkoncert činje u 4 sata poslije podne. U sločaju nepogodaog vremena ovo otpada. Kasina će biti otvorena do 10 sati u veče.

inogu višc... znate... molim... samo majo... — Sta malo? — ...vode... da, sarno malo vode•.. — Zar ne vidis studeuca tamo na dfutnu? ... lzgubi se skitnico ... Scljak je još dugo rogoborio, nu naš putnik više ništa čuo nije... Otišiio je, pobjcgao jc, jurio jc dalje prašnim samotnirtt drumom... I kano da inu se odjednom povratila stara snaga njegova, izmicao je on sve dalje onamo, kud ga nosio žudnt pogled njegov... iza onlh brda, u rodni njegov kr'aj... Nije osjcćao više nikakove gladi. -. * * Gospodin jc načelnik bio vrlo neraspoložen, kađ mu dojavi sluga, da ga traži stari nekj prosjak. — §ta ga nc otjeraš? Kako se usudjuješ da^nie smeiaš radj jednog prosjaka... Sta će reći svijet, kada dozna, dn načđnika traže prosjaci... — Sve sam pokušao •.. Čak sam ga htio dati i zatvoriii.. Nu on se nije dao odstraniii... A taj čovjek tako bijcdno izgleda... Morao sam da mu se sjnilujem... Kraj toga mi je rekao, da ,vam imade lično saopštifi jednu važnu Mvar, koia ne trpi odiaganja... — Dobro... dovedi ga... Ča» zatim siupio je brat u sobu svoga brata... — Ti?-.. Ovakav?... — Da... ja... brate moj... — Tiše, tiše... Ne govori tako glasno . . . i ne. jiazivaj me ovdje bra-

tom... Mogao bi ko da čuje... Šta bi rekao svijet... — Ovaj... kako da kažem ... došao sam... eto... odlučio sam i ja postati drugačijim... Nc mogu više ovako.,. Ne ntogti... brate moj... — Tiše!... za ime Božje-.. Tišc... Šta će reći svijet... — Popraviću se... pokoriti... Živjcti ko i drugi Ijudi..» — Dobro, dobro... Sjedi... ili ovaj...' cvo... nešto sitniša ... Podji tamo u gostionicu na kraju grada... doći ćn tamo pred boć ... i idi... A onda ... ni riječi o tom da sam ti brat... čuješ li... ni riječi I gospodin načelnik sav usplabircu otvori vrata j turivši svomc bratu silom u džep nešto sitniša glasno, da ga uzmognc čuti i njegov sluga, nastavi: ■— Drtigi puta ne dolazite s takvim stvarima k meni.. • Ja imadem pametnijega posla... Jeste )i raztunjeli? A onda stavivši još prst na usta kao znak svome bratu, da ćuti i da razumije zašto je te riječi izrekao. zalupi vratima... Nad malenim se gradićcm skupili erni oblaci, spremala se oluia — gora nego li što je već bijesnila u duši našega putnika poslije prvoga sastanka sa rodjenim bratont nakon toliko godina ... — Zar i on? Zar i on? šaputao je bijeđni putnik, našavši se i opet na poznatiin si od djetinjstva uiicaina rodnoga mjesta... I ne znajući ni sam kako, Iutajući onako bez eilja, nadje se odjednom na grobn svojih roditelia.,. — Ah oče..- majko moja..,.

Bilo mu je lakše. Plač na grobn majke u cpšte ublažuje svaku bol... SpuMio sc već i prvi suton, kad je on ostavio najmiliji ntu humak na ovome svijetu... I prentda je odlučio, da više nc dotazi na očr bratu, koji ga se stidio, i da ponovo pcdje u svijet, da umre dalcko negdje, neznan i neoplakivan od nikoga, poslijc boravka na majčirroni grobu u njemu se odjednom opet pojavi želja s kojom je i pošao u zavičaj, da umre ovdje, tt rodnome mjcstu... da počiva u biizini mlađosti svoje, pokraj groba nvajke svoie... — Pregorit ću i to... pregoriii... i živjeti.. • Poći ću na sastanak, poći... Možda ipak da nije takav... Možda će mi jpak prtižiti pomoći .. A ja i ne tražim za dugo... Dok se osovim na vlastite noge... tck za prvi početak..I u mislima mu se ponovno pojavi slika srečnijc budućnosti. »• Gajiti će grobni humak svojih roditelja, sađiti na njemit cvijeće... poniagati sirotiniu-.. spokojno dočekati smrt... U naznačenoj mu gostionici morao je dugo da čeka. Gostioničar ga poprijeko gledao i on bi svoga brata bio najradje vani pričekao. da se več medjutim nije spustila jaka kiša uz bijesak i grmljavinu. — Rttžnog li vrcrjvena! Muiija munju kao prcstizava, za okladu kao da se sad natječu, koja prijc stič’ će do svog cilja ... I u onoj divljoj igri prirode kao da je i naš putnik odjednom vidio neku siičnost sa svojim životom. Zar nije i pjegov cijeli živo: bila jedna bura, je-

dan orkan? . . . Koliko je on u svome životu imao lijepih, srećnili dana? ... Napoken kasno u noči dodje mu brat. — Došao si... — Jesam . •• pa još po ovakvoj kiši... Toga zaista nijesi zaslužio... Rekao sam ti ja lijejoo, kad si polazio tt svijet, da ti ne valja posao, da treba da se čovjek ponizi ako lioče da živi •.. Ali ti... tvoj ponos ... cto.. • šta si dočekao... A šta ćti ti sad ja?... Uz tešku muku i ntarljivost dovinuo sain se lijepog položaja... a sada?... Šta če reči svijef, kad dočujc, ko mi je brat... — Brate!... — Da brate... A šta sam Ti bio ranije? .. • Mogao si mj bar pisati... Poslao bih ti bio nešto, pa ne bi ni trebao da dolaziš ovamo... Šta češ mi ovdjc?... Pokvariti mi cijelu budućnost •.. — Bratc... ako imaš srca... — Đa .. • da... ako imam srca... da ti pomogneni, jc li?... — Ne... ne to, nego*.. ne govori ovako, ako imaš^đuše... — A zašto da ne govorim o\-ako? Zar ćeš i opet započeti sa svojim ponosom •.. Zar u istini još ne vidiš, na šta si spao... kakva si propalica? •... Našem se putniku zasuziše oči-.. Šta jeonn ouaj čas osjetio, ne bi bio mogao možda ni sam da iskaže... Pogledao je tek svoga brata sažalnim pogledoui bez ikakve mržnje i ustao. •— Hvala ti... brate... hvala ti... Ne... ja nijesam došao da ti pokvarim

budučnost. •. Oprosti mi... Došao sam tek da te vidim, da posjetim grob svojih roditelja... Hvala ti... i oprosti, što sam te uznentirivao... Daj mi rttku ... S Bogom!... — Ti opet ideš? Kuda? Ovakav? ... — Ne znam ni sam ... Alt idem ... Ne boj se za mene •.. Ja samo ovako ižgledatu ... Ta znaš me od djetinistva... Nosio sam uvijek lijepo odijelo, držeći se one, đa se čovjek ne smije da sudi po odijelu svome.. • In>im ja... nc boj se... Evo. •. i ovo je bilo suvišno... vrdiš da još nijesam nršta potrošio... i stavivši na sto ono sitniša, Sto mu jc brat jutros silom turio u đžcp, jurnuo u onn burnu noć... Drugoga je dana nad niafenim rodnim gradićem našega putnika posliic teške bure i opet zasjalo žatk«, lijcpo sunce.. • Gradjani su zajedno sa svojim načelnikom irastavili sa svojim obtčajnim životom... Pročuio se đoduše, da je prošle noći za najgroznije oluje tamo negdje izvan varoši na drzavnom drumu nastradao stari neki^ prosjaK, skitnica neka bez kućc i kućišta, kome se ni ime nije moglo da sazitade, a koga je plemeniti i dobri njiitov načelniK dao o svom trošku pokopatj... Govorili su o tom plemenitom činu koje dva-tri dana, a onda se i to zabcravilo... Pa ko da i misli dulje vremena na smrt jednoga skitnice?...