Београдске новине

Broj 152.

Dtorak

BEOGRADSKE NOVINE

(

'Strana 3.

5. juna 1917.

3) ,,D a n i e 1 e C o r t i 8“. Jro»truki svozak od talijanskog pripovje«!ača Antonija Fogazzara. U romanu se obradjuju dva največa socijalna i ipsihološka problema: odnos izmedju .crkve i države, i odnos izmeidju muškarca i ženske. Cortis je političar, koji utire put kršćanskoj deinokraciji, boreći se u isto doba i proti demokratskim krajnostima i proti klerikalnoj zasukanosti. Oslanjajući se na Cavourovo načelo, da je za napredak modernog 'društva potrebno sudjelovanje vjere i slobode, hoće on da u državi pobudi priznanje velikom značenju vjerskoga duha, a u crkvi poštovanje slobode. U toin plemenitom čovjeku radja se ljubav prema rodjakinji Eleni (jeduoj od najidealnijih žena u talijanskoj knjizi), ali je ona udata — za brutalna i odurira mtiža. Cijela beletristička Ijepota romana kreće se oko ove ljubavi, koja jtue obična strast, već neki viši, uzvišeniji osjećaj. Moralnom svojom snagom ovo je najznamenitije dosadašnje dielo „Zab. I 3 ibl.“ Sva tri romana naitoplije prepoTučamo. Narodna privreda. Stajsko djubre. (Nas'avak). Glaviii uzrok gubitka u azolu je ainonijačna fermeiiitacija mokraće, koja počinje odmah po mokrenju životinje i razvija se vrlo naglo. Kada dovedemo u ivezu ove gubitke sa onima, koji su pro'uzrokovani upijanjem mokraće u stajski pod, oticanjem mokraće sa djubrišta, ivjetrenjem amonijaka na samom djubirištu i njivi (ako se djubre odmah ne zaore), mora se sa žaljenjem konstato:vati, da se najveći dio azota izgubi iz izmetina, a sanio mali dio odilazi opet 41a njive. Jedan od veoma prostih načina, da se smanje gubitci u azolu zbog yjetrenja amonijaka, je upotrebljavanje zemlje za prostirku, jer je dokazano, da *c upotreboin zeml.ie gubi za 50 °/o azota jnanje nego upotrebom same slame. Natavno, ako se upotrebljava samo zemIja za prostirku, prlja se mnogo sioka, pa da se to izbjegne, najbolje je miješati zemlju sa slamom. U ovakovom slučaju mora da je stajski pod nepropustljiv, pa se svako jutro, kad se izbaci stara prosiirka i prijc nego što se položi nova slama, rasturi po pođu nekoliko lopata zemlje. Radi održavanja čistoče valja iznositi djubre što češće iz staje — bezuvjetno svakog dana. Dugo stajanje i! staji škođi ne samo stoci, nego i sal jnom djubretu. U ovčijim stajama može jdjubre da ostane duže vrijeme, ali se redovno mora pokrivati slojevima zemljc i suliom prostirkom. Da bi se što više smanjili opšti gubitci, ne treba ostaviti djubre na djubrištu više od 6 do 10 seđmica. Ne treba čekati dok se od djubreta uapravi crna masna masa na sanioni djubrištu, treba ga odnijeti na njivu i zaorati Čim se otpočne da previre, a (o se poznaje po tome, šio se slama spljošti, postane mrka j omekša. Svježe djubre treba iziiositi na djubrište švakoga dana, rasturiti ga u slojeve i dobro ga nabiti, da bi se spriječilo budjanje i brzo previranje. Ako djubre nije u rupi, onda vaija pomoču slamastoga djubreta polažuči ga pažljivo, ograditi kao kakovim zidom, koji će spriječavat: prodiranje vazduha, svjetlosti sa strane i otican.ie pištavine. U rupu za osoku treba da otiče sva pište.vina, kako ona neposredno iz staje, tako i ona koja cijedjenjem ističe iz

\Voj. J. Kulundžić: Put. Dugi niz vagona stoji pod kišom. Oua uboga sitna pada, sipa, lije. Okolo svuda magla, što davi kataralne i nadimlje pluča. Kazaljka se kreće lagano. Noć ide za svakim satoni š*o izbije. One obadve stoje, da ga isprate. Ostavilc su i kuću i baštu, kapiju su zaključali. Na tvrdoj masnoj klupi scde i čekaju, kada podje voz. Jedna bošča, ’koju on drži, to je sve od celog bagaža. — Cuvaj se, poče mati. Ti si inali, put je veliki. I da ga nebi rasplakala, iićuta. On jc slivatao sve: I svu siromaštinu njihove propale knće, i svu ncmaštinu. Sada mu preJstoii samo ovaj put, koji ga vodi na sever, da nastavi školu. — Tamo se čuvaj. Mi smo daleko dodade tetka. Zatim reči behu propraćene uz’dnhom. On oseti svu :ugu, koja čuti u niinia. Oni žale- A imaju razloga. On je jedini, čuvan, kao kap vode na dlanu. J sada? treba se rastari poslati ga daleko od sebe u nepoznat kraj, mecljii tud.ie Ijude. v Samoin njeinu beše tcško. Siromr.šni djačič, u crvenoj flaneiskoj rekli. sa crnim dugmeiima i crnim somotskim manžetnama, bez igde ikoga, oiići u nepoznat kraj, »eše teško. Ostaviti »nesto, gde je iznikao brzo, kao i kukuTck, što ga bere svakoga proleća, napuštiii vinograde, livade. rcitu, prezaiiii plodnu jesen i raskošuo prolcće, zaboraviti kuću, avliju, ognjiŠte, gdc su lirovedeni najmiliji najmiliji časovi, bez

djubrišta. Pomoću pumpe za osoku | .valja često pollvati djubre na djubrlštu, da se na taj način reguliše pravilno prevoranje. i sprlječi suvišno zagrijevanje mase. U nedostatku osoke, a naroĆito sada ljeti, može se i mora djubre polivati .vodoni; na taj će se način spriječiti obrazovanje bljele budji u djubretu i cijela će masa postati jednoobraznija. Jaka hrana daje i mnogo jače djubre no slaba hrana, jer odraslo marvinče zadržava za sebe od prilike samo j e d n u p e t i n u azota i sumporne (fosforne) kiseline, a ostalih č e t i r i p e t i n e odilaze u djubre. Godine starosti stoke utiču takodje na vrijednost djubreta: mladoj stoci potrebne su materije za obrazovanje novih tkiva, pa će zbog toga i djubre mlade stoke biti uvijek siromašnije. Vri.iednost djubreta zavisi u mnogome i od cilja, u kome se stoka goji: djubre stoke, koja je na go jenju, koja se hrani dobrom i jakom hranom', uvijek je vrlo odlične kakvoće. Kod krava muzara jedna četvrtina azota prelazi u mlijeko, prema tome je njihovo djnbre i siromašnije. Konjsko djubre nije suviše vodeno, počinje vrlo brzo da provire zagrijeva se jako, pa , se zbog toga upotrebljava u izvjesnim j prilikama i kao vrelo toplote, n. pr. u baštov’anstvu. Govedje djubre zagrijeva se muogo slabije, ima u sebi mnogo vode i naročito je dobro za krečna i pjeskovita zeinljišta. 0 v č i j e djubre bogatije je u hranjivim materijama od govedjeg i konjskog djubreta, sađrži inale količine vode, brzo previre i jako se zagrijava. Vrlo je rijetko, da se upotrebljava djubre raznih domaćih životinja svako za sebe; obično se sva djubreta spremaju smiješana na jednom djubrištu i obrazuju — s t a j s k o d j u b r e. Osoka — pišteviua — sađrži u sebi rastvorene hranjive materije u vrlo podesnom obliku za biljke: sastoji se iz životinjske mokraće i vode (kišnice ili one, kojom polijevamo djubre). Njen sastav zavisi kao i sastav djubreta od životinja i hrane. (Svršiće se).

Poslijednje brzojavne vijesti. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 4 . juna. Zapaduo boi‘šte: Front priiesfolonasijednika R u pprechta bavarskog: U z avijutku Wy tschaete dosegla je juče topnička borba najveću žestinu, ona je potrajala i u noći. U blizini o b a 1 e, na kanalu La Bassće i s obje strane Scarpe povećala se posliie podne borbena djelatnost. U noći je došlo poslije jake neprijaieljske varre do engleskih napaclaja kod H u 1 I u c li a, L e u s a, M o n c h y-a i Cherisy-a; napadaji su posvuda s u z b i j e n i. Ona mjesta na potoku S o u c h e z u, na kojima su se Englezi đan prije ugnijczdili, večim su diielom očišćena od neprijatelja. Front njemačkog prijestolonasljednika: Zapadno-pruski i rajnski pukcvi izveli su na W i n t e r b e r g u kod C r a o n n e jedno nasilno izvidničko preduzeće, kod kojega je poslije ogorčenih borbi prsa u prsa ostalo u rukama naših jurišnih četa preko 150 francuskih vojnika i 15 mašinskih pušaka. Na zapadnom obronku brda našim položajima pripoieni francuski rovovi održani su protiv jakih naijadaja. Noćas su

dosade, bez misli za sutra, to je biio najteže. Na mah je osctio svu tugu, za ta mes;a, tako što su mu tako mila i draga. Osečao ie, da je sve to njegovo, da ono nosi jedan deo njegove duše i da je sve to, tako drago, da je teško raskinuti. Sve su povezale uspomene i dogadjaji, to je zarezano duboko sviin osećajima što raspolaže njegova duša. A pod suncem u njegovoj varošici njemu je bilo tako toplo .., — Cim stigneš ti nam se javi otpoče tetka brižna. Ne dozvoljavaj, da brinemo. Evo ovde imaš sve spremljeno što ti treba. Mati izvuče maramu opervaženu crnini okvirom, da suze oblije kišom. Zvono poče lagano, da lupa. Glas drhti, jeca prigušeno, teško, kroz magluPutnici su se žmili. Oni sc tiskahu izmedju svetlosti od lenjera, lampi, 2agor i tjska. One ga doprališe do vagona. Jed11a žena u prvoj khlpi putovala je islo tako. Culo se je, kako kiša Iupa o okiia, zamućena, orošena. Kroz atmosferu, okolo njega brujao je žagor. Jedan dugi, oštri signal parao je vazduh. — Zbogom i čuvaj se- Javljnj se često. Čuvaj pismo i preporuke. I mati se saže, da ga poljubf. Ona ne dopusti, da joj suze kanu, ali usne drhtahu. — Pozdravi naše, i opet ga poljubi, zaiim jagano izadje. Neki debeli gospodin palio je ciga- ' retu. On na mah oseti svn težitiu, knda se mati skinu. Ubogi mali palanački djačić.

provalile jurišne čete donjo-šleskih pukova sjevere-zapadno od B r a y g u francuiske položaje i privele preko 100 zarobljenlka; i ovdje je zaplijenjena 15 mašinskih pušaka. Oba su nam ova izvidnička preduzeća pribavila dragocienih ustanovljenja o neprijateljskim silama. U Champagni osujećen je protivnapadajem istočno od brda Poehl jedan napadaj, koga je preduzelo više neprijateljskih četa. Front vojvode Albrechta .wfirtt'emberškog: Nikakovih većlh borbenih 'djelatnosti. Istočno bojište: Nikakvih naročitih dogadjaja. Maćedonsko bojište; Povoljno su za bugarske čete protekle predstražarske borbe zapadno od iVardara, n»a dojranskom jezeru i u nizinl S t r u m e. Prvl zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorft. Nova potapljanja. Kb. Berlin, 4 . juna, W o 1 f f o v u r e d javlja: I. Na zapadnoj obali Irske i pred zapaduim izlazom kanala potopljeno je 18.000 bruito registarskih tona. Od uništenih brodova i jedrenjaka nije se moglo ustanoviti ime i tovar, jer su oni torpedovani ttsrijed njiliove pratnje. II- JeJna je od naših pomorskih letilica bacala 2. juna bombe na nisku letačku stanicu Lebara sa dobrim uspjehom. Načelnik admiralskog stožera uiornarice. Odlikovanje hrabrog nadvojvode. Kb. Beč, 4 . juna. Njegovo Veličanstvo srelo je na komenskoj visoravni nadvojvodu L e opol da, koii se sa 4 topdžije priključio jurišu 11. pješačkog puka i kod toga zaplijenio dvije telijanske mašinske puške. Monarli je predao mladom princu podareni mu orden željezne krune III. stepena. Pred novom Sarrailovom ofenzivom (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“). ( I^jjt'terdam, 4 . juna. Balkanski .!'dt>))isnik ,,N i e u w e R o 11 e r d a m s-c Ibe Couraa t“ drži, da ne će dugo trajati do nove Sarrailove ofenzive, pošto mogućnost pojačanja ili nadopunjavanja municijonih zaliha zbog podinorničkog rata postaje sve nesigurnija te pošto se samo jednom uspješnoni ofenzivoin može olakšati položaj Sarraiiove vojske. To se mora dogoditi još prije Ijeta, buduči da su čete prošlog Ijeta teško podnosjfe ondašnju klimu pa bi ih treće posve iscrpilo. S druge opet strane ne može Engleska povući Sarrailovu vojsku, jer bi inače Grčka i središnje vlasti zadobile moć u Egejskom kraju. — Dopisnik javlja, da ostatci s r p s k e ,y o js k e, koja sada broji jedva kojih 25.000 Ijudi, ispočetka nijesu htjeli da se povrate n a f r o n t, p a ] h se na to moglo pridobiti tek grožnjom, da će u protivnom s I u č a j u sporazunme s i I e prepustiti Srbiju njezinoj s u d b i n i. Siockholmska konferencija. Kb. Stockholm, 4 . juna. Izaslanstvo njemačke socijalističke većine sa Scheidemannoin na čelu stiglo je danas u pratnji ministra S t a u n i n ga u Stockholm.

One dve, povezane u crnc šamije, stoje na peronu- Kiša iije, one ćute i misle, Obuzete tugom i zebnjom. Okolo svuda neizvesnost očajna, ni jedan zrak, koji bi je zasvitlio. Kao dugi kovčeg razastro se vlak i u njemu skriveno, nepoznato, sanio, sedi njeno dete, njina krv. A kiša neprestauo pada, kao i svakad u jesen... Kao varnica prohuja jedan oštar, dug, jak pisak. Rotom lokomotiva odgovori kraiko, zagušeno nejasno. Voz se krete •.. I kao kada se oduzima ncšto najmilije, bi svima njima. Mati slabo mahnu maramom. On zuri kroz mutno okno i gleda. Vidi obe, kako stoje grčevito do ogradc na peronu. Oseti na mah, da one tuže, možda čak i plaču. f njemu bi teško. Peron se izgubi, to se osećalo po truskanju na skretnicama. Tada on pogleda još jednom, kao u strahu, kroz prozor i gde su Ietele velike i krupne varnice, kao zvezde i kada opazi daleko u tminu noću, rascjanu varoš, nazirući se u svojim konturama po slabim svetiljkama, zagnjuri glavu dutioko. On oseti ti njegovom grlu bol opor i strašan, kako ga davi, kao da će da ga uguši- I ua mah sećajući se suza majkjnih, koje će proliti čim ugleda kuču pri povratku sa stanice, njeniu dodje žao, kao niicad dotle. I zagnjurivši glavu izmedju dve torbe on poče. da plače, rida, jeca, dok je neko promuklo pcvao. A palanka je spavala kao i pre, suinorna pod kišom, da opet bude vedra nasmejana prvog prolomjeg dana.

Kb. Stockholm, 4 . juna. Izaslanstvo njemačke socijalistlčke Većine, koje se »astoji iz 9 članova, a koje je danas ovamo stiglo, odlučno uskraćuje bilo kakay intervievv. Opšta ofenziva sporazumnih sila uz učestvovanje Rusije. (Narpčiti brzojav „Beogradskih Novina“). Berlin, 4 . juna. Svajcarski listovi p.otvrdjuju, da ]e Engleska predobila sve saveznike za jednu novu glavnu ofenzivu na svim frontama. Genera} P a u, koji u ovaj čas u Švajcarskoj posjećuje francuske internirce, navodno je rekao, da ]e Kerenski opet potpuno uspostavio raspoloženje ruskih vojnika za nastavak rata. Stoga Rusija može bez bojazni da učestvuje u završnim preduzećima svje'iskoga rata. Pregovori izmedju engleskih agenata i ruskih socijalista u Švajcarskoj o eventualnoj razdiobi Rusije? (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina*') Budapest, 4 . juna. S dobro informiranog mjesta saznaje ženevski dopisnik ,,Az Esta“, da se u Švajcarskoj vode pregovori izmedju ruskih nacijonalista te engleskih agenata i novinara, koji se okreću oko eveiNdalne razdiobe Rusije. Engleska se vlađa novodno već time Rusima zagrozila za slučaj, ako oni ne bi više litjeli da se dalje bore. Toliko je sigtirno, da uplivni ruski nacijonaliste na®toje, kako bi se njihovi vojnici borili u odvojenim pukovima te da je s*eparatistički pokret najjači u Ukrajini, gdie se dosada nijedan seljak nije priključio ruskom agrarnom pokretu. I iznenadna volja za borbom, koja se pokazala kod odeske flote, imao bi biti napadaj na miroljubive ruske stranke a na poticaj Engleske. Ovaj se pokret upravtia iz švajcarske a konačna mu je svrha, da opet uspostavi carizam i ako u nešto više konstitucijonalnijoj formi. Bitka izmedju dezertera i vojske u Kijevu. fNaročiti brzojav iBcogradskih Novina«; Stockholm, 4 . juua, ! Ratni je ministar K e r e n s k i stigao u Odesu u svrhu istrage zbog krvave bitke, do koje je došlo u Kijevu izmedju dezertera i vojske. Hiljađe dezertera razotružali su miliciju, časnike i kadete, koji su sa teretnih automobila napali dezertere. Mnogo je vojnika ranjeno, hiljade dezertera opet uhva^ ćeno; ostatak je pobjegao. General Aleksejev o žalosnim prilikama ruske vojske. Kb. Petrograd, 4 . juna. General A 1 e k s e j e v držao je vojničkiin zastupnicima govor, u kojem je upozorio na smanjenje četa na frontu i izrazio svoju duboku žalost nad rasulom jednog i po milijuna vojnika u pojedine čefe. A1 e k s e j e v je apelirao na vojnike, da kod svojih drugova porade, kako bi neprijatelju bio nametnut onakav mir, kakav hoće Rusija. Ako saveznici u sjobodnoj Rusiji uvide svoje neprijatelje, hoće li oni i dalje ostati njeni prijatelji? Neprijaitelji će medjutim ostati neprijatelji. General Aleksejev zamahnuo je svojom kapom i pozđravio vojnike. Jedan mu Ije voynik odgovorio, da su sve čee na njegovo naredjenje spremne poći naprijed, Aleksejev je zagrlio vojnika i zahvalio mu se. Trgovačka konferencija sporazumnih sila. Kb. Lugano, 4 . juna. 17 . maja sastala se u Rimu trgovačka konferencija sporazumnih sila. Konferenciji je svrlia, da vijeća o injerama, kako bi se i poslije zaključenja mira na privrednom polju nastaviia borba protiv središnjih vlasti. Dosadašnja vijećanja nisu urodila nikakovini rezultatom. Socijalistički pokret u Engleskoj. Kb. London, 4 - juna. ULeedsu se sastalo 1100 ekstremnih socijalista, da pozdrave rusku revoluciiu. Pročitan je brzojav petrogradskog radničkog i vojničkog savjeta, u kojem se veli, da je postaio jasno kako ne može doči do nikakvog uuištujučeg udarca pa đa radnički i vojnički savjct želi svratiti pozornost naroda na pregovore za mir. — Zaključeno je, da se pozdravi ruska revolucija, da se odobri ruska politika mira na osnovi „nikakve aneksije i nikakve odštete“ te da se i u Engleskoi osnuje savjet radnika i vojnika. Katastrofalna popiava u Italiji. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina‘ 9 . Lugano, 4 . juna. U raznim oblastima Italije nastupila je katastrofalua poplava. Prema ,,A v a n t i“-u cijeni se šteta, koju je poplava nanijela u Milanu i okolici samo na drumovima i gradjevinama na preko 10 milijuna lira.

Velika uzbudjenost u Francuskoj. Svl socijaijste protlv vlade. fNaročiti brzojav „Beogradskih' Noviaa"); Ženeva, 4 . Juna- ■{' Odluka je francuske komorske .ve'ćine protiv socijalista izazvala .veliki* uzbudjeno®t. U coularima se dogadjajii živahno komeutarišu. Saznalo se, da je u tajnoj sjednici govoreno i o tome, kako je poslanik Motet u Rusiji saznao za jedan dokumenat, prema kome su se car N i k o 1 a i P o i n c a r ć već prije rata složili za jednu ofenzivtr protiv Njemačke. Ribot je bie primoran, da u tajnoj sjednici objavi jedan dio tajnih dokumenata, kako bi' oslabio dojam spomenutoga dokumentai, Socijalistički listovi, p a i o n i o d y e-* ć i n e, žestoko napadaiu vladu. —« „J o u r n a 1 d u P e u p 1 e“ piše: Francuski bi narod bio najgluplji na svijetu. kad sada ne bi uvidio, kako njime. upravljaju p r o s t i š a r 1 a t a n i. Ribot je dokazao, da ni kao star čovjeki nije zaboravio svoje sramotne prošlosti. Komora nelta dobro promish', šta će da zaključi, jer ako uskrati izdavanje putnica, onda će ona velikog ruskog saveznika raspoložiti protiv nas/ a u tom bi slučaju bilo lako moguće, d a za Francusku nastane jedna nova situacija-

August Šenoa: B r a n k a, (Nastavak). 4 „Nemam ni najntanje nade,” oJgovori Branka krepko, „najradje bih dakako učiteljevala ovdje, poku&đa sam to i na ramo načine, ali znam za izvjesnlo, Ida neču dobiti jujesta u Zagrebu. Ljudi su nii odgovorili posve čisto i jasno, pa s*'n se okanila svake nade. Atoram tražiti mjesto van Zagreba. Po kućama poučavati neću, to mi je mrsko.” ,,A zašto? molim. Ta ti bi višd zasUižila, nego učiteljsku plaću“, „Znam, ali volim ' ti, da neću rofx* .vati.” „Robovati? Nerazumijem.” , „Zar ;nije robovanje, kad moraŠ pbijat* i ova j ona vrata po gradu, kad morašl drhtati od hira svakoga razmaženog gospodskog ;čeda, kad neimaš nad njim vlasli, jer rekneš li oštriju riječ, rasrde se roditelji, iotkažu ti. Zar nije robovanjc, kad moraš po eijele ure sjediti kraj tupoglave ’djevojčioe te učiti ju, kako valja udar?t* prstom u tipke, pa ako učenica nepostanie za 'nekoliko mjeseci vještftkinjom, •: _ veS uvrijedjejia Imajka, da tvoja metoda jier .valja. Zar nije robovanje, kad moraŠ oJ zore jdo niraka jizlaziti j! silaziti po stubama gosppdskih kuća a nemaš ui časkal za sebc, 'da čitaš, 'da učiš, da razvijaš svojst dušu. Ne, lueću da budern iropkinjom.” ,,A ti boćeš da postaneš učitcJjicom; J ropkinjom 6eoskc djece. Netreba li ti tu još više strpljivosti?” -T; ,,To je ,druga. To će juoje zvanje b:tr r imat ću vlasti. Budem H poštena, rcvna, neireba ini ,se bojati mieijih : hira i radim za opće' dobro, ( za cijeli narod, a to nešto vrijedti Svoja jsam gospodarlca, zapovjednica one male vojske, koja mi se povjeri te me siužati mora. Jmam sva Sa inlada šrdca ti svojoj ruct, imam da pd njih učinim nešto poštefna. Svoja sam onda, pače smijem se i ponositi. Službenicom naroda biti, Idika je; služavkom privatnih biti, j-’st ropstvo i sramota za djevojku, koja Ije jiešto nau-' čiia u svijetki. A fiarodu hoću služiti, na to sam se zaklela, na to me srce vuče. Hoću da ladim dva tri puta više, nego što mi je dužnosf, hoću da radim mjesto onih ženskih, koje su nažalost zaboravile, da su jhrvatske že«e iii djevojkc.” l , „Idealistice moja! jVjdim, tebi pie'nia lijeka! Žeiim ti sretan put inedju neopranu dječurliju, ja te jpratiti Heću. Bojim se, da će te (fantazija mihuti, kad uvidiš, kakovu |nadaš?” ' „Mjcsta 'još pcinam, ali imam nade. Molila sam za tri mjesta, svjedodžbe su mi dobre.“ „Kamo si molila?” ,,Za trgovište K-, zatim z'a pučku školu u S. n Slavoniju i za podučiteljicu u B. u Lici: riješenje mora skoro stići.“ ,,U Uci? Br! Br! Br! Gđje ,vukovi rastu i medjedi cvatu. Ajde! Obuci se, došla sam po te, da se malko prošetamo. Hoću te nauiiti, dok neutekneš u Uku. Nas dvije nc ćemo se nikad slagati, ali čemo ostati prijateljice do vijeka. H. Branka bijašo ,u istinu neobična đjevojka, gotovo bi' se moglo roći čudo od djevojkc, jer ivje bila na ono brdo tkana kao što druge gradskc gospodjice. Današnji je vijek okrutan prcma ženskima, jer se ;od Evinih' kćeri zahtjeva više nego od muškaraca. .Deklamuje se na sve strane: prosvjeta neka pron.ikne u sve sbjeve pučanstva, neka jednako obuhvati sve spolove. Gospodjicama se propisuje dakle, dok u školi' sjede, ouaj isti reccpt učenosti ko ,i mužkarcima. Astronoinija, fizika, matematika, psihologija, filokigija, povijest neka nebude samo svojinom Adamoviih siaova ,već i Evinih kčen. ,U tu niladu žensku glavicu valja diikte stipati cijelu enciklopediju. Tako uinuje i danas aristokracija, pseudoaristokracija, birokrakracija pa i gradjanska, to jest obična ženska naobrazba. .Nu žel'. li djevojka pravo steći, da se giblje po Jaštcnom parketu, svakako je potrcbit i glasovir, pjevanje. ortanje, francuština, gimnastika, plesanje, što (je iistinati imaš li već mjesto ili se pač© t sklizanjc na ledu. To je, što Parp žanin veli ,,chic“. (Nastaviće se.)