Београдске новине
Cetvrtak
BEOGRADSKE NOVINE
14. juna 1917.
Broj 1«.
bili žrtva. Ali pod Gučkovom, kao prvim' ratnim ministrom revolucijonarne viade, postale 8ii kaznene ođieđbe protiv . arobijenika još nečovječnije nego prije. Gučkov je ustrojio nai'Očita zarobljenička odjeljenja za one, koji su se protivili <].% vrše poljopiivnedne radove, te je po ootrebi izrično naredio i upotrebu kanđžijc“. List završuje ovako: „Rovnosni održavalav, tako zvanog zapta medju momčadi, Gučkov, sad jo opet izgubio ministarski portfelj; ali nje gove cinične zapovjesli svakako su zas’užilc, da se još prije objelodan©“. Ova izjava toga lista, koju u ostalome žestoko napada ,,R u s k a j a V o 1 j a“, prvi je skromni pokušaj u mskoj javnosti, da se stvamo ispita stvar ratnih zarobljenika. Sa zapetošću može se očekivati, da li će sadašuji ruski ratni iiiinislar Kerenski uzeti to za povod, da se na osnovu neutralnih izvještaja obavijesti o stanju mskih zarobljenika u Njemačkoj i da prema lome pokioni svoju pažnju i poslnpanju sa ratnim zarobljenicima u Rnsiji. Napuštanje tvornica u Petrogradu(Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina") Stockholm, 13. juiia. Iz P e t r o g r a d a se javlja, da se sprema nov, žestok sukob izmedju radničkog i vojničkog savjeta i vlađe. Prednzeti su koraci da se napuste tvornice u Petrogradu, tobož zbog transportnih teškoća. Rađnički savjet medjutim vidi u tom jednu političku smicalicu i misli, da vlada time Iioće samo da ukioni radnike iz Petrograda, da bi se oprostila dosadue kontrole. Podsticaj za ovaj korak se naročito Koren-skom pripisuje. Socijalistički ministri su odlučno protivni. Černov, Skobelev i Čereteli ne će ostati s Kerenskim u minisfarstvu, ako se ovaj korak ne opozove. Cjelokupno radništvo stoji, razumije se, uz socijaliste. Radnici su u Petrogradu priredili ogronme' demonstracije protiv napuštanja tvornica; bilo je velildh nereda. Pošto Kerenskij ne će Iitjeti dobrovoljno odstupiti, to će kriza biti vrlo zaoštrenaGlad u Finskoj. (Natočiti brzojav „Beogradskili Novina“). Siockholm, 13. juna. Prema jednoj vijesti ,,S venske D a g b 1 a d e t“ iz H a d a r a n d e, vlada u sjevernoj Finskoj jjlad u potpunom smislu te riječi: U ! mnćfcim kctarevima nema više nikakvtH'zmihe žita, pa je siromašnije stanovništvo iz mnogih mjesta već primorano, da mijesi hljeb iz brašna od hrastove kore. Pokret za mir. Njemačka socijalistička manjina I stockhoimska konferencija. (Naročiti br/ojav sBcogradskih Novinatj ,, v Berlin, 13. juna B e r n s t e i n je-.jtekao novinarima, da njeinačka socijalistička manjina nije đo sada otišla u Stockholm zato, što iz novčanih obzira rnisli da samo jednom tamo ode i to koucem juna, kao najpođesnijem vremenu, pošto će tada biti u Stockholmu poviše internacijonahiih predstavništava, niedju ovima i Rusi. Branting priznaje u jednom brzojavu pravilnost toga gledišta. Stockholmska konfereucija. .Vijećanja s n j e m a 5 k o m s o c ijalističkom većinom. Kb. Stockliolm, 13. juna* D-rži se, da će vijećanja s njemačkom socijalističkom većinom biti danas zakJjučena.
Kb- Berlln, 13. juna„V o r w ii r t s“ javlja iz Stockholma: Pregovori s njemačkim većinama d o v r š e n i s u. Na prijedlog o>vih unijeto je jedno novo pitanje: Šta su čuiile socijalističke stranke raznih zemalja za vrijeme rata u korist mira? Sve veća propagauda za mir ii Fraiicuskoj. (Naročitl brzo]av „Beoeradskili Novlna'*.) Rotterdain, 13. juna. U ,,L i b e r t e“ upozoruje podpukovnik R o u s s e t francusku vladu nužno na to, da je propaganda za mir uzela silnog malia ne samo u pozadini nego i medju vojnicima na frontu. Ako se protiv toga odmah ne preduzmu najenergičniji koraci, onda postoji opasnost, da će u francuskoj vojsci zavladati malodušje i neraspoloženje,,Deily News“ za što skoriji mir. (Naročiti brzojav „BeogTadskih Novina") Haag, 13. jtma. ,,D a i 1 y Ne\v s“ pišu: Skladišta su Engleske i Kanade već toliko iscrj>ljena, da se vidi kraj. Engleska se od Kanade ne može više ničemu nađati, jer je Kanada zbog prijeteće gladi i sa111 a morala uvesti racijoniranje živežnih namirnica. List piia, što će se dogoditi, ako kanadske žitnice ostanu zatvorene za Englesku? Evropa se sama ne niože da ishrani i z a t o j e potreban š t o s k o r i j i m i r. Engleska štampa o njemačkoj mornarici. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“.) Haag, 13. juua. Londonski nedjeljni časopis ,,T r u t h“ piše: Njemačka mornarica sačinjava za Njemačku veliko moralno i političko uporište. Ona stoji iza podmorničkog Tata pa je već od mnogo godina naprtila na naša Iedja teško breme uzdržavanja najveće i najskuplje mornarice što je ikada postojala. Da li je razborito, da se njemačka mornarica potraži u svojim skrovištima, moraju da odluče nadležni stručnjaci. Stalno je samo to, da nii u helgolandskom zalivu ne smijemo pripremiti drugo Galipolje. Isto se tako bavi engleski stručni list ,,A e r o p 1 a n e“ s njcmačkim vazdušnim napadinia na englesku istočnu obalu, pa završuje: Razumjje se, sa-da će opet da nastane dernjava o barbarskim napadima na ženu i djecu, no ipak se mi ne bi smjeli takvom ludoni brbljarijom dati zavesti u bludnju. 2 e n ama i djecama n i j e m j e s t o u ratnoj zoni- Ako je neprijatelj u stanjti, d a savrSenijim letiticama progj, Ti ratnu zonu, onda je to za njega samo sreća, isto tako kako je to za nas jedna velika neprilika. Drugi „Bar§iong“-slučaj. Kb. Berlin, 13- juna. Dopi-snik ,,L o k a I a n z e i g e r“-a, Rosner, poslao je sa skandinavske obale izvještaj o pomorskoj borbi dva njemačka stražarska brcda s dvanaest engleskih razorača 5. juna, u kojoj je njemački stražarski brod ,,S. 20“ potonuo. Podčasnik njemačkog stražarskog broda ,,S.20“, Heinrich S c h m i d t, koji je pimih 7 sati plivao po moru, pa ga je najzad spasao jedan njemački brodić, pričao je Rosneru, da je spasavajući čamac engleskog razorača ,,F. 51“ primio na brod od Nijemaca, koji su plivali po moru, samo sedam ljudi, a i njili samo kao materijal za saslušavanje. Dva podčasnika, koji su se bili objesili o spasa-
Strana 2. pospješi mlr? Ne, nego da ga zapriječi! Iz ruskog se naime haosa svakim danom ispoljava sve to više težnja za mirom. pa su mnogi prijatelji mira u Rusiii zbog toga upravili svoje poglede na Ameriku. Ta oiidje stanuje veliki apoštol mira Wi!son! Zar im on ne će da priskoči u pomoć? Ne! On im je zašao za ledja! Taj oscbujni propovjedač mira šalje jednu poslanicu vlastodršcima na Nevi, kojom traži rat do krajnosti, i opominje da se Njcmačkoj ne ponudi mir, jer bi ta prokleta i omražena Njeniačka mogla još biti toliko drzovita, da fu ponudu za mir prihvati. Ovaj postupak je američkom prcdsjedniku konačno skinuo masku sa prave njegove obrazine. Nadamo se, da će ova poslanica onim rtiskim krugovima, koj,i ima'du moći da odluče o ratu ili miru, pokazati u potpunom svjetlu pravu svrhu saveza protiv Njemačke.
Slobodna Poljska. I Poijaci u Rusiji priznavaju varšavski narodni savjet. Kb. Bern, 13. juiia. Prema vijestima švajcarskih novina iz Moskc, zaključili su poljski demokrati lt svome kongresu, d a P o 1 j aci em i g r a n t i, k o j i danas ž i v e u R u s i j j, n e ć e n i it k o j e m p og 1 e d u t je ra t i samosUluu p o1 i t i k u. Za sada je pozvan j e d i n o narodni varšavski s a v j e t, da daje p r a v a c p o 1 j s k o j p o 1 i t i c i, a poljska se vojska može ustrojiti jcdino na zapovjest poljske viade. Ruski haos. Slom ruske koallcijone vlade(Naročiti brzojav ..Beograclskih Novtaa'*.) Rotterdam, 13. juna. ,,D a i 1 y C li r o n i c I e“ javlja iz Petrograda, da će prema opštcm očeki.vanju buduće sedmice doći do krize ruske vlade. Sigurno je, da će provizornu vlast dobiti iedno socijalističko ministarstvo. Veiika kneževina Lilavska. (Naroeiti brzojav „Beograd. Novina“). Krakow, 13. juna. Socijalistički „Napržo d“ javlja, da osnivanje narodnog litavskog vijeća je p o č e t a k proglašenja n e z aiv i s n e I i t a v s k e v e 1 i k e k n e ž eV i n c. Sudbina bivšeg cara Nikole. Kb. Stockholm, 13. juna. Helsingiorški listovi javijaju: Posade krstarica ,,Diane“ i ,,Rossije“, kao i iinijskog broda „Republike" prijete s otvorenom silom, ako se „Nikola Romallov“ sa svojom porodicom smjesta ne odvcde u kronstadsku tvrdjavu. Ruski socijaliste traže, da sc bivši car progna u sibirskc rudokopc zlata. Ukrajinci za svoju autononijju (Naročiti brzojav „Bcograd. Novina"). Petrograd, 13. juna. U K i j e v u osnovao se glavni stožer ukrajinske vojske, koji se odmah uputio u Petrograd, da od vlade zatraži bezodvlačno proglašenje ukrajinske autonomije, kao i organizaciju samostalne ukrajinske vojske te ukrajiniziranje cijele crnomorske i jednog dijela baltičke mornarice. Socijalistička šiampa protiv ofenzive. 'Naročiti brzojav »Beogradskih Novinar’ Lugano, 13. juna. ,,C o r r i e r e d e 11 a S e r a“ javJja iz Petrograda, da socijalistič-
Dani prolažahu. Blagoje sve više opadaše- A i stričeva sc kuća raskući. Blagoje napusti stričevu kuću i idjaše od kuće do kuće po mahali. Radio je. eepao drva, klao, kopao grobove, i sve što god bi mu se naredilo. Leto, zima, njemtt je bilo sve jedno. U rsccpanim čakširama, nckim poja.sinu i krpama od košulje provodjaše dane. Njcgova strulja kosa, snisko liabrano čelo, nos mali, usta debela, ispupčene jagodice, razvijene vilice s gustom i čekinjastom bradom, sve to beše podivljalo, mutno i tužno. S tupim i učmalim izrazom lica, razdrljenim i kosmatim grirdiina, pogiedom besvesnim i tužnini, činjaše ou na čoveka utisak snažan i nekako odvratno tužan. Kad samo prcd kim stane, obori poglcd i ište šlo, a glas rau tup, mlak i nionoton, čoveku dolazi da beži od ujega, samo da ga ne gleda takvog. Noćivao je kod nasDali smo mu jeđan sobičak. Koliko mu jc puta nioja maii davala spavaće odeIo, aii on to odtnali odnese, proda i popije. Posle nekoliko godina umre mi mati. Da bi smo njoj grob iskopali, morali smo strinin raskopavati. Blagoja je več bio tu i rado pristao da mojoi materi kopa grob. Uze motiku i stadc pređa me: — Mile, da idcm? — Idi, Blagoje, ali lepo da skupiš JvOStl. — Hoću, hoću! — A znaš li čiji ćeš grob da rasJtopaš- — Ne. — Strinin. * — Neću! reče uplašeno, preblede i sede na zemiju.
k a š t a m p a vrlo ozbiljno piše p r otiv ideje nove ruske ofenziv e- Vrlo se oštro kritiktiju namjere saveznika. Raspad ruske vojske. TNaročiti brzojav »Bco;;radskiI: Novina-; Stockholm, 13. jima. ,,Ru s ki I n v al i d“ s gorčinom k:itikuje stanje ruske vojske. On piše: ,,S izuzelkom kozaka, koji su Kerenskova posljednja nada, ruska je vojska jedna rastrojena banda, koja se eašom rakije daje potkupiti". — „Riječ", orgau Miljukova, žali se zbog rastrojstvenog procesa na frontu, koji se ne da nikakvim prolumjerama sprijcčiti i koji za bitdućnost može imati najgore posljcđice, Ruska ofeuziva zasad odložena. (Naročiti brzojav „Bcograd. Novina"). Stockliolm, 13. juna. Posljednji brzojavi iz P e t r o g r ada potvrdjuju u saglasnosti sa izvještajima iz Londona, da je srnjer o ruskoj ofenzivi bar za sada odložen. ,,P r a v d a“ osudjuje neprekidnu ratnu viku u Rnsiji, zbog koje Petrogradu može zagroziti opasnost navale, jer ofenziva može lako po-moći protrvniku da dodje do jeftine pobjede. Ruskj vojuici ne će da »ose francuska odličja. (Naročiti brzojav „Beograđskili Novina"). Stockholm, 13. juna. Vojnici jeđnog ruskog puka nijesu htjeli da prime podijeljena im francuska odličja. Svoju odluku opravdavaju vojnici time, da ova ođličja imadu samo jedan cili, da pobudć u ruskim vojnicima ž i v o t i n j s k e i n s t fn k t e i da ih uvjere o potrebi daljnjeg prolijevanja krvi. Preko sto generaia svrgnuto. (Naročiti brzojav »Beograđslih Novina«/ Zurich', 13. juna« Iz K i j e v a javljaju, da jc preko sto geneiala svrgnuto sa svojih položaja zbog učestvovanja u antirevohuijonarnom pokretu. Radnički i vojnički savjet protiv Brusifova. (Naročiti brzojav isBcogradsIah Novina«/ Ženeva, 13. jtma. Parisko noviiisfvo javlja iz Petrograda, da je radnički i vojnički savjet zaključio iz političkih razloga, da zauzme n a j o d 1 u č n i j e s t a n o v išteprotiv novog vrhovnog zapovjednika ruske vojske g e n e r a I a B r u s i 1 o v a. Postnpanje sa zarobljenicima u Rusjji. — Oštri napadi Maksjma Gorkog protiv viade. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novitia“.) Frankfurt, 13. juna’, „Frankfurter Zeitung“ javlja iz Stockholma: „Novaja Žizn“, orgau Maksima Gorkog, oštro napada dosadašnju metodu, kojom se neprestano govori 0 „njemačkim zyjerstvima“, da bi se time podstaklo ratničko i aspoloženj'e mase. „Istina je —• piše taj list — da ruski zarobljenici u Njemačkoj, čije sopstveno stanovništvo pati od nemaštine, nemaju lak položaj i da naša nova vlada nije učinila nmogo, da poboljša položaj naših zaiobijenih zemljaka, ali s druge strane moramo i u našoj đobroćudnoj 1 prostosrdačnoj Busiji konstatovai čitav niz slučajeva, u kojiina se oglcđa užasno preziranje života i zdiavlja ratnih' zarobljeuika. List podsjeća ua stanje na Murmanskoj željeznici i na beskrajnu listu slučajeva, u kojima su zarobljenici krivicom i ncmamošću bivše stare vladavine
— 15to? — Neću, neću, i odmahivaše rukama od sebe sav dršćući. — Kako? Zar lioćcš drugi da kopa grob? On se diže. Ja mu iznesoli inalo rakije. — Ne, lie, oku litru čitavu litru mi daj, i poče da uzmiče. — Poslc, Blagoje- Sada je ovo dosta. Opićcš se, pa nećeš znati. — Ne, ne!.., Oku, Milc, oku!..« Oh! Izucsoh inu piuiu okanicu. Uze staklo, pogleda ga naspram sunca, prodrmusa rakiju, brk niu se nasmeši, pa naže i ispi do pola. — Ah! i strese se. Zatim uzc motiku i ode. Posle podne dadoše mi torbicu od čista platna, te da ode.m iia groblje, skupim u torbicu prah strinin, koji će se posle opet prepojati i metmiti s materinini sandukoin u grob. Odoh tamo. Još iz daleka spazih više strinina groba gomilu izbačene, crne zemlje, a po njoj komadje otLRulih dasaka, krpe i parčad od zemljošana odela i ubudjale obuće. Na ivici groba stajaše ispljeno staklo rakije, do njega motika i Blagojin iscepan mintan. Nagoh se grobu, ali se brzo ustrašeno trgoh natrag. Na podu groba behu poredjani ostaci strinini: glava, ruke, rebra... A više njih, naslonjen na budak, sav umrljan zemljom stajaše Blagoje I giedaše u strinine poredjane kosti. Trgoh «e i pogledah nebu. Ono čisto i plavo. U daljini preko ograde zelene se bašte f vinogradi. U čistom I
suvotn vazduhu klikće ševa i Iastavica. Ohrabrih se i opet pogledah u grob, a Blagoja crnom, umrljanom rukom predje preko očiju. Odjednom pade ničice kostima. — Kato... zar ovo ja tebi, ja?... — Blagoje! dreknuh uplašeno. — A? djipi on i pogleda me strašno, ali kad vide ko sam brzo se pribra, uzc budak i otpoče da kopa, šanuv: — Ti si Mile! Ja mu pružih torbicu. — Tu da skupiš, rekoh, a i meni glas drhtaše. — Ako, sad!... poče on pokorno. Pa uze torbicu, saže se polako, prekrsti se, i kao najveću svetinju otpoče skupijati njeu prab. Ruke mu drhtahu, a ponekad tek \ r rcnc suza niz umrljano mu i zemljom posuto lice— Što plačeš, morc? On podiže glavu. Pogleda me pogledom u kome beše sve kazano; zakopana Ijubav, proćerdan Život i večita tuga za nečinij.. '+ * * Posle nckoliko godina umro je. Pričaju da je pred samu smrt pobegao iz bolnice, a čuvari ga našli mrtva na putu ka groblju.
HALI PODLISTAK.
Za organlzaclju socljalne skrbi. Socijalna je skrb prepuštena u Hrvatskoj uvelike prlvatnhn društvima i privatnim osobama. U pomanjkanju organizirane javne socijalne skrbl dobro
je, da se našao barem netko, tko je posvetio brigu socijalnim potrebama. Za vrijeme rata ukazalo se nužnim, da se socijalna skrb izgradi, proširi i organizira, kako bi se štetne posljedice rata barem donekle ublažile- Kod nas je u tom pogiedu učinjeno već takodjer štošta, ma da se očito zapaža i tu neorganiziranost i rascjepkanost. No i u tom će smjeru prije ili kasnije morati krenuti na bolje. Važnija je medjutim pojava, što se i država stala više baviti pitanjima socijalne skrbi. Ta povećana briga donijela je eto u Austriji osnutak ministarstva za narodno zdravlje i socijalnu skrb, a kod nas, držimo, kao početak nastojanja oko socijalne skrbi, zakonsku osnovu o dječijim domoyima, koju je predložila vlada hrv. saboru 5. o. mjNe mislimo da sc zasada bavinio sainom tom osnovom, već želimo da istaknemo jednu prešnu potrebu, jednu rcformu, bez kojc tcško da će uoi>će ma kakav zakon socijalne naravi imati uspjeh i željeni učinak. Dvije su akcije u posljcdnje vrijeme pokazale, da se i kod naše vlade počelo misliti na potrebe narodnog zdravlja i socijalne skrbi. To je akcija za suzbijanje ftuberkuloze, o kojoj je već bilo govora u ovome listu. tc spomenuta osnova o dječijim domovima. Same po sebi ove su akcije ili, boije reći, zamisli dobre, ali ipak nema izgleda, da bi donijele ploda, ako se pravovremeno ne provede socijalno-politička javna organizacija. Mislimo naime, da bi trebalo osnovati posebnu vladiiiu socijalno-političku sekcijn, odjel ili barem odsjek vladin, koji bi cijelu socijalnopolitičku skrb koncentrisao, rukovodio ! organizirao- Socijaina politika doduše
vajući čamac, pozvani su. da se odmah otkače- Jedan od tih podĆasnika je doviknuo engleskom časniku u čamcu, da mu je n o g a r a z m r s k a n a. Kao ođgovor jedan je mornar naperio revolver na njegove grudi i zaprijeiio mu. da će ga ubiti. Drugoga podčasnika, koji se rukama držao za čamac, u d araojeengleski mornar sve dotle po prstima svojim baj o n e t o m, d o k 1 e č o v j e k n i j e u t o n u o u v o d u. Sve je to vidio i čuo Schmidt, kojf je s dvadesetinu Nijemaca plivao preina: čamcu, a koji se o davljenicima nije nf briniio. Schniiđt je voljan da se zakune, da je čamac mogao najmanje još dvadeset ljudi primiti, već i s toga, što je more bilo potpuno mirno upravo tiho, i što je engleski razorač jedva trideset metara od čamca udaljen bio. I glavni mašinista Jachmaim izjavljuje, da su se na zapomaganje mornari engleskog razorača glasno smijali i sa svim ravnodušno dogledima posmatrali kako se Nijemci dave.
Dogadjaji u Italiji. Ministarska krlza u Italiji. (Naročifi brzojav „Bcograd. Novina"). Lugano, 13. juna. Ministarska krlza ne da se prikritf, žna da zvauično nije još objavljena. To dokazuju odlaganje otvaranja komore I neprestaue konferencije Boselli-ja s državnicitna. Socija'istc su zaključ le, d i u prvoj sjednici komore interpelišu zbogi odloženog otvaranja iste. „Corriere della Sera" preklinje Sonnina, da se otrese svojili grješaKn te da time olakša riješenje krize. Poznati su njegov patriotizam i karakter, ali sad je nestaJo demokratsko doba, te zato mora i on poslati drukeiji. Samo vrlo pretežni razlozi mogli su dati povoda Sonninu, da samovlasno proklamuje nezavisnost Albanije. Opsađoin Jam’ne je' otežan medjimarodni položaj, pošto su sporazumne sile već obećale Ja rinu Grčkoj, odnosno Venizelosu. „Idea Nazionale" opet raduje se tom činu, jer inisli, da je time učinjen kraj intrigama iz Saluna i od strane Venizelosa. Cenzuriranje Cadorninih izvještaja. (Naročiti brzojav „Beogradskth Novina“.) Bern, 13. juna. Cenzura je u pouedjeljak izbrisala! posljednju rečenicu Cadorninog izvještaja. Sadržina je nepoznata.
Španjolska ostaje n eutralna. (Naročiti brzojav »Beogradsbih Novina«J!' Berlin, 13. juna. Jedna uvažena španjolska ličuost u Beriinu izjavila je saradniku ,,V o s s iscbe Zeitunga“: Okolnost, da je kralj povjerio sastav nove vlade šefu konzervativne strauke D a t u, dokazuje, da u pogledu španjolske neutralaostf ne ćc doći do nikakvih promjena, pošto je poznato da su konzervativci pristaše stroge neutralnosti. Gd nekog vremena opaža se i u široj španjolskoj javnosti preokretuprilog neutralnosti. Napadaji francuske štampe na krajja i šp.anjolsku vojsku zbog njihove stroge neutrahiosti izazvali su u cijeloi Spanjolskoj veliko neraspoloženje. Kraj toga se i sunmja francuskih 'listova kao da njeimčke podmoruice ne rešpektiraju španjolski suverenitet u španjolskim vodama pokazala ne temelju službenog materijala kao sasviin neosnovana. I vojska i mornarica stoje i sada kao i prije na staja-
spada medju zajedničke poslove, ali. kako se vidi, imade mnogo socijalniii pitania i zadataka, koji spadaju u naš autonomni djelokrug, a da i ne govorimo o potrebi, da se socijalno-političke zajedničke uredbe kod nas doista provode, kako itreba i da se naše socijalnopoiitičkc želje uvaže i zndovolje. U djelokrug novog austrijskog ministarstva za narodno zdravlje i socijaluu skrb spadat će, osim zadataka, koje je neposredno izazvao rat, još i suzbijanje ratnih pošasti, socijalna skrb za oštečene u ratu kao i za udovice i siročad palih vojnika, nadalje sve, što se odnosi na narodno zdravlje, na skrb za mladež, na odnose stanovanja i na socijalno osiguranjc. Sve ovo treba i kod nas, svi ovi zadaci nameću se državi i zenialjskoj autonomiji našoj, pa će uz ostale specijaine naše potrebc trebati, da se i svemu tome posveti briga. Zato se medjutim prije svega traže posebni ljudi, napredni socijalni političari, posebna javna organizacija i sredstva. Mi ne sumnjamo, da bi se moglo naći i namaknuti sve, što je potrebito, kao i da bi se dala veoma lako provesti reorganizacija u krilu naše vlade. kad bi se samo ovoj stvari posvetila ona p«'ižnja, koju socijalna pitanja zasiužuju.
Index nije ukiniit. Ovih dana donijele su naše novine vi* jest, da je ,,index“ ukinut. Neke su to eak sveie na demokratski dtih, koji vlada svijetom, a kome se ni crkva ne može da otine- Vijest o ukinuću inđeksa, naravski, da nije istinita. Ukinuu je sanio „congregatio indicis", dikasterij, koji je dosada obavljao ,,indiciranje“ knjiS<*»