Београдске новине

Cetvrtak'

BEOGFADSKE NOVINE

14. juna 1917.

Broj 161. Jištu bezuslovne neutralnosti. Zadnji se dogadjaji u Barceloni imadu svesti na *por izmedju pješaštva 1 topništva zbog raznih sistema u unapredjivanju, koje postoji kod obih ovih vrsta oružja.

Najfiovije brzojavne vijesti. Rekrutovanje državljana sporazumnih sila u Americi. Kb. Rotterdani, 13. juna. Lo-rd Robert Cecil izjavio je u donjent domu: Američki kongres usvojio je zakon, po kome je sporazumuim silama dozvoljeno, da svoje državIjane u Sjedinjenim Državama rekrutuje u vojsku. Jedna britanska komisija se već bavi u Americi, da preduzmc takvo dobrovoljno rekrutovanje. Iz zaposjcdmite Rumnnjske. (Naročiti brzojav „Bcogradskili Novina* 1 ) Berlin, 13. juna. U prkos najbezobzirnijih razaranja, koja su izvedena pod engleskom upra,vom prošle jeseni, nalazi se izgradnja rumunjske petroiejske industrije u najpovoljnijem toku. Produkcija raste svakoga dana, pa je potpuno osigurana količina, koju trebaju središnje vlasti u svrhu vodjenja rata kao i za saobraćajne svrlie. Nova engleska izborna reforma. Kb. London, 13. juna. U donjem domu nastavila se rasprava o novoj izbornoj reformi. Pariainenat se sa 149 protiv 141-gIasa izjavio protiv principa srazmjernog izbora. Dogadjaji u Irskoj. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). Haag, 13- juna. Prema Reuterovoj vijesti o uapšenju ,,Sinfeinera“ grofa PI u n e 11 a mo2e se zaključiti, da je u Irskoj zbog toga nastalo veliko uzbudjenje, koje baš ne pruža najljepši izgled za btiditću narodnu skupštinu.

Grad i okolica.

Dnevni kalendar. D a n a s je četvrtak 14. juna ; po starom 3. juna. Rimokatotici: Bazltij b. (kvatre); pravoslavni: Muč. Justin filoz. — Sunce se rađja u 4 02, a zalazi u 7'58 (po starom vremenu). Oostovanje bečkog „Rai mu ndth c a tcr-a.“ „Njegova Visost pleše valčik" („Holieit tanzt Walzer“). Početak u 8-30 navečc. K i u c m a t o g r a t i : V o j n i k i n o (Koloseum): U 6 sati poslije podne predstava za vojnike. — C. i kr. gradjanski kino (Paris): U 6 sati poslije podne predstava za gradjanstvo. B o t a n i čk a b a š t a. Otvorcua utorkom, ictvrtkom. nedeljama i praznicima. Ladja izmedju Zetnuna i Beograda kreće iz Beograda za Zemun od 6 sati u jutro do 9 sati naveče svakoga sata osim u 1 sat poslije podne. Polazak iz Zcmuna za Beograd od 5'30 ujutro do 8-30 naveče svakoga sata o s i m tt 12'30 posllje podne. Casnička i činovnlčka kasina otvorcua je do 12 sati u noći. C. i k. v o j n I č k i d o m: Citaonica, soba za pisanje i igranjc, kantina. Otvoreuo od 7 sati ujutro do 9 sati na večc. Stobodan pristupsvakom vojniku. P I i v a j u ć e k u p a t i 1 o n a S a v i: Privremeno otvorcno samo odjelenje za časnikc. Do 11 sati prije podne mogu se kupati samo gospodjc; posiije toga vremena gospoda. „Orand Hotel": Dnevno konccrat. Početak u (5 sati poslije podne. Posjeta bolesnika u boliticama: U bolnici .Brčko*: od 2—4 sata poslije podne. U botnici n Braiin u : od 9'30—12 sati prijc podnc 1 od 2—4 sata posiije poduc. Lijep prilog za beogradsku sirotiuju. (iosp. Bogosav M i j a j 1 o v i ć, trgovac iz Beograda, pcslao je sirotinjskom odjelenju opštine grada Beograda 100— kruna, kao svoj prilog za pomaganje sirotinie grada Beograda.

„Congregatio indicis" utenieljeiia je 1571. od pape Pija V., te je već nckoliko puta reformjrana; tako za Siksta V., Leona XIII. i Pija X- Nikada te reforme nijesu bile bitne t. j. nijesu dirale u instituciju samog ,,indexa‘. Radilo se veeinom tek o reviziji „indiciranih" kniiga; ncke starc kniige i pradavni spisi (medju njima i takvi, koji uopće višc ne postoje, osim možda u egzemplaru knjižnicc kongrcgacijc) brisani sn sa .,indexa“, postavljeni su ,,moderniji“ princiiii, po kojima sc odsele imade obavljati popis zabranjenih knjiga i sl. iTreba znati da jc svojedobno bila na ,,indexu“ na pr. i jedna rasprava „o ijekovitom uplivu smaragda“, naučne radnjc o sunčanom sustavu i t- d„ pa se ,,index“ od vremena do vremena već zato morao revidirati, da ne postane smiješan. I sadašnja reforma indeksa samo je izvanjske naravi: „congregatio indicis** je u papinskom konzistoriju 22 ■ marta ove godine ukinuta, a njezini su poslovi prenešeni na drttge kongregacije, većim dijelom na kongregacijtt „sancti officii", koja je u prošlosti i onako već preuzeia poslove koitgregaciie ,,inquisitionis haeceticae pravitatis". Koji su razlozi sklonuli papu Benedikta XV., da kongregaciju indeksa kao samostalni dikasterii ukine, te da je pripoji drugim kongregacijama, nije poznato. Vjerovatno je, da Vatikan tom reformom hoće da svoje izdatke smanji.

Upisivanje na ratni zajam. Vojni glavni guverner generalpukovnik barun R h e m e n upisao je kod beogradske ekspoziture jednog bankovnog inštituta jedntt veću svotu na ratni zajam- — Kod c. i k. okružnili zapovjedništva za Beograd-građ, za Palanku i Kragujevac upi_sano je na ratni zajam dosada 624.000 krutia. Koncerat u bolnici. Juče je umjetuičko osoblje bečkog ,,Raimuudtheatera“ na poticaj stožernog liječnika dra. Bohmauc. ik. pričuvnoj bolnici ,,Brčko“ priredilo koncerat pod vedrim nebom, koji je naišao kod mnogobrojnih bolesnika i ranjenika na veliko odobravanje- U prkos mnogostranosti u govoru i običajima slušalaca našli su umjetnici u brzo most do srdaca veselo raspoloženog slušateljstva. Burno odobravanjej kojim je popraćen taj koncerat bečkih urnjetnika, biće im zacijelo jedna od najljepših uspomena. Predaja panmčnog prediva u Beogradu. U vezi sa objavom vojne glavne gttbernije, odnosno prijave svilt zaliha pamučnog prediva kod trgovaca i privatnih lica, okružno zapovjedništvo Beograd-grad naredjttje za podrttčje grada Beograda, dase prijavaima učiniti kođ opštine grada Beograda prema več odred j e n o m vrcmen u. Pomoć za iuui. Priznanice za pomoć za mjesec j u n i izradjene su do broja 4000. i izdaju se danas u zgradi zapovjedništva grada Beograda u Kralj Alcksandrovoj ulici broj 7, u sobi broj 57Priznanice se izdaju samo od 3 i pol do 5 i pol s a t i p o s 1 i j e p o d n e. Sutradan po prijemu prizttanice od 8 do 11 s a t i p r i j e p o d n e blagajna c. i k. okružnog zapovjedništva Beograd-grad isplaćuje pomoć. Kako prilikom prijema priznanice, tako isto i prilikom primanja sante pomoći na blagajni c. i k. okružnog zapovjedništva Beograd-grad, potrebno je I iniati uza se redarstvenu legitimaciju, radi ustanovljenja iudcntičnostiČuvaite hljebne karte! Primjetilo se, da se u posljednje vrijeme hijebne karte od strane gradjanstva ueestauo gube i time gradjanstvo dolazi u neprilikti, da ostaje bcz istih po 10 do 20 dana. Ovirn se ttpozoruie građjanstvo, da iia svoje hijebne karte-kupone obrati tiajveću pažnju, da ih čuva prilikom kupovine brašna i da ih ne gubi, pošto se isti ni u kom slučaju i apsolutno nikom više neće zamjenjivati, jer izdavanjem duplikata istih daje se prilika raznim zloupotrebarna, koje se ni u kom slučaju ne mogu dozvoliti. Izvještaj prijavnog lireda. 12. juna: prijavljeno 113, odjavljeno 51, seiidaba 42; u hotelinia prijavIjeno 116, odjavljeno 108, ostalo u hotelinta sv ega 383 prijavljcna stran ca. nHTliini NAJBOLJE PREZERVATIVNO SRP.DSrVO: rHLIiin * protiv epideniičuih bolesti (Cliolera, tiphus jt^^jirodno — SAUERBRUNN. OJELUJE LJEKOVITO, OSVJEZAVAJUCUOKREPLJUJUCl Izvrstan dodatak vinu i sampanjcu. Adresa: Krondorfcr, Budapcst. Zoltangasse 10. Ćasničke menaie mogti doblti „KRONDORFERA" po cenl koja je ulvrdjena od Vojnog Minlstarstva, u stovaristu Krondorfer, Budimpesta V, Zoltangasse 10. i u Đeogradu kod časničke incnaže.

Sir je odlična hrana. Sir spada u opšte u najjače hrane. Nri stiani u veliki'n zeniijama. gdje ie kttlrtira sebi prokrč ; !a put, svaki obrok završuje se sirom, ma l najmanjim komadlćem. U nekitrt zcrriij.tinn. s;r se dodaje gotovo svakom jeiu, jer se došio dugim iskustvom i svestranim ispitivaniem, da je sir sam po sebi ne samo dobra i snažna hrana, već da koristi i tijelu i organizmu i time kao što rekosino pomaže, da se i drttga teže svarljiva ltrana u crijevima i želudcu što brže i lakše svari i savršenije isko-risti. Tako je dokazano i utvrdjeno dugint ispitivanjem: da sir odlično pontaže varenju ltljeba. Naročito pontažc varenju hljeba od k u k tt r tt z n o g brašna, đaklc proji. A kao što znamo, danas je proja hrana, kojom sc hranimo skoro svi. Vanredno je dobro i zdravo ne satno jesti sir sa ,,k a č a m a k o m“, koji se kod nas vrlo rado jcdc, vee je vrlo dobro i mijiesiti proju sa po nialo sira. Hvali se vrlo nmogo i cijenl ttaročito tako zvani tnastan sir, od čijeg sc n.lijeka ne skida kajmak. Sir je upravo ekstraki mlijeka, te u njcmu ima svilt sastavnili dijeiova mlijeka, i to srazmjerno gotovo više nego i u samom mlijekuU sirtt ima dosta bjelančevine, masti, mlječnog šećera i soli. U jednom kilogramu masna sira ima 271 gram prosječno bjelančevine, a u posuont 326 grama; dok u istoj količini govedjine ima 213 grama bjelančevihe, u teletini 198 granta, jagnjetini 171 grama i svinjetini 145 grama bjeiančevine. Dakle kao što vidimo, sir je najobilatiji sa bjeIančcvinom. Osint bogastvom u bjelančevini i masti, sir se odlikuje još i tiine, što se njegova bjelančevina tako zvana sirevina u našem tljelu mnogo bolje i savršenijc iskoristi i upotrijebi, nego bjelančevina ntcsa. Opitima je utvrdjeno, da

se od cjelokupne bjelančevine iz sira u želudcu i crijevima svari i u tijelo primi 96 do 98%, a od bjelančevine iz mesa čak nešto maitje samo 93 do 94%Tako bi na primjer odrastao čovjek iz 500 grama sira mogao svariti i u tijelo primiti 157 grama bjelančevine, a iz 500 grama jagnjetine sarno 80.3 grama, dakle skoro u pola manje. K°me je dakle potrebno da hranotn u svoje tijelo unosi više bjelančevine, kao što je to na primjer djeci dok se Tazvijaju i rastu, ili ljudima sa snažnim mišićinta, taj treba da jede što viŠe sira. Iz istog razloga rado se daje sir i osobama, kad se iz kakve teške i dugotrajne bolesti predignu, pa ih onako slab.e i nemoćne vaIja što prije osnažiti i podići. Kao što rekosmo oni, koji jedu kukuruzni hljeb, apsolutno treba da jedu što više sira, jer ako unosimo proju ili ,,kačamak“, sa sirom, time bi u nekoliko popunili onaj manjak u bjelančevini, i u isto vrijeme pomagali crijevima i želudcu, da brže svare i savršenije iskoriste kukuruzni hljeb, koji je teško svarljiv. Sir je u opšte bolje jesti u sredini jela, ili najbolje na završetku cijelog obroka, a nikako prije jela, kako se kod nas u mnogim kućama baš radi. Pojediuci vičtt, da je sir teška hrana, to iest, da se teže i sporije u želudcu i crijevima vari, naročito kao večernji obrok- To je donekle tačno: da jc sir bolje jesti u podne i u jutru. U našem narodu postoji poslovica, koja veli: „Sir je tt podne zlato, a u veče blato.“ Ali je ta zamjerka samo donekle osnovana. Novija istraživanja su pokazala, da je sir hrana, koja se Iako vari, lakše nego i samo meso. Sporo u njega prodiru sokovi za varenje santo onda, ako ga dobro ne prcžvaćemo, nego ga gutamo u velikom kotnadu. Ko pak sir sitni i drobi, iii ga jede rastrvena, kao ,,p a r m e z a n“ pa još s drugom hranom promiješa i zalogaje dobro sažvaće: tome jamačno neće želudac teretiti, osim ako se njinie prejede, ili ako bitde bajatan i kvaran. Pa ipak i ta tako izvrsna hratta može nam po gdje kada nahuditi- Tako je na primjer u novije vrijeme dokazano, da sir, siren iz prijesna, neuzvarena mlijeka, tnože u sebi imati i živilt klica kakve ljudske ili životinjske zarazne bolesti, kao na primjer vrućice, srdobolje, šarlalta i šapa pa da inože zarazu i prenijeti..,Ist<? tako moglo bi se desiti, da sir pd nqyarena mliieka Uiberkuloznih kra.v.aTimizara ima tt sebi živih klica tuberkuloze, pa da ilt onda i u čovječije tijelo unese. Sir je po gđje kada i otrovan, a „otrovan" sir može i osjetno čovjeku nahucliti. Osobi, koja bi od takog sira jela, ubrzo iza obroka nozli, da izgleda kao da je čirne otrovana. Osjeti jake muke, bolove, čupanje i vatru u želudcu i crijevima, a odmah zatim počtte i žestoko bljuvati, pa čak i čcšće prolivati. Grlo joj se suši i steže, hladan je zttoj oblije, glava joj .'tč'zanosi, a po gdje kada joj baš i svljest mrkne. To obično traje ttekoliko šatp ali je ipak izmuči toliko, da sasvim tnalakše i izneniogne i da se tek poslije ltekoliko dana sasvim povrati i oporavi- Djeca i slabija čeljad mogu i ozbiljnije oboljeti, pa po gdje kada baš i glavom platiti. Pri slučajevima trovanja sirom sumnjalo se ranije, ili na prave otrove, kao na primjcr: na nckaiajisane bakrene i limeue sudove, na loš gledj zemljanih sudova, na otrovnc biljke ili životinjska sirišta, ili se mislilo, da je sir bio bajatau i kvaran, pa da je zato trovanje proizveo. Danas se te pojave drugče tumače. Ne poriče se istina, da bi se sir ili mlijeko iz koga je siren mogao i od sucla otrovati; priznaje se i to, da se čovjek može i od pokvarena i bajatna, smradna, trula, plesniva, modra, crna, l.iiita, užežena, gorka i crvljiva sira razboljeti, pa baš i otrovati; ali ipak se misli, da to vrlo rijctko biva. Najčešće se javlja trovanje sirotn odmah s ijeta, kad nastanu vrttćine, i to mahom baš, skorašnjim i svježint, koji se ni čitn ni kusom, ni mirisom, ni izgledotn ne izdaje ni da je sunmjiv, a kamo li da je kvaran ili čak otrovatt. Tek kad bi ga sfručno lice tačno ispitalo, ntoglo bi u njentu itaći, ili nekilt neobičnih klica, kojilt inače u siru nema, ili otrovnih pr°izvođa niihova života — tako zvanog toksina. Protiv opasnosti od otrovana sira poniaže samo i jedino čistoea. Ali pored svega toga, sir je prosto liezatnjenljiva hrana, koju treba jestf što češće, gotovo svaki dan, svakog obroka bar u najmanjim količinama, naročito danas, kada uzimamo u sebe dosta hrane, koja nije baš Bog zna kako svarljiva i dobra. ■—sav.

Zuanitne oblaue. C. i k. okružno zapovjednišlvo za grad Beograd. Br. 11/1917, OBJAVA. U ntjesecu januara g. 1917. objav* ljen je bio cijeli postupak oko porezivanja poreznih objeka'a, koji pođlcže porezi te prava i dužnosti poreskih obaveznika. Ovim se objavljuje, da su u svrliu porezovanja poreskih objekafa koji podležo porezi i razrezivanju svešleničkog bira za god. 1916. i 1917. i evenlualno povratuo za četvrto tromjeseČje godine 1916. u gradu Beograđu odredjene tri komisije, koje će se sasJojati svaka

od 9 gradjaiia grada Beograda. Ove komisije će svoje đjelovanje započeti 19. jtuia ov. god. i to u Knez Mihajlovoj ul. br. 19. I. sprat. Porezi se podvrgavaju sva imanja u zemljištu, zgrađe, kamata na glavnicu i rentni đohoci, kao i sva zanimanja koja donose koristi ma koje vrsti bilo, da'je svaka lična zarada i svaki prihod, ma iz kog izvora poticao. I Svaki poreski obveznik dolazi u onoj ulici pod oporezovan'je u kojoj stanuje, jedino trgovci u ulici Kneza Miliajla će Jjiti oporezovaiu u svojim ra’dnjama, i firme koje imaju dva ili više orlaka (kompanjona) bićc oporezovane u Ulicama, gdje su im radtye, a neustanovima. Svaki poreski oijveznik ima pravo, đa pri breiresu o njegovoj porezi dodje pred kjomisiju. Dotični, koji su poslije 1. fobruara 1917. đobili koncesiju za vrše-nje kakve radnje i nijesu svoju čistu zaradu prijavili poreskonr odjelenju okružnog zapovjedništva za gratl Beograd, imaju bezuvjetno doći pred komisiju za razrez poreze da iskažu svoju zaradn, jer će im u protivnom slučaju komisija razreza’ti porezu bez njilrovog suđjelovanja. Žalba protivu iznosa poreze, koju bude razrezala komisija za razrez poreze, dopuštena je u slijedećim slučajevima: 1. Kada riješenjc o razrezu poreza nije bilo jednoglasno i kađa je komisljski utvrđjeni čisti dohodak veći od prijavljenog. Profivu jednoglasnih donesentli rije šenja nema mjesta žalbi. 2 . Kacl je primijenjena uetačna poreska stopa ili kada. se pri obračunu poreskog iznosa podkra'a grješka. Žalbe se imaju poduositi V. G. G. preko okružnog zapovjeđništva za grad BeogTad najdalje u roku od 8 dana i to ako je poreski obveznik bio prisulau pretresu, računajući od časa razrezivanja, inače od dana predaje poreske knjižice. Podnosenje žalbe ne zadržava naplatu poreza. Rasprave komisija trajaće svaki dan od 8—12 sati prije podne. Pojedine ulice đolaze na šlijederi načim učt ređ: Iv o m i s i j a b r. T. 18. juui: Mlatišumina, Tmska. 19. juni: Hadži Gjerina, Hadži Pro* iianova, Kopaonička, Smiljani'a. 20. juni: Resavska, Kočina. iv 21. juni: Beograđska. 22 . jmii: Vrtljaska. (. 23. juni: Avakumova, Nema ijina, 1 K o m i s i j a b r. 2. 18. juni: Miletićeva, Vršafka, Radenička. 19. juni: Makeđonska, Ko a čeva. 20. juui: Prino Evgen, Jakšić, Buifimska. 21. juna: Skenđer Begova, Visoki Sfevan. 22. juni: Bačvanska, Pančićeva, Knjćanin, Avratriova, Soluuska, Bistrička. 23. juni: Despot Gjurgja, Močvarska, Jevrejska, Bitoljska do No. 25. Komisija br. 3. 18. juni: Gračaničarska, Trn, Hadži Rufimova, Vinograđarska, Dečija. 19. juni: Hadži Miientijeva, Rudnička, Gjevgjelijska, Nebojša, Reonska. 20. juui: Laudanova. 21. juni: Petroljinska, Milišić, Novo školska, Slavujska 1, 2, 3, 4, Veljkova, Vojvode Žike. 22. juni: Budimska, Svefi Prolior, Gjuričić, Novo Pazarska, Slijepa prava i sokače. 23. juni: Poljska i poljska produže* nje, Nova. Gospodarski put, Pođgorička. Sloboda, Starine Novaka, Poljska, Ivina, Kriva, Stražnja, Poštarska. DaJjni red će u pravo vrijeme biti olijavljen u „Beogradskim Novi tama".

Augitst Šenoa: 1 B r a n k a. (Nastavak). 11 „Dobro! Dobrol Pravo 1“ šapnu slarica i okrenu se na desno i na lijevo. „A jesi ii dobro složiia. rulreninu, šlo sam ti dala, lijcpa je, fiira je, moja predja. Pazi, da ti je ondje u bregovima neraznesu/* „Neboj se, babice, pazil ću ita to kao na oko u gJavi. Ta valjda nemisliš, da sanr zla gospodarica. Zar nisam bila u tvojoj fekoli ?“ Starica stisnu svoje uvehle nsne u smijeh, a. istisnu pri tom dvijc krupne |uze ispod vedja. Mlada ogmu kabanicu, navuče zimsku toplu kapu, obuče rukavice i reče odrešitiin tobož al u istinu ponešto drh 1 tavim glasorn, kanda se pod silu junači: „Tako, babicel Spremna sam, sad mogu poći. Ali valja čeka'i, dok doilju kdla." ,,'Pak da te neispratim do željeznice?" „Nipošto, draga babo; da je ijeto i loplo vrijeme, da. A1 po ovoj zimi, nedam ti. No metljutinr" — produlji Branka ponešto snuždena >—< „još imam nekoga polioditi, s nekint se oprostitj.“ „S kim?“ začudi se starica. Branka pokaza samo prstom kroz prozor na groblje. „Da, da!“ izmuca stara okrenuvši ae, da sakrije suze. Kad učiteljica stupi pred kuću, dtihnu joj oštri zimski dali u obrazc i bilo joj je, ka(o da ie to prvi oštri pozdrav mrkog svijeta. Iz bijela snijega provirivaše crno mrtvo grmljo i drveće, po

Strana 3. nebu se motali mrki oblaci, sve bijaši pusto i mrtvo. Mlada udje kroz pootvce renavrata u Petrovo groblje i Imen'a kroz Bnijeg u zakut;ik, gdje se na humkn dizao drven krstić, na kom je visio nveo vijenac, pokriten snijegom. Branka kleknu u snijeg, sklopi ruke. Tako je boravila časak. Vrele suze padajući na majćin grob produble krutu koru snijega, kan da su željne probiti zemlju i doprijeti do majčina pepela. Zatiin skoči djevojka, uze sa prsiju cvjetak, što ga bješe ponijela iz svoje sobe, zalaknu rumenl cvjetić za majčin sniježni vijenac, poijubi krslt i šapnu dignuvši rake: „Majkol Slatka majko moja! Pogleđaj na me, na jeđinicu svoju! Putnica sarn, polazim u svijet, rastajem se s tobom, s tvojim milim grobora! Neznatn, što me medju svijetom čeka, da li dobro, da li zlo. Sveta dušice, mila majčice 1 , evo važi moje suze, neka mo čuva sveta sjenka tvoja, nedaj da ti Branka zadje stramputice, da ti posrne. Slušaj me, majko, u g robtt. Evo ti se kuuein tvojim slatkim irnenom, rtdijekom, kojim si ine zadojila, mukorn, kojom si me rodiia, i prvim cjelovom,kojun si mepoljubila, kunr/m ti se, da ću biti poštena, viij d a do v jeka, da će mi srce oslati plemenito do groba, duša čista i bistra. Iđern orati tešku, tvrdu brazidu, idem oplemenjivati svoj puk, mladice našega naroda. Mila tvoja uspomena, spornen na ono b’ago, milo majčino srce, što je u tvojim gruđima kucalo, ueka mi bude pri tom teškom pofilu na pomoći, da ne kloncrn mlada od nepogode i protivštine. I tako mi Boga živoga, ako posrnein, ako nebudem tvog imena vrijedna, nikad neću više stupiti pred lebe na ovo posvećeno mjesto, pred tvoj grob. S Bogom, s Bogom rnila, slalka majko moja!“ udari Branka u glasan plač, pritišćući ruke pređ svoje lice, dok je starica klečeći iz okna svoje kuće giedala unuku jta kćerinu grobu i suze roneći molila za sreću i zdravlje Branke, ■ ra mir i pokoj svoje kćeri. Pred kućom su kopaJi već konji nemirno po snijegu. Dcbeli vozar tovario Braukinu robu na kola, Djevojka je sta* jala sred sobe, naproti njoj starica, obje su biie nijeme ko mravi, niti da je koja đahnula, niti da je koja mahnula. Bila je došla i susjeda Klisurićka, tkalačka udova, lcoja je do proljeća imala prebivati sa babom u kući, da nebude sama. 'J'ako odluči Branka. Vozar đođje jia vrata i reče skinuvši šešir: „Molim, gospodjice, vrijeme je!“ „Draga Branko!“ probrblja žmufeći Klisurićka, „nczaboravite pečenkicu i pogačicu, što vam je baba speklal Evo, kočijašu! Dajleto u ko'a!“ Branka nepoglcda bake, kleknu pred babu, uhvati je za obje ruke i uze ih kroz suzo živo ejelivali, šapćući: ,,'Babo I Slatka babol S Bogoml Blagoslovi mel“ Starica se nagnu, stavi suhe ruke na mladičinu glavu, a vrele su suze kapale na đjevojčiuo čelo. „Bog! Bog! Bog!“ dusaše staiiia Za čas odjuriše kola kroz snijeg, a etarica je sjedila u kutu zureći pred' sebe, kauda je mrtva. Mlađa učiteljica irnala je jedau d{o svoga puta prevaliti željeznicom, a dalji kolinta. Po dvorani zagrebačkoga kolodvora (stauice) vrvila svjetina. Bilo je danas van reda pmio putnika. Lokoraotivi letili duvajući i zvižđeći taino amo, kondukteri vikahu, putnici brhljahu, preplićući se, u sav glas. Brauka, nevikla taJcvoj vrevi, takovu žamoru, bijaše sva smućena, sva razigrana. Na sreću bješe ju Hermina dopratila na kolodvor, ,da joj bude na pomoći. Hennina se pobri* ne za kartu, preda prtljagu, obavi bvc, žto je trebalo obaviti. Branka bij;iše ko omamljena, sama Ioga nebi nikad obavila. Dok se piijateljica vrtila za njezinim poslont, sjedila tnlada učiteljica u knlu dvo rane, odaljena od ostaloga svijeta. Gle da.la je samo preda se u zcmlju, kanda nišla nevidi, neeuje, što oko nje biva. Na licu joj igrao čudnovat žar, vjeđje, ocl plača crvene, treptile nemirno, usnice drhtalo, a u očiju gorio čudan plamen kao od vrućice. U djcvojci, koja je sai imala prekoračiti prag nova života, drhtala je svaka žilica. Bojazan, nađa, plahost, stid, odvažnost, čudne osno\-e, sve se to sad miješalo u njeziuoj glavi, u njezinu srcu. Radila je da se sabere, da smisli sve rnisli u jednu, ali sc poče zaplitati još dalje i dalje. Ne jedan putnik 8vrnuo bi okom na tu lijepu samotnu putnicu u priprostom odijelu, a dva mlada časnika. zaustavila se dva tri puta pred njom, te počeše zureći u nju kroz svoje naočnike nabacivati se kojekak’vim neslanim dosjetkama. Branka ih ču i razumi njihove krpice, a nemaknu oka. Napokon dojuri Hermina. (Nastaviče sc.)

Poslijednje brzojavne vijesti. Dogadjaji u Grčkoj. (Naročiti brzojav. „Bcograđskih Noviua"). Žeueva, 13. juua. Glavni komesar spotazumnih sila za GrČku, bivši- francuski mjnislar Jounarl, dobio je od lonđonske, pariske i pctro gradske vlade opunova'.šćenje za prego vore sa Atenom. Jonnartu je i geneia! Sarrail bar politički podčinjen. Atenski će poslaniei sporazumuih sila ostaviti Atenu. Italija sc i ovaj puta uije priključila akciji svojih saveznika. Njpn će po* slanik oslati u Ateni.