Београдске новине

iStrana 2 . fc . .«* ■ ■ ■ jrizorij. On je uvjeren, đa se kralj nije definitivno odrekao prije Btoljate daće opet preuzeti vladu čim' će to prilike dopustiti, Poslauik je d.ilje uvjeren, da i većina grčkog naroda želi tsksv preokret prilika. Neutralna štampa o abdikacijlKb. Rbtterdaru, 14. juna.. 0 abdikaciji kialja Konstanlina piše ,,.\ieuwe Courant": 0 kakvoj doiuo.voljnoj odluci ne može biti ni govora. Kad nečiju kuću zapalimo pa je njen sopBtrenik napusti, onda to ne biva dobrovoljno. Zaštitne sile vele, da hoće ponovo ida uspostave jedinstvo Grčke. Ali to je■dinstvo ne postoji, jer je jeđan dio naroda prešao na stranu sporazumnib sila, *. drugi, vjerovalno veći, htio je kralju jda ostane vijeran. I sada sporazumne Silc uspostavljaju jedinstvo ponovo koiiko na radikalan toliko i na prost način. Kralj Konstantin moia se ukloniti! iNjegove prislalice održava silom u mirn .tojska, koja je dovedena sa strane. Time Jc položaj spašen. Postuj ak sjiorazumnih' jiila nije ništa drugo, nego surova pritnjena onog načela: „Sila je jača od ftrava!" prema jednom malom narodu. ftli sporazumne siie tvrđe, da se baš one : bore protiv tog načela., r.aiine protiv to|a, da jc dozvoljeno činiti nepravdn, ako fco zahtijeva vojnička potreba. Francuske čete zaposjele Tiaku u Korintskom zalivn. '(N'aročiti brzojav „Beotrradskifr N'ovina") Basel, 14- juna. Javlja se. da su {rancuske čete z ap o s j e 1 e T i a k u u Ko r i n t s kom i a I i v u. Francuske i engleske čete u Tesaliji, (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina'.J Bern, 14. jnna« II Pariz su s'ligle vijesti, prema kojima su francuski i engleski .odjeli Četa bcz poteškoča prodrli do F.lbasana » Tesaliji.

Nova potapljanja. (Naroćiti brzojav >Bcogratiskih NovTna«; Berlin, 14. juna. Wolffov ured javlja; I. Prcd zapadnim izlazom e n g 1 e s k o g k analaiu Atlantskom okeanu po:op)jeno je ponovno od inaših podniornica niedju ostalim brodovima: naoružani engleski parni brod ,,C 1 a m M u r r a y“ sa 6500 tona pšenice; tri su časnika sa toga broda zarobljena; te jedan veći naoružani engleski parni brod nepoznatog imena. Daljim potapIjanjima uništeno je: 9000 bačava ulja za mazanje i 10.000 vreća voska za Francusku kao i daljih 1500 tona pšenice. 11. Naše su podmornice u Sređozemnum moru potopile ponovno sedam ' eugleskih parniii brodova i 10 talijanskih jedrenjaka sa ukupno 33.370 tona. Medju tlm potopljenim brodovima nalazili su se: naoružani parni brodovi ,.Don Diego“ (3632 tona) sa sitnom robom na putu iz Cardiffa za Aleksandriju; „AmplefortlT* (3873 tone) sa tovarom uglja na putu iz Cardiffa za Aleksandriju; ,,England“ (2798 tona) sa to.varom uglja na putu iz Cardiffa za 'Maltu; „Manchester Trader“ (3938 toJia); ,,EImoor“ (3"44 tone) sa 5700 tona pšenice na putu iz Karachia za LiV»rno; parni brod ,,Umaria“ (5317 tolia) sa nepozuatim tovarom na putu iz Kalkute za Marselj, tc bolnički brod ,,Do\ver Castle“ (8271 tona), koji jc sa dva velika parna broda Union-CastleLine, plovio, praćen od dva razarača.

govoru žitelja, taj bez sumnjo veoma. dobro pozna tu našu otvorenu, nezacijeijeim i nevidanu ranu, koja još i danas liemilo krvariNa§ pokrct radi toga nije samo nacijonalan, moderan, već i demokratičan, human. Spriječiti hoćcmo zločin, da ga nc počini rodjeni siu na vlastitoi svojoj majci, onemogućiti barbarstvo prošhli vremena, kad sc zahtjevalo od radnika, da za nenaplaćenu nmku proda dušu svoju i onu svojega djeteta. Pridignuti hočetno dostojanstvo u našega čovjeka i ponosom na našu naciju ispuniti mu čitavo bićc. U Pulju i Zadru ne trebamo se višc strašiti za nacijonalnu budućnost naše djece, jcr tu udarismo čvrste temelic našim kulturnim zavodima, a i na nfici lirvatski duli razvija sve veči upljv. U hrvatskim školama dijcte redovno nalazi otpora, koji mu jc nuŽdan, da se oprc talijanskom duliu. U svojem iKlgojiteiju nalazi ono utjehe prcd izrugivanjem uaših iđeala sa strane Talijaimša. Sušak sa svojim modcrno opremUeniin zavodima, uzornim rasadištima naše kulturnc snage, spasava nam rijcčkn djecu, vabeči ih u svoje školeMada su u tim Školama djcca zbijena, još uvijek se nmogo našc djeee gtibi po madžarskim i talijanskim riječkim školama, da sutradan, u naponu snage, ojačaju tudjinsku bujicu proti nama. U Trstu i neraamo hrvatskih škola, a nigdjc kao upravo u Trstu i na Rt»jecl nc prevladava tudji jezik na ulici, nigdjc kao u ovima dvjenta gradovima nc izgnbi'mo toliko naše krvi. Tu jc asimilicija bila preveć jaka pak nam se o i ona djcca, koja su u krilu svoy todice mogla primiti našu nacijo»alnit hranu. Porodica, škola I ulica tri su fakto-

Petak' Kb. Berlin, 14. juna. W o I i {o v u r e d javlja: U zabranjenoj zoni oko Engleskc ponovno jc djelatnošću naših podmornica potopljeno 20.190 brutto registarskih tona. Medju potopljenim brodovima nalazili su se: engleski naoružani parni brod „Thenius“ (6699 tona) sa 9700 tona sitne robe na putu iz Engleske za Indiju, francuski jedrenjak „St. Hubert" sa tovarom uglja za Francusku, engleski ribarski parni brodovi .,Golden“, ,,Hope“ i „Vorginia" od posljednjeg broda zarobljen je kapetan. Tovar ostalili potopljenih brodova sastojao se medju ostalom robom u glavnom od drva, sitne robe, riblje masti i riblje kosti. Jedna ]e od naših podmornica vodila borbu s jednim neprijateljskim jedrenjakom, koji je udešen kao zamka za podmornice. Konstatirano je, da je naša podmornica s najmanje čctiri zgoditka pogodila taj brod. Načelnik adniiralskog stožera mornarice. Holandske vijesti o potopljenim 1 nastradalim brodovima. (Naročiti brzojav „Beograci. Novina"). Rotterdam, 14. juiia. „Maasbode" javlja; Jedrenjalc je „Helen“ (150 tona) iz Rocklanda, potonuo. Jedrenjak je ,,Samlick“ iz Bostona potonuo. Engleski se parni brod „Trenthanhall'* (4173 tone) nasukao. Brod se smatra izgubljenimRotonuo je engleski jedrenjak ,,Elma“ (338 tona). Jedrenjak su „E1 s i e B i r d e 11“ susreli na moru kao ruševinu. Engleski jedrenjak „Mare Tobni“ nasukao se i izgorio. Fraucuski se parni brod „Colonial“ sukobio s jednim engleskim parnim brodom, te je potonuo. Jedrenjak je ,,Phyllis“ iz Londona ostavila njegova posada, jer sc nalazio pred propašću. Izgorio je američki parnl brod „Caso . Parni se brod ,,Mai“ iz Christiansunda nasukao te se nalazi u kritičnom položajuPotopljeni su: ruski parni brod „Algol“ (2223 tone) sa tovarom uglja i automobila na putu iz Engleske za Rusiju; parni brod ,,Soland“ (2473 tone) iz Haugesunda na putu iz Francuske za Sjevernu Ameriku; norveški jedrenjak ,,Juni“ sa 469 tona te ribarska ladja ,,Sferrol“ iz Troms6-a.

Ruski haos. Nezavjsne vojnlčke repnbtike u raskjm gradovima. (Naroćiti brzojav „Beogradskili Novina"). Rotterdam, 14. juna. „D a i 1 y N e \v s“ javlja, da su u mnogim ruskim gradovima, kao N i žn j e m N o v g o r o d u, Fazani i S amari, vojnici poapsili sve časnike i proglasili vojničke nezavisn e r c p u b 1 i k e. Ćetiri puka otkazaia poslušnost. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). Stockholm, 14. juna. „Svenska D a g b 1 a d e t“ javIja; Ministar vojni Kerenskij jc dobio potvrdu vijesti, da su nekoliki pukovi, suprot izdatoj zapovijesti, o t k a z a 1 i p o s I u š n o s t. Jedan je puk uapsio sve časnike- PriVremena vlada je riješila, da razoruža Četiri puka.

ra, koji bitno djeluju na formaciju djetinjc duše. Pokolcba ii se jedan od ovili, lako da i dijcte za uvijek buđe za naš narod izgubljeno. Za nas, za malcn narod, sa maliin finansijskim sredstvima, još nedovoljno ekonomski situiran, u povojima razvitka industrije, osjctijiv je gubitak ne samo, kad nam djecu ođnarode, nego i onda, kad uspiju, da iii učine indiferentnima prema našim idealima. U porodici se dijeie uči tepanju prvih majčinih riječi; poodrastao od svoje majke, ako je nacijonalno osviještena, čuje o važnosti svojega jczika; ona mu priča djedovska djela i zabavija ga vidljivim znakovima naše nacije- Dok je u zipci, pjeva mu slatlce naše uspavanke, poodmakla u dobi pita ga narodnim pjcsmama. a sa kućniii zidova slike iz Iiistorije naše budc u njemu djetinsku radoznalost, Majka je u obiteiji kao Vestalinka, da pazi, te se ne bi u djetetu ugasio plamcn domorodnog žara i ponosa; njoj je i jedinoj namijenjena zadaća, da djetetu u dušu utisne ncizbrisiv trag, te ne bi kasnije zaboravio na naciju, iz kojc je nikao. Majka je nosilac odgoja, m:ijka je kultura. Skola mu još bolje ucjepljuje nacijonalnu svijest. Ona upravo nadogradjuje, upotpunjuje, usavršava piemenit zadatak, što ga nacija očekuje od majke za odgoj njenc djece. Škola u djetetu razgranjuje pojiinanjc naroda i po prviput sc dijete susrećc s pripadnicima svojcga roda te se upozoruje s pojmom narodne solidarnosti. Skola mu kristalizira, profinjuje jezik, priučava ga mišljenju i opiemenjuje m« srce; u jednu riječ, škola pokraj majčinog rada 1 nastojanja stvara čovjeka. Ulica sa svojim gestania obrazujc se u tom stvaranju. I ona lma svoj udio. gdjegdje povoljan, a gdjegdje zauvijek

BEOGRADS KE NOVINE Kostromska gubernlR proglasjla se republlkom. (Narofiti brzojav »Beogradskih N'ovina«! Berlln, 14. juna. Iz Stockholma javljaju, da se ruska Kostromska gubernija slijedeći kronstađtski primjer, p r o g 1 a s i 1 a republikom. Posljednja sjednica vojničkog savjeta. (Naročiti brzojav iBeograđskih Novina«; Stockholm, 14. juna. Posljednja sjednica vojničkog savjeta je bila vrlo burna."Trudošviki i M e n š e v i k i protivili su se namjeravanom napuštanju Petrograda. Oni su tražili bližeg obavještenja, što je glasanjem primljeno. Pri t>retrcsu pitanja o povišenju potpore došle su vojničke žene i izjavile, da će morati pomrijeti od gladi, ako im grad ne da bar hljeba, soli i masla. U protivnom slučaju one će pisati svojim muževima, da se vrate kućama i da ih hrane. Poslije toga je potpora vojničkim ženam a povišena od 20 na 30 rubalja mjesečno. Dalie je riješeno, da se bivši car sprovede u Kronštadt. Generalni štrajk n Petrogradu. (Narofi'ti brzojav sBeograđskih Novina«; Petrograd, 14. juna. Ako se ne odobri šest-satovni dnevni rad, prijeti opšti štrajk svega ruskog radništva. Organ radničkog i vojničkog savjeta opominje radnike, da napusle pretjerane zahtjeve. O WilsonoVoi poslanici RusijiMišljenje holandske štampe. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). Rotterdani, 14. juna* Najbolja karakteristika Wilsonove poslanice Rusiji nalazi se u činjenici, što holandska štainpa, koj a je do sad u Wilsonovim postupcima uvijek gledaia neku državničku mudrost, primjetno napušta Wilsona. Jedan holandski list, koji je još onog dana kad je Ainerika ušla u rat izjavio, da je Wilson potpisao objavu rata samo za to, da brže posluži pitanju niira, sad tvrdi, d a j e W i 1 s o n u Rusiji novcem stekao robove. „Nieuwe van den Dag“ izjavljuje: Ako je išta u ovoj svjetskoj katastrofi zagonetno, to je držauje Wilsonovo. List nalazi u Wiisonovoj noti vrlo mnogo neistine i fraserije, i misli: Isto sn tako govoriti Lloyd Georges, Churcl|j iljjpotha. K°zaci u Petrogradu. (Naročiti brzojav „Beoerađskih Novlna' 1 .) Rotterdam, 14- juua. Petrogradski dopisnici engieskih Jistova javljaju: Prošlog četvrtka pojavili su se Kazaci u Petrogradu u potpunoj ratnoj opremi. Njihova pojava je, kako se veli, učiniia vrlo povoljan utisak, jer stanovništvo od ranije zna, šta znači pojava naoružanih Kazaka. Grof Bennigsen o ruskof ustavotvornoj sRlipšflni. (Naročiti brz-ojav „Beograd. Novina"). Kopeniiagen, 14. juna. Vodja ruskih oktobrista grof B e nn*l g s e n, koji u poslu crvenoga krsta boravi u Kopenhagenu, razgovarao je sa urednikom ,,P o 1 i t i k e n a“ 1 njemu rekao, da će s o c i j a 1 n i d e m ok r a t i kod izbora u ustavotvornu skupštinu jedva moći da izvojuju i najslabiju većinu. Najviše će biti izabrano ljudi, koji stoje izvan s t r a n a k a, pa će u budućoj skupšti-

sudbonosan. U građovima, kojima provejava dub naše ideje, rijetko nam se kacla skliznc po koje dijete s našeg nacijonaltiog poprišta. Gdje nema zasjede ni stranih elemenata, da nam ugroze nacijonalnu honiogenost, nije baš osobita zasluga odgojiti dijete u liašem duhu. Duševna se njegova nacijonalna podloga sama po sebi stvara i bez škola. 1 bez škola usisa on ideje svoje okoline, kojc ga i iz dalekih prekookeanskih krajeva, u starosti, tjeraju natrag u domovinu. U njegovu srcu živi doinovina, okrunjena slikaina, uljepšana čtivstvima i uspojnenama mladili mu dan5. Tu domovinu on ljubi, mada ga nitko i nijc učio toj ljubavi- Nje se sjeća u dahima tuge i radosti, pa iako jc radi njezina siromaštva morao u svijet medju tudje ljude, posljednji mu je ipak vapaj: ,,U tvom polju daj mu groba, tvojim cvijećem groh mu kiti“. Bit će da je to fanatizam, — ali ga ipak ini mladji moramo zavoljeti, — kad Cesi nastoje da uvjere svoju omladinu, da porodice svojc zasnivaju samo s Ceškinjama. Kod nas ni kčeri naše inteligencije nijesu uvijck svijesne dužnosti i misije, koju im je vršiti sutradan, (Ki vjenčanju, prem a svom porodu i liarodu našemu. Naš mladić mora u izboru svoje družice da budc često na mucl pri pomisli, da m« dijete može, radi slabog nacijonalnog odgoja naših žena, postati janjičarom. Majka jc prvi vodić u svijetu, ona je ncprekidno uz djecu, ona je prva zvana, da u djcčju dušu usadi sjeme, koje će narodu roditi obilnim plodom- Radi toga i jest po naš nacijonalni razvilak tako važan problem ženskog odgoja, kojemu do prije rata ne posvećivasmo nikakve pažnje. , * (Svršiće «*.)

15. juna 1917. ^ ni Imati većinu gradjanski demokratf, a nikako socijaliste. Mjere zatvaranja prema Finskoj. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina'O. Zflrich, 14. juna. Prema brzojavima iz Petrograda, već je nekoliko dana obustavljen sav teretni i osobni promet za W y b o r g i Finsku. Drži se, da su ove mjere preduzete radi držanja istočne mornar i c e-

Pokret za mir. Ultjmatum ruskog radničkog savjeta sporazumnim siiama u pitanju mira. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina‘0. Rottcrdam, 14. juna. r'etrogradski dopisnik ,,D a i 1 y M a i l“-a javlja, da je 9. juna otpravljen ultimatum ruskog radničkog savjeta sporazumnim silama, čija se sadržina tiče p i t a n j a o m i r u.

Riješenje ugarske krize. f Kb. Beč, 14. jtfna. i\aimcnovani ministar predsj dnik grof Mavro Esterhazj p.*s‘ i ■ j jutros u pratnji odjelnog savjetnika P a s ztya ovamo, i ođsjeo u Esterhazyevoj palati. Kulturno-privredni odnosi izmedju Austro-Ugarske i Bugarske. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina‘0. Sofija, 14. jiina, Inicijativom sveučilišnih profesoia, fcankoTOih direktora, političara, tr 0 ovaca i ćlanova austro-ugai-ske kolonije u Sofiji, osnovano je udruženje za unapredjenje kultumih i privrednih odnosa izmedju Austi'o-Ugarske i Bugarske. Min s aski pređsjeđnik Radoslavov, ambasrdor ciof Tarnovski i austro-ugarski poslanik grof C z e r n i n izabrani su zbog svojih osobitih zasluga oko zbližen'a Mo narhije i Bugarske za počasne članove udruženja. Neograničeni podmornički rat. Znatno rašćenje gubitka brodova. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina‘0 Haag, 14. juna. ,,D a i I y C li r o n i c 1 e“ izjavljuje: Dobro obavješteni krugovi se ne zanose optimizmom, koji je postao zbog opađanja broja torpcdovanih brodova, jer se u tim krugovima računa s čiujenicom, da se smanjeni broj gubitaka ima istina blagodariti djelimično poboljšanoj odbrani, ali se mnogo više objašnjava time, što se mnoge podmornice zbog raznih izmjena nalaze sada u pristaništima. Koliko je tačna ova predpostavka, vidi se, veli isti list, iz činjenice, što su haš posljednjih dana gubici brodova ponovo znatno skočili prema prosječnim gubicima prošlih mjeseci.

Borbe u Maćedoniji. Raspoioženje niedjki englcskim četama. Posljedice podmorničkog r a t a. (Naročiti brzoj'av sBcogratTskifi Novina«;, • Sofija, 14. juna. Bugarski vojnici maćedonskog fronta, koji su se vratili iz engleskog ropstva pričaju o rdjavom raspo1 o ž e n j u m e d j u e n g 1 e s k i m Č et a m a. Naročito se jako osjećaju veliki gubici od podmorskog rata. Snabdjevanje engleskih četa je mnogo gore nego li bugarskih. Većina engleskih vojnika se odriče dopusta za otadžbinu zbog opasnosti od podmornica.

Borbe na zapadu. Engleska potrošnja municUe. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Rotterdani, 14. juna. ,,C o u r a n t“ javlja iz Londona, đa prema vijestima ratnog izvjestitelja G i b b s a izbaciio je euglesko topništvo za vrijeme ofenzive kod Yperna 180.000 lakih i 46.000 teških granata. Francuski ratnl kreditl. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). Bern, 14. juna. Finansijski odbor francuske komore je utvrdio sadanjc ratue kredrte za treću četvrt 1917. godine na 9071 mliijun franaka. Prema tome jc komora od početka rata odobrila krcditc u svoti od 93 milijarde.

Italija i Francuska. (Naročili brzojav „Beogradskih' Novina"). Bern, 14. juna. Pariska štampa je jako uzncaiirena, što su Talijanl posjeli Janinu. Najoštrije protestuje vladiu organ ,,J o u rnal de Debats“. on veli: Talijanske imperijaliste tvrde, da mi postupamo prema Italjji kao s nedostojnim licem. Ali nii moramo protestovati, kad nas danas Italija smatra kao nemoč-

Broj 162. ♦ nog srodnika, da bi nas naslijedlia. Ta^ lijanski saveznik se za vrijeme rata ne može povećati na račun francuskib oblasti. Radikalna štampa veli: Posjcdanjem Janine Italija hoće da uguši republiku Koricc, ako se ona nalazi pod protektoratom Francuske-

Italija. Talijani očekuju austro-ugarsku \ ofenzivu. (Naročiti brzojav „Bcogradskih' Novina") Basei. 14. juna.^l ,,S e c o 1 o“ javlja, da talijanska vojska očekuje nove napadaje austrougarske vojske, uvjerena da joj pretstoje sada najveće i najt e ž e zadaće.

Najnovije brzojavne vijesti. Mišljenje o zimskom ratu. (Naročlti brzojav „Beozradskih Novlna*.) . Ženeva, 14. juna.S Iz Parisa se javlja: U sjednici vojnog odbora je vlada izjavila, da za sada ne će tražiti kreditc za novi zimski rat. To će se pitanje uzeti u savjetovanje tek krajem avgusta, kad se okončaju operacije opšte ofenzive. Razmjena invaiida sa Italijom. Iz Lugana se javlja 11. ov. nij.: Iz Austro-Ugarske će sutra prispjeti u Italiju kao razmijenjeni jnvaiidi 45 tajijanskih i 28 srpskih časnika, kao i 270 vojnika, medju ovima slikar Sartorio i pukovnik Riveri. Iz Italije se vraćaju 20 časnika i 238 vojnika. Stauje žetve u Njemačkoj. Kb. Berlin, 14. juna. . Ured za ralnu ishranu objavljujej Pošto su proljetni poljski radovi u glavnoin zavrseni te su ponovo svo njemačke njive bez izuzetka zasijane, to se r ■tanje stare žetve može sada muogo tačnije nego li do sada preglerlali. Savjetovanja, koja su ovih dana održana o uvozu žita iz Rumunije, imijela su u tom pogledu o postojećun izgleđima mnogo više svjetlosti, donijela su jasniju sliku, koje ramje ni/e bilo. Prema tome je osigurana mogućnost, da se sadanji obrok Mjeba do nove žetve ne će smanjivatij Sukob izniedju redarstva i vojske u Irskoj. Kb. Bem, 14. junaS 10. juna u veče došlo je u Dubtinu do sukoba izmedju redarstva i stranačkili pristnža „Smn/ei'nei a“. Ovi sn wmjeravali da protiv postupka s irskim političkim uapšenicima prirede protesni zbor, a vojne vlasti su ovaj zabranile. U prkos tome okupilo se oko 1000 osoba pred Lii>erty 1 Ia.Il. član parlamenta grof Plunkaf pokušao je da govori; a kad ee ođnpirao da se povmuje redarstvenoj zabrani govora, on je uapšen. _ Ribot o učešću Amerike u ratu. Kb. Bem, 14. juna. „Republicain de Lyon‘‘ javl.a iz Pariza: Ribot je u finansijskom odboru dao obavještenja o pripremama Amerike u vojnom, privrednom i industrijskom pogledu, koje kao da su već pokazalo znatne uspjebe. Učešće Sjedinjenih Država na zapađnom frontu uskoro ’će se konačno ostvarili. Odnosno opskrbc izja,vro je R i b o t, da vlada namjerava da po veća proizvođnju uglja u Fraicuskoj i da uzme iz gradjanskog stanovništva veliki broj radnika isključivo za vojne potrebe. Dalje je Ribot dao tačnije navođe o novim porezama, koje idućih seđroi a treba da se podnesu padamentu.

Grad i okolica.

Dnevni kalendar. Danos je petak 15. jnna; po sUfom 2. juna. Rimokatotlci: Sv. Srce Isusovo; ravoslavnl: Nićlfor patrijarh carigr. uncc sc radja u 4 02, a zalaii u 7-58 (po starom vrcmentt). Gostovanje b e čko g „Ra i m u n dihcatcr-a.“ ,,Drotar“ („Rastlbinder"). Počctak n 8 30 na vcče. Kiucmatoerafl: Vojnl kino (Koloscum): U 4 i 6 sati poslije podne prcdstava zagradjanstvo. — C. i kr. gradjauskt klno (Paris): U 6 sati posilje pođne prcdstava za gradjanstvo. Botanička bašta.Otvorena utorkom, čctvrtkom, ncdeljama i praznidma. I.adja izmcdju Zcmuna i Beograda krećc iz Bcograda za Zcmun od 6 satl u jutro do 9 sati naveče svakoga sata o s I ni u 1 sat posliic podnc. Polazak iz Zeranna za Bcograd od 5-30 ujutro do 8 30 navećc svakoga sata oslra u 12 30 poslijc podnc. Casulčka 1 Cinovnlčka kasina otvorcna jc do 12 satl u noći. ć I k. vojnićki dom: Citaouica, soba za pisanje i igranjc, kantina. Otvoreno od 7 sati ujutro do 9 sati na vcčc. Siobodan piistups\ akom vojniku. Riječno kupatito na Savi:Privremeno otvorcno samo odjelenjc za Casnikc. Do 11 sati prijc podne mogu sc kupati samo gospodje; poslije toga vrcmcna gospoda. „Grand Hotcl": Ducvno konccrat Poćctak u 6 sati posllje podnc. Posjeta bolesnika u boinlcama: U holnid .Brčko": od 2—4 sata poslije podne. U bolnld ,Brilnn“: od 9-30—12 sali prij« podne i od 2—4 sata posllje podne.