Београдске новине

Broj 162. Da se jave radl prljema novčanih uputuica. Radi prijema novčanih uputnica, potrebno je da se jave gospodinu dru iVoji V eljko viću, predsjedniku opžtine grada Beograda: 1. Danica R. Ilića, željezničara iz Parcana; 2. Danica N. T o d o r o v i ć a iz Skoplja, i 3. Stanka udova Adatnovića iz Kruševca. U slučaju, da se ne nalaze u Beogradu, neka pošalju svoje tačne adrese, preko kojih bi im se poslao no<viac. Prilikom prijema novca, potrebno je imati uze se redarstvenu legitimaciju. Traži se. Jelisaveta, udova Dušana Nikolič a, željezničara, potrebno je, da se javi radi obavještenja o novčanoj pošiljoi gospodintt Vladimiru N. Jovanoviću, žeijezničkom čiraovniku, sa stanom u Poccrskoj ulici broj 11. U slučaju, da se ne na!azi u Beogradu, ncka pošaljc svoju tačnu adrcsu, da bi joj se ntogli dostaviti potrcbni podatci. Pomozite beogradsku sirotinju. I pored obilate pomoći, kojorn sc pontažc bcogradska sirotinja, kako u novcu, tako i brašnu i drvinta; porcd be^platne Ijckarske njege i besplatnih lijekova u slučaju bolesti, ipak se netna dovoljne niogućnosti da se pomoć ukaže svima oiiim lioima kao i porodieama, koji pomoč traže i molc na razne načine i u raznom obliku. što i dajc povođa, da se može apclovati i na plemeniitost dobrih i milostivih Jjudi, koji su li mogućnosti, da čine dobra djcla i da se oni zamole, da svojim većim H|i| man|im prillozima priteknu u pomoć jadnim i lievoljnim licima i porodicama, zato če ih pratiti topla zahvalnost ovfli sirotnili ljudi; a oivi čc inoći bili uvjcreni, da sit čineći milosrdna djela odužiH se ! svojoj savjesti i društvu i Bogu. Priloge za gornju cilj prinra sirotinjsko odjeljenje opštine grada Bcograđa, kome su pokloni plemenitih Ijudi otpočeli več i da stižu. Noćiie službe u apotekania. Da bi se gradjanstvo u slučajtt potrebc moglo koristiti apotekama i noću, naredjeno je: da sve apoteke u Beogradu održavaju službu od sada svake noći, tako da svaki gradjanin, konie bi bila potrebna Jjekarska usluga i potrcbna apoteka. može od sada ijekove nabaviti 5 noću. Zbog pretjerane cljene. Piljarica Stojanka Marković, koja jma na VeUkom trgu mjesto br. 111, sa utanom u Skenderbegovoj ulici br. 4 2', kažnjena je zbog pretjeraae cijene sa 200 K ili 20 dana zatvora, jer je u' jednom sltićaju za kilo graška tražila 10' kruna. Nalazak. 13. ov. inj. nadjena je knjiva ,za bilješke u kojoj su bfli kuponi za životue nalnirnice od broja 38.775 do 38.780, đaljo ilvije novčanicc od po jedne krune, je^na legitimarijona ka ta i razve cedulje lisnik neka se radi prijema svoje sopstvenosti obrati c. i k. okružnom zapovjedniStvu za grad Beograd. lzvještaj prijavnog ureda. 13. juna: prijavljeno 85, odjavljeno lil, seoba 36; u hoteluna prijavljeno 108, odjavljeno 118, ostalo u hotelima 373 prijavljenih stranaca.

Narodno zdravlje. Iir. Radovan Marković: Kunjalica (infiuenca). K u n j a 1 i c u (influencu) uzrokuju o6obite p*»znate nam zarazne klice, kojih ima, osobito proljećein i jeseni, toliko u zrakn, da ih velik broj ljudi, odraslfli i djece, udiše i njiine se zarazi. Oboljeii đalje širi zaiaz.u izdahom, nosn.m 'iscjetkom (slinom) i izbackom kod kašljanja, ponajvišo oui, koji se pobolijevajući otimaju i idu za svojim posiom. Pa i zđravi Ijudi prenose i širc kl'cc uzrotnice kunjalice. Prerna svemu tomu jeđva se možeš uklonili ktmjalici za vrijeme radnje. Bilo je godina, kai je kunjalica oiiorila svu porodicu, a nije bilo kuće, u kojoj nisu bolovali o<l nje; kad je djelo selo grozničavilo, kihalo i kašljaJo; kad je mnoge „trgaio", „lomilo", ,,kidalo“ i t. d. Poslijednjih godina mje na jnorina ni tako žestoka ni tako teška, ali je ima, tu više, tu maije. Kunjalica r.aglo nastupa ježujom (jezom, zimicom, drhtavicom), a odma’i za tim kaxi umjerenom kad žestokom vrućicom (ognjicom, vatruštinoin). Obično ošlro «boli“, «stcže‘‘, «sijeva“, «trga ’, „krmi“, ,,kida“, „probada'* i t. d. u glavi (u čelu) u očiitia, u krstima (u križima), u iedjima, u nogama, u zglobovima, n mišicama (u mcsu) i u živoima, koga ovdje više, koga ondje. Oboljclo je čoIjađe posve nuflaksalo i izlomljeuo. Ohično so upale sluztiice disala: u nosu, u ždrijelu, u ^rkljanu, u dušrtiku i u uzđušnicama. Od tih je Jca’ara nos začeplien i balav (slinav); oči suze a vedie (kapci) pocrvene i nateku (nabrekuu); bolesnik kiše, napreže se da kašlje, jer ga noproalftiio draži u ždrijelu, hrače, daivi so (guti ge), promukue i kašlje, najprije suho, a poslije nekoliko dana ohilnq se iskašljuje, kašaij ,,sazrije“-. I) nokoga oboli i sluznica probavijanja, pak se bolesuiku baš gadi svato jclo, kadš'o pq-

Petak ▼raća (bljuje), kadšto proljeva. 'ObiČno poelije Ćetiri do osam dana nestane vrućioe i nelrih drugih pojava, ali bolesnifc je kadšto još više nedjelja cijelim tijelora trom, boli ga u kostima, u zglobovima, U mišicama i u živcima. Upala uzdušnica (katar) rado se za namorinom prometne u plućnu upalu, a po njoj budc namorina opasnom bolesli, osobito djeci, slabićima i starcima. Rcdje se za kunjalice upali i proguoji („procuri") srednje uho pa i lubanjske kosti oko uha, rijetko se kad upale oči, ili bubrezi, tili obole živci i t. d. Kadšto kunjalica ,,prijedje“ u suŠicu: bolesuik se poslije namorine nikako ne može pravo opoiaviti, nego ncdjelje i mjesoce kunja i poboljeva, dok se ne očituju jasni znaci sušice, koja se prije u tijelu pritajila bila. Kimjalica se znade i ponoviti: jedva si se nekoliko pridigao, a ona te po drugi put svali. To biva obično samo onda, ako prni navalu namorine uzmeš na laku niku, pak se ne čuvaš, a još ni nisi posve ozdravio, nego podješ prerano na posao, na zimu, na vjetar, u magli, u vlagu i t. d. U opšte se od namorine može često bolovati, pa i za svake njczine rednje. Ako se već teško očuvati od kunjalice kod iole raširenije njezine ređnje, barem djecu nastojte sačuvati od te zaraze, jer se kod njih namorina rado dade na zlo, a poslije nje rado ih se primaju dmgc bolesti. Ne dajte djeci da se druže s onima, koji boluju od kunjalice ili su ju istom preboljeli a još kišu i kašlju. Čuvajte više nedjelja, osobito zimi, od ,,prehlade“ (nazebe) djeeti, koja su netom preboljela namorinu. Bolesnik o ! kunjalicc trcba da leži u Icrevetu, dogod traje vmćica. Ako je već ustao, neka ne ide iz sobe na hlađan, vlažan, maglovit zrak, na kišu, buru, snijeg i vje‘a'', dogod hrače i kašlje. Ali zato ncka je u sobi zrak i čist. i vlažan: obilno zračite sobu, a postavite na peć plosnatu zdjelu s vodom, da se ugrije i isparuje, ili donesite nekoliko puta na dan u sobu lonac vrele vode i ostavite ga, dok se para iie ispari. Bolesnika od kunjalice dobro hranite. Odraslomu je slobodno, da umjereno pije žestoko piće i čaj (tej) sa šljivovicom, jako vino, kuliano viuo i t. d.

Zvanltne oblaue. C. i k. okružno zapovjednišfvo za grad Beograd. Br. 11/1917. 0BJAVA. U mjesecu januaiu g. 1917. objav* ljen je bio cijeii postupak oko poreziva.nja poreznih objekata, koji podleže porezi te prava i dužnosti porebkih obaveznika. Ovim se objavljuje, da su u svrhu porezovanja poreskili objekata koji podležo porezi i razrezivanju svešlenićkog bira za god. 1916. i 1917. i eventnalno j povratno za četvrto tromjesečje godine 1915. u gradu Beogradu ođrecljene tri komisije, koje će se sastojati svaka od 9 gradjana grada Beograda. Ovcr komisije će svoje djelovanje započeti 19. juna ov. god. i to u Knez Mihajlovoj ul. br. 19. I. sprat. Porezi se podvrgavaju sva imanja U zemljištu, zgrade, kamata na glavnicu i rentni dohoci, kao i sva zanimanja koja đonose koristi ma koje vrsti bilo, đa'je svaka lična zarađa i svaki prihod, ma iz kog izvora poticao. Svaki poreski obveznik dolazi u onoj ulici pod oporezovanje u kojoj sianuje, jedino trgovci u ulici Kneza Mihajla će Jiiti oporezovani u svojini ra'dnjama, i firme koje imaju dva ili više ortaka (kompanjona) biće oporezovane n i ulicama, gdjo su im radn^je, a neustano I vima. Svaki poreski obveznik ima pravo, da pri pretresu o njegovoj porezi dodje pred komisiju. Dotični, koji su poslije 1. februara 1917. đobili koucesiju za vršonje kakve radnje i nijesu svoju čistu zaradu prijavili poreskom ođjelenju okružnog zapovjedništva za grad Beograd, imaju bezuvjetno doći prcd komisiju za razrez poreze da iskažu svoju za-adti, jer će im u protivnom slučaju koniisija lazreza'i porczu bez njihovog sudjelovanja. Žalba protivu iznosa poreze, koju buđe razrezala komisija za razrez poreze, dopuštena je u slijeđećim slučnjcvima: 1. Kada riješenje o lazrezu porcza nije bilo jednoglasuo i kada je komisij9ki utvrdjeni čisti doliodak veći od prijavljenog, l’rotivu jediioglasiiih donesciiih rijc šcnja nema micsta žalbi. 2. Kad jo primijenjena netačna poreska stopa ili kada se pri obračimu poreskog iznosa podkra'a grješka. Žalbe se imaju podnositi V. G. G. preko okružnog zapovjeđništva za grad Beograd najdalje u roku od 8 dana i to ako jc poreski obvoznik bio prisutan prctresu, računajući od časa razrezivauja, inače od dana predaje poreske knjižice. Podnosenjc žalbe no zađržava naplatu porcza. Itaspravo komisija trajaće svaki dan od 8 —12 »ati prijo podno. Pojedine uliee dolnze na khjedei'i način mi red: K o m i s i j a b r. 1. 18. iuni: Mlatišumiua, Tinska. 19. juni: Hadži Gjerina, Hadži Pro&^UQva, Kopaonička, Smi'jinra. ' **" 2fl. juni: Resavska, Kočica 2(. Juiri: Reogradska. ‘ 23, juni: Vrtljaska. 23. juni: Avabumova, Ncma

beog rapske novine Komisija br. 2. 18. juni: Miletićeva, Vršačka, Radenička. 19. juni: Makedonska, Ko'a čeva. 20. juni: Princ Evgcn, Jakšić, Budimska. 21. juna: Skenđer Begova, Vi3oki Slevan. 22. juni: Bačvanska, Pančićeva, Knićanin, Avramova, Solunska, Bistričkn. 23. juni: Despot Gjurgja, Močvarska, Jevrejska, Bitoljska do No. 25. Komisija br. 8. 18. juni: Gračaničarska, Trn, Hadži Rufimova, Vinogradarska, Dečija. 19. juni: Hadži Milentijeva, Rudnička, Gjevgjelijska, iNebojža, Reonska. 20. juni: Laudanova. 21. jmii: Petroljinska, Milišić, Novoškolska, Slavujska 1, 2, 3, 4, Veljkova, Vojvode Žike. 22. juni: Budimska, Sveti Prohor, Gjuričić, Novo Pazarska, Slijepa prava i sokače. 23. juni: Poljska i poljska produženje, Nova, Gospodaiski put, Podgorička Slobođa, Starine Novaka, Poljska, Ivina, Kriva, Stražnja, Poštarska. Daljni red če u pravo vrijeme biti objavljen u „Beograđskim Novinama“, Objava. Prema § 1. naredbe vrliovnog vojnog zapovjednika od 10. aprila 1916. Zbor. br- 1°, stavljena je pod nadzor tvrtka Samuel Amar & sin, sa sjeđištem u Beogradu, Saborna ulica br. 27. Za nadzornika je postavljen L u dwig Eichenwald, Knez Mihajlova ulica br. 49- Početak stupanja na snagu 5. juna 1917C. i k. okružno zapovjedništvo Beograd-grad. Objava. Prenia § 1. naredbe vrhovnog vojnog zapovjedništva od 10. aprila 1916Zbor. br. 10., stavljena je pod nadzor tvrtka V. Marjnković &. Comp. sa sjedištem u Beogradu, Hotel BristolZa nadzornika je postavljen Ludwig Eichenwalđ, Knez Mihajlova ulica broj 49- Početak stupanja na snagu 5. iuna 1917. ! C. i k. okružno zapovjedništvo Beograd-grad.

IIIK '■ IP<

Mll ! •»

laims

laiirna ie itužaost.

B9B3R3BSHEHHBHSIIB

ffj

August Šenoa: B r a n k a, (Nastavak). 12 „Eto, nesreljiice!“ vikntf, „obarih' liapokon taj Sizifov posao. Bog i duša, nijc to šala i hvali Bogu, da me imaš, jer inače, đušice, nebi te JalŠelo vidjelo do sudnjega dana. Evo ti karte. Izvojštila sam jc hr^ajući se sa cijelom četorn primorskih pilara, koji nemaju žalibože ni pojma o udvomosti prema krasnom spolu. Evo ti i biljega od prtljage. I to nije glatko prošlo“. Na prvi doziv Herminin skoči Branka i uhvati prijateljicu za mku. „llvala Bogit te si došla, Herminol“ rečo poslije prijateljičine veselo riječi. „Bilo mi je strašno tu samoj sjediti medju- radoznalom svjetinom, ta jedva se može djevojka oteti đrzovitim pogleilima tih ljudi“. „Ahl razumijem, Branko“, odviati Hennina uzevši učiteljicu pod ruku, ,,aj* dmo da popiješ u restaurariji čašku vruće kave. Ziina je dosta oštra, a tehi va» lja provalili dobftf koniad puta. Tebf su valjda ta mlada goapoda u uniformi dosadjivala'?" To reknvši omjeri Hermina ona Uva mlada časnika o<l glavo do pote tako prezirnjm pogleđom, da junaci odmali uzmakoše. Za ini povede Branku, da se okrijepi i ugrije za put. Nu mladiei nije bilo do jela i pi'a. Posrknuvši dva tri puta stavi čašku na slran. Bilo joj, kao da je nešto guši. Neprestano svniula bi očima na žoljezničkt Bat i što ae kaza'o primicalo btiže roku

15. juna 1917. ođlaska, to jače joj poskakivalo srce, to teže je disala. Hennina bockala je šalom, navraćala govor na ovo i ono, ispitkivala drugaricu sto sitoica, al Branka odgovorila hi samo u kratko. Svaki Ča8 zape joj riječ u grlu, svaki čas napuniše joj se oči 6uza. „Idi s Bogom!“ udarf Hermina tf smijeh, ,,ta kakov si ti božji stvor, Branko? To li je tvoje slavljeno junaštvo? Moja sele, ta u tebe nema ni za lijek kuraže. Kako ćeš se istom pogaijati s vu* kovima u Jalševu? Nema fajde, dragice moja, skočila si u vodu, sad plivaj. Ali čuj mel Ako mi poslije tri daua nepišeš vrlo opširno i potanko pismo o tvojoj situaciji i ljudi, medju kojima ćeš biti, jao tebi. Svaki dan poslat ću bczobraznu dopisnicu i svakih osam dana veliko nefrankirano pisino“. „Nehoj se — ■— >—“ Branka će al nezavrši. Gromkim glasom javi vratar, da polazi vlak, kojim valjade Branki otići. Električna struja potrese djevojku, problijedi, porumeni, skoči. „Ajđmo, Hermino, ajdmo“, dahuu mladica. Drugi put zazvoni zvono. Brauka se ti'gnu iz Menninina naručja i pohiiti kao mahnita k vlaku. Suznih očiju gledaše Hennina za njom i uhvati još posljednji pozđrav, što joj ga marainom đoinahnu Branka. „Gospodjice Hermino!“ ozva se za njom poznat glas, „kolike sreće; Poslije toliko vremena dodjoh u Zagreb i eto namjcrih se na vas“. Hermina krenu glavom. Pred njom slajašo u hoda Marić. „Gospodjice, vi putujete?“ „Ne, vraćam se u građ“. „Smijem li vam ponuditi kola?“ „Hvala, imain svoja“. „Zar ste koga ispratili ?“ „Jesam, gospodine. Prijateljiću BranJku“. „Bra—anku!“ izvali uhoda oči. ,,Kamo polazi?“ ,,Na svoje mjesto. Učiteljica je postala“. „Gdje? Gđje?“ „Zaboravila sam. S Bogom, gospodine!“ Djevojka otpiJmu ko ptira, a uhodu kanda je grom ošinuo. VII. Hermina se ljutila nemalo, brojila je me i dane, pitala dapače listonošu, ima li za nju kakovo pismo, al ni reda ni piknjice od Branke. Napokon zadje i babi Brankinoj, ima ii ona vijesti, aJi starica odgovori kroz suzo, da nezna nižta, i kako se sihio boji, đa je njezinu' Branku snašlo kakovo zlo. Hermini udari krv u lice: „Eto nehaniice!“ planu đjevojka, „kako mi je sveto i vjerno obećala, da će joj prvi posao biti pisati mi, a sada kanda je propaJa u zernlju ili prebrodila ocean. Cekaj, osveti ću i sel“ Zbilja odpremi Hermina drugi o’au veliki smotak prazna papira na ime Bran* kino u Jalševo, neplativši dakako poštarine — al za nekoliko sati donese joj listonoša odebelo pismo. Prepoznavši umaJi Brankinu ruku, skinu djevojka nestrpljivo zamot, slisne se u kut, i uze žeijno čitati: „Draga Hermino! Kao da te vidim, kao da te čujem. Tvoje oči sipaju gnijevne strijele, tvoji uvojci poskakuju od ijutine oko tvoje glave i na moju jadnu glavu obara se čitava tuča Ijutiii riječi, kojima koriš mene nehainicu. Primani za sađa sve to breme ukora bez svakoga prigovora. Nije mi ni na kraj pameti, da se isruičarn, jer ncmam kada baviti se takvim besposlicama. IIoću da ti opišern sve, što sam u ovo nekoliko dana doživjela, kakvo je JaJševo, kaivvi su tu ljudi, i kakovo je moje muijenje o svem tom. Tako se bai'em dogovorismo na odlasku. Netreba ti pripovijedati, kako nii je bilo prt duši, kad sjeđoh u žeijeznička kola na zagrebačkoj stanici. Bila sani n žeirskom odjelu sama. Stisnuh se u kut, pritegnuh svoj šal jače, poglcđah kroz prozor- sve nebo tamno, svud snijeg i led. Zazeblo ine, stisnuv oči. Činilo mi se, da sam sama lia svijetu sred pusta ledna otoka. Zvižduk parostroja probuđi me, gvozdena zmija poče duva i, pomicati se, i zaleti so napokon kao strijela. Raztvarah oči, što sam mogla; gleđah, gledaii taj Zagreb, kao da ću ga popitil očima. Kad je izmicalo ispred mojiit očiju, svi oni tomjovi, oni mili brežuljci, koji naš Zagreb čine upravo rajem, svijaJo mi se srce od teške, nikad prije nepomućene muke, opraštala sam se s uzdabom od svakog gnnečka, plakala sam za svaku kućicu, koja uminu ispred mene. Sav onaj mili, đraji svijet, sred kojega sam rasla i cvala, kao da je preda nmoin propadao u zemlju, sve mile uspomene kan da ginu u smrfatf sau; a (aj slrjeloviti vlak kao da ine nosi u drugu mraznu zvijezdu. Gotovo požalih, da sam pošla iz Zagreba, da nijesam tebe i druge prijalelje poslušaia. Prosudi po tom, koliko mi Je duša klonula bila u onaj par, ta ti najbolje znaš, da nisam kukavica. No skoro se probudi mojo junaštvo, osobito kad sc sjetih onog odumog napastnika Marića. Razvetlrit so dakako nijesam nikako mogla, padoh u neku vrst gluho rezignacije, u neko turobno mirovanje. Tako gledah kroz okno u tu pustu zimsku krajinu, kroz koju jo vlak letio. Vidjeh je prvri put, ai žalibože pod mrtvim sniježnim nihom bez šarena cvijeta, bez vesela svijeta. ŽaloBtan bijaše to vidik, žalosniji momu turobnomu srcu. AU !to je dio tvoje mile domovine, reče mi irco, ta doči ćo proljećo, okopnrt

Strana 3; « će snijeg, niknuti cvijeće, zelonit se gon^J cvast će i tvoja nada. Zadubih se juj kojekakvc čudne, možda djelinjske sanjPJ Počeh naslućivati i u mašti si crtati ijude, medju kojima mi je sudjeno boj raviti u buduće. Napokon zadrijemai^ kako sam bila iznemogla. U snu vidjohl opet babu, viđjeh tebe, vidjeh, svclj Bože, pokojnu majku. Sve što mi je milp i drago bilo, sakupljalo se blizu mene j nije dalo da ostavim Zagreb. U jeđan,* put probudi mo jak kucaj zvona. Sko* čih, pogledah, a kondukter otvori za časi vratašca vagona i viknu: „Gospodjicel Vi putujete u Jalševo?*< ,,Da.“ „Evo postaje, gdje vam izaći valjaj Molim požurite se, vlak ostaje ovdje samo dva minuta.“ Sakupili brže bolje svoje silnice. skočih sa vagona baš u visok snijeg, te se jedva dovukoii do malene postaje. ŽeH Ijela sam si dakako ugrijati smrzle žilej nu na žalost bijaše peć u dvorani gyj S utnike hladna, pa sam morala pro? rhtati još koji čas. Obratih se na či« tfovnika postaje, da upitam za put U Jalševo i jesu li stiglaodande kakova kolai iligdjebiseuopćedobiti moglakola. Nil taj čudni mrkonja pogleda me od glavei do pete, maknu ramenom i neođgovori nfšta. Napokon smilova irii se sluga ’/.eIjeznički, videći moju nepriliku. „Kamo, frajlice, putujete?“ „U Jalševo, đragi.“ ,,Bome dosla daleko u goru, p.-.k pa ioj zimi,“ zaklima glavom. „Bome ljuta zima,“ polvrđih drh!« Ćući, ,,sva sam prozebla, a vi neložifel sobu za putnike.“ (Nastaviće se.)

Poslijednje brzojavne vijesti. Dogadjaji u Grčkoj. 1 Kralj Konstantin otputovao. ' * a Zaklctva novoga kralj’a. Kb. London, 14- juna/ v Reuterov ured javija, da je preniaJ vljestima iz Rima kralj Konstantin 121 o. mj. u 5 sati poslije podne otputovao! iz Atene u zamak Tatoi. Novi kralj Aleksandar položio lel zakleivu na ustav. U gradu vlada niir< Francuzi zaposjeli Larisu. Kb. London, 14- juna.ri^ Reuterov ured javlja iz Parisa, dai je francuska konjica 12. o. mj. ušla uj Larlsu. Dalja sudbiua Grčke. Kb. Rotterdam, 14. juna.\ ,,W estminster Gazett e‘‘, javlja, da sporazum ne niisli povrijeditij teritorijalni integritet Grčke niti ća’ Orčku tjerati, da učestvuje u ratu.

Vjerovatni sastav magjarske viade.j Kb. Budimpešta, 14. juna. v Ma da još nema službenog izvje-' štaja o ličnom sastavu nove vlade, vje-i ruje se, da će ona biti sastavljenan ovako: Ministar predsjednik: gro{ Mavro Esterhazy; ministar unufrašnjili djela: Gavrilol p!. Ugron; niinistar domobranstva: podmaršaf pl. Szurmay; ministar prosvjete: grof Apponyi; ministar pravde: dr. Vilim .Vaszony; ministar zemljoradnje: Meszossy: ministar finansija: dr. Gustav Gratz; ministar a Iaiere (pri dvoru): grol Batthany. Kako sc čuje, car i kralj će sutra otići u Budimpeštu, da zakime nove ministre. Žrtve njemačkog napada na London. Kb. I.ondon, 14. juna. Reuter javlja, da jc prcma službenim izvještajima sada zaključen spisak žrtava od njeniačkog vazdušnog napada na London. Prema tom spisku pogimilo jc 25 ljudi, 16 žena i 26 djece, a ranjeno je 223 čovjeka, 122 žene i 24 djeteta. Vojničke i pomorskc ustanove nijesu pretrpile nikakove štete. Isključen zimski rat. Kb. Zeneva, 14. juna. Prcma pariskim vijestima tumači se odluka francuske vlade, da ne traži zimskib kredita na taj način, šio se smatra, da je \iada čvrsto uvjerena, da će se rat još prije zime svršiti. U neutralnim dipiomatskim krugovima' istog su mišljenja, pa se veli: Ma ko!i* ko sc sporazumne sile sada još dža-, pale i u njegovim je državama o-blada!a opšta čežnja za inirom. Petrogradski radnički savjet francuskoj vladi. Kb. Rotterdam, 14. juna. \ „Morning Post“ Javlja iz Parizaj) da je petrogradski raduički savjetj uputio brzojavnu molbu francuskojl vla4i, da povuče svoju odluku premaj kojoj Je riješila, da ne izda putnice svojim socijalistima za Stockliolm, 1