Београдске новине

Strana 2. Subota Otpor neutralista.

„I n f o r m a 11 o n“ objavljuje, da ifie sporazumne sile pozvati Venicelosa na Celo nove vlade u Atenu. Da mu se državna sila uzmogne predati u konstitucijonalnoj formi, predlaže ,,J ou r n a I d e s D ć b a t s“, da se sazove stara, od Venicclosa izabrana komora. Zbacivanje kralja K°nstantinaZ y a n i č n o n j e m a č k o in i š 1 j e n je. Kb. Berlin, 15. juna. \Volffov ured javlja: Zbacivanje kralja Orčke Konstantina izvršeno je na osnovu pravilnog vojničkoK poduzeća sporazumnili sila, koje je posIjednjih sedmica s planom bilo izvodjeno. Francuske čete solunske vojske, kojima je pored ostalog bilo naredjeno, da zaplijene tesalsku žetvu, koja je tesalskom narodu za ishranu bila neophodno potrebna, ušle su u Tesaliju- Taiijani su ušli u Epir i jjosjeli su Janinu. 'Jedan zbor, koji je obrazovan iz razHih četa sporazumnih sila, iskrcao se kod Atene na sjevernoj obali korintskog zaliva, jiosjeo je grad Korint, te je tiine odvojio Peloponez od ostale Orčke. Olavni komesar sporazuninih sila, Jonnarts, stajao je gotov jired Pirejom, da se sa jakim zborom iskrca i da posjedne prijestonicu. Ta je vojnička operacija izvršena protivu jednc države, koja jc do sada strogo očuvala svoju Jieutrahiost i imala jediiiu želju, da jc i j daljc očuva. To je prvi slučaj, da je u skoro trogodišnjem ratu sporazuinnim sjlama ispalo za rukoin jedno jcdinstve110 vojničko poduzeće; istina ono ie izvršcno protivu jedne vojske kojoj je prcdliodno bilo oduzeto oružje i protivu naroda, koii je gladju izmučen. Kraij Konstautin se nije izrično odrckao krnne. (Naročili brzolav ..Beozradskih Novlua'.) Rotterdam, 15' juna. ,,T i m e s“ upozoruje na to, da Zaimis u svome pismu glavnoin komesaru ne veli, da sc kraij odrckao krune, uego samo, da se kralj riješjp, da s prijeS'tolonasljednikoin ode iz zemlje i da princa Aleksandra imenuje z a n a sI jednika. Kralj prema tome n i j e se za sebe i prijestolouasljednika izrično o d r e k a o k r u n e. Prema ,,D a i I y N e \v s u“ je pouzdano, da će se V e n i c e I o s v r a 111 i u A t e n u. Ulazak Taiijana u Epir. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). 2encva, 15. juna. Prema jednoj vijesti, koja je stigla bezžičnim brzojavom, grčki je ministar predsjeduik Zaimis naredio grčkim gradjanskim i vojničkim vlastima u Janini, da uz prosvjed napitste grad. „Journa 1“ vcli, da se u ovaj čas još ne može predvidjcti. kakvim će posljedlcama uroditi talijansko zaposjcđanje Janinc i južnog Epira za unutarniu talijansku poliriku,,T e m jj s“ tome dodaje, da je u ruskim vladinim krugovitna talijanski ulazak u Epir izazvao veliko uzbudjeuje. O tom je talijanski jjoslanik C a rlotri obavijestio svoju vladu. Talijanski je ministar spoljnih lioslova vijećao o tom sa poslanicima sporazunmih sila. Kralj nc smije da ide gdle hofie. (Naročiti brzojav „Bcogradskili Novina' 1 ) Basel, 15. juua. Švajcarskim llstovima javljaju iz Parisa, da sporazumne sile n 1 j e s u litjde dozvoliti kralju Konstantinu, da još za vrijeme rata izabere sebi povolji mjesto stanovanja, osobiio ne izvan granica država snveznika- (Naročltl brzoiav „Beogradsklh Novfna".) Haag, 15. juna. Prema vijestima londonskih novina iz Atene, spremao je general Dusmanis sa svojim pristalicama otpor protiv sporazumnih sila. Pričuvnici su bili pozvani pod oružje. Opravdanje udnra. (Naročiti brzojav »Beogradsldh Novinr;-,* Bern, 15. juna. „Petit Parisien“ pišući o udaru sporazuma u Ateni, veli, da če za nekoliko dana biti svakom jasna Jonnartsova niisija. Nema sumnje, da bi u povoljnom času kralj Konštantin bio protiv sporazuina. Da se to spriječi. mora se u prvom redu z a p 1 i j e n i t i t e s a 1 s k a ž e t v a i s i 1 o m o t p r e m i t i na Pelopones još ono preostaie greke vojske, kojajeostala n a s i ev e r u. TesaPka žetva. (Naročiti br/oj.iv >Beogradski!i Novina I Haag, 15. jima. Oeneral S a r r a i 1 će u zajednici sa komesarom Jonnartsom preduzeti sve korake, d a s e za sporazumne s iie o s i g u r a tesalska žetva-

Iz francuske komore. G o v o r i B i b o t a i V i v i a n i a. KJ). Pariz, 15. juiia. Prilikom olvatanja sjedujce pojav.o se general Persliing s amenkaaskini poslanikom Sliarpom u diplomaskoj loži. Komora ga je oduševljeno pozdiavila. Zatim je ministarski predsjednik Ribot slupio na tribunu i izjavio je, da ćc komori dali obavještenja o dogadjajimau Grčkoj. Jlibot jc podsjelio na to, da su zaštitne silc po ugovom od godine 186-1. obvezaue, da očuvaju ustavuu vladavinu u Grčkoj. I'rancuska i Engleska, rečc Pdbot, sasvim su saglasni, da je u Grčkoj povrijedjen ustav. Uspostavljanje ustava nije se nioglo povjeriti kralju Konstantinu. Nov pokušaj u tom pravcu ijio bi uzaludati. Zaštitne sile bile su dakle primorane, da sc u tu stvac umiješaju, da bi grčku justavnost u njezinom pravom duhu uspostavile. Zatim je Ribot hvalio Venicelosa (Odobravanje) i Jonnartsa, koga su izabrale Francuska, Eugleska i Rusija. Prijetilo nam sc vilikim opasnostima u slučaju da odemo u Grčkil, t. j. u slučaju da ispunimo našu dužnost. Mi smo ipak. otišli u Grčku. Mi nijesmo mogli da ne ispunimo našn dužnost. Izvan nsamljcnog sTučaja u Larisi nije sc desio nikakav dogadjaj, koji bi valjalo sažaljcvati. Ribot jo zatim opisao pokrete euglesko-francuskih čcta u Tesaliji, te je izvjestio, kako je Joimarts sa dovoljno jakim silama sligao u Salamis, da pribavi važnost Francuskoj odluci. Fiancuska nije mogla zaboiaviti na ubijstvo svojLb momara. Zalim jo Hibot pročifao dobivene Jonnarlsove depeše, u kojima javlja, kako je izvršio povjereni mu nalog i kako je postupao kod Zaimisa. Abdikacija kralja Konstantiua, reče Ribot, čini u c.ijelom svijelu najbolji utisak. Jonnarts je pokazao, da su sporazumne sile, kad složno rade, u stanju, da odgovore svojim obvezama ne satno prema cjelokupnoj Grčkoj, već i prema svima silama, i da. jc najboljo sredstvo, da se bezobrnzluk smoždi, a njemački manevri nadbiju, da. sporazunmo sile rade odlučno. Drugo jedno ojačanjo dolazi nam, reče Ribot, u Šjedinjenim Državama. (Dugbtrajno odobravatijo). Navod pariški sa svojim u svima prilikama sigurnini instinktom, razumio je, da je jedau od najvećib o%adjaja u povijesuici b:o stupa ijc Sjedinjenih Država na evropsku pozornicu. Ono su infcrvenisalo nc iz častoljublja niti iz

ske pučke škole u Trstu i na Rijeci, a za Slovencc sc već sada pomalja, uz zađržali talijanski karakter, naličili su tek tvrdjavi, koja se Ijulja u temcijima pred navalom neobuzdanih Slovena. Nijesu im pomagale Legine škole, spasjti ih nijesu mogle »i srcdnje, trebaio se stoga oprijed višom kulturnom institucijom. Radi toga je bio poklik iz njihova štaba: „Trieste o nulla!“ Trst jc bio žila kucavica čitavog talijanskog pokreta u ovim krajcvima. U njemu je bila okupljcna inteligencija, koja Jc davala impuls i informaciju svim inanifestaciiama, protestima, pa i nnvalama na nas, dogadjalo se to u Zadru, na Rijcci ili u Trstu, u gradu bilo kojcm Isto tako, kao I u kojoj zabitnoj varošici. U Trstu jc bilo sjedište poznatoj kegi Nazionali. Uz nju se tu nalazila i uprava političkog društva „Associazionc Patria", kojega su auktoritet u Mučajevima spora priznavalt svl austrijski Talljanb Poslijc rata trebat ćc nam svojski poraditi oko osviještenja naše mase u Trstu i na Rijeel. Trst i Rijeka su ekspcnirane naše točke na Zapadu i prcostala još uporišta tudjcm elcmentu, da se u njima afirmira na ovoj strani Jadrana. Nacijonalizacijom tjh dvaju gradova riješio bi sc jadranski probletu u korist noše nacijonalne ideje, a U njima stvorili bismo jake utvrde, s kojih bismo datcko s naših obala odbijali ta?fjanskn projjagandu. Odmalt po prestanku rata trcbat če da udovoljimo davnoi potrebi hrvat-

ncriješcito pitanje pučkih škola, potrcba osnutka srednjili- Uporedo s udovoIjavanjem ovih potreba, upravo iz obzira na nacijonalizaciju Trsta I Rijeke, potrebno ćc biti. kao nikad prije, aktivno suzbijanje nepismcnosti po našim krajevima. a osobito u Dalmaciji, koja daje najjači kontigenat jjomoraca. Pomislimo, koliko danas trpimo u ncizvjesnosti za sutrašnjicu, dok u Italiji trubi bojna trublja za ovim našim niorcm, a njezini su toiiovi upravIjeni u naše stranc. Nijc li i to posljedica tcških projjusta, onih sitnih malenkosti, na koje se nikad prije rata ozbiljno nijesuio osvrtali? Jednom pomišljasmo i na kompromis sa talijanskim elementom u našoj ktiči, a ne htjedosuio vjerovati, da nam se hudućnost sastoji u radti oko bttdjcnja uspavale svijestl u uašim ljuditna. Ta prcdratna borba s njima i nije sc drukčije mogla dovršiti, negoli krvavim sudarom obajtt elcinenata u ovom svjetskom klanju. Povijest se opetujc: iza Visa krvava Soča; poslije Venecije, da je po njima, nama bi iinala zavladafi službena Italija. I ova je borba, kao ncgda, čisto poiiUčki-ekoiiomska. Uokviriti istočnu obaiu Jadrana umitar granica države Italije jest upravo toliko, koliko htjeti spriječiii naravni proces našeg ekonomskog razvoja na ovim obalama. Italija hoće time da zaštiti talijanske interese, da dade prigode svojern elcmentu, svojein kapitalu, eda zasiječe u

beogradske novine i una 1917 -

poliote osvajanja, nego u ’duhu pravlčnosti. Ribot je izazvao novo odobravanje, kad je spomenuo Wilsonovu poslanicu Rusiji. Ne tiče se osvajanja, već uspostavljania i oslobodjcnja potištenih naroda. Tako se tretira i alzaško-lotarinši^g pitanje najsavjesnije. Isto će tako da se rijcši pitanjc o popravci svega i o ujedinjenju naroda. (Živo odoliravanje). To su dogadjaji, podesni, da nas uzdižu i ojačaju, ako bi pokleknuli. (Mnogobrojni uzvici: Toga se ne treba plašiti!). Poslijc Ribola stupio je na tribinu minislar Viviani. On je najprije izvjestio, kako je franctisko izaslanstvo izvr* šilo svoj zadalak u Sjcdinjenim Državama i kakav je topao prijcm tamo imalo, pa je rekao: U Americi dive se ne sa mo francuskoj hrabrosti već i to rnnogo više rnirnoči i spokojstvu, kojim Fraucuska prima i vraća najgroznije udare. Amerikanska vojska đonosi nam svoju trajnu pomoć. Svi slobodni narodi stojc uspravljeni. Neće biti rnira, dokie god postoji ta krvava autokracija, a kojoj smo zadali već tolikc osjetne uđare. Mi ćemo ići putem dužnosti, koji se prosio u torne sastoji, da prije svega : budemo Ijudi. Više poslanrka izjavili su poslijc toga, da govore Ribota i Viviana trcba iavno izložiti, što je di/.anjem mku zaključeno. Zatim jc predstavnićki dom priBtupio savjetovanju o proračunskom pro vizorijunui.

Avet gladi u Engleskoj. (Naročiti brzojav „Bcograd. Novina").

.Vellkl Izgredi u Petrogr*du. (Naročitl brzojav „Beoeradsklh Novhia - .) ' Malmo. 15. juna. Kod kotnunalnih izbora u Petro1 gradu došlo je više puta d o v e li k i h izgreda- Pristalice i protivnici privremene vlade vodili su izmedju sebe žestoku borbu. Na prostorije, u kojima se vršio izbor (Isakovska katedrala) izvršen je juriš. Navodno su to učinili anarhiste. Kod toga je ranjeno mnogo lica. Kasuije se sastavilo nekoliko demonstracijskih povorki, koje su pošlc ulicama i zahtjevale h I j e b a i o ds t u p a n j e v 1 a d e. Jedna je povorka navalila na automobilski voz, koj’i je vozio veću količinu hljeba za topničke čete. Pratioci automobilskog voza pucali su na pljačkaše, ali su na to bili siloni odvučeni iz voza i zapostavljeniSaino je teškom mukom milicija mogla da opet uspostavi red. Kritičan položaj u Petrogradu. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina"). Malmo, 15. juna. Petrogradsko pristanište čuva jaka straža. Prema svim znacima predstoji pogibelj, da brodovi otplove u Kronstadt. Veza je sa Kronstadtom p r e k in u t a, no prije toga je ipak mnogim ekstrenmim elementima pošlo za rukom, da otputuju u Kronstadt. U Petrogradu jc buknuo n o v i š t r a j k, u kojem učestvujti radnici svih tvornica oružja i municije. U svemu štrajkuju radnici iz 120 tvornica-

Haag, 15. juna. Na jcdnoj skupštini u G u i 1 d f o rt u rekao je B a t h u r s t: I ako je zasijano zemljište u Englcskoj povećano sa inilijun akri, i p a k p r e d s t o j eća žetva ne opravdava velike n a d c, jcr je zasijano zemljište zbog zapuštenosti i oskudnog djubrenja rdjavije, nego li što je ikada bio slučaj, a jesenja sjetva je vršena pod vrlo nepovoljnim prilikania. Samo krumpir i zob obečavaju dobar prinos. Najkritičnije doba biće iduće proljeće, n a s t upiće teška narodna opasnost, ako se medjutim ne ugnijezdi n a j s t r ožija ograničenost potrošn j i i ne spriječi rasipanje. U ovoin posljeđnjem je dosadanji ishod vrlo nezadovoljavajući- Prosječno smanjenje potrošnje liljeba iznosi samo 1%, dokle je za potpuno osiguranjc zemljc potrebno da se potrošnja ograniČi sa 20%. Optimističke i pesiirjis.tičke statistike o potapljanju ne mogu nješiti pitanje o životnim namirnicama niii dati narodu otpornu snagu, koja mu je potrebna, da neprijatelja tuče u poslje.dnjem nasrtaju za jjobjedu. Bczgranični proždrljivci su tako isto velika opasnost, kao što su i podmomice.

Ruski haos. Proglašene iri nove republike. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina"). Rotterdam, 15. juna. Petrogradski dopisnik ,,Daily M a i 1 a“ javlja, da su u C a r i č i n u, Kersonu i Kirnanovu proglašeiie samostalne republike. U Caričinu vlada strašna anarhija. Samostalna sibirska republika. (Naročiti brzojav „Beogradskih N’oviua"). Rottcrdam, 15. juna. ,,D a i I y E x p r c s s“ javlja, da je jedan član američkoga poslanstVa izjavio, da jrrema njcgovim informacijama nije isključeno, dače seSibir u li a j s k o r i j e v r i J e m c p r o g 1 asiti kao samostalna repub 1 i k a.

našu sferu iivteresa, i time onetnogući iitakmicu, koju bismo razvili, ako ne budc njlhove kontrolc nad nama. Hoče nas spriječiti, da se dovinemo pobjedi. koja bi nam se, sigtirno, bila nasmiješila i u Gorici i u Trstu i na Rijcci i po čitavoj Istri. Završetak svjetskog rata niože unijeti kakvu proinjenu u mojim razlaganjima, ali zavrŠio rat i nepovoljno’ po naš nacijonalni posjed na Jadranu, svcjedno nas nc će moči izbrisati odavlc, gdjc smo od vijekova, pak gdje smo bili i prije, no što je Venecija k nama dolazila po naše drvo, da nam u baštinu ostavi goli Krš. Ostat će još uvijek u krijeposti pravo naše na opstanak, a s ovitn u vezi, po stečcnom iskustvu rata, uvećana briga i mar za ove krajeve. Imamo mnogo nerijcšenih problema na Jadranu, a niedju njima ne samo kultume, nego i ckonomske naravi. Mladjoj generaciji sc upravo nameće ilužnost, da riješi te probleme u našu korist na Jadranu i da okruni time djelo Klaiča, Pavlinovića, Nodila, Bulafa i drugih imcna starih naših narodnih boraca. Nije li vrijeme sada, a ono odmah po prestanku rata, na sastanke, na domjenke, da Izmijenimo misli, da udarimo femelje radu za naše Primorje! CHrvalska Njh r a“.)

Lenin jzabran za zasfupnika u radničkom savjetu. (Naročiti l>rzojav „Beograd. Novina‘0. Karlsruhe, 15. juna. ,,P e t i t P a ri s i e n“ javlja iz Pet>rograda, da je mjesna grupa radničkog i vojničkog savjeta u S c h 1 u s s e 1b u rg u izabrala Lenina za zastupnika u petrogradskom radničkom vojničkom savjetu. K»>lebljivo držanje Kerenskog(Naročiti brzojav „Bcograd. Novina“). Lugano, 15. juna. Petrogradski dopisnik ,,S e c o 1 a“ javlja: Očajni pokusi Kerenskog, da vojnike oduševi na produženje rata, nijesu imali skoro nikakvog uspjeha. Tako je skoro izjavio Kerenskij: „Kad se više i meni ne vjeruje, ondaćedočidiktator, koji će n e p o v j e r e n j e u g u š i t i b a j on e t i m a.“ Isti dopisnik javlja dalje, da kriza u Do n e c u i dalje Iraje. Sibirski su se rađnici razbjegli, koji su doveđeni na mjesto rudarskih radnika koji štrajkuju, pa sad upravnici rudnika mole da se pošlju vojnici. Izbori za petrogradsko gradsko vijeće(Naročiti brzojav „Beograd. Novina“.) Stockholm, 15. jiuia, Petrogradski brzojavni ured javlja: Prilikom izbora za petrogradsko gradsko viječe primijenjeno je prvi put u Rusiji opšte izborno pravo. Prema dosadanjem ishodu je pobjedio socijalistički blok, naiine s o c i j a 1 n o revolucijonarni socijalni dem o k r a t e i rađnička sitranka. Drugo nijesto dobila je kadjetska stranka. Pojedhiosti dogadjaja u Kronstadtu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"). Koln, 15. juna. Prema ,,K 6 1 n i s c h e Z e i t u n g“-u javlja „N o v o j e V r e m j a“ o položaju u Kronstadtu neke pojedinosti, iz kojlli se razabire, da u prkos privremenog mira što jc nastupio kod ovdašnje vojske, prijeti 1 dalje odanle veIika opasnost za Petrograd. Stranka Bolševika, koja ovdjc viada. zahtjeva da se smjcsta sazove konstituanid, koja bi umala zasjcdavati u Kronstadtu. Isto tako zahtjeva ta stranka, da se i bivši car Nikola odmah dovedc u Kronstadtsku tvrdjavu. S v i oni, koji traže nastavak rata d o pobjedničkogmira, i m a d u sczajedno sa Kerenskijem u a p s i t i. Jedan dio kronstadtske posade zahtjeva, da se u pristanište glavnoga grada otpošab’e linijski brod „Aleksandar 11“ kao kaznena eksjjcdicija. Taj bi brod, ako se kronstadtski zahtjevi ne bi ispunili milom, imao upotrijebiti silti. Pobiinjeni pukovi. Kb. Petrograd, 14. juna. Ministar vojni Kerenskij je primio od generala Ćerbačeva brzojavni izvještaj, u koine se veli: Prema brzojavnoj zapovijcsii, koja je naredjivala premještaj izvjesnih divizija jedne vojske na rumunjskoni frontu, trcbala se krenuti jedna strjeIjačka dlvizija, jedna pješačka djvizija i jedna divizija sibirskih strijelaca. Tri puka su sc oduprla da se odazovu datoj im zaiiovjesti i nijcsu htjeli poći u novi operacijoni predjeo. koji im je odredjen- Vojnici su se o g 1 ušili pr elil a s v i m a o p o m e n a m a z a p o vj e d n i k a i izaslanika odbora. Oni su izazvali pobunu u okolini grada, uapsili su zapovjednika puka isedam časnika. Odbor jednog I puka donio je odiuku, da se puk nikud i ne kreće. Poslije savjetovanja s glav-

Broj 165. nim stožerom vojske odbor vojske j«' riješio, da se protivu neposlHšnlh preduzmu represivnc mjere, pa da se I sa uj)Otrebom sile povrati red. Taj je zadatak povjeren bio zai^ovjedniku jedne konjičke divizije, komc se stavilo na raspoloženje: dvije konjičke divizije. dva bataljiuia pješadije. jedna laka baterija, jedan divizijon oklopnih automobila i letilice. U odredjeni čas zauzeti su svi iziazi iz dotičnog mjesta, u kome su se pobunjeni pukovi nalazili. Izaslanici su sa ultimatumom otišli puku i pozvali ga, da odmah izdadu buntovnike, mcdju njima poručnika F i 1 i p ov a. S večeri jc javljeno, da će se sporazuni brzo moći postići, ali je baš tada jmručnik Filipov ponovo p o b un i o I j u d e. Kad je položaj zahtjevao da se više ne smije odlagati, gcneral je' naredro da jedan bataljun pješadije poUjc naprijcd. Dva eskadrona su udarila sa strane. Kad su odjelenja ušla u selo, pobunjcni je puk primio sve uslove, a Filipova i tri časnika, njegove pristalice, dovedoše pred generala; teškom nnikom su oni spašeni od nasrtaja razdraženih vojnika. Protiv automobila, u kome je Filipov sproveden, otvorena je puščana vatra. Zbog toga je generai lično sjeo u automobil i puščana vaira je prestala. Od pobunjenog puka je uapšeno 200 Ijudi- Dogadjaj je ovaj okončan bez proljevanja krvi. Iduće noći puk je otišao pravcem, koji mu je bio odredjen. Istraga je povedefia. Opštinski Izbori u Rusjji. CNaroCitl brzojav ,3eozradskib Novina“.) Haag, 15. juna. ,,T i m e s“-u javljaju iz Petrograda: 11. juna obavili su se izbori za članovc novo ustanovljenili sreskih uprava, kod čega su po prvi puta izborno pravo izvršivaleižene. Stare nesocijalističke stranke prihvatile su za ove izbore program konstitucijonalne demokracije- Buđući da i vojnici učestvuju kod izbora, pružaće izborni rezultat pravu sliku političkih' smjerova u stanovništvu i vojsci. U Petrogradu vlada mir, i a k o štrajkaški pokret i dalje traj e. Najvažnije industrije čine svc moguće da uzdrže svoje poslovanje u pr-, k.os najdalekosežnijih radničkih zahtjeva. RuskJ seljaci protiv bjegunaca> Kb. Perrograđ, 15. junaPrema objavi petrogradske brzojavne agencije, stvoren je na s e 1 j a čkom kongresu zaključak, kojim se osudjuje bjeganje vojnika sa bojišta i pozivaju svi gradjani, na zajedničkn borbu protiv bjcgunaca. Kaznene mjere protiv ievreiskih >ojnika. (Naročiti brzojav /BeogratTskifi Novi'na«/ Zuricli, 15. juna,,D a i 1 y C h r o n i c 1 e“ javlja iz Petrograda: kako saznaje ,,Djen“, uapšeni su na naredjenje batalijunskog odbora kod ruskog 618. puka u Tarnopolu svi jevrejski vojnici — 172 na broju, — kao i svi jevrcjski podčasnici 1 liječnici, te premješteni komori.

Pokret za mir. Povjerenje Staunlngu. Kb. Kopenhagen, 15. juna. Minisiar S t a u n i n g referirao je u jučeranjoj sjednici frakcije socijalne demokratske stranke parlamenta o akciji socijaldemokraita sviju zemalja za mir. Srranka je izjavila svoje povjerenje radu Stauninga za mir. Ruski socijalistj ne će u Stockhohn. Kb. Perrograd, 15. junaOvdjc se misli, da će prijedlog rađničkog i vojnog savjeta, pretna kojeni bi se u Stockholmu imala održati konferencija socijalista, naići na ozbiljne poleškoće i zaprijeke političke i teliničke naravi.

Neograničeni podmornički rat. Potopljeni brodovi. Zvanični njemački izvještaj. Kb. Bcrlin, 15. juna. \Volffov ured javlja: Ponovo je u Aiiantskom okeanu potopljeno 5 brodcva t dva jedrenjaka sa 28.000 brutto tona. Medju potopljenim brodovima naIazili su se izmcdju ostalih engleski p*robrod „C a v i n a“, 1653 lone, japanski naoružani brod ,,M i a c a k i M a r u“, 8500 tona, s tovaroni za Englcsku, ruski brod ,,Roma“ I jedna nepoznata francuska barka natovarena uljem za Englcsku. Sa ostalim brodovima je iznicdju ostalog uništcno 5000 tona masla, 2900 »na pšenice i 500 tona liarhiga. Nao lnik adinrralskog stob‘ra niornaricc. Djelatuost njemačklh podmcmica(Naročiti brzojav „Beogradskih Novina' ) Barlin, 15. juna. Povodoin juče javljene vijesti tijemačkog admiralnog stožera o plijenu podmornica piše ,,L o k a 1 a n z e iger“: Ovom prilikom uništena količina pšenice bila bi dovoljna, da snabdije hljebom pcr milijuna ljudi čitav nijcsec