Београдске новине

' Broj 163. Idana. Za prenos željeznicom potopljene pšenice i ulja bilo bi potrebno pedemet vlakova od po osaindeset vagona. fTaj primjer pokazuje. kako duboko zasijeca djelatnost njemačkih podinornica u opskrbu neprijatelja. Holandski brodovi ne će plovjti za Indiju. Kb- Amsterdam, 15. jima. Prema vijesti jednoga ovdašnjega lista iie će za vrijeme rata ploviti više ni jedan brod društava ,,Neederland“ i „Rotterdam Lloyd“ za HolandskuIndiju. Svakc tri sedmice ploviće po jjedan brod Holland-Amerika-Linie za New-York. Putnici za Indiju imaće u San Franciscu veze sa porobrodima ’društva, koji podržavaju 14-dnevne veze izmedju Sau Francisca i JaveNajnovije brzojavne vijesti. Bugarski kralj u njeniačkom glavnom stanu. Kb. Berlin, 15. juna. 11. ov. mj. pohodio jo bugarski kralj u pratnji svojih sinova prijestolonasljed»ika Borisa i princa Cirila kao i rainistra pređsejdnika Rađoslavova cara Viliina u njeraačkora glavnom slanu. Tijesno lično prijateljsfvo obiju vlada a da»alo je posjeti naročito sidačni karakter. Iled savjetoranja, na koja su došli iz Berlinadržavni katicelarpl. Bethrnajin Hollweg i državni sekrelar spoljnili poslova Z i m m e r m a n n, ponovo se, oći•tovao potpunoin saglasnošću obeju vlada li svim tekućim pitanjima. U veee je kralj s oba prinea i ministrom predsjed»ikotn otputovao iz gla\raog stana. K 0 nfcrencija Soiuiina sa ruskim poslanikom. Kb. Lugano, 15- jima. Talijanske liovinc javljaju, da je Sonnino održao dulju konferenciju sa ruskim poslanikoraAteiitat na ministra Thomasa. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina' 1 ) Stockliolm, 15. juna. Prema vijestima. koje se nijesu niogle provjeriti, izvršen je prije nekollko dana revolverski atemat protivu aninistra municije Thomasa. Atenta'tor je ruski socijalista radikalske ljeviee; on je ministra.s ledja napao. Ministar je ostao nepovrijedjen. On je poslije atentata, kako sc veli, u šali rekao: „Ravnoteža je povraćena! N ij e m c i g a d j a j u u n a s s ! i c a, a R ii s I s 1 e d j a“. „Zabušanti" u Americi(Naročitl brzojav „BeoKradskih Novlua".) Haag, 15. juna. Iz Washingtona javljaju, da ,veliki broj vojnih obvezuika u Americi nastoji na razne načinc izbjeći popisuiTo se vidi iz toga, što je državni tužilac n Virginiji bio primoran, da izda nalog, prcma kome se imadu uapsiti svi zabušanti. __ . , Englezi, koji su se u državi NewjYork prijavili za vojnu službu. biće otposlani na vojničko vaspitanje u Kanadu. Grad i okolica.

DAOvni kalenđar. Danas jc subota 15. juna; po siarom 3. juna. Rimokatollci: lvan Franio Regis (kv.); pravoslavni: Mučenik Lukelijan. Suncc sc radja u 4 02, a zalazi u 7-58 (po starom vremenu). Oostovanje bcčkog „Raimundth cate r a.“ „Bcčka krv“ (,,'Viener Blut"). Pofctak u 8 30 na vefe. Kincmatografi: Vojni kino (Koloscum): U 6 sati poslijc podnc prcdslava za vojnikc, a u 8'30 na vcfc predstava za fasnike. — C. i kr. gradjanski klno (Paris): U 6 sati poslijc podne prcdstava za gradjanstvo. Botanička bašta.Otvorcna ulorkom, fctvrtkom, ncdjeljama i praznicima. Ladja izmcdju Zcmuna i Bcograda krećc Iz Beograda za Zemun od 6 sati u jutro do 9 sati navefc svakoga sata osim u 1 sat poslijc podnc. Polazak iz Zcmuna za Bcograd od 5'30 njntio do 8'30 navefe svakoga sata o s i m u 12'30 poslije podnc. Casnlfka i činovnifka kasina otvorcna jc do 12 satl u noći. C. i k. v o j n I f k i d o m : Citaonica, soba za pisanje 1 igranjc, kantina. Otvoreno od 7 satt ujntro do 9 sati na vefe. Slobodan pristup svakoin vojnlku. Rijcčno kupatilo na S a v i: Privrcmeno otvoreno samo odjcienjc za časnikc. Do 11 sati prljc poduc mogu se ku•pati samo gospodje; poslijc toga vrcmcna gospoda. „Orand Hotel": Dnevno konccrat. Pofctak u 6 sati posllje porlnc. Posjcta bolcsnlka u bolnlcama: U bolnici ,Brčko": od2—4 sata poslije podnc. U bolnlci „Bruim“: od 9'30—12 satl prijc podnc 1 od 2—4 sata posllje podne. Rimnkbtoličk.1 shižb« Bvžiji. Sh m u ncdjeiju (17. juna) služićc se; 1. U konaku: u 8 snti ujutro sv. mi'a prlje kojc držaćt se magjarska propovied za vojnKtvo. Slobođan pristup ima i gradjanstvo. 2. U župskoj crkvi (Poslanička uiica): u 8 sati ujutro sv. misa za ikolsku djecu- — U 10 sati njemačka propovijed i velika sv. misa. U 4 sata poslijc pođne večernja. U radne dane počima prva sv. ml*a u pol 7, a druga u pol 8 sati ujutro.

Subota . — —■ tkifc ——: Akcija srpskog crvenog krsta za IzbjeuHce u Švajcarskoj. Konačno se i društvo srpskog Crvenog Krsta, koje je prenijelo svoje sjedižte u Švajcareku, sjetilo da pomogne one lhljade srpskih izbjeglfca, koji su dosada živjeli bez ikakvih sredstava u inostranstvu. Tako će oni, koji nemaju nikakvih Bredstava dobivati pomoć u iznosu od 6 dinara dnevno, a ostali — nešto imućniji — 3—5 dinara dnemo. Oni, koji hnadu godišnji prihod vcći od 4000 dinara, (2800 franaka) ne đobivaju nikakvu potporu. Za sjećanjc na svoje — za beogradsku slrotinju. Gospodja Milica Aleksandra S im o n o v i ć a, supruga pukovnika, poslala je sirotinjskom odjelenju opštine grada Beograda svoj prilog od j e d n e s t o t i n e kruna, da se podijeli beogradskoj sirotinji, a za pokoj duše svojih dragih pokojnika zeta Milana Jov. R i s t i ć a, vojno-sudskog pukovnika i unuka Vojjslava S- H a đ ž i ć a. Dobrotvorne srećke glavne vojne gu* bernije. Jučc poslije podne jc bilo fzvlačenje srcćaka u korist oslijepjclih ratnika na bojnom polju. U prisustvu časuićkog odbora srećke je izvlačila djevojćica kći stožerskog kapclana Šafraneka. Izvučeni su ovi brojevi: serija 8, br. 5 (1, zgoditak), serija 2, br. 34 (2. zgođitak), serija 10, br. 90 (3. zgodilak). l’cva su tri Zgoditka vrlo lijepc slike, koje je izradila rafna slikarka gospodja Frizt U1reich, koja ilt Jc darovala za dbbrotvorne svrhe. — Od 1500 srećaka je prodato 1402 po dvijc krune tako, da prinos za oslijepjele ralnikc na bojnotn polju izuosi 2921 kiame. Zgodici, koji se do 1. avgusta ne poiligmi, piipašće ovoj dobrotvornoj akciji. Osiguranje na ratni /.ajainU car i kralj. prič. bolnici ,.B r č k o“ upisano je dosada na putem osiguranja na ratni zajam zaklade za udovice i siročad (Terazije 4) 146.000 kruna. Traži se radi prijema novčanih upiitnica. Gospodja Jelena T o in i ć, učiteljica, potrcbno jc da se javi gospodjici Jeleni D a v i d o v i ć e v o j, učiteljici, sa stanom u Njeguševoj ulici broj 43, radi prijema novčane pošiljkeU slučaju, da se ne nalazi u Beogradu, potrebno je da pošalje svoju tačnu adresu, na koju bi joj se novac mogao poslati. Traže se porodicePorodiee Bogdana V e 1 i m i r oviea, zvaničnik uprave grada Beograda ili Milutina Markovića, tipografa, potrebno je, da se jave g. Momčilu J a il k o v i ć u, šefu administrativnog odjelenja opštine grada Beograda, radi izvjesnog hitnog saopštenja. t Marko B. (iiorgjević. Prekjučer u jtitro uinro je a juče je sahranjen Marko B. G j o r g j e v i ć, tipograf. Preminuo je poslijc dugog i tešlcog bolovanja u najljepšem dobu inladosti — 24- godini života. Pok. Gjorgjević radio je dosta vremena i u našoj štainpariji. Bio je simpatičan. i inteligentan mladić, odličan drug i savjestan radnik. Bog da mu dušu prosti! Lijepo vrijeme. U Beogradu imamo stalno lijepc dane sa žegom preko cijeioga dana. NoČi su takodje divne i toplc, obasjane lijcnim mjesečevim sjajem- Zora je svježa, puna jutarnje divote, večeri su neš:o orb'atnije od dana. Kiše nismo imali davn t u Beogradti, vrijeme ie stalno sulio 1 vedro. Pomrčiiia Mjeseca. U srijedu 4- ju!a o. g. navečc nioći ćcmo promarrati lijep pojav posvcm a š n j e pomrčine Mjeseea. Pomrčina če se ova moći promatrati u našim krajevima u svojoj cijelosti. Mjesec izlazi nevečc oko osam i tri čctvrta (po Jjetnom vremenu), a već u 8 sati 56 tninuta zalazi ti polusjenu. Taj se pojav ne će ni zapaziti. Mjesee biva polagano sve tamniji, a u 9 sati 52.2 minute zači če u posvemašnju sjcnn. Tamna sjena pokrivaće Mjesec sve više, dok u 10 sati 50-5 minuta nc će bitl posvcma zastrt. Ova ćc totalna pomrčina potrajati sve do 12 sati 27.3 miimte, kad će sc opel Mjcsee pojavili iz tainne sjene, koju će posvema napustiti u 1 sat 25.6 mimita. Mjcsec još ostajc u polusjeni sve do 2 s:da 21.8 minuta. IzvJeštaJ prijavnog ureda. Od 14. juna: prijavljeno 72, odjavljcno 46, preseljeno 33; u gostionieama prijavljeno 159, odjavljouo 118, ostalo u gostionicama prijavljcnih stranaca 414.

Narodna privreda.

Šesti ratni zajant. Koliko smo obaviješteni postignut je dosada kod zvaničnih mjesta vojne glavne gubernijc vrlo lijep uspjeii u potpisivanju na šesti rattii zajani. Ipak smatramo svojom dužnosti, da poradiino živo oko što boljeg uspjeha zajma, da se postigne rekord, samo da našim neprijateljinia pokažemo, kollko je velika privredna snaga monarhije. U ostalom su i uvjeti toliko povoljui, da niko ne bi smio da propusti ovu dobru priliku. Osobito osiguranje na ratni

. ■' BEOGRADSKE NOVINE zajam, omogućuje svakom, pa i naisjromašnijem, da se koristi prilikom i na taj se način pobrine i za svoju porodicu. Dok kod sličnih osiguranja propada plaćeni novac, ako se ne plati jednu ili dvije godine osiguranina, u ovom slučaju plaća zaklada za udovice 1 s i r o č a d puni ratni zajam uz dobitak samo dužnih zajmovnih dugova, pa i onda, ako je uplaćeno samo malo ili nekoliko premija. ♦ it Mravi na voćkama. Kad na vočkama ima mnogo mrava, onda je to siguran znak. da na drvetu ima vaši, čiji je sok poslastica za mrave. Najbolje sredstvo otjerati mrave sa drveta, jest, da se drvo temeljito očisti od vaši. Ne uspije li to, onda je dobro smiješati gara (čadje) s lanenim uljem, pa stom smjesom namazati kao d!an širok prst?n oko stabla. Preko toga prstena, kako iskustvo uči, ne mogu mravi prijeko. Bezuvjetno su Štetni mravi onda, kad se nasele u korjenju mladiii voćaka. U takvom slučaju pospu se mravinjaci s klorovim krečom, prahcm negašena kreča ili karbidom, zatim se taj prali pomiješa sa zemljom i polije vodom, da se kreč razluči- I dvopostolna karboina voda, naiije li se u mravinjak, sili mrave, đa brzo pobjegnu. Druga jednostavna a za voćke neškodljiva sredstva jesu prsteni od katrana ili ljcpila, zatim nasađi cniog luka oko drveta. Zalijevati mraviujake petrolejom ili vrelom vodom može se samo tamo preporučiti, gdje nema fcojazni, da će obližnje biijkc od toga š'otovati. Znanlćne objuve. C. i k. okrnžno zapovjedništvo za grad. Beograd. Br. 11/1917. OBJAVA. U mjcsecu januaru g. 1917. ob.'avljen jo bio cijeli postupak oko porezivanjaporeznih olijeka'a koji podleže porezi te prava i dužnosti poreskili obaveznika. Ovim se objavljuje, da su u svrhu porezovanja poreskili objekata koji podleže porezL i razrezivanju svešleuičkog bira za god. 1916. i 1917. i eventualno povratno za četvrto tromjesečje godine 1915. u g r a d u B e o g r a d u ođredjene tri kotnisije, koje ee se sastojati svaka od 9 gradjana grada Beograda. Ove komisije će svoje djelovanje započeti 19. juna ov. god. i 'to it Knez Mihajlovoj ul. br. 19. I. spralj.' Porezi se 'tjpbđvf'gavaju sva imanja u zemljištu, zgrade, kamata na glavnicu i renhii dohoci, kao i sva zanimanja koja đonose koristi ma koje vrsti bilo, đa'je svaka lifna zarada i svaki prihod, rna iz kog izvora policao.. ' | Svaki poreskl obveznik dolazi u onoj ulici pod oporezovanje u kojoj stanuje, jedino trgovci u ulici Kneza Afihajla će hiti oporezovam u svojim ra’dnjama, i fimie koje imaju dva ili više ortaka (kompaHjthiitF biće oporezovane u ulieama, gdje sdl im-.radn^e, a neustanovinta. Svaki poreski obveznik inm pravo, da pri pretresu o njegovoj porezi dodje pred koraisiju. Dotični, koji su posiije 1. februara 1917. đobili koncesiju za vršenje kakve ratLnje i nijesu svoju čislu zaiadu prijavili poreskom odjelenju okružnog zapo vjedništva za grad Beograd, imaju bezuvjetno đoči pred komisiju za razrez poreze da iskažu svoju zarađu, jer će im u protivnom slučaju komisija lazreza'i porezu bez njihovog sudjelovanja. Žalba protivu iznosa poreze, koju bude razrezala komisija za razrez poreze, dopuštena je u slijedećim slučajevima: 1. Kada riješenje o lazrezu poreza nije bilo jednoglasno i kada je komisij ski utvrdjcni čisti 'dohodak veći od prijavIjenog. ‘ Protivu jednoglasiiih donesenih rije šenja nema mjesta Žalbi. 2. Kad jo primijcnjcna nelačua poreska stopa ili kada se pvi obračunu poreskog iznosa podkra’a grješka, Žalbe se iinaju podnositi V. G. G. preko okružnog zapovjedništva za grad Beograd najđalje u roku od 8 dana i to ako je porcski obveznik bio prisutan pretiesu, računajući od časa razrczivauja, inače od dana pređajc poreske knjižice. Podnosenjo žalbc ne zadižava paplatu poreza. Rasprave komisija tiajaće svaki dan od 8—12 sati prijo pođne. Pojedine ulice dolaze na slijedeći način nii ređ: Komisija br. l’. 18. juni: Mlatišumina, Ttnska. 19. juni: Ilađži Gjoriim, Iladži ProJi.anova, Kopaonička, Smi jam'a. 20. jtini: Resavska, Kočina. 21. juni: Beogradska. - 22. juni: Vrtljaska. 23. juni: Avakumova, Nema tjiua. Komisija br. 2. 18. juni: Milctićeva, Vršačka, Radjenička. 19. juni: Makedonska, Ko a Čeva. 20. juui: Princ Evgen, JaJcšić, Budimaka. 21. juna: Skenđer Begova, Visoki Stevan. 22. juni: Bačvanska, Pančićeva', Kiućanin, Avramova, Solunska, BistriČka. 23. juni: Despot Gjurgja, Močvarska, Jevrejska, Bitoljska do No. 25, K 0 m i s i j a b r. 3- . . ) 18. juui: Gračaničarska, Tm, Hadži Bufimova, Vinogradarska, Dečija, 1

16. )un« 1917. 19. juni: Hadži Milentijeva, Kudničr ka, Gjevgjelijska, Nebojša, Reonska. 20. juni: Laudanova. 21. juni: Petroljinska, Milišić, Novoškolska, Slavujska 1, 2, 8, 4, Veljkova, Vojvode Žike. 22. juni: Budimska, Sveti Prohor, Gjuričić, Novo Pazarska, Slijepa prava i sokače. 23. juni: Poljska i poljska produženje, Nova, Gospodarski put, Podgorička, Sloboda, Starine Novaka, Poljska, Ivina, Kriva, Stražnja, Poštareka. Daljni red će u pravo vrijeme biti objavij en u „Beogradskim Novinama“. August Šenoa: B r a n k a, (Nastavak). 13 Dobričina me povede zbilja k toploj peći u uredsku sobu, a poslije izidje napolje. Onaj mrki činovnik šetao se amo tamo po sobi, gledao me postrance, zamrmlja nešto kroz zube. Na sreću dodje za kratko vrijeme moj spasitelj. Željeznički sluga dovede seljaka pod kožtihom, koji rukom držaše bič, a u zubima kratki kaniiš svoje zemljene lule. Lice seljaka nebijaše osobito prijatno, što viže me je gledao nekako ncpovjerljivim okom. Sloga pokaza prstom na rne, a scljak se dotura k meni, „Ste vi ona frajlica, koja ide za učiteljicu?“ ,,D;\, prijatelju! Jeste vi po mene došli?“ ,,Da, evo stoje kola,“ mahnu bičem prema vratirna. „Gospođin načelnik, me po vas poslao.“ „Ajde brže, kume,“ rckoh mu, ,,da ki’enemo odavle, već je i onako kasrio. Hoćemo li na objed stići u Jalševo?“ ,,Neznam,“ reče seljak stegnuv ramenima. Kum izidje iz sobe, a ja pred stanicu, da vidim, kakva li će me kola ponijeti medju brjegove do mojega cilja. Tri puta prekrstih se, draga Hermino, pred mojom ekvipažom. Na mnogo se govori, da velika gospoda nemare osobito za Ijude školnike i literate, da jm što više taj ceh nije nimalo po ćudi, to sam' barem sto puta u Zagrebu čula. Nu mala jalševačka gospoda nisu u tom ni malo bolja od velike gospode zagrebačke. Jasati dokaz tomu bijahu kola, koja jalševački poglavaii poslaše po mche. Prosla, ma. najprostija seljačka kola, draga Hermino, Jiez pokrova, bez gunja samo sa nešto sijena, a pred kolima stajahu dvije mršave rage. Ti se, znani, u duši smiješ, i veliš: „Pravo: ti je nesiećo, nerekoh ]i ti, ueidi u’ Jalševo, a ti si opet išla“. Neka ti bude taj t riumf, draga Herminice, mene ti čuđot ponešto neprijazni prizori samo bockaju i obodravaju na veće jimaštvo, na ustrajniju borbu. Ja ti sve to promatrani nekim kritičkim okom, s nekom ironijom, jer osjećam, da mi je duša nađ svim tirn' uzvišena i da ću napokon svladati. Trajalo je dosfa dugo, dok se moj kočijaš povrati iz krćme, dok napuhi i zapali lulu, dok namjesti gunje na konjima, dok stisnu raoju prtljagu medju svoje sijeno. Ja stajah medjutim, pmia kršćanske strpljivosti, na pragu slanice te promatrah' pokrajinu', ravnicu bez pro mjene, sred koje je stajao po šabloni' gradjena stanica, a podalje jedno od najkukavnijili sela na svijetu. Tu, mislim, nije lijepo, ni kad je sve bujno i zeleno. Popeh' se sretno pomoću sluge na jalševačku ekvipažu, pri čem je moj vrijedni kočijaš posve mimo stajao, kan da se to i netiče njega; nu kal slugi stisnuh u ruku nekoliko desetica, jiasmjchnu mi se Tice kočijaševo hiko milo i drago, đa sam morala udariti u smijeh. Cini mi se, da je to prvi tračak simpatije za mene. Čovjek tjerao konjo prema brdinama, koje nam se s daleka pokazivahu pod sniježnim svojim poktovom. Kukavni konjići letjeli tam bespućem', blatom i snijegom brže nego si' misliti možeš, što meni nije po volji bilo. Sjedjah na sanđuku, i neimajući nikakova naslona zgurih se, što sam’ bolje mogla. Vjetar je brijao upravo mreko, da mi je lice gorjelo kao ,od žeravicc, a ruka i nogo se kočile i leđile. Priznat ćeš, da fakova polama vožnja nemožo nik;tko ugodna biti. Neprogovorih ni riječi u toj nevolji, gdjc mi se dtiša tresla kao kaplja na listu. Tješila i sokolila me misao, da je to zadnji teški put do inojega cilja. Zadjosmo u goru. Uska, kamcna cesta vijuga se uzbrdice uz neveliku rijeku, kojoj izderana obala siže gdjegdjc do sred puta. Na jednoj strani dakle voda dosta duboka, gdjegdje ledom i snijegom pokrka, na drugoj strani visoke okomite brdine; tu dakako nema govora od lagodnosti i udobnosti. Seljačka lomna kola tefurala aino tamo kso pijana koka, čas je bilo, da će se prebaciti u rijeku, čas dai će tresnuti 6 stijenu brdine. Ne jedan put izvinu se mojima usnama od prepasti krič, kako sam pelivaniia medju životoin i smrti. Ta se prepeist nije samoga kočijaša ni malo dojinila; pogleda me ispod oka i nasmjehnu se ispod brka. Ravnodušuost njegova uzjari mc do kraja te se ljudski otresnuh na' njega, neka gleda preda se, jer bi mu mogk> žao biti, ako nie prevtalt 111 baci u rijeku. „Ah! Nebojte se, frajlice!“ pucnu ravnodušni kočijaš jezikom, ,,od mene vi toga đoživjeti nećete. Jšo siam ja i sto puta po gorem vremeuu po ovom putu, pak nije bilo nikoniu ništa. Vi niste naučeni na to. vi ste .varoško dijete.“

Strana 3.»y ,„Ali za Boga mUoga, čovječe,** re? koh mu, „ti to je strašan put, ovudj# kao da se čovjek vozi u pakao. Zajv tu nltko putove nepopraivlja, zar te općina nebrine za nlšta?** ' jPri riječi ,,općina“ pojavl se na kočijaševu Iicu „neizmjerno** ironlčan' posmjeh, čemu se nemaJo začudih. ‘ . i (Nastaviće se.) J ’ •% Poslijednje brzojavne vijesti) Izvještaj njemačkog vojnog vodstva, , L' . * Kb. Berlin, 15. Jutia. Zapadno bojište: Front prliestolonasljednika Rup-, prechta bavarskog; U Flandriji je ncprijatelj posKje srazmjemo mimoga dana u 8 sati it 30 minuta u večer otvorio jaku bubnjat^ sku vatru, kojoj su na cijelom frontu sli^ jediii engleski napadaji. Oni su potisnulŽ naša sigumosna odjelenja, koja su izmedju Hullebeke-a, Douyegrunda ii jugoistočno od IVarnetona sa velikinž uspjeliom sve od 10. maja prikrivali našc? prave borbene položaje pred engleskini izvidničkim odjelenjima. Sjeverno od bojišta sve do mora bila je borbena djelatnost vrio neznatna. Prepadom zarobila je jeđna naša donjo-rheinska izvidnica na Yserskom kanalu belgijsku slražu o<Y 25 Ijudi. Na artoiskoni frontu navalili tu Englezi poslije velike vatre tijutro na' naše položaje istočno od Monchy-a. Oni su mjestimice provalili u naše položajd, ali su đchnah izbačeni od naših pričuva? Jeđan rov zapadno od Bois de Sart još je u neprijateljskim rukama. U veče stt napali nekoliko engleskih bataljuna istoč) no od L o o s jaj. I ovdje je održan naš po ložaj jakini protiv napađom. Front njemačkog prijesfolonasljednika: Na Chemin des Dames oživila je Copnlcka borba uz obje strane druma L e o uSoissonsi na ,,Winterbergu“. Naše napadne čete dovele šu iz francuskih! rovova sjcvero-istočno od Brayea, zapadj no od Souppeske nizine i na isločnoj obali rijeke M a a s e zarobljenike i plijen: Front vojvode Albrechta wtirt r enfberškog: tfema. većili borbi. Istočno bojište: Živabna topuička djelatnost kod Smorgona, zapađno od Lucka i na pmzi, koja vodi o<l Z1 o c z o w a i H a licza za Tarnopol. Na maćedonskom bojišlu je položaj nepromijenjen. Prvi zapovjednik glavnog slaru V pl. Ludendorff.

Riješenje ugarske krlze. 4 Kb. Budimpešta, 15. juna.\ Vw Ugarska brzojavna korespondencija javlja, da je Njegovo Veličanstvo intenovaio odstupajućeg ugarskog premiera grofa T i s z u pukovnikom izvan službe, a novog ministra predsjednika grofa E s t c r h a z y-a konjaničkim kapet«anom u pričuvi- ,

Kb. Budimpešta, 15. juua.\ Službeni list donosi Previšnje ručlio pisnto, miravljeno na odstupajučeg ministra predsjednika grofa TI s z u, u kojem mu se za njegovo savjetsno službovanje u najtežim prilikama izriče topla zahvalnost i priznanje. — Iza ioga donosi službeni lisj pojedma visoka odlikovanja, kojima su podareni odstupajuči ministri, kao i imenovauje nove vlade. Njegovo Veličanstvo otpuiovalo je iz Budimpešte u 6 sati na veče. Na puru do stanice »akupila se neizmjerna masa svijeta, koja je vladapa pozdravi Ijala sa uskliciina: „Živio kralj!“ ,,2i.vilo opšte pravo glasa!“

Odlikovanje načelnika glavnog stnžera austro-ugarske vojske. Ki>. Beč, 15. juna. Njegovo Veličanstvo imenovalo je načclnika glavnog stožera, generala pješaštva baruna Arza, koji sutra slavi svoj rodjeni dan, tim povodom vlasnikom 23. poljsko-Iovačkog bataljuna. Ovo je visoko : odlikovanje načelnika glavnog stožera iutercs;mfno i stoga, što je spomenuti poljsko-lovački balaljun, koji je shicioniran u Maros-Y;isarhely-n, pni o3 poljsko lovačkili bataljuna, koji dobiva svoga vlusDika .