Београдске новине

Strana 2. troja je npravljena protiv raspužtanja puk’ova, akcija protiv naše braće, koji na ifronta svoju krv prolijevaju. Mi vas potsjećamo, da ni jedna vojnička jedinica ne može bez naročitog ovlaštenja vrhovnog zapovjednika, koji je s nama u sporazutnu, opotrijebiti svoje oružje. Svi o!ii, koji postupe protivno toj naredbi, proglašujemo mi za izdajnike i neprijatelje revolncije. Jednovremeno se svi mi stavIjamo na raspoloženje tim mjerama, da bi ee ta zapovjest potpuno ostvarila. OPrivTemena vlada je izdala jednovreme* Ineno ovu proklamaciju: Povodom oružane m anif estaci je izvjesbih vojničkih jedinica, koje su BeHogodile noću izmedju 16. i tl7. jula, i imale za posljedioH tsvjestan broj ranjenib, najfctrožije su zabranjene svake Inanifeslacije. Raspušten gardijski puk. Kb- Stockliohn, 18. jula. ,,N o v o j e V r e m j a“ javlja, da je laspušten jedan gardijski puk, koji se protivio da uČestvuje u ratu. Ruska vojska protiv svake ofenzive. (Naročiti brzojav „Beogradskih Noviua") Stockholin, 18. jula, 2bog ofenzive dolazi u Rusiji podjednako do novih nemira i demonstracija. Kad su vojnici 3. pričuvnog puka u Peirogradu doznali, da se u hlizini vojarne sprema jedna manifestacija za ofenzivu, izašli su na ulicu. rastjerali manifestante i rastrgali im zastave- Slični su se dogadiaii zbili u PeIrogradu na Njevskom Prospektu, gdje su pukovi, koji su ovamo poslani u au'tomobilima, raspršeni. Moskovski i finski gardijski pukovi poslali su u Petrograd brzojav, u kojem prosvjeduju protiv odašiljanja pričuva na front. Uzmjanosti vojske na frontu kriva je kraj spomenutoga i silna strogost, kojom postupa vlada se četama. Nemiri i krvavi sukobi ii Rusiji. (Naiočiti brzojav „Beogradskib Novina") Frankfurt, 18. jula. ,,N o v o j e V r e m j a“ javlja, da je ’4. juia bila u Oranienburgu velika manifesiacija junkerske škole u čast Kerenskog i za ofenzivu. Tom prilikom su junkere iz pozadine vojnici napali i 'dvojicu ubiii. jfNaročiti brzojav „BeogradsLih Novina”) Frankfurt, 18. jula„Ruskaja Volja“ javlja o suItobu izmedju 400 vojnib bjegunaca i stanovnika grada Marve. Poginulo je jdeset lica i na jednoj i drugoj strani. Bitka sa anarhistima u Petrogradu. Kerenskij osudjen na smrt. P> T aročiti brzojav „Beogradskih Novina") Koln, 18. jula0 anarhističkim prilikama u Petrogradu brzojavljaju ,,K 61 n i s c h e 'Z e i t u n g“-u iz Stockholma: Kod posijednji'h velikih demonstracija u Petrogradu, došlo je do značajnih ispada. iViše hiljada ijudi pošlo je pred kaznionicu za političke krivce i zahtjevali, da se puste na slobodu sva ona lica, koja su okrivljena zbog špijunaže u korist Njemačke. Skoro pet stotina kriminal•nih zločinaca provalilo je iz kaznionice I oslobodilo sve uapšenike, koji su se palazili u istražnoin pritvora. Oko vurpovske zgrade vodila se formalna bitk a. Ondje su se ukopali anarhisti, i branili su se bombama. Zbog ovih dogadjaja. koji su se dogodili tako rekuč PTed očima privremene vlade, priklju-

izadje godine 1868. s najstarijim listinaina, koje osvjetljuju vezu Hrvata i uop'će južnih Slavena s mletačkom republi!kom: danas ima on 39 knjiga. U njemu izadjoše dosada pored mnogih znatnih listina za crkvenu i polltičku povijest Hn r atske, Slavonije, Dalmacije, napose Dubrovnika, pa Bosne, Srbije i Bugarske najznatiiije neke stare kronike, tako tri dubrovačke, Tome arcidjakona, Krčeličeva i Vramčeva, a u novije doba počeše izlaziti i najstariji hrvatski saborski spisi (od godine 1526- dalje) pa „Monumenta Habsburgica regni Croaiiae, Dalmatiae et SIavoniae‘‘. koja imaju cbjasniti vladu Habsburgovaca u Hr.vatskoj do godine 1848. 2. ,,Starine“, u kojima se priopčuje sitnija gradja za povijest južni-h Slaveiia. Prvi se svezak toga zbornika izdao godine 1869., a danas ima on 35 knjiga s 200 sitnijih takovih, ali za povijest našu više puta veoma znatnih priloga. 3. „Stari pisci hrvatski". Svrha je lomu zborniku da priopćuje kritički pbradjeni tekst pisaca hrvatskih počevši od XV. stoljeća. Prva knjiga niegova, u kojoj su pjesme Marka Marulića, ugle!da svijet godine 1S69.. a danas ima on 23 knjige, od kojih je deveta s djelima Dživa Frana Oundulića rasprodana, pa se već sprema novo njezino izdanje. U njemu izadjoše dosada djela svih znatnijih dalmatinskih. naročito dubrovačkfh pjesnika, koliko su napisana hrvatskim jezikom. no posljednja su njegova knjiga dlela Matije Antuna Reljkovića, pa će se postepeno izda;? I drugi stari pisc! iz Hrvatsks i Slavonije. 4- „Monumenta historico-juridica Slavorum meridionalium “. U tom se lborniku priopćuju pisani spomenici za pravnu povljest Južnih Slavena, napo96 zakonl, propisf, običaji pravni u pojtedinlm hrvatskim gradovima. općina-

Cetvrtak čili su se anarhistima tvornički radnici viborske četvrti. Masa je tražila, da se Kazaci smjesta maknu iz Petrograda, au istoje vrijeme zaključena smrtna kazna nad Kerenskij e m.

Rusija u ratu. Ofenziva — Kerenskog bluff. (Naročili brzoj'av „BeograTtskah Novina") Stockholm, 18. jula. Iz Petrograda je stigao u Stockholm jedan izasjanik „Boljših". On je izj'avio, da je ruska ofenziva Kerenskov, bluff, jedan šahovski potez protiv narodne voije za mfrom, koja ispunjava cijelu RusijuOfenziva posljedica pritiska Engleske i Amerike. (Nafočid brzojav „Beogradskih Novina") Lugano, 18. jula. Turinska „Gazeta del Popolo" javija, da je talijanski reformni socijalista, koji se sa talijanskom misijoni povratio iz Rusije, potvrdio, da je najnovija ratna politika privremene ruske vlađe posljeđica engleskog i američkog pritiska. Američka Unija zahtjevala je znatne trgovačke i industrijske koncesije, a u zamjenu obećala je finansijsku pomoć, pada na taj način spasi Rusiju od finansijskog sloma. Uzroci odstupanja ruskih ministara. (Naročiti brzojav „Beograđsklh Novina") Stockholm, 18. jula. 0 bližim uzrocima odstupanja ruskih ministara nije izvjesno ništa poznato. Svakako je na to odstupamje utjecalo neiziječivo loš položaj ruske države, osobito što se tiče finansija, pošfo se od početka revolucije nijesu plaćali ni porezi, a ni oštali prinosi. Ovo stanje nijje mogao da poboljša ni C i n g a r e v, koji se kao predsjednik proračunskog odbora po'kazao kao izvanređno spreman čovjek. Ministar Manojlov, koji je takodje odstupio, bio je do pred revolucju profesor u Moskvi i vrijedio je kao veliki naučemjak. Ministarstvo javne skrbi, ko jemu je ido sada stajao na čelu krez Šathovski, ustanovljeno je po revolucijonamoj vladi. Naravno i on nije mogao ništa da učini, pošto su državne blagajnice bile prazne. Još nije poznat politički pravac novih ministara, pošto se oni đo sađa nijesu' nikada politički isticali. Istraga protiv ruskih generaia. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Stockholm, 18. jula. Ruski novinarski ured javlja potankosti o istrazi, koja se vodi protiv ruskih generala i državnika. Pod optužbom su izmedju ostalih generali Rennenkampf, Klimobis, Kurilov, bivši državni tajnik Hrisanovski, bivši niinistar unutarnjih djela Protopopov. Ovaj posljednji naročito je optužen zbog toga, što je naiožio poštanskini i brzoJavnim uredima, da sve Rasputinove brzojave dostave caru, odnosno carici 1 obratno. Nova poreza u Rusiii. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina") Stockhoim. 18. jula. Ruski ministar financija podnio je ministarskom savjetu zakonski predlog o naplati poreze u jedanput. Prema lo-

ma ili zborovima. Prva knjiga toga zbornika sa zakonima i ustanovama, koliko bijahu na snazi u najstarija vremena (1214.—1558.) u gradu i na ostrvu Korčuli, izadje godine 1877., a danas ima on 10 knjiga, od kojih su osobito znatne čeivrta s najstarij m hrvatskim zakonicima, pa deveta s najstarijim zakonom republike dubrovačke od god. 1272- Posljednja pak dosada izašla knjiga (10.) priopćuje statut i reformacije grada TrogLra, a izdat će se i ostali dalmatinski statuti. 5. „Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika“. Izdanje je golemoga toga djela potakao godine 1867. sam Daničič. Gradja se za nj, kako rekoih, počela sakupljati odmah tada, no prvi njegov svezak od 240 strana izadje istom g. 1880.. a otada gotovo svake godine- po jedan takav svezak. Dosada su izaš'.a 34 sveska, u kojima su obradjene riječi od ,,A“ do „Nepomiran", a dotle se izmijeniše već četiri urednika. Daničić uredi 4 sveska potpuno, a peti djelimice, pa njegov rad u tom svesku nastaviše Matija Valjavac i Pero Budmani; Budmani sam uredi 21 dalji svezak (6.-26.), a od 26. sveska daije uredjuje ga dr. Tomo Maretić, koji je prošle godine u oscbitom prikazu (Ljetopis, svezak 31- I.) razložio svu teškoću toga rada. Dosadašnji se trošak akadenvje na izdanje rječnika računa otpril'ke na 170.000 kruna, a još će se bar jedanput toliko potrošiti da to djelo bude svršeno. 6- O deseto- i dvadesetogodišnjiđ svojoj, godine 1877. i 1887., izđa akademija osobit sveščić s natpisom ,ljetopis Jugoslavenske akademije znano* stl i umjetnosti“, u kojem bijaše u glavnim crtama prikazan dotadašnji rađ njezin. Od godine 1888. dalje izlazi „Uetopis" kao redovno godišnje izdanje, * uz izvještaj o radn akademije pri-

BEOORADSKE NOVINE me predlogu imaće imućniii red, u koliko njihov godišnji dohodak dostiže ili prelazi svotu od 10-000 rubalja, plaiiti državnoj blagajnici u jedanput 55 do 70% svoga prihoda u posljednjoj godini. Isplata te poreze se mora izvršiti gotovim novcem, ali se izrično naredjuje. da se napiata ne će primati u vriiednotama ratnog zajma. Engieske navaine čete na ruskom frontu. (Naročili brzojav „Bcogradskih Novina") Rotterdam, 18- jula. ,,Daiiy Telegrap li“ javlja iz Petrograđa, da su se u svima dosadanjim ofenzivnim ruskim akcijama Englezi nalazili u prvim redovima, oni su i u jurišnim napadima bili na čelu.

Ukrajinski pokret za samostalnost. Iziava ukrajinskog ministra predsiednika. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina") Stockholm, 18. jula. Ruska „Rječ", Miljukovljev organ, javila je 6. jula, da je ukrajinski ministar predsjednik izjavio, kako će politika vlade bez sumnje đovesti do ojačanja središnjim vlastima sklonih elemenaia, koji već sada zalitijevaju, da samostalna Ukrajina bez otezanja utanači mir sa središnilim v 1 a s t i m a. Rezultat pregovora izmedju privremcne vlade i Ukrajinaca. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Rotterdam, 18. julaOdmah nakon što su se povratili Iz Kijeva ministri, koji su onamo poslani u svrhu pregovora sa Ukrajincima, sazvan je ministarski savjet, u kojem je izvješteno o rezuitatu pregovora. Izvještaj nijesu odobrili članovi kabine:a, koji pripadaju kadjetskoj strancl. Oini su naglasili, da je sporazumom, koji su sa Ukrajincima utanačiii ministar spoljnih poslova Tereščenko i ministar pošia i brzojava C e r e t e 1 i, ruska vlada izgubila vlast nad Ukrajinom.

Finsko pitanje. Na Čelu raznih naroda u Rusiji, koji teže za potpunom samostainošću i nezavismošću od privremeue petrogradske vlađe, stoji Finska, i to iz dva razloga: prvo, što je ova kulturno zinatno izmakla ispred ostale Rusij'e i drugo, što je i do sad ifnala svoju samoupravu, odvojenu od ostalih dijelova Rusije. ' Velika kneževina Finska bila je do 1808. godine žvedska provincija, a ugovoroni od 1800. gođine dobila je zaseban ustav, koji joj je garantirao unutrašnju samoupravu, dok je s polja bila zastupana Rusijom. Oina je bila u neku ruku u personalnoj uniji s Rusijom, čiji je car ujedno bio i veliki knez Finske. Ali već pod carem Aleks^ndfom otpočeli su pokušaji, da se Fjnsk(a liši svoga izuzetnog položaja. Ti su pokušaji dobijali sve opipljiviji oblik pod carem Nikolom II., naročito na zauzimanje minislra vojnog Kuropatkina, koji je težio, da Finsku potpuno utjelovi Rusiji i da time ovoj stvori osnovicu za vojničke mjere protiv Skandinavije u ciiju zadobijanja jedne bitke na atlamtskoj obali, slobodne od leda. Poslije naizmjeničkog oduzimanja i djelimično povraćamja njegovih prava, Finska je do pred rat i za vrijeme ratadospjela u položaj, po kome se moglo naslućivati, da su njenoj samoupravi već ndzvonili posijedmji dani, i tek ovaj svjetski rat i ruska revolucija izmijeniše taj položaj.

općuju se u njemu nekrolozi pokojnih članova, izvještaji o naučinm putovanjima i istraživanjima, kraće rasprave, kritike i odgovori na njih. Od godine 1916. izdaje se Ljetopis takova sadržaja dva, prema potrebi i više puta. Osim ovih redovnih izdanja neka gu opsežnija ili znatnija djela izašla napose troškom akademije ili medju njczinim ,,Djelima“, a prekupila je ona i nekoliko knjiga štampanih u tuđjoi nakladi.Takovi'h knjiga tma njezina naklada danas oko 50 iz svih područja naučnog rada. Već je taj u početku zasnovani rad akademije bio dosta opsežan i raznoličan, pogotovu kad se godine 1882 poradi obilatosti gradje zbornik ,,Rau“ morao rastaviti na dvoje, pa napose izdavati ,,Rad“ historičko-filologičkoga i filozofičko-juridičkog razreda, a napose ,,Rad“ matematičko-prirodoslovnog razreda. No u zadnjih 25 godina njezina postojanja taj se rad, kako rekoh, bar podvostručio. Povoljno je utjecao na množanje njezina rada porast njezinih prihoda, no mnogo mu je pomoglo i naše sveučilište, koje u četrdeset godina svoga života dade akademiji već djekojega marljiva suradnika. Ali još više unaprijediše taj rad umni neki članovi njezini, naročito prerano umrli Milivoj Srepel i neprežaljeni pređsjednik Tadija Smičiklas: u te dvojice pokojnika bijaše osobit dar, da brzo spoznaju svaku prijeku potrebu hrvatskoga naroda, zamisle, kako bi joj se moglo pomoći, i zamisao svoju odrešito privedu životu; njihovu nastojanju ima akademija zahvaliti pretežnijt dio novih svojih zbornika, kojih je obilati sadržaj najbolja potvrda za to, da su doista bill potrebnf. (Svršiće se.) j. ,

19. jula 1917. Finska jma 3 i po milijuna svojih državljana, od kojih su 3 mirjuna Finci, a po milijuna Švedi. Ovi posljednji bili su nosioci kulture u zemlji, kao što su to Nijemci u baltičkim provincijama. Ali brojna nadmoćnost Finaca i njihova urodjena sposobnost stvorile su u brzo vrlo razvijcnu finsku kulturu, tako, da se danas može govoriti o Finskoj kao zemlji, koja ima svoju naročitu fizionomiju, prožetu kroz i kroz demokratizmom. Sve političke stranke u Finskoj složne su u ležnji za odcjepljenjem od Rusije. Nije dakle čudo, što je privremena ruska vlada u brzo shvatila važnost finskog pitanja i što joj je jeđ;m od prvili koraka bio, da povraćanjem samouprave i drugim povlasticama ođobrovolje Fince i zadobije za svoje ciljeve; ali nije ni čuđo, što su ovi dosadašnjim iskustvom postali nepovjerljivi, te ne će da čuju za zajednicu s Rusijom. Dosljedno tome izjavio je finski senat, da samo njemu pripada pravo samkcionisanja f n skih zakona i uredaba. To je do zla boga ogorčalo skoro cjelokupnu, čak i socijalističku rusku štampu, te baca na Finsku što no riječ drvlje i kamenje; ali ova se ne da zaplašiti, već je stupila u još žešću otx>ziciju prehia privremenoj ruskoj vladi. Finska je Vodja ostalih narodnosti u ■Rusiji. Njenom primjeru slijede svi, a na prvom mjestu Ukrajinci, kojih ima pa broju oko 30 milijuna, i koji traže federativnu demokratsku republiku i zasebnu privremeinu vladu. To isto traže Bjelorusi, Leti, Litavci, Muhamedovci, Kirgizi, Burjati i drugi. Potištene narodnosti u Rusiji pođižu glave i veiiko je pitanje, da li će ruskoj vlađi poći za rukom, da se o trese duhova, koje je sama izazvala.

Slobodna Finska. Nezavjsnost Finske. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Nov'na") Stockholm. 18. jula. Prema petrogradskirn vijestinia finski zeinaljski sabor jednoglasno je proglasio proklamaciju privremene ruske vlade, kojom je u Finskoj zaveđeno opsadno stainje, kao bespredmetnu, jer da ona za Finsku nema valjanosri. Zabrinutost u Rusiji zbog finskog problema. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina”) Budimpešta, 18. jula, ,,Az Est“ javlja preko Ženeve iz Petrograda: Razvijanje finskog piobiema izazivlje u cijeloj Rusiji veliku zabriuutost. Najveći dio ruske štampe zastupa mišljenje, da se finski zahtjevi za samostalnošću ne mogu ispuniti. Ruska vlada spremna priznati iinsku samostalnostUz uslov ruskog autoriteta e sp-riljnim pitanjima. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Beriin, 18. jula. Prema jednoj stockholmskoj vijesti j'avila je ruska vlada finskom saboru, da je spremna dopustiti izvjesnu samostalnost Finskoj, ako ona sa svoje strane prizna autofitet Rusije u spoljnim pitanjima. Finsko-ruski sukob. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina') Rotterdam, 18. jula. Kako ,,T i m e s“ javlja, finski sabor je riješio, da smijeni ruske vladine činovnike sa njihovih položaja u Finskoj. Nemiri u Finskoj. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Stockholm. 18. jula. Iz Heisingforsa se javlja: Povodom pretresa zakonskog predloga o osmosatnom dnevnom radu i predlogu o reformi zemljišta u zemaijskom saboru došlo je u jednom selu blizu Aboa do krvavih sukoba izmedju radnika i posjednika. Sedam rađnika je poginulo.

Kongres slobodnih zidara sporazumnih sila. (Na,ročiti brzojav „Beogradskih Novlna") Zeueva, 18. jula. U slobodnom zidarstvu sporazumnih sila, koje je jako odgovomo za razbuktavanje rata, izbio je izvjestan rascjep. U posljednjem kongresu velike istočne lože, koji je održan u Parisu, utvrdjeno je neosporno pravo Francuske na Elsas-Lotaringiju, m edjutim je pravo Italije na ,,n e o s 1 o b o d j e n e“ o b 1 a s t i T r ienta, Trsta i Dalmacije vezano za prethodno glasanje stan o v n i š t v a. Za »aj dnevni red su glasali i izaslanici talijanskog slobodnog zidarstva, veliki meštar Ferraris i bivši gradonačelnik Rima, Nathan. Odluka kongresa, a naročito držanje talijanskih izaslanika, izazvalo je u Jtaliji u toliko veće ogorčenje, što se Talijani opravdano boje, da će se pri glasanju stanovništva većina izjasniti za sadan j u v 1 a d u. U šiampi je nastala velika graja, te se veliki meštar Ferraris morao odlučiti na odstup. On tu svoju ostavku popraćuje gorkim prekorima protiv francuske velike istočne lože. Talijansko slobodno zidarstvo je odiučilo, da odbije svako riješenje, koje bi štetllo talijanske interese. 1 štampa se okomila oštrim riječima protiv francuskih Izaslanika.

• Bro) 196. Njemačka. Vijećanja državnoga kancclara sa strankama Reichstaga o prijedlozima za mir. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina”) Bcrlin, 18. jula. ,,'Achtuhrblatt" javlja: Kod vijećanja izmeđju držiivnoga kancelara i stranaka, obznanile su sve stranke kancelaru svoja stajališta i zahtjeve. Vije ćanja su se ticala, razumije *se, u prvorn redu zaključaka većine. ^ocijalni demakrate i naprednjaci stoje još uvijek čvrsto na svom stajalištu, da Reichstag knade izjaviti svoje nastojanje za mir bez aneksija i odšteta. Stajalište centruma nije posvema jasno. Izgleda, đa bi ova stranka bila spremna na promjenu formuliranja aaključka, no to bi već možda bilo prekasno. Nacijonalni Iiberali smat:aju cijeli taj zaključak kao n e g a t i v n u m anifestaciju. Oni se doduše još uvijek drže s tajališta od 4. avgusta 1914. i ne žele nastavak rata iz osvajaJačkih razloga, ali im se čini pogrješnim, da se to kao nešto samo po sebi razumljivo, naročito ističe, jer bi se to moglo shvatiti kao znak slabosti. Konzervativci upozoruju, da se neprijatelji Njemačke sa svoje strane nipošto nijesu ođrekli ameksijonih namjera, pa da Reichstag tck onda, kada to neprijatelji učine, zauzme svoje stajalište u tom pftanju. , Uzroci odstupa Bethmann-Holiwega. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Berlin. 18. jula. „B e r 1 i n e r T a g e b 1 a 11“ javjla, kako je stalno, da je njemački nasIjednik prijestoija u izvjesnom pravcu radio na tom, da Bethmann-Hollveg ostavi svoje miesto. Tečaj pregovora sa Hindenburgom i Ludendorffom đokazao je, da su oba ova vojskovođje, naročito Ludendorff, priđonijeli padti kancelarovom. Prema informacijama istoga lista dolazi za mjesto državnog tajnika za spoljne poslove u prvom redu u obzir H e 1 f e r i ch. Reichstag i kancelarov govor. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novria") Berlin, 18- jula. U krugovima Reichstaga se govori, da kancelar ne će držati pravi programni govor, nego da će držati samo uvodni govor, u kome će se istina izjasniti o glavnim pitanjima spoijne i umitannje politike, ali će izbjeći da već sad sebi veže ruke tako, da mu promijenjene prilike, koje sad svakog dana vrlo lako mogu nastupiti, ne bi dozvcJile da svoje držanje u poirebnotn pravcu izmijcni. Mišljenje u Francuskoj. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina”) Rotterdam, 18. jula. „Rotterdamsche Courant" javlja iz Parisa: Ovdje vlada mišljenje, da se ne treba pođavati nikakvim iluzijama, kao da će promjena kancelara u Njeinačkoj dovesti do brzog svršetka rata. Ne vjeruje se u to, da bi njemački kancelar u ovaj čas prislao na povratak EIsas-Lotaringije. Saveznici će ovu krizu shiatrati samo kao dalji poticaj za svoja vojnička naprezanja i pričekati dok Amerika razvije svu svoju vojuičku snagu. Engleska štampa o dogadjajiina(Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina") Rotterdam, 18. j'ula. Engleska gtanipa pokazuje se kod raspravljanja dogadjaja u Njemačkoj u lolikoj mjeri neupućema u njemačke prilike, da se reprođukcija njezina pisamja mora ograničiti jedino na ,,Daily Mail". Taj list misli, da je smisao kancelarske kiize taj, što je Hindenburg zadržao nadmoć i što će se borba nastaviti. Za Njemačku rat više nije ništa drugo do li borba vladajuće klase ža ođržanje njenih privilegija. Ako se Njemačka ima modemizirati, to je ovo inoguće samo pomoću pobjedouosnog sporazuma.

Nova potapijanja. Kb. Beriin, 18. jula, \ Wolffov ured javlja: U engieekom kanalu pomovno je od naših podInomica uništeno 23.000 brutto registriranih tooću Medju potopljenim brodovima nalazila su se tri naoružana, duboko Hakrcana pama broda, od kojih je jedan pogodjen torpedom, natovaren municijom, za 6 sekundi odletio u vazduh; idalje jedan naoražani, duboko nakrcani veliki oklopljeni pami brod, koji je pogo* djen iz jedne jako zaštićene skupine. Načelnik adrniralskog stožera moraarice.

Pred revolucijom u Spaniji. (Naročitj brzojav „Beogradskih Novina , l Budimpešta, 18. jula. ,,A z E s t“ javlia Iz Madrida: Francuski utjecaj na španjolske političare sve više raste. Revolucija se općenrto smatra neizb ježivom. 1