Београдске новине

Strana Z.

Utorak

BEOGRADSKE NOVINE

24. jula 1917.

BfOj kv,..

yojnička odluka. List se dalje dotiče izjava kancelarovih o pitanju ishrane, koje uzinia kao dokaz o tome, da Holandska r Danska Njemačku hraine i da će to činiti i u buđuće. Ali je tu nada, da će Amerika umjeti to da spriječr, inače bi nadmoćnost Engleske na moru morala pokušati, ’da kancelarove nade osujeti. ,,Daily. Chronicle" smatia, da je prijem rezolucije muogo važniji od kancelarova govora, pa isliče naročito izjave dr. Micbaelisa o uuutarnjoj politici, koje su, po mišljenju lista, razočarale rajjikale i socijalisle. Najzad isti list no nalazi velike razlike izmedju novog kaiicelara i njegovog neposrednog prethodnika, jer se i ovaj drži one poznate izjave, fla Nejmačka nije hljela rat, nego da joj jc on nametnut.

Carson o govoru dra Michaelisa. (Naročili brzojav „BeograTlskLli Novina") London, 22. jula, Reuter javlja: Ser Edvard Carson, novi član ratnili kabineta, držao je u lielfastu govor, u kome je rekao: Sad sam baš pročitao govor novog njemačkog državnog kancelara. On se nniogo ne razlikuje od govora, koje sam ranije čilao. Dosta je šupalj. Ako jc nama mir polreban, mi o njeinu nećemo pregovarali s Pruskom, nego s njemačkim naroilom. Za te pregovore je prvi uslov, rekao je Carson, da Njemačka, u znak svoje iskrenosti t kao dokaz, da ne teži za losvajanjem i da nema namjere vršiti nasilja nad drugima, prva učini ponuflu da želi stupiti u pregovore, ali pođ juslovom, da prvo svoje čete povuče jza Rajne.(l) Ako Nijemci budu voljui da pokažu veliko kajanje za svoje „nepiavflc“ i ,,zločine“ prema ljudima, koje su počinili u Belgiji, sjevernoj Francnskoj, Srbiji i drugim zemljama, koje su bez nužđe natopljeue lcrvlju, oinla će naš iniroljubivi narod stupiti u prego,vore, da bi se svijet oslobođio straliota rata. Mi čeznemo za mirom, da vratimo naše ljuđe svojim domovima, ali oni koje mi vratimo ne možemo zahtijevaju f)d nas, dia mir bude i da mora biti tiajan k'ako njihove žrtve ne bi bile uzaluđne. Rusija u ratu. Pred gradjauskim ratom. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina’’) Stockholm, 23. jula. H u s m a n ostaje za sad ovdje. On ’će se jamačno odreći namjeravanog putovanja u inostranstvo. U Rusiji je stanjc vr!o opasno. 0 p š t i g r a d j a ns k i r a t k a o d a j e n e i z b j e ž i v. Kerenskova konferencija sa raduičkim i vojničkim savjetom. Kb. Stockholm, 23. jula. Kako ,,Riječ“ javlja, Kerenskog su pri povratku u Petrograd dočekali vojnički i gradski predsjednici. Odmah zatim bila je konferencija sa radničkim 1 vojničkim savjetom, u kojoj je Kerenski iziavio svoje nezadovoljstvo sa zapovjednikom petrogradskiii četa Pavlovom, jer on prilikom ugušivanja ncreda nijc bio dovoljno odlučan. Za njegovog nasJjednika je naimenovan poručnik Kosminin. — Zašto je Lvov odstupio? Kb. Petrograd. 23. juta. Knez Lvoy je odstupio s toga, Š:o nije odobravao da sc odmali izvršt onaj dio programa socjjalističkih roinisiara, koji predstavlia povredu prava ustavotvornc skupštine.

više ne sme niko u kuči vredjati! Hajde! — Ne, no, tvoja žcna niisli da je bolje kad više ne bih živeo. — Ja čii je oterati! — Ti to ne smeš učiiiiti! — Ali rooram. fiolje nek ide ona I? kuće. Ti si zaslužio da u starim danima bolje živiš. Znaš li da mene vise ue zovu Ranko deda-Rajin, nego svaki kaže: to je ojiaj Ranko, što je svog pca istcrao iz kućel? — Mani, neka priča svet što lioće, cdgovori niirno deda-Raja, Ranko se izipače dva-tri koraka dalje, glcdaše ga dtigo i onda odhlčno rpčc: — Babo, poslednji put tč pokorno molini, vrati se! Ne vratiš ii se za piescc dana, ja ću svoju ženu oterati. Neka itiukne i druga sramota! Onda pridje, uze mu ruku i poJjubi je — Zbogomj — Zbogom pošgo! odvrati dedaRaja zagrlivši ga i ppljubivšt u čelo. Dani su brzo projaziii. Deda-Raji ie b»lo s»\’e tc.žc. Javijl su mu da jc Ranko vpč kazao ženi da ćc je »terati nkp so no vruti otac. Ali ni mosec dana ne prpteče, a gagda Apta liadje jedtiog jutra fledaRajt\ ukočcnog pored ognjišta na toru. Pfeveliki bol je učinjo svoje. Svešrtenik nije hteo dozvoliti da so sahrani u seoskont groblju. jer je verovao da se sam otrovao. Zato su ga sahranili na krai gazda Antine livade. Sinovi su mu kupili i namesUli Iznad giave po«nptul Karaeu, koii još i sad sJluži čobančadima kaa meta, kad H igiain lontom.

Brusilov — opozvan. (Naročiti brzojav „Bco-rađskih Novina“) Bern, 23. jula. Radnički i vojnički savjet je odlučio, da se Brusilov opozove. Švedski listovl o prilikama u Rusiji. Kb. Stockhohn. 23. jula. Listovi se bave odstupanjeni I, v o v a i pozivanjem Kerenskog, koga ,,Aftonbiadett“ naziva' diktatorom Rusije, a „Svenska Dagbladet“ ruskim Gambetom. Listovi sumnjaju, da li će Rusija u prkos veiikrm agitatorskim sposobnostjma moći da produži ofenzivnu djelatnost. Vojni saradnik „Dagus Nylietera“, kojt opširno propraću dogadjaje na svim frontovima, piše, da je u pi.anju, da li u opšte može još doći do velike tjetnje ofenzive. On misli, da Rusija naročito poslije petrogradskih dogadjaja neće moći da prodre u Galiciji, pošto čak nije umjela da iskoristi svoje uspjehe na mosnoj brani kod Halicza. izgleda, da su vojni zapovjednici i bez onih velikilt gubitaka imali teŠkoće da pokrenu vojnike naprijed. „Dagens Nyhater“ javlja o velikim gubicima ruskili četa, koje su na nekim mjestima za vrijeme borbe držali skupove, da na njima vijećaju, da ]i da se pokore zapovijestima svojih zapovjednika ili ne, i da je više puta riješeno, da se ne pokore. (Naročiti brzojav- „Beogratlskih Novitia") Stockholm, 23. jula. Ovdašnji ruski krugovi mnoge nade polažu u dolazak Kerenskog na čelo viade. Neutralni krugovi sumnjaju u taj optimizam i vele: Idući će dani pokazati, da li su opravdane optimističke nade. Dogadjaji na galicijskom bojištu kazuju protivno. Apšenja u Rusiji. (Naročili brzojav „Bcogradskih Novina“) Berlin, 23. ju!a. ,,V o s s i s c h e Z e 11 u n g“ javIjaju iz Zuricha: Lenin i mnogi maksiinalistički prvaci uapšeni su.

Nova balkanska konferenciia sporazumnih sila. (Naroeili brzojav „Beogradskih Noviua') Paris, 22, jula. D konferenciji, koja je juna mjeseca održana u Lonđonu, da bi se odredilo držanje zaštitnih sila prema Grčkoj, poStignut je bio sporazum, da se u julu sastane nova konferencija, koja bi irnala da raspravi pitanje o sastavu vojske, koja je posjela Soluu i da dovede u red opštu baikansku poliliku sporazumnih si!a. Utvrdjeno je, da se ta komfereneija sastane 25. jula. I u ovoj će koaiferenciji bili zastupljene samo one sile, koje uče-> stvuju u ratu na Balkaaiu, dakle Francuska, Engleska, Rusija i Italija. Srbija, Rumunjska i Grčka će imati samo savjetujući glas. Kako zastupniei svih sporazumnih sila imaju biti u Parisu 2;5. jula jednovremeno sa zastupnicima ove nove konferencije, to će se u toj konferem ciji osim raspravljauja o Batkanu riješavati i dnlga vrlo važna p tanja. Nova potapljanja. Kb. Berliu. 23. jula. W o I f f o v ured javlja: Naše podmornice su ponovo uništile u Atlantskom okeanu 23.000 brutto tona, Medju potopljcnini brodovima nalaze se izmedju drugili tri naoružana parna broda; jednog je od njih štitio razarač. Načelnik admiralskog stožera momarice. >

Grčka u ratu. S k u p Š t i n a R a I i s o v i Ii p r i s t aI i c a. (Naročili brzojav „Boogradskih Novina”) Lugano, 22. jula. ,,Secolo“ javlja iz Atene: Ralis prikupio više od 50 opozicionih po-slanika, kojima je raz!ojio, da je sadanje stanje Orčke nesretno već ! time, što sii strane vojske posjelc grčko zemljište i da je nezakonit saziv konjore, koja jc 31. maja 1915. raspuštena. Ralis je zastupao gledište, da bi dužnost poslanika bila, da agitujn protiv vlade i da organtzuju borbu protiv nametnute vfadavine. U ime prisutnih poslanikai izjavio je Stratos, da opozicija ima za sada samo jcdnu mogućuost rada, a ta je, da učestv'je u pariamentarnim poslovima. Najnovije brzojavne vijesti. SiiKan odlikovao Hindenbmga i Ludeiidorffa. Kb. BetliU, 23. jula. Sutian je podario maršatu pL H i ndenburgu red Istihara s brlliantima i mačevima, a generalu piešadiie pl. Ludendorffu red OsmanHje 1. stcpena sa zvUeadatna, mačevinia i dijamantima. Oba odfikovanja imaju u toiiko značai što su u tom obiiktt prvi put podarena s mačevima. Dogadjaii u Španiji. Kb. Madrid, 22. jula. (Vflicst Havasovog ureda.) Miaistar unutraAnjih dtela javlja: kod ne-

mirja, koji su se zbili u Valcnciji, ranjeno je 6. gradjanskih lica. 2 vojnika i 1 policijski činovnik; više je osoba lakše povrijedjeno. Uapšeno je više lica. Zbog štrajka slagača nijesu izašle nijetlnc noivine- U Barcekmi vlada mlr. Prcma kasnije stiglim • vijestima progtašeno je nad Valencijom opsadno stanje. • Konferencija u Barceloni. (Naročiti brzojav „Beograđskili Novina") Rern, 22. jula Prema vijesti lyouskih listova izjaVill su španjolski liberalni poslanici i senatori, koji su učestvovali u katalonskoj konferenciji u Barcelont, brzojavnim putem kralju svoju ođamost i privrženost. dinastiji, pa su, umolili vtadu, da povoljno prihvati želje Katalon’je. I mnoge kahilonske trgovinsko komoie su poslale vladi izjave svojo ođanosti. Kako „T.emps" javlja u konferenciji u Barceloni je učestvovalo više od šesline parlamontaraca Španije. Beogradski središnji odbor za pomoć Srpskom Crvenom Krstu u Ženevi. Središoji odbor za pomoč u Beogradu umolio nas je, da donesemo dolje odštampano pismo. Mi to drage voJje i činimo. Pismo glasi: Srpskom Crvenom Krstu. Ž e n e v a. Za posljednjih nekoliko mjeseei dolaze u Beograd i u razna mjesta u unutrašnjosti Srbije mnoge pošiljke novaca za činovnike, penzionere, iuvaJide i druge ličnosti. Sve te pošiljke idu mahoin preko Srpskog Ci'venog Krsta u Ženevi i dobro su došle o»ima, kojima su upućene. Da njili nije, ekonomska situacija mnogih i mnogih porodica biia bi preteška, jer pri današnjoj opštoj ogromnoj skupoći i životnih namirnica i ostaiili potreba sama novčana potpoia koju činovnicima bez drugih prihoda dobrovoljtio izdaje Glavna Vojna Uprava ne bi bila dovoljna za izdržavanje. Zato se to pošiljko Srpskog Crvenog Krsta iz Ženeve primaju sa najvećom b!agodarnošću. Ali baš zbog toga što cijeni plemenitu i lnunanu akeiju Srpskog Crvenog Krsta u lene\i, Šieđjšnji Odbor za pomoć slobodau jh . tla r> inu skrene pažnju na ovedve okolćfcl'ti.” 1. Medju činovnicima i penzionerima oduosno njihovim porodicama ima ili i takvih, koji do sađa nisu primili nikakvu potporu iz Žoneve, a ima ih i takvih, koji jirimaju ali samo neuredno i u većim razmacima vremeua manje avote. Njihove kotege medjutim, koji se nalazo u istim materijalnim prilikama i položajima primaju ureduije i veće svote. Sve te razlike /zpjhvaju uporedjeuja, a po kadšto i lnj^ajt^votjstvo. Središnjii Odiior, koji s;e, pprsvpjim funkcijama i u granicama svojih sila, slara za pornoć svima nevoljnima, slobodan je da gornje napomene stavi do znanja Srpskom Crvenom Krstu s učtivom molbom đa uradi koliko mu u vlasti stoji, da se gemje nejednakosti po mognćstvu uklone. Ratne priilke učinile su da su mnogi činovnici i penzioneri, koji su ranije imali i drugili izvora, sada ostali bez ikakva prihoda, te su upućeni jedino i isključivo na pomoć, koju dobijaju iz Ženeve. A velika skupoća i nemogućnost da dobiju kredita, čini njibov položaj još težirn, ako im ta pomoć ne ,stiže> uredno i u dovoljnoj mjeri i podjednako kao i drugim njihovim kolegama, Odbor dođaje, da je u oktobru piošle godine odavde poslao preko španske ambasade u Beču jodau spisak činovnika, penzionera » invalida sa naznačcnjem njiliovih plata i adresa. Možda bi so Crveni Krst mogao koristiti i tim spiskom bar što se tiče činovnika, koji žive u Beogradu. 2. Pored činovnika i penzionera izvjesnu pomoć dobijaju iz Žeaieve i poneke ličnosti koje rauije uisu bile u dr* žavnoj služhi. I tima je U pomoć dobro došla. Ali je Odbor slobodaii i zaovu kategoriju ličnosti napomennti da osim onili koji dobijaiu pomoć, ima još vr!o mnogo dmgib, koji su isto tako ili još i višc siromašni i nevoljni, ali koji pomoć ne dobijaju, vjerovatno samo zato š!o nisu bili toliko mnješni ili aktivni đa pronadju komc treba da sc obrate. Ovima je Centralni Odbor ranije priticao u pomoć time što ib jo upisivao u spiskovo po kojima su amcrikanska i gvajcarska misija davalo pomoć u namimicama i odijelu. Ali od kako su te dvijo misije oti61e, akcija i ponioć Centratnog Odborn znalno su reducirani. Zato se Odbor usudjuje da i za to ličnosti zomoli Cr veai Krst za pomoć, pa bila ova u novcu ili i nuročito, aka jo mogućo, u namirnicama. Ako Crvein Krsk želi Odbor nm može odavde poslati spiskovo potrehnih, ili, što bi možda hilo jc»š zgodnije, Crvenj Krst mogao bi svoto odnosno namirnico, kojo jo n stanju namijenili ovim ncvotjnima poslati ovom Odhonv, koji bi ih razdijolio po dobivenim uputstvima od Crvcuiog Kvsta i ovome postao izvještaj, kao šta jc ta činio i sa pošiljkama inisija Na.peminjcmo da Contralui Odbor za pomoć tungira u Beograđu, alj da po izvjosnim okružnim mjealima u uuutrašujosfi postojo i poflodbori, a u koliko

ih još nema oni će, naredbom Glavnog Vojnog Zapovjedništva, biti ustanov’jeni. Beograd, 9. jnla 1917. go<L Predsjodnik Središnjeg Odbora za pomoć: Dr. V. Veijković, s. r. članovi: Dr. Mih. Popović s. r., Pa* vlo Denić s. r., Živojiiu Perić s. r., M. Pavlović s. r., Dragutin KarauJić s. r., Drag, Gogjcvac s. r., Vasa Antonić s. r.

Grad i okolica. Dnevni kalendar. D a n a s je utorak 24. jula; po starora 11. jula. Rlmokatolici: Kristina dj.; pravoslavni: Mttčenlca Etifimija, Oiga. Casnička i činovnička kasina otvorena je do 12 satl u noći. C. i k. vojnički dora: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreno od 7satl iz jutra do 9 sati na večc. Slobodan pristupsvakom vojniku. Bcogradski orfettm (u bašti Hote! Takova); Počctak predstave u 8 30 na veče. Kineraatografi: Vojni klno (Koloseum): U 4 i 6 sati poslijc podne pred■stave za gradjanstvo. — C. 1 k r. g r a d j a nski kfno (Parts): U 6 sati poslfje podne predstava za gradjanstvo. Noćna služba u apo t e kara a : Od 22. do ukljttčivo 28. jula vršiće noćnu službu u Beogradu ove apotek^Delini, Knjaza Mihajia ul. 1; Sekulić, TflRvska ul. 37 ; Prendić, Kralja Aleksandra ulica 04. Paroplovna veza. Iz Beograda za Zemun: 6, 7, 8, 9, 10, 11 1 12 sati prije podne; 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 1 9 sati posiije podne. Iz Zemuna za Beograd: 5-30, 6-30, 7-30, 8.30, 9’30, 10*30 1 11 30 prije podne; T30, 2’30, 3 30, 4‘30, 5’30, 6’30 7 30, 8’30 i 9’30 posiije podne. — Iz Žerauna za Pan csovu: u 1 sat poslijc podne 1 u 8 sati u veče. — Iz P a ncsuve zaZemun:U6 sati u jutro 1 u 4 sata poslije podne. — Ladja, koja vozl izmedju Zemuna i Pancsove i obratno ne pristajc u Beogradtt. B o t a n i ćk a b a š t a. Otvorena utorkom, četvrtkom, nedjetjama i praznicima. B ojn i cir ktts ,Henri k‘ (na malom Kalcmegdanu). Početak predstave u 8 sati ttveče. Posjeta boiesnika u bolnicama: U bolnici .Brčko": od 2—4 sata poslije pođne. U bolnid ,,Brtiiin“: ođ 9-30—12 sali prije podne i od 2—4 sata poslije podne. Riječno kupatilonaSavi, otvoreno od 6 sati izjutra do 7 sati u veče. Traži se radi prijeuia novčane uputnice< Petar K u j u n d ž i ć, služitelj mtnistarstva prosvjete, potrebno je da se odmah javi g. Jovanu Jovanoviću, blagajniku ministarstva prosvjeie u Daničićevoj ulici broj 39, radi prijema novčane upirtnice. Da se jave. - Da se jave Društvu „Crvenoga Krstia“, Beograd, Simina ulica 21, radi saopštenja i oba/vještenja: 1. Colantoni Antonid, br. 10644. 2- Ljubica Svetozara Dičića, učiteijica, br. 10844. Ispravka. U našem broju od nedjclje,. 22. jula, a u biiješci ,,Znamenit dan“ slučajno se potkrala jedna grješka. Tu sc na ime veii, da je Beograd pao konačno šaka Turcima 11. avgusta 1521. godine, a treba da stoji 29. a y g u s i a. No i 11. avgust iesie znamenit dan u beogradskoj istoriji. Toga dana 1456. god., nekoliko daua poslije zuanienite bitke od 21./22. jula. o kojoj je u rečenoj bilješci bilo riječ, umro je u Zem u n u od kuge hrabri branilac Beograđa — Sibinjanin Janko. Brodarski saobraćaj Šabac—Sniedcrevo. „Prvo c. k. dunavsko parobrodsko đruš | tvo“ uredilo je plovidbu za prenos putnika i robe izmedju ŠabcaUmke—Obrenovca—Beograda—Grocke —Smedereva ovako: Polazak iz Smedereva utorkom i petkom u 8 sati iz jutra, dolazak u Beograd u 12 sati u podne. Polazak iz Šabca za Beograd četvrtkom i nedieljom u 7 i po sati iz jutra. Dolazak u Beograd u 12 i po sati poslije podne. Polazak za Smederevo u 3 sata poslije podne. Ponedjeljkom odmor broda u Smederevu. Cijena robi mora biti istaknuta. C. i k. okružuo zapovjedništvo Beograd-grad izdaio je ovu naredbu o načinu prodaje robe u svojim radnjama: Svi trgovci, koji se bave sa prodajom raznjli za kućanslvo neophodno poirebnih stvari. imaju cijene tih stvari u svojim trgovinama tako izložfti, da su one svakom kupcu lako vidljive. Prodavajući takve stvari na trgovima, kao i u drugim prodavnicama, imaju se te cijene na tabli sa kredom ili druglm kojim prikiadniin načinom označiti i nepo&redno na prodavničkom stolu ili na drugom zgodnont nijestu odnosno na samom dotičnoni predmetu namjestili. Na trgovima (pijaci) će cijene tržišnih predmeta biti po organirfia tržišne kontrole službeno ustanovljene i pa općiustvu lako pristupačnini mjestinia viđljivo oznaeene. Neispunjavanje ove naredbe kaznaće se zatvorom od 20 dana i novčanom globom do 200 kruna. Sudionikom pretjerivanja I prekoračenja službeno ustanovijenih cijena čjni se krivim i onaj, koji svjesno za predmete, kojima ie službena ustanovUcna najviša prodaiua cijena, plaća više, a isto fako i onaj ,kojj svaki takav njetuu pozuati slučaj propusti pnUaviti. Preiierivanja i pxekoračenja cuena poslije objave ove aaredbe biee kažnjeua najstražiiim načinom.

U smislu naredbe vrhovnog vojnog zapovjcdništva od 11. avgusta 1916. kazniće se svaki i najmanji prekršaj ovc odredbe sa kaznom zatvora do 6 mjeseci, odnosno jedne godine dana neodvisno od toga još i sa novčanom globom do 2000 kruna. odnosno 20.000 kruna i zaplijenoin dotične robe, a u ponovnoin slučaju još i sa bezuvjetnim oduzimanjem koncesije za rad. Ko pretjerivatelje i prekoračitelje službeno ustanovljenih cijena prijavi, biće nag.radjen. Ova odredba stupa na snagu da- 1 nom 22. jula 1917. godine. Gradjenje novih mrtvačkih kola. Opština grada Beograda namjerava. da sdgradi jedna nova mrtvčka kola. S toga se ovim pozivaju svi zainteresovani majstori, da svoje ponude podnesu najdalje d o 25. o. m. tehničkom odjelenju opštine grada Beograda, gdje se mogu dobiti i sva ostala potrebna obavještenja Prodaja soii. Prodavnica živo-tnih namiruica opštine grada Beograda u Bitoljskoj ulici prodavala je juče gradjanstvu so za ličnu upotrebu. So je izdavana na osnovu kupona za so, po staroj cijeni. So će se izdavati i danas u istoj prodavnjci. Cirkus ,,Henrik.“ Danas će u cirkusu „Henrik”, kojl u Beogradu ostaje još samo malo dana, nastupiti artista Andrija B i r o sa svojom senzacijonalnom atrakcijom ,,2iva kuglja“. Biro je unesrećen u Velikom Sibinju i tek je nedavno izašao iz bolnice. Narodna privreda. 0 proizvodnji ranoga povrća, (Nastavak). istina Ie, da tople leje sa čistini konjskim djubretom imaju najžešću toplotu, ali da ta i takova toplota traje samo nekoliko nedjelja. No mi ju opet zat'o u leji održavamo duže na taj način, što povremeno s polja oblažetno leie svežim konjskim djubretom; u koliko češće budemo to činili, u toliko ćemo i jaču toplotu u leji duže održati u korist onog povrća, kome je za potpuno razviće potrebna veća i traj« nija toplota. Ovdje je naš glavni cilj: da proiz* vodimo rano povrće u onim lejama, koje se zagrijavaju sa čisto konjskim dju' bretom, i gđje god bude riječ o djubretu, tu podrazumijevamo uvijek samo konjsko. S1 a g a n j e d j u b r e t a u r u p ti. Mi ćemo sad očistiti ranije već iskopanu rupu, posućemo na dno, granie, suve slame, krovine i t. d„ da dju* bre ne dodje neposredno na golu, hladmi zemlju, pa ćemo onda sipati i slagati djubre. Djubre treba da je sasvim s k or a š ii j e, da se još puši. Ko je primcrau da upotrijebi malo starije djubre, može se pomoći na taj način, da mu doda potrebnu količiuu svježeg djubreta i da sve to, prije upotrijebe dobro izmiješa. Prema prostirci, slami, koja je pofl konje prostirata, može djubre biti, kao što se kaže, ,,dugačko“, kad ima u njemu više slame, ili „kratko“, kad u njemu ima više balege. Najbolje je za naše ciljeve srednje, t. j. ni sasvmi dngacko, ni sasvim kratko, zato ga treba tako izmiješati, da bude u srednju ruku, jer se dugačko teško zagrijeva, a kratKo, poslije veliko toplote, u brzo ohladni. Ono bi najbolje biio, kad bi mogli djubre odmab iz staje sijoiitl u rupu i slagati. Ali, pošto jedna leja'i od samo tri prozora, proguta dosta djubreta, svaki ne može imati svu potrebnu količinu na jedanput na raspoloženju, to ćemo, )>o mogućstvu, ali u što kraćimi rokovima, đonos#i i smještati djubre u kraj same leje na jeđnu gomilu. Kad (lovoljiiu količinu djubreta nauesemo, mi ćemo ga lijepo u kupu završiti i pre'i i sa nekoliko kanti ključale, vrele vode, jer je djubro Iežanjem na zimi ohladnilo, pa ga moramo sad na taj način' pcmovo zagrijati » tek onda u rupu sipati i slagati. Ali, ako je djubre u brzo za nckoliko dana đonešeno i n je duga na gomili ležalo, pa s toga n:jc tolika ni ohladnilo, nego se još ncprestano puši, onda ga, dok je na gomili i dok se puši, ne treba prelivati vodom, nego ga treba, za svaku sigumost đa se bolje „upali' 1 ,preliti onda, kad se u rupu složi. Na gomili oliladnelo i ključalom vođom preliveno djubre, otpočeće za tričetiri dana da se puši, što jo znak da se; zagrijalo, i onđa ga treba odmah il rupu sipati i slagati. U rnpn treba djubre slagati slojfmiee, to jest, no valja sve djnbre na jedanput baciti u rupu, nego đva, tri i Četiri puta, prema đubijini rupe, ođnosno prcma količini djubreta, što je naročito za početnike • ncvješte još u tomc poslu, mnogo bolje i sigumije. Svaki sioj treba dobro nagazifi i jecfevim kantom ključale vode preiiti, i (o samo u totn slučaju, ako bi djubre bilo suvo, Sa prelivanjem, u opšLe, ne treba pretjerivati. Pri ubaeivanju i slaganju dju1 breta, treba na to đobro paziti, di ne . oshiju klupčad, nego da se viLim.1. i d u' Kre i slama dobro rastrese i sh ži tako* ; đa cijela masa bude svutia podjednnko