Београдске новине

strana 2. Petalt BEOORADSKE NOVINB 27. jula 19 f. ^ Bro) ’0(. Grad i okolica.

Predstojeća izjava Lloyda George-a o ratnim cilievima. i[Naroči(i brzojar „Beogradskih Novina") Rotterdam, 26. jula. Kako ,,Daily News“ javlja, Lloyd Oeorge će d!ržati 4. avgusta govor, kojim te koliko je moguće tačno označiti ratne cjljeve Engleske i sporazumnih sila.

Ofenziva protiv Rusije. Strateški položaj rata. Kb. Bern, 26. jula. Stegeman raspravlja u ,,B u n d“-u o ishodu protivofenzive saveznika u Galiciji, koja £e pretvorila u proboj i unirtrašnje zahvatauje ruskih rainlh snaga. Da ]i će proboj ruskog fronta dovesti l do zalivatanja i ruzvt'.I cijeli galički front Rusa duboko do u Buko,vimi, pokazaće dalji razvoj. Razvijanje je medjutim već sad u tolikom obimu obilježeno, da Rusi samo dalekim povlačeujem svoga frotva mogu da osujete rasulo svoje borbene mase. ako jiemaju u Voliniji pokretnu vojsku za nranevrivanjc. koja bi kod £rody-a mogla Ua se odupre. Pošto se i inačo front kod Brody->a odvaja, da se možda opet tek preko Kremieneza i Aleksandrijeva spoji, to se ne može jog predvidjeti, kako Rusi hoće da sačuvaju svoju galičku vojsku od sloma. Ova teška kriza ruskog jugo-zapadnog fronta utlče i na svekoliko vodjenje rata spo-razumnih sila, pošto Je prouzroćila. da se namjeravana opšta ofenziva, čiji je uvod bila ruska ofenziva, opet pTervori u pojedinačna preduzeća za olakšanjee Kao takva preduzeća izgledaju nam napadi Rusa na sjeveru i mapadi Rusa 1 Rumunja u odjeljku Susite i Sereta. Najzad izgledaju zbog toga čak i namjeravane akcije englesko-francuske i talijanske kao neke samo pomoćne oiperacije. A to je od najvećeg strateškog značaja i pokazuje, dasesloboda kretanja još uvijek nalazl kod sred i š n j i h v 1 a s t i. Ruski izvještaj. U izvještaju ruske vojne uprave od 22. jula veli se izmedju osraiog ovo: Naše čcte su O'tkazale svaku poslušnost zapovjestima svojih vodja i povukle su se nazad dalje preko Sereta, pređajući se mjestimice neprijatelju. I pored naše nadmoćnosti u Boračkim snagama, tehničk om ratnom mat er 1 j a 1 u u svim odsjecima napadnog prostora, ipak traje bez prekida povlačenje, jer u naših četa nema više postojanosti, neprekidno se one savjetuju o tonie, da 11 da se izvrši ova ili «na z a p o v j e s t, slušajući pri tome pažljivo zloeinačku propagandu maksi- , malističkih socijalnih demokrata. U usavršavanju mogućih uspjeha počinje se ispoljavati uticaj oskudice u postojanosti kao i moralna slabost pojedinih odjelenja. Potrebno je istaći hrabro držanje časnika, koji su u vršenju svoje dužnosti u masama Tzginuti. Šef divizije potpukovnik Dolđ, koji je pokušavao da povrati red medju svojim četama, ubijen je. Zaprepašćenost u Francuskoj. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Ženeva, 26. jula. U ,,P e t i t P a r i s i e n u“ piše Pichon: Nije sad u piianju samo sudbina Rusije, negoisvih s i I a s p o r a z u m a.

Povodom njemačkog prodora kod Zloczova zaprcpašćenost Je neosporna. Značajna je okolnost, što francuska cenzura ni danas ne dozvoljava listovlma da obnaroduju ruske vojne izvješitaje. Zabrana obnarodovanja rusklh izvještaja u Italiji. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"). Zurich, 26, jula. Cenzura jc zabranila listovima da obnaroduju posljednje ruske vojne izvještaje, u kojima se javlja o otkazu poslušnosti na frontu Buktinje generala Brusiiova. (Naročiti brzojav „Beogradskih Noviua') Stockholm, 26. jnla. „UU'o Rosij" donosi strašnu aliku r-uske vojske, koja se nalazi u povlačenju iz Galicije. U povlačenju posljednjih pukova gori cijela zem ja, koju je dijelom zapalita njemačka topnička vatra, a dijelom je zapaljena po zapovjesti generaia Bruailova, koji produžuje taktiku Iz gođ. 1615. Zapaljcni gradovi su mahom svi opljačkani. Odariost tarn«po|jskog stauovništva. Kb. Beč, 26. iula. Kako listovi javljaju, gradonačelnik Taniopolja uputio je poklonstveni brzojav kabinetskog kancelariji, kojim je dao izraza odanosti stanovništva Tarnopolja. Pariska konferencija. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina ") Frankfurt, 26. jula. „Frankfurter Zeitung" jav« Ija iz Lugana: Pariska konferencija sporaaumnih aila utvrdičo i zajedaričku iz« javu povodom govora državnog kacelara đr. Michaelisa, a pored balkauskog pi« tanja baviće se i ruskim haosom. Kb. Paris, 26. jula. Prije podne je bila prva sjeđmica konfereucije sporazumnih sila u mini« starstvu spoljnih poslova. Ribot je oivo« rio sastanak i pozdravio zastupnike sporazumnih. Članovi vlađe su odiuči'ii da se rad konferencije održi u strogoj tajnosti. Ruski haos Kerenskoga dlktatura. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina”) Lugano, 26. jula. „Corriere đella Sera“ javija, da je u Petrogradu, Moskvi * Minskn objavljen prijeki sud. GradjaasKe i vojne iičaiosti, kojc su učestvovale u posljednjim uzbumama, uapšene su i prcdate su vojnom sudu na osuđu. Vkula postupa s najvećom strogošću. U Peirograd su posljednjih dana prispjele mno« gobrojne čete sa obiižjnjih frontova, medju njima mnogo topništva. Stockholm, 26. jula. Novi vojni guvemer Petrograđa izdao je slijedećn zapovjest: „Vlađa mi je narcdila da Petrograd očistim od elemenata, koji oružanom ru- i kom remete mir i koji gradjanstvu ugrožavaju sigurnost. Pozivam stanovništvo da bez velike potrebe no izlazi iz svojih domova, da vrata na svojim domo« vima drži zatvorena i da nikog nepoz« natog ne pušta u svoj dom. Cetama jo naredjeno da svim sredstvima ustanove ponovo ređ i mir.

,,S krviju i žeijezom 44 ... (NaroČiti brzojav „Beogradakih Novina") Stockholm, 26. jula. Kerenski Je primio zastnpnike štampe i rekao im: Olavna je svrha vlade da očuva državu od raspada i anarhijc, đa Je brani I da spasi vojsku. Ako ne pomogne opomena, poštenje i pamet, vlada če krvlju i željezom održati rusko jedins»tvo Sad je glavna stvar, da se povlačenje vojske zadrži i da se položaj na frontu dovede u rcd. Koncentrisanje četa u Petrogradu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Nov!na”) Haag, 26, jula. ,,D a i 1 y C h r o n i c 1 e“ javlja iz Petrograda: Obrt posljednjih dana postao je u glavnome zbog konccntracije znatnog broja četa. Pelrograd liči sad na tvrdjavu, koja svakog časa očekuje dolazak neprijatelja. Svega je namješlieno 1200 mašlnskih pušaka, na okupu je 50.000 vojnika 1 12.000 kozaka. Tinie je zavedena diktatura Kerenskog. Ultiinatuin socijalistiekih ministara. (Naročifi brzojav „Bto rads'ih Novina") Bern, 26. jula. „Petit Parisien" javlja iz Petrograda: Soeijalistički ministri su predali svojim drugovima u kabinetu uBtimatum, kojiin zabtijevaju da se proglasi republika, da se preduzmu nijere za savladjivanje protiv-revolucijc i da se svrgnu neiskreni generali. U više slučajeva nadjeno je u Petrogradu prilikom pretresa dornova mašinskih pušaka, kojima su rukovalt prikriveni mornari. Oni su pucali iz domova na čeiie. Zapaljena je tvornica aluinunjjuma. Lenin se, kako petrogradski listovi javljaju, prijavio svojevoljno sudu. Proces raspadanja u ruskoj vojsci. (N&ročiti brzojav „Bcogiadskih Nov na') Ženeva, 26. jula. Petrogradski dopisnik ,,M o rning Post“-a govori prvi put o procesu raspadanja u ruskoj vojsci i iziavljuje, da još samo ubrzana izjava sporazumnih sila, da se bez izmjene priinaju ratni cijevi Rusije, mogla spasti položaj Rusije za demokraciju. Devet generaia stavljcno pred ratn| sud.a .ub (Naročiti brzojav„BeogVtLiatiih pvovina") Magđebhrg, 26. jula. „Morning Post‘‘ javija iz Petrograda: Oduzeto je zapovjedništvo đevctorici generala na sjevemom frontu i naredjeno je, da se oni predađu ratnom sudu. Gdje je Lenin? (Naročiti brzojav „B<o;radskih Novina") Stockholm, 26. jula. Ne zna se gdjo sef’LottJn nalazi, on svakog dana mijenja boravljenja, Nova konferencija sporazumnih sila u — New-Yorku. Kb. Rotterdam, 26. jula. „Manchester Guardian" jav* Ija iz Washingtona od 15. ov. mj., đa je višo nego pouzdano, da će se u NevYorku održati konferencija, u kojoj čo učestvovati ruski, francuski, talijanski i američki zastupnici. Svrha je konferencije nova izjava sporazumnin sila o ratnim ciljevima. Francuska i Engleska su več prihvatile poziv.

Novi uspjesi podmorničkog rata. *' Kb. Berlin, 26. jnla. Wolffovured javlja: Naše podmomice su potopile u Atlantskom o« ke anu i Sjeveroom moru ponovo 4 pama broda i 4 jedrenjaka, medju njima jcdan veiiki naoružani parni brod, vjerovatno žitom natovaren. Tovari ostalih brodova bili su ugalj, životno namirnice, razna roba, konji, drva i željezo. Načelnik adiniraJskog stožera mornarice. Nezavisnost Finske. Flnska i radnički savjet. (Narocifi brzojav „Beo^račlskili NovTna'") Haparanda, 26. jula. U prkos pretnjama ruske gradjanskc štampe vlada u Finskoj svečano raspoloženje. Primjećuju se struje, koje nisu zadovoljne saino sa objavom samostalnosti nego žele da se Finska odvoji od Rusije i spoljnopolitički i vojnički. Prema oviin dogadjajima u Finskoj radnički je savjet nemoćan, jer je posljednja konferencija radničkih savjeta priznala, da je Finska u pravu da odlučuje sama o svojoj budućnosti. Sad, kad je to ostvareno objavotn neza/visnosti, ne može radnički savjet oporicati svojn riječ. Petrogradska vlada i finski sab«r. Kb. Stockholm, 26 jula. Kako „Tiđningen" javl , p?tro ; gradski upravni kragovi ne usuujuju se da raspuste finski zemaljski sabor, đa no bi time svoj poiožaj još više otežali.

Austro-Ugarska. Povratak grofa Czernina. Kb. Beč, 26. jula. Ministar spoljnih poslova, grof C z e r n i n, koji je pratio cara-kralja K a r 1 a i njemačkog cara na putu za galicijski front, vratio se sinoč u Beč.

Grčka. Saziv venizelističke komore. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina’') Rim. 26. jula. „Tribuna" javlja iz Atcne, đa se s grčkim pristankoni priprema premje* štanje glavnog grada Srbije u Solun. —• Listovi javljaju, cLi je kralj Aleksaudar potpisao dekret o sazivu venizelističke komore i da če je on otvoriti prijestanom hesjedom.

Najnovije brzojavne vijesti. Irski konvent. Kb. Rotterdam, 26. jula. Danas je održao irski konvent svoju prvu sjednicu. Savjetovanja će se vršiti u potpunoj tajnosti. Listovima je zabranjeno da što o radu konventa saopštavaju. Dnevnl kalmdar. Danas Je pctak 27. jnla; po starom 14. ju!a. Rlmokatoltd; Pantaleon m.; pttvoslavnl: Ap. Aklla 1 prep. Onislm. Casnlčka I činovnlčka kasina otvorena Jc do 12 sati n nočl. C. 1 k. vojnički dora: Citaonica, aoba za pisanje i Igranje, kantina Otvoreno od 7sati iz jutra do 9 satl na veče. Slobodan pristnp svakora vojniku. Beogradskl orfcnm <u baSti Hotel Takova); Početak predstave u 8 30 na veče. Kincmatograf i: Vojni kino (Koloseum): U 4 I 6 sati poslije podne predstave za gradjanstvo.— C. I kr. gradjanski kino (Paris): U 6 sati poslije podne predstava za gradjanstvo. Noćna služba u apotekama : Od 22. do uključivo 28. jula vrSiće nočnu službu u Beogradu ove apoteke: Delini, Knjazs Mihajla ul. 1; Sekulić, Takovska ul. 37 ; Prendić, Kraija Aleksandra ulica 64. Paroplovna veza. Iz Beograda za Zemun: 6, 7, 8, 9, 10, 11 1 12 sati prijc podnc; 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 sati poslije podne. lz Zemnna za Beograd: 5'30, 6-30, 7-30, 8.30, 9 30, 10-30 i 11 30 prije podne; 130, 2 30, 3'30, 4*30, 3 30, 6 30 7'30, 8'30 t 9-30 posllje podne. — Iz ZcmunazaPancsovu: u 1 sat poslije podne i u 8 satl u veće. — Iz P a ncsovc za Zemun: U 6 sati u jutro 1 u 4 sata posllje podne. — Ladja, koja vozt izmcdju Zcmuna i Pancsove i obratno ne pristaje u Bcogradu. — Brodarskl saobraćaj 5 a b a c—S mederevo. Poiazak iz Sapca za Beograd ćetvrtkom i neđjeijom u 7 i po sati iz jutra. Dolazak u Bcogiad u 12 i po sati poslije podne. Ponedjeljkom odmor broda u Smedcrevu. BotaniČka b a š t a. Otvorena utorkom, četvrtkom, ncdjeljama i praznicima. B o j n i cir kus .Henri k* (na maioni Kalcmegđanu). Dvije predstave: prva u 5‘30 za vojnike uz nlaznu cijenu od 40 heiera po osobi, te za ratnc invalide 1 re. konvalescente besplatno; druga u 8-15 na večc sa šaljivim rasporedom. Posjcta bolernlka u bolnicama: U bolnlci .Brčko'; od2—1 sata posiije podne. U bolnici „Briiitn*: od 9-30—12 sati prije podne I od 2—4 sata postije podne. Riječno kupatilonaSavi, otvoreno od 6 sati izjutra do 7 sati u veče. Istorijskj kaleudar. Dana&nji dan, 27. juli, godišnjica je mnogih istorijskih dogadjaja, od kojili navodimo slijedeće: 27. VII. 1675. poginuo je u bitci na Sasbachu čuveni fran.« cuski vojskovodja mai-šal T u r e n u e (punim ime-nom Ilenri de Latou d’ Auver s gue, Vicomte de Turenue). Istoga danaj 1764. godinc (9. septembra po republi« kanskom kalendaru) uapšen je i stavljea pod sud po ođluci konvenfa svemogući pređsjednik „odbora za javno h osta? nje" Robespierre, a već sutradanj je po presudi prekog suđa giljotiniran sž svojim drugovima St. Justom, Coutbo« nont, Sebasotn, Henriotom i d ugim p;edstavnicima jakobinskog terora. — Na današnji dan 1813. godine ratifikovan je U Pragu ugovor o savezu izmedju Austrije, Rusije i Pruske protiv Na.poleona. — 27. jula 1830. godine obpočela je u Parisu tzv. „julska revolucfja", koja je oborila jjosljeđ 'jeg bourbon* skog kralja Karla N, a đovela na pri-. jesto „kralja građjanina" Lonis-a Phflippe-a Orleanskog, koga je opet svrglćt „februarska revolucija" 1848. god. Najzad je na današnji dan 1841. god. nđ kavkazu, gdje je kao oBc;r služio poginuo u nllvoboju čuveni ruski pjesuik Mihajlo Ljermontor. Protivnik u dvo» boju bio mu je jedan od njegovih uajboljib*drugova, Martinov, kojj je našao teške uvrjede za sebe u Ljennontovljevoml posljednjem djelu, romanu „Junak naših' dana" ( B repoH Hamero BpeMeHH“). Cjenovnik najviših cijena iivotnih namjrnica u Beogradu. U svrhu snabdjevanja životnim nantirnicama gradjanskog stanovništva u Beogradu po untjerenoj cijeni. gradjnu-

Prvi doiar. Stajao sani na ulici u Denveru države Ćolorado bez tjednog helera u džepu. Trčao sant vas dugi dan tražeči zarade. Nigdje niko me ne htjede pritnpti. da barem zaradim foliko, da sc preliranim. Svagdjc je bio isti odgovor: „Nentamo za vas nikakva posla.“ Najposlije dodjoh k jednom viasniku menažerije, koji je putovao po maliin gradovima sjevero-zapadne Anterike. On je trebao nekoga, koji se nc ćc nikakva jx)sla bojati. koji će sve učiniti, š;o se od njega traži. To bijalt ja, koji bijah pripravan na sve. Gladan i iznemogao nijesam mogao dalje i bolje zarade tražrti. No, što je on od mene tražio, bilo je suviše i za Ameriku. Ja sam se mcrao dot;i sašiti u tigrovu kožu, da me metnu u kafez k živom lavu. Njegov je tigar poginuo. a vcć je anonsirao po novinama, da ima u svojoj menažeriji tigra; dakle mu nije ništa preostak), nego da se nosiuži tom varkom. Slagao mi je, kako je lav već ostario, obnevidio i dobro hranjcr, pa da se ne će na me ni obazrijeti. Imao sam vrlo maio dara, da odigram ulogu tigra, te sam se dugo nećkao, no na posljetku sam pristao, da ću za jedan doiar u kafez. Do onda nijesam poznavao straha. Sto sam taj dan prcpa io nc da se opisati. Kad su me lijepo sašili u tigrovu kožu, strpaše me u kafez. Gledali§;e je bilo puno svijeta. Sve sc podiglo sa svojih sjedala, da me može bolje vidjeti. Pljeskaše mj, kao da sam najboiji glumac svijeta. Menl je bHo užasno pri duši. Bio sam već jako gladan, a spopao ine je k tome silan strah. Isprva stajaše lav neponiično. no

najednoč se malo okrenu i sirese svoju j krasnu grivu. Bijaše to divna životi- i nja, kakove u svom vijeku vidio ni- ' jesam. On je počeo polagano koračati i k meni se približavati. Od s.ralta sam zaklopio oči, hrjedoh vikati, no izdalo me grlo. Bilo mi je, kao da mi je neko stegnuo vrat konopcem. Premda ntjesam ništa vidio, čuo sam sve. Ja sam čuo, kako mi se ta užasna živoi.inja približuje. Čuo satn tapanje njezinih šapa po drvenom podu kaveza. Sve bliže i bliže — eto je k meni, već sam osjećao njezin đah i — uajednoč začuh, kako mi šapće: — Plaća ii i tebe taj lopov samo jedan dolar?" Z. B.

HALl PODLISTAR. Legenda o vječitoin Judi. Prvu vijest o vječitom Judi donio je u Evropu neki jermenski blskup još godine 1228. prilikom svoga boravka u engleskom samostonu St. Albanu. On je tvrdio, da vječiti Juda živi u Jerntenskoj pod imenom „Kartafilus”, da je posiao hrišćaninom, da se svakih sto godina jednako podmladjuje i nigdje neraa stanka, već neprcs ano putuje. a sve za kaznu, što nlje dac Hristu da se odinori pred njegovom kućont u hodu za Ooigotu. Biskttp je tvrdio, da lično dobro poznaje vjolt.og ludu i da je s mira često dijclio zalogaje. Ova se legerda brzo rasi)rosir!a po cijeloj Evropi, a Jermeni, kcji su na čeuvrt vijeka kasnije došli s obala Cniog mora u Evropu, to su vjerovanje svojom pričom još više utvrdjivali. Ta se priča dugo ponavijala. pa najzad i zaboravila 1 tek poslije trista godina javlja se neki s:udent, koji priča, da je video vječrtog Judu u Hamburgu i da su tamo s njtm

mnogi razgovarali. Vječiii Juda bio je čovjek po izgledu 0 'ko 50 godina, bosonog i s dugačkom kosom i bradom, a sam o sebi prićao je ovako: ,,Ja sam po zanatu obttćar i jedan od onih, koji stt HrLslia optužili. Prisustvovao sam njegovoj osudi da bude raspet. Kad sam to čuo ja pohitatn kući da javim mojima, a ka-d su lirista sprovodili za Golgotu, ja izidjoh s mojim malim djetetom na ruci pred kuću, cla ga boije vidim. Svjetina ga je pratila i rugala nm se, a on, stigavši pred moju kuću, klcnu pod teretom krsta i nasloni se na đuvar. Ja ga nemilosurvo odgurnuh, a on me pogledia i re-če: ,,Ja ću mirovatj, ali ti nikađ ni đo vijeka!“ Kad to čuh, ja predađoh dijete iz naručja i uputih se s osi.alom povorkom te sam. gledao, kako je Hristos timirao. Tamo me je zatekla i noć. Onda us.adoh i podjoh, ali ne kući, već oko građa a odatle daJje u Svijet. Od tada efo neprestano putujem bez odmora. Ime mi je Ahazver." — Poslije studenta su mnogi drugi Hamburžani tvrdilf, da su govorili s vječitim Judom j svi se slažu u tome, da je bio pobožan i ćutljiv i da je poklonjeni mu novac razdavao sirotinji. Prodjoše četrdeset godina, a vječrti Juda se pojavi u Strassburgu. To je bilo 1582. godme. Govorio je alzaškim dijalektom, a na pitanje, gdje ga je naučio, odgovorio je, da mu je milost Božija podijelila dar, da može svuda govortii jezikom dotičnoga kraja i da je več jednom bio u Strassburgu prije dvije sfotine godina. U Beanvaisu pričao je 1605. godine o raspeću Hristovom, prosio je u nektm kućama i nestalo ga je, da se docnije pojavi u Lubecku, Bečtt, Krakovn, Moskvi, Persiji, Italiji i Francuskoj. U Thourontu, Poroissi i Ronlersu dočekan je kao knez. poštovan kao svetac, a ugošćen kao prelat. U jednom predgradju Bruxellesa

dao se 22. aprila 1774. oko 10 sati u veče počastiti od ne<kog društva u jednoj gostionici, ali nije sijeidao za sto. da se ne bi ogriješio o kletvn, koju je Hristos izrekao nad njfm. Tom društvu rekao je, da se ne zove Ahazver. već Isak Laquedem. On nema nigdje ništa, ali kad bi ostao bez novaca, on uvjek napipa u džepu pet feniga, kojhna se u mtždi koristi. Svi njegovi nwivodi sla.gali su se s onima u Hamburgu iz godine 1542. U stihovima rastao se s gradjanima tz Bruxellesa. Ta njegova poetska rukotvorina štampana je u mnogo milijuna primjeraka, postigla je dakle veći tispjeh, nego ma koje drugo pjesničko djelo, jer nije bilo ni jedne kuće, ni jedne kolibe u Flandriji bez te njegove oproštajne pjesme i njegove slike, koja ga je predstavljaia kao bosonogog obučara s kožnjom pregačom, s vrećom na lAljima i novcem od pet feniga u ruci. I u cijelom narodu poče đa se utvrdjuje vjerovanje, da se po đolasku njcgovom javljaju bure i zla vremena. a on da će se po nekom račtniu opet pojavfti u Ftettdriji 1914. godine. O toj njegovoj pojavi niko ništa ne javlja, ali da je te godine FlandTija prva najjače osjetila početak svjetskog rata, to svi znamo. Na&taje pitanje, kako se daje objasntii pojava i vjerovanje u egzistenciji vječrtoga Jude? Ljudi, koji sve hoće da objasne poznatim nant prirodnim zakonima, veie, da nije nikakvo čudo, ako se u toku nekoliko stoljeća izmedju toliko miiijuna ljudi pojavi čovjek, koji pod hipnozom izmišljene priče o vjeČitom Judi uobrazi sebi, da je on taj Juda i da se kao takav treba i da ponaša. Vjerovanje u njegovu priču daje se objasniM misticizmom. kome su više manjc svi ljudi a naročito niži slojevi narodni naklonjeni. •

U nekitdašipeni raju. Jedan vojnički propovjednik (sveštenik) engleskih četa u IVlesopotamiji došao je na mjesto, u kome se navodno nalazio raj prvih ljudi, Ađama i Eve. pa priča o tome ovako: Dovedoše nas na jedan bolnički brod i tu nam dadoše svakont po jedno tvrdo uzglavlje i po jedno ćebe u mjesto kreveta. Čim iegosmo, mi osjetismo, da su čebad prije nas zauzeli drugi gosti; silesija bubašvaba. Otvorismo protiv njih pravilau Iov gadjanjem naših tvrdih uzglavaka, u čemu smo naročito bili revnosni —. pogadjanjem ovih buba, koje su pobjegle na ledja naših dmgova. U Eufratu nema do duše ajkula i drugih raznih riba, aii u zamjenu za to ima bezbroj mikroskopskih insekate, koji se probijaju kroz čovječiju kožu te dospjevaju i u samu jetru. Ako je odista ovdje bio nekadašni raj, onda su Adam i Eva morali presretni, kad ih je Bog otud izgnao. Ovdje su zastupljene sve vrste gamadi, te noću oživi zemlja od njih. Skakavci skaču sa četiri puta veće od onih u Evropi. Odasvud lete bube, mravi i ljute mušice, koje progrizaju „komarnike" te sirašno ujedaju, Pauci, medju ovima smrtonosna ,,tarantela", koja je dugačka četiri palca a skače nst metar daieko, ne dadu čovjeku da trene. A za rojeve naših običnih muva nemam dovoijno riječi, da izrazim moju odvratnost. Pošto ne može noću da se spava, već se provodi vrijeme u osluškivanju pasijeg iaveža iz udatjenih arapskih naseobina i šakala iz pustinje. Ovi posljednji se ne ustručavaju, da prodru čak i u ljudske šatore. Njihov užasni lavež je neka sredina izmedju djetinjeg ptača i mjaukanja tnačaka za- vrijeme sparivanja. U Istini, ovdje je sve drugačije 1 žalosnije, nego što je u našim blagoslovenim’