Београдске новине

Broj 204.

Petak

BEOORADSKE NOVINE

27. jula 1917.

Sfrana 3.

ski povjerenik pri opštini

grada

Beo-

vra&a propisao je ovaj cjenovnik

Pasulj kilogram

5.— 1

kruna

Zcleni pasulj (boranija)

2.—

Sargarepa

1.60

Zelen za supu

0.80

•t

Ren

0.80

*•

Keieraba

1.40

9«

Cvekla

0.60

••

Crni luk

1.—

»9

Bijeli luk

3.50

••

Salata

0.60

Kelj

0.70

«•

Kupus u listu

0.70

•9

Kupus u glavicama Zelje kao kiseljak, zelje, lo

1.—

•t

boda i t. d.

0.60

Krastavci

0.30

Tikvice

0-40

• •

Paradajz

1.20

*»

Plavi p«tHdžani

1.50

»9

Paprika (obična) mjesečarka 2. —

•9

Turšijare

1.20

Babure

1.50

»f

Jabuke silne

1.—

Jabuke krupne

1.50

*•

Kruške sitne

1.50

>•

Kruške krupne

2.-

Šljive

0.80

»*

£ljive rankb

1.20

Breskve

2.40

»•

Kajsije

2.40

»9

Pu;er (maslac)

16.—

Kajmak

16.—

»•

Mastan sir

9.—

Postan sfr

6.—

»9

Jaja komad

0.25

Guska komad

18—

»9

Curka komad

25.—)

Pijetao komad

8.—

*•

Kokoška komad

7.—

»9

Pilići koirrad

5.—

Plovkc komad

10.—

t«

IS.U IV. I« Ovaj cjenovnik važi cxl 25. Jula đo

dalje naređbe. Zakijučen skolski tečaj u Krajjujeveu. Kragujevac je poslije Beograda najveći grad u posjednutoj Srbiji. U njemu je bilo od februara 1916. na ovamo čeliri osnovne škole, u kojima su se proSle goiiliuo učili 1208 učeoika i učenica. 0nim toga bila je u djetinjiem utočištu jedna škola sa 128 dječaka i djevojčica. jVa svim tim školama obučavale su djecu 17 učiteljica i 1 učitelj iz monarhije; pa i ako je na svaku naslavničku osobti dolazilo prosječno 74 učenika, ipak je ispit, održan koncem juna pod predgjedništvom okružnog zapo\-jednika a u prisustvu opštinskog izaslamtva i nuiogih đrugih školskih prijaLelja, pokazao, da nastavničko osoblje nije žalilo tnida, da ispuni svoj zadatak i da postigno vanredan uspjeb, što nru je okružni zapovjednik tora prilikom i priznao, Poslije toga bila je u djetinjem utočištu naročita svečanost, na kojoj su đ,eca deklamovala, pjevala i priredila jedriu diletansku prodstavu. Tom prilikom se naročito odiikovao jedan desetgod šn i dje£ak, koji je upravljao pjevačkim korom svojih đrugova. Opština kragujevačka je počastila đjecu večerom. I u ostal rn školama okruga kragujevačkog, kojii je na broju 11, završen je školski tečaj konccm juna i svuđa se okružnom zapovjeduiku pružila prilika, da nastavničkom osoblju izrazi svojc priznanje. Izdavanje kupona za šećer i so. Odsjek za kontrolisanje utroška bljebnih karata ekonomata opštine grada Beograda izdavaće 30. j u 1 a ove godne kupone za kupovimu šečera i soli za mjcsec avgust svim onim gradjanima, kojima je oduzeto pnvo na kupovinu bra&na, pošto isti pridržavaju dovoljnu količinu brašna za svoju ličnu upotrebu, le zbog toga ne dobivaju kupone za brašno, šečer i so redovnim putcm, o čemu se isti i izvještavaju. Pregažeiio dijete12-godisnjeg Bogoljuba Jovanović a je juče pregazio automobi], od čega je

krajevima, te zato na čast svakomc fcikav raj. Tramvajska praviia učtivosti. Nesiiosna navate na tramvajima ozlojedila je nekog Švedjanina toliko, da je radi karakterist'ike te navale napisao ova tramvajska pravila uetivosti: — Ako je na stanici navala. ti se proguraj laktovima ispred najprednijili, skoči u kola i tek ouda pitaj kondak■tera, da li ta kola voze ti pravcu, kuda si naumio. Ako kondukter izjavi, da su kola prepuna, ti se silom uguraj, jer t i imaS to da utvrdiš, aneon. — Dvije đame, koje žele da se medjusobno zabavljuju, sjedaju obično što daijc jedna od druge, jer tada pcred zabave iniaju i zadovoljstvo, da ometaju pravilan saobračaj. — Kad su sva mješta u kolima posjednuta, a u kola stupi stariia dama, ti joj ne usiupaj svoje mjesto već pogledaj namrgodjemo onoga do tebe i dobaci mu: ,,Vi bi doista mogli usruprti vaše mjesto ovoj staroj dami!“ Tako će sara dama doći do mjesta, a ti ćeš zadržati svoje i dobiti zalivalnost od star re dame, tvoj susjcd pak požnjećc neprijane poglede svojiii saputnika. Budi po mogućstvu neučtiv prema kondukteru, jer on je kriv za sve, što fi se ne dopađa. — Ako zaboraviš da sidješ gdje treba, ti neprestano prebacuj kondukteru sve do najbliže stanice, p!i glasno, da svi čuju dia si sjedio i spavao. — Kad hoćeš da se sidješ s koia, ti se prvi postavi na izVaz i ostani tamo što duže, ali ne pušaj nikoga ispred sebe.

dobio oko 10 cm. dugu ranu, prelom lobanje i potrea mozga. Prenijel je u c. i k. gradjansku bolnicu. Predstava za vojnike u cirkusu Henrika. Danas u petak u 5 i po sati po podne biće u cirkusu „Hctirik 1 ' predstava za vojničku momčad po sniženoj cijeni od 40 filira od osobe. Na istoj će imati besplatan ulaz invalidi i rekonvaiescenti. U večo u 8 sati i četvrt otpočećo velika komična predstava s vrlo bogatim i zanimljivim programom s poznatim ulaznim cijenama. Za subotu u 4 sata poslije podne sprema uprava cirkusa omiljenu populamu predstaTO, na koju će svaka odrasla osoba moći po jedno dijete besplatno dovesii. Pošto cirkus ostaje još samo do ponedjteljnika 30. jula u Beogradu, to preporučujemo svakome, da se koristi tim vremenom l da se upozna s izvrsnim predstavama, koje su odmali iz početka obratile na sebe opštu pažnju. lzbacivanje smetlišta. Dešava se često, da ukućani, kao i sami vlasnici stanova, pogrješno shvaćaju značaj smjetlišta, te pnlikom izbacivanja smjetlišta utrpavaju zemlju, ruževine, i finaigo u sanduke za smjetlišto, tražeći pored toga s pravom, da im so sve to iznese i to što češće i brže. U interesu što bržeg čišćenja varoši i održavanja čistoće u privatnim domovima; a s obzirom na oskudicu u prcvoznim sredstvima, kao i sa liigijenskog gleđišta, skreće se pažnja gradjanstvu, da so za izbacivanje mševina, zemlje, kao i štalskog djubreta nroraju gradjani sami pobiinuti, a da opštinska kola imaju iznositi isključivo samo pravo smjctlište — djubro iz đomova. Tako isto skreće se ovom pnilkom pažnja građjanstvu, da je svaki ukućanin ili vlasnik stana dužau sam smjetlište iznijeti iz svoga doma do kola za smjctlištc, naravno samo ondje, gdje kola za smjetlištc ne bi mogla prići do samog sanduka za smjetlište i to iz razloga što kola za smjetlište, ne smiju, prema policijskoj naredbi ostajati sama bez nadzora na ulici, da se ne bi mogle desili kakve neprijatnosti bilo po gradjanstvo, bilo po sama kola za iznošenje smjetlišta. Tako isto primjetilo se da mnogi gradjani bacaju u smjetiište i pomije, sapunicu i nečislu vodu i druge vrsle, Sk eće se pažnja grarljanstvu, da će ona lica, koja se uhvate da ovo i u buduće čine, biti najstrože kažnjena. Za pomije i nečistu vodu je pomijara, a nikako mjesto za smjetlište.

Narodna privreda. 0 proizvodnii ranoga povrća, (Nas'avak). AJvo bi na ovaj načrn izveden rasad, prispio za rasadjivanje prije, no šio bi ga mogli n leju rasaditi, onda ga niožeimo u druge. istorn zemljom napunjene saksije, sandučiće ili činije rasaditi, ili kao što se kaže ,,p i k i r a t i“, to jest, privremeno rasadii, što će za biljke i mnogo bolje biti, jer će na taj način dobiti više žilica i jače će za presadjivanje na mjestu porastiti, pa će se dotični struk i bolje razviti. Ovo pikiranje trebalo bi izvršiti kod svakog povrća, koje bi u izvodnici pregusto poniklo, pa s toga ljigavo i štrldjasto poraslo, jer od takvog rasada ne možemo imati nikakve vajde ni na otvorenom polju, a u toploj leji još manje. Pri rasadjivanju rasada ,,na mjesto“, treiw paziti, da rasad, sa svima žilama, pravce do samih „supaka'* u zemlju dodjc, pa ga odmali i prstima boije zemlji priljubiti. Ako od izvedenog rasada što pretekne, to ne treba odmah baciti, nego ostaviti za svaki slučaj, ako bi prvi rasadjeni rasad u leji, sa čega mu drago, propao, što vrlo lako može da se dogodi i pri najvećoj pažnji. Nesmotreno podizanje prozora u nevrijeme. đok je rasad još mlad, dok mu žilice još nijesu dovoljno sa zemijom prirasle, može učinrti, da za jeđan trenutak propadne sve! i onđa trcba ponovo saditi, a za to treba odmaii imati u pripravnosti i potreban rasad. Pri sadjenju ne treba prozor sasvim skidatj, pa ma i ne bilo vjetra; isto tako ne treba toliko obraćati pažnju ni na toplo, koliko na tiito vrijeme: ovo je za sadjenje mjerodavnije. Ko sadi, nrora imati ili pomagača, koji će mu pridržati prozor tt izvjesnoj visini otvoren, dok se sadi. ili se mora sa strane, od kuda vjetar duva, umetnuti krilo od dasaka, koje će prozor za vrijeme sadjenja držati otvoren. Odmah poslije sadjenja, ne treba rasad zalivati, kao što je to potrebno na otvorenom polju; u toploj leji ima još i sad u počeku dovoijne vlage i u zemlji i u prostoru izmedju zemlje i prozora, kad sc prozori zatvore. Sjeme za izvodjenje rasada, freba posijati 15—25 dana ranije, da rasađ za rasadjivanje dotle st’asa, đck leje budii za rasadjivanje gotove. P o k r i va n je 1 e j a. Kad i posljednji sunčani zraci u veče zadju, treba nrozore ua lejama pokriti asurama, a prema potrebi i kapcima, da Ieju od noćne hladncće sačuvamo. Stmčami toplotu moramo još u leju nekako ututkati. Izjutira prije sunca. Ieje se ne okrivaju. Pa i ako sunce

preko dana i ne zasija, opet se zato pokrivači moratju s prozora skinuti, jer biljke u leji potrebuju svjetlostl. Ako neffla sunčane svjetlosti, ima bar svjetlosti bijeloga dana, pa je I to neka pomoć biljkama, i ako je tijima vrlo teško, kad moraju po nekoliko dana da budu bez sunčane svjetlosri. Biva, da se leje i prije zalaska sunčevog moraju pokrivati, kad su preko dana još velike hladnoće; a kad dani odužaju i sunce otpočne jače da ogrijeva, ne moriamo prozore pokrivati do samoga mraka; a dok su izjutra još pojači mrazevl, ne treba leje sve dotle otkrivatl, dok se sunce ne pojavl. Kad nema mraaeva, možemo odrrivati I ranije. Dok sjeme ne nikne, dotle mogu prozori i preko dana bitJ asurama pokriveni; ali čbn sjeme nikne, ili se rasad rasadi, treba leje šuo više od tmine čuvati, jer bi poniklo biijke i rasad u tmini brzo požutili, usukali bi se, a mogli bi vrlo lako i sasvim propasti. Samo kad je suviše burno vrijeme, treba leje asurajma, pa* prema vremenu, i kapcima pokrivati. Ako se pftslije 48 sati ne ukaže pogodno vrijeme, mi ćemo poslije toga Foka ipak morati skinufci pokrivače, pa ma to bilo i samo za jedno dva sata oko podne, da biljke dobiju malo svjeitlosti; pa ako zbog nepogodnog vremena uzmonaTrio opet pokriti, mi ćemo to i učkiiti. Kađ snijeg tiho bez vjetra pada, nije potTebno pokrivati leje preko dana, samo treba češće čistiti snijeg s prozora, a picd veče treba snijeg najprije dobro počistiti, pa onda prozore asurama i kapcima pokriti, jer pod asurama ne smije snijeg prenoćiti; to ubija u leji toplotiu. Pripuštanje vazdulra. Pripuštaaije vazduha u !eju povremenim podizanjem prozora, vrlo je potrebno, da biljke u leji dobiju svježeg vazduha, da se okrijepe, da očvrsnu. Svjež vazduh i odmjerena toploia dvije su činjenice, bez kojih biljke ne mogu ni živjeti ni napredovati, i u koliko ove činjenice buđu pnmlnije uticale, u toliko će i brljke ljepše uspjevaij. Dakle: u koliko se uzmogne više pripuštati vazduh u leju, u toliko če nam posao biti sigurniji, uspješn®. Naročrto je to potrebno za vrijeme cvatnje plodonosnog povrća; dinja, krastavaea, pasulja, paprike. patlidžana i dr.; jer. što god za to vrijemetbude mogućno, da se prozori drže duže .btvoroni, u toliko će biti i više zajfletk«* više plođa. Tu baš i leži najveća, opasnost, kađ bi u vrijeme cvatnje nastupilo trajno hrdjavo vrijenre, da se ne bi mogli prozori otvaratj za pripuštanje čistog i svježeg vazduha s polja, a ispuštanje onog izupotrijebljenog, zagašljivog iz leje; sve bi propalo, pa bi i sam ,,uzrod“ — salata, keleraba, mrkva i dr. — stradao; i on bi se u onom zagušljivom a toplom i vlažnom vazduhu usukao, požutio bi i istrunuo. Pripj||tanjem spoljašnjeg svježeg vazduha^T' svje se to spriječava i bo-Iji uspjdi C'Sigurava. (Nastaviće se).

Zoanlfne objace. 0BJAVA. Ovim se objavljuje da radi porezivanja dolaze na red slijedeće ulice: I. Konrisija: 27. jula: Mukenzijeva. * 28. jula: Zorina. II. K o m i s i j a : 27, jula: Dobračina, Velild Trg, Višnjićeva. 28. jula: Kncginje Ljubice, Simina. III. K o m i s i j a: 27. jula: Topčiderska (Sarajevska) hr. 32—87. 28. juia: Miloš Veiiki br. 1—69. C. i k. okružno zapovjedništvo za grad Beograd.

August Šenoa: B r a n k a. (Nastavak). 46 „Žao nri je, gospodjice, ali vara će više žao biti. Htio sam vam dali svoja pošteno kne, izuaviii od propasti. Razuinijeni, zašto va/n je Jalševo toliko omili.o. To no samo Jalševčani, već i vrapci po krovovima pričaju. Naravski. Grof Jalševački svakako će svoju ljubovcu plaćati boije, ncgo li zagrebačka općina svoju učiteJjicu. S Bogom! S Bogom!” To reče i ode. Hermino! Hermino! Oh! Bilo mi je, kan da mi je tigar iščupao srce. U onaj sam par zaboravila, da sam ženska, da sam djevojka, propeh se l.uta, škrinuh, skočih i uhva.iv sa mojeg pisaćeg stola nož, zaletih se za ontm zlotvorom; ali on umaknu na vrata uz grohotan smijeh, meru se zamagli — pađoh Probudivši se, nadjoh sc opet u svojoj postelji. Preda mnom stajaše moja dobra baba, šapćući zabrinuta lica molitvice i vrtećl glavom. No nije tno samo baba čuvala. Kraj moje pos.ejje sjedjaše i kotarski liječnik. Pogiedah ga u čudu a on sluteči, što misliin, reći će: „Kako vam je, gospodjice? Dozvolitc, da vidim kako bije bilo. No, no! Nije to zIo A nema pogibeJji. A glava? Nešta, nešta vruća. Vrlo ste sc UzrujaJi. To nevalja, nikabo novalja. Molim, da 'zasad osianete mimo u postelji. Sutra ću opet doći. Stara mama mctat ćc vam 'na glavu hladne obloge, a bijelu mcdieinu, što sam je pro-

pdsao, uzimat ćete redovito svaka tri sata jednu žlicu, a prije svega molim, držite ge mirno, posve mirao. Siuga pokoran.” Stari Eskulap obavi za kratko svoju ladaću. Moja jaka narav održa pobjedu. Sitnomu potresu moga erca i živaca neprfćfruži se nikakova opasna, dugotrajna bolest, kako se sam lijećnik pobojao bio iz prvšne. Za nekoliko dana počela sam se paČe pridizati. Preboljela sam bo!, živci mi se smiriše od doktorove bijele lknunade, ohladi mi četo od mrzlih obloga brižne babe, ali duša — tduša Henmino! Ta mi nijo preboljela boli, moja je duša očajavala. Zar BeHzarova ijulx>vca, učiteljica pa milosnica! Sotonske ii misli! Mogoh li mirovati jedan ćasak, mogoh li neplakati? Treba ]i ti reći, tko mi je taj otrovni kolač umijesio? Ta Marić bio je sa Silićem i bilježnikom 'Mišocijem cijelu noć, Marić «o pače nastanio kod Silićevih. Vrijedna polovica učiteljeva letjela je od kuće do kuće, da prišapne ovomu i onomu bajku o Ijubovniđ grofovoj, spominjući, kako je na 6vojo oči vidjcla Ijubavno pismo, pisano grofovom rukom učiteljid Branki, a to jo pismo u školu donio livrirani sluga grofov. Prokleta kleveta nikla iz usta gospe Silićkc letjela je sve dalje i dalje po mjestu, dok nebuknu do plamena. Da, dvije, tri li bake, koje bi dobra moja baba često počastila kavom a i vinorn, dodjoše ju opomenuti, Ineka me za Boga odvrati od škandala, što ga istom počeh sa grofom. Moja baba, inače posve mirna duša, pograbi iinethi te istjera gundarice na poljc. Drugog idana, kako sam ležala u postelji, jpohodi me župnik, moj pravi dobrotvor. Van reda ozbiljan gledaše mo zabrinutim bkom. • „Šta sc zbilo, Branko?” upita mc oštrhn glasom, spustiv se na stolicu do mojo postelje, '„govorite iskreno.’’ Ispovjedih mu gve, kao da sain pred njiin klečala u ispovjedaonid: i kako je već Marić u Zagrebu šarao oko mene, kako mi se zaprijetio, kad ga odbih i kako me napokon osramoti. Kad sani mu opisala djeli taj prizor, skoči vrijednomu starai krv U lica. Htjedoh mu dalje pričati o grofu, (no on mahnu rukom: „Dosta! Za to znam,” reče mi, staVivši ruku na glavu, ,,o tom ćemo đrugi put govo'riti, draga Branko. Mirujte sada, čuvajte se; kad bude hOra, navrati ču se k vama. Bog vas blagoslovio i ojačio, kće'ri moja.” Baba ga ispkati do vrata te gledaše za njitn. Cula sani t ada iz hodnika župnikov glas, ali nisam znala, komu to govori ili da kažcm, viče. Ali slušala je baba. Župnik ereo na hodniku Šilićku. Ljut poče joj se batinom grozit i reći će: „Jeste li čuli, Šilićko, vi ste kuga, vi' ste beštija. Vas bocka vrag i danju i noću. što ste opet skovali s Marićem proti inladoj učiteljici, tc je oboljela, vi čemerna zmijo vi! Šutite, šutite!” vikaše župnik hipnuvši dva tri puta nogom, kad je jadnica progovoriti htjeja, „poznajem sve finte, imam svo vaše denuncijadje u ruku. šutite i povucite griješnu d.išu svoju u se, jer inačc boinc nepojedoste puno soii u Jalševu. Recite i svomu čovjeku od mojo strane, neka se neigra svojom glavom.” ŠiJička sc odsmuca, ko da si je opario. Napokon dodje hora, dodje i stari župttik. Otvorivši na pol moja vrata, promoli sijcdu glavu i reče: „Branko, uznrite rubac, dodjite, da se malo prošećemo. Lijepo je, hora je.” Za jedan hip pridružim se starcu. „Kako zdravlje?” upiia me. „Hvala na pitanju, dobro, velečasni!” ođvratih. „Pa je dobro,” kimnu starac. Više nijo putem govorio, već je samo koracao omjerenim širokim korakom, poniknuto glave, slože.nih ruku. Čfnilo se, kao da nekako skuplja svoje misli. Meni je čudno bik>. Nesmjedoh progovoriti od neke čudnc bojazni. Krcnusmo put šume pod gradskim brijegoin a kroz šumicu na čistinu kraj izvor-vode, na milo ročište moje dječice. Starac župnik posadi se na panj, vrgnu šešir i štap u zelenu travu, zovnu ine preda se i reče mi, uhvativ me za obije ruke: „Branko! Kćeri! Vjerujcte li. da sam vam velik prijatelj?” „Kako za Boga nebih? Vi ste moj prvi dobrotvor. Bez vas bila bih z!o prošia.” „Hoćete li učiniri, što vas zamolfm, Br.'mko?” ! (Svršiće se.)

Poslijednje brzojavne vijesti. Njemački večernji izvještaj. Kb. Berlin, 26. iula. W o 1 f f o v ured javlja: U F1 a n d r i j i je neznatno popusnila vatrena borba. Dalji naši uspjesi u istočnoj Oaliciji primorali su Ruse, da napuste svoj karpatski frontsvedo odsjeka K i r 1 i b a b e.

Njemački napadaji na zapadnom bojištu. (Naročiti brzojav „Beogradskili Novina") Haag, 26. jula ,,M ati n“ piše povodom zadnjih njemačkih ofenzivnih napadaja kod Craonne: Nijemci takođje i na zapadu opet pokazuju svej stari žilavi ofenzivni d ih. Nema sunmje, sporazumne sile stoje pred novom velikom njemačkoin vojničkomakcijom. Njemački car na istočnom bojištu. Kb. Bcrlin, 26. jul«. 1 Wolffov ured javlja: Car VIlini ispratio je danas pobjeđonosnu vojsku generala Bothmara na njezinom daljem napredovanju I pozdravio njemačke i osmanlijske čete, koj« su se u bojevima zadnjih dana osobilto Istakle. Cete su cara oduševljeno pozdravile. Ogromna uzrujanost u Petrogradu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Koln, 26. jula. „Kolnischo Zeitun.g“ javljaju iz Kopenhagena: Vijesti iz Petrograda javljaju o ogromnoj uzrujanosti, koja je ondje zavladala zbog zađnjih protivrcvolucijonamih dogadjaja, koja se još povećala na glas o pobuni cije’ih pukova na frontu. Vojnici se medjutim ni ne krive toliko zbog toga, što su na froatu, otvorili vTata neprijatelju. Glavna krivica leži u pomanjkaiiju municije. Upravo je neograničena srdžba zavladala protiv, saveznili zapadnih sila, koje su rusku vojsku nagovorile na ofenzivu a đa je nijesu u isto vrijeme obteretile svojom borbenom djelatnošću na zapađnom bojištu. Novi nemiri u Petrogradu. (Naročiti brzojav „Beoiradskih Nov'na"). Stockholm, 26. jula. U Petrograđu je 21. jula izmeđju vktdi vjemih četa i pobunjene mase došlo do ponovnog sukoba. U različnim čelvrtima grada došlo je đo krvavih borbi, jer su anarhislički elementi raspolagali sa mašinskim puškama. Kozaci su pretrpjeli teških gubitaka. Sva nastojanja, da se pobapse pokretači pobune, ostali su bez uspjeha. Ogroman štrajk u Moskvi. Kao odgovor Kerenskonr. (Naročiti brzojav „Beo Tadskih Novina”)' Stockholm. 26. jula. ,,A f t o n b 1 a d e t“ doznaje, da u Moskvi od nedjelje štrajkuje 60.000 radnika metaine struke. Pokret se sve više širi i prijeti da prijedje i na đruge industrijske grane. Naprotiv ovog ođgovora radnika na Kerenskovu polftičku izjavu vlada je posvema nemoćna. Rusija i sporazumne sile. (Nai-očiti brzojav „Beogradskih Novina' )' Rotterdam. 26. jula. ,,T e m p s‘‘ u svom člauku o Rusiji i pariškoj konferenciji svršava ovim karakterističnim riječima: „Šta nam Rusija ima đa kaže, znademo već unaprijed. I naš je odgovor već goitov. Rusija inora uz svaku cijenu da uzdržt ili da iščezne“. Bivši ruski car i dogadjaji u istočnoj Galiciji. (Naročiii brzojav „Beogradskih Novina") Stockhoim. 26. jula. ,,N o v a j a 2 i z n“ javlja, da bivši ruski car Nikola II. prati sa živahnim imeresom dogadjaje u istočnoj Oaliciji. Da si stvori jasan sud. čita Nikohi II. novine svih stranačkih smjerova. Kad je doznao, da su se ruske čete kođ Tarnopoija i Zloczowa pobunile, izjavio je, da bi već sama njegova pojava bila dovoljna, da čete podstakne na novi otpor. Neispravna vijest o srpsko-grčkom ugovoru. (Naročiti brzojav ,,B o 3 radskih Novina'i Bern, 26. jula. Novi grčki poslanik u Bernu izjavio je, prema vijestima novina. da je neispravna vijest, kao da je srpskogrčki ugovor formalno obnovljen. Žalosne prilike u Solunu. (Naročili hrzojav „B ogradskih Novina“X London, 26. jula. U donjem doniu izjavio je Lambert o položaju u Solunu: Raspikućstvo je u Solunu neizmjerno. Kad bi sve prodrlo u javnost šito se ondje dogadja, onda bi se đoznalo. da su žalosni dogadjaji u Mesopotamiji dogadjajima u Solunu đaleko natkriljeni. Tragična sudbina generaia Gutora. (Naročili brzojav „Bcogradskih Novina' X Stockhoim. 26. jula. Kako ,,D j e n“ javlja, pokušao je svrgnuti zaipovjednik poražene 11. ruske vojske Gutor. da se o b j e s i. Spašen je u zadnjem času i otpremljen u jeđan sanaitorij Lenin se sam prijavio sudu. Kb. Stcckholm, 26. jula ,.A f t o n b I a d e t“ donosi iz Haparande vijesit, kojom se potvrdjuje, da je Lenin sam umolio istražnu komisiju, da ga uapsi. On je to s jedne strane učinio zato, da izbjegne opasncsti Iinčovanja, a s druge sitrane da dokaže neispravnost prigovora kao da je on njemački propagator. „ Dogadjaji u Spaniji. Normalnc prilike u cijeloj zemlji. Kb. Madrid, 26. jula. Opsaduo je stanje u Valenciji opet ukiuuto. U cijeloj su zemlji zavladae le opet aormalno prilike.