Београдске новине

Broj 21L lošević i Todor J. Popović, svi iz Gostivara; Kuzman Popović iz 2eIjezne Reke. Sveštenici: Angjelko Gjokić iz Suhe Reke; Stojan Gjorgjevič iz Srhice; Apostol Popović, Ariton Popović, Petar Popović, Sima Popović, Stanko Popović, svi iz Prištine. 'Svešteničke porodice: Stavre Spirića, Lazara Maksimovića, Blagoja Ugrinovića, Marka Popovića, Filipa Oavriiovića, Zaharija Jančevića i Mihajla Ugrinovića, svi iz Gostivara; Milana Popovića iz Tetova; Riste Delovića iz Velesa; Stojana Angjelkovića iz Velesa; Filipa Popovića iz Sretkova. Učitelji u penziji: Jelena N. Avramović iz Preševa; Anka Lazara Jankulovića, Jwan Popović, oboje iz Kratova. Nikola Vujić, kapetan u penz.; Natalija Stanković, prakt. min. financ.; Dragutin Nedeljković, kapetan u penz.; Nikola Jovanović, okruž. načelnik u penz.; Nikola Jovanović, srcski pisar u penz. Arhimandrit Arscnijc, pređsjednik duli. suda u penz.; Vladirnir Miladinović, arhivar. Osoblje na željez. pruzi: desetari: Ljubomir Nešić, Jordan Nastić, Radovan Nikolić i Miloš Nikolić; čuvari pruge: Viden Matejić, Mirko Mihajlović i Milan Mitić; nadzornici pruge: Blagoje Milenković, Ariton Nik-olić i Ilija Nedeljković; Arandjel Mikić, čuvar telegrafa; Nikola Mišić, telefonski nadzornik i Jefta Martić, bivš. radnik u fabrici kragujevačkoj.

Grad i okolica.

Ditevnl kaiendar. U a n a s je petak 3. avgusta, po starom 21. jnla. — Rimokatollci: Augustin b. zagrcbačk!; pravoslavni: Simon i prorok Jej:eki. Cđsnička i činovnlčka kasina otvorcna je do 12 saU u noči C. I k vojnički dom: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati iz jutra do 9 sati nveče. Siobodan pristupsvakom \ojniku. Beogradski orfeum (u bašti Hotel Takova); Početak predstave u 8 - 30 uveče. Kinematograii: Vojni kino (Koloseum): U 4 i 6 satl poslije podne predstave za gradjanstvo. — C. i kr. gradjanski kino (Paris): U 6sati poslije podue prcdstava za gradjanstvo. Moćna služba u apoiekama : Od 29. juia do 4. avgusta vršiće noćnu službu u Beogradu ove apoteke: Ku5akovlč, Knežev Spomenik br. 2; Viktorović, Terazije br. 28; i’rotić, Kralja Milana br. 87 ; S t o ) i ć, Sarajevska ulica 70. r’aroplovna veza. iz Bcograda za Zemun: 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije podne; 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 sati poslijc podne. iz Zemuna za Beograd: 5-30, 6-30, 7-30, 8-30, 9 30, 10-30 i 11'30 prljc podne; 1'30, 2’30, 3 30, 4 - 30, 5'30, 6 30 7'30, 8-30 i 9-30 poslije podne. — Iz Z em un a za Pan csovu: u 1 sat poslije podne i u 8 sati u veće. — Iz P a nesove za Zesnun: U 6 sati izjutra i u 4 sata postije»podne. — Ladja, koja vozi izmedju Zemuna i Pancsove i oaratno ne prlstaje u Beogradu. — Brodarski sa-braćaj 5 a o a c—S mederevo. Polazak lz Sapca za Beograd ćetvrtkom i nedjeljom u 7 i po satl izjutra. Dolazak u Bcogiad u 12 i po sati poslije podne. Poncdjcljkom odmor broda u Smederevu. Botanička bašta.Otvorena utorkom, ćctvrtliom, nedjeijom 1 praznicima. Posjeta bolesnika u bolnicama: U bolnici .Brčko": od2—1 sata poslije podne. U bolnlci -Briiim“: od 9'30—12 sati prijc podne i od 2—4 sata poslije podne. Riječno ku p a tl lo n a S a v I, otvorcno od 8 satl izjutra do 7 sati uvcče. Istorijski kalendar. Na današnji daa, 3. avgusta 1492. god. krenuo se pronalazač Amerike, gepijalni Kristofor Kolumbo su t.i mala broda na svoj znameniti put, koji jo Knmisan uspjehom pred podne 12. oktobra iste godine, kad je Kolunibova ma lena flotila, kojoj je već prijetila giad i na kojoj su se momari već bili počeli buniti, naišla prvi put na američko tlo j to na malo antiljsko ostrvoe, koje je Kolumbo prozvao San Salvador (Sv. Spasitelj) kako se i danas još zove. Interesantno je, da Kolumbo, koji je do gvoje smrti još nekoliko puta odlazio u Ameriku, koju je pronašao, nije znao, da je pronašao nov dio svijeta, već je mi8lio da je obilaskom oko svijeta naišao na — Indiju, za koju je dotle bio ncpozUat pomorski put (pronašao ga jo 1498. god. Portugalac Vasco de Gama). S toga je i nazvao anliljsko ostrvlje ,,zapadnom Indijom", koje ime na najveću zabunu naših gimnazista i daoas još postoji, Svoje inie dobila je Amerilca doc»ije po slavnom geografu i moreplovcu Amerigu Vespucci-u, koji je kao i Kolumbo po rodjenju bio Genovez i koji je mnogo putovao po novom svijetu i izrađio prve zemljopisne mape novopronadjenih zemalja. — 3. avgusta .1857. godine umro je u divnorn mjestu Ann e cy pod Montblancom čuveni francuski književnik Eugene Sne. — Danas 'je redjon-dan norveškog kralja H a akona VII., koji se rodio 3. avg. 1872. n jcdnom zamku kod Kopenhagena kao danski princ Kristijan. Kao što je potnalo, kada je norveški parlamenat (s'.or^ing) 1905. god. izglasao raskid personalne unije sa švedskom, izabrao jo, poIto je prethodno izvršeno narodno gla•anje (plebiscit) o obliku vladavine (monarhija ili repnblika), za norveškoga kraIja prinaa Kristiana, koji je pri stupanju E* prijesto pored svoga kržtenog imena pnnflo f istorijsko norvefcko ime Haa-

Petak kon. — 3. avg. 1911. gođ. najzad umro je u Berlinu slavni njemački vajar Reinhold Begas. Da se javi opštini. Svi sopstvenici imanja u ataru opštine žarkova čke, koji ži\"e na Čuk a r i c i, kao i sva ona lica, koja žive u opštini žarkovačkoj a imaju imanja u ataru opštine beograđske, kojasu sada zasijana; pozivaju se, da se odmali jave tajništvu opštine grada Beograda rađt izvjesnog obaviještenja. Velika žega u Beogradu. U Beogradu vlada posljednjih dana vrlo velika žega, koja je već jjostala skoro ueizdržljiva. Kiše nije bilo več duže vrijeme, tako da se zemlja jako zagrejala, pa i iz same zemlje izbija jara i toplota. Juče je bila naročito velika vrućina, tako da se pravom mogla nazvati prava SvetoIlinska vrućhia, kada jc u opšte velika toplota kod nas, ali ipak ovakove vrućine i žege ne pamti se davno. Pored toga provejavao je neki vjetar, koji je i sam jako topao i zagrejan, to je još više povećao toplolu. Godišnil pomeu. Darinka Gjurić davaće u subotu u 10 sati prijo podne u crkvi Sv. Nikole na novom groblju gođišnji pomen svorne pok. mužu Živoli Gjuriću, ovdašnjem kafedžiji, koji je 15. jatmara 1916. godine mnro pri povlačenju vojsko i moli srođnike i prijateljo, da prisuslvuju o vom pomenu. Sa Velike pijace. Na Velikoj Pijaci već počinje da prestajc ona užurbanost i guranje prilikom kupovina namirnica. Roba, povrće, šljive, kruške, jabuke I ltibenice u velikoj se kolićini donose i izlažu na prodaju tako, da pijaca počinje dobivati svoj nakiseo presićcn zadah. Odavno su paradajzi, krastavci kao i zelene paprike — ouo što je u početku bilio delikatesa — bačeno u pozaditiu i ostavljeno da ih kupuju cigani i to ako hoće po nižoj cijeni, onako u gomiii, samo da se očiste od njih tezge. Nov krumpir. Od juče po svđma pijacima počeo se je gradjanstvu prodavati mladi krumpir. Kakvoća mu je izvrsna, a cijena od dvije krune od jednom je spala na krunu od kilograma. Prodaja šećera. Kao što smo javili, l'. ovog mjeseca sve prodavnice životnih namirnica opšti-, ne grada Beograda otpočele su prodaju šećera za mjesec avgust. Šećer se daje na osnovu kupona za šećer po pola kilograma o-d lica i staje kao i do sada K 3.50 po kilogramu, a rte K 3.20, kao što je tada slučajnom pogrješkom odštampano. Utopili se kod kupanja. 31. prošlog mjeseca ulopio se kod kupanja u Savi Dragoljub Petrovk-, nastanjer. u Gimnazijskoj ulici broj’ 25. U njegovom odijelu nadjena je svota u iznosu od 121 K, koju može onaj, koji nusli d;>. na nju imade zakonsko pravo uz ropisanu legitimaciju podići kod c. i . okružnog zapovjedništva Beograd-grad. — Istoga dana utopio se kođ kupanja u Dunavu pješak Josip Kičin. Njegov je lješ u svrhu obdukcije prevezen u ratnu prosekturu. — Dalja je žrtva Dunava pješak Stanislav Flamena, čiji so ]ješ dosad još nije mogao pronaćr.

Skoiskn objaun. C. i k. vojna g, lavna gubemtja u Srbiji, odjelenje 8/b. Izđala je pod br. 14.238/1917. od 26. jula o. g. stijedeću objavu: Nov upis i primanje djaka u c. i k. realnu gimnaziju u Beogradu i u c. i k. poljoprivređni i zanatlijski zavod na Bonjici za školsku gođiuu 1917./18. vršiće se po ovom redu: L U rcalnoj gimnaziji. Upis u realuu gimnaziju u I. do zaključno VI. razređa obaviće so 1. septembra. VII. i VIII. razred no će se otvarati. Oni djaci, koji su do sad pohadjali realnu ginmaziju, prelaze automatski u najbliži viši razređ. Ti djaci ne podnoso molbu za primanje, već se samo prijavIjuju školskom zapovjeduišlvu reamo gimnazije usmeno iii pismeno najđa.je do 15. avgusta. Dječaci, koji su svršili 4. razred osnovne škole u monarhij. li kakve c. i k. osnovne škole u posjeduutim krajevima Srbije, primaju sc u i. razrtd realue ginmazije bez prijemnog ispito. Za primanjo u neki viši razrcd mora molilac podnijeti svjedodžbu odgovarajuće srcdnje škole iz monarhije, ili se mora podvrći prijemnom ispitu. Molbe za prijem imaju so podnijeli preko dotičnog okružnog zapovjedništva vojnoj glavnoj giubemiji najdalje do 15. avgusta o. g. Te molbc ima đa ovjeri okružno zapovjedništvo i da se n njima izjasni o vladamju dječijih roditelja. Uz molbu treba podnijeti svjedodžbu poslijednje školske gođine, krštenicu, liječničko uvjerenje t jskaz o imovnom stanju. Roditelji ili staraoci molitelja bićo blagovremeno izvješteni preko okražnoj? zapovjedništva o pripnštanju na prijemni isplt ili o prijemu u dotični razred. Roditelji ili staraoci imaiu se sami starati o djačkom stann, obskrbi 1 t. d. 0 I. razred primaju ge djac», kojt nlsu mladji od 10 ni stariji od 13 jjodma,

BEOORADSKE NOViNE a u VI. razred oni, koji nisu stariji od 18 godina. Djaci, koji bu već pohadjali realnu gimnaziju u 1916./17. školskoj godini, mogu so bez pratioca upisati, svi pak ostali moraju doći u pratmji roditelja, srodnika ili od ovih izabranih odraslih lica na upis ili prijemni ispit Za školsku godiuu 19i7./18. ima da se plato ove dažbine: lipisnina za I. razred 10 kr. Upisnina za više razrede 8 kr, Školarina za cjelu godinu 40 kr. Upisnina se plaća prilikom upisa za cijelu godinu u naprijed, a od školarine polovina piilikom upisa, a poiovina početkom drugog tečaja izmedju 1. i 8. februara. Ove dažbine nc će se nikom oprostiti. Djacima, koji zbog oskud'ce u prostoru ili iz drugog kog uzroka ne mogu biti primljeni, može se dozvoliti, da se u mjesecu julu podvrgnu tspitu iz školskih predmeta dotičnog razreda, Molbe rađi pripušianja na taj ispit iraaju se pođnijeti vojnoj glavnoj guberniji ođjeljenje 8/b. preko okružnog zapovjedništva do 1. jima 1918. Da bi takvi đjaci biti obavješteni o obimu predmeta, iz kojih će imati da polažu ispit, kao i o školskim knjigama, biće sastavljen spisak školskih kn iga po razređima i ovaj će se razaslati okrazima. Uz molbu za prijemni ispit mora molilac podnijeti poslijednju školsku svjedodžbu o svršcnoj školi iii u neđostatku ove uvjerenje oue vlasti, koja je tačno obavjcštena o poslijeđnjem školskom ubpjehu i o svršenoj školi molioca. Ispiti iz predmeta VII. i VIII. razreda kao i ispiti zrelosti ne mogu se polaf ;ati u realnoj gimnaziji u Beogradu. I. Pol jo pri vređni i zanatlijski z a vo d na Ban j i ci. Primanje u poijoprivredni i zanatlijski zavod na Banjici obaviće se 15. septembra o. g. Primjjeni mogu biti samo oni dječaci, koji su kao što treba svriili 4. razred osnovme škole, koji bu umno i tjelesno normaino razvijeni i koji nisu mla* dji od 12 ni stariji od 17 godina. U tom zavodu uče se ovi zanati: Pekarski, kovački, bravar.-ki, limarski, kolarskt, stolarski, krojački, obućarski i lončarski. Pored ovilt zanata zanitnaTTe ee pitomci baštovanžfboni, i upućivaće se u školi teorijski jg raznih naročito zanatlijskih pređmetatoi y Molbi za prijeht, upućenoj vojnoj glavnoj gubemiji, ima se priključiti školska svjedodžba, krštenica, liječničko uvjerenjo i revers roditelja ili staralaca, kojim se obvezuju, đa će pune dvije školske godine oslaViti molioca u zavodu. U molbi se ima još navesti, kakav zanat želi molilac da izuči; aLi zapovjeđništvu zavoda jo slobodno, da po potrebi uputi molioca na drugi zanat. Ove molbe imanokružno zapovjedništvo da podnes<rig jurieštajem o porodičnim prilikama motjocevim i sa svojim predolgom Za prijem u ovaj zavod dolaze u obzir u prvom redu dječaci c. i k. utočišta za siročad, koji su napunili 12. godinu svoga živbta, zatim ostali djecaci bez soditelja i najzad drugf, koji 8e dobrovoljno jave. Pohadjanje zavoda je besplatno ne plača se ni upisnina, ni školarina, ni obskrba. Dječaci, koji se budu pozvali radi prijema, imaju doći u pratnji roditelja, srođnika ili od ovih izabrajnih odras.ih lica, a ako dolaze iz utočišta za siročad, onda u pratnji jednog vojnika. Ova jo naredba upućona svim okružnim zapovjed.-rštvhna i zapovjedništvima realne gimnazije u Beogradu i poljoprivredno-zanatli'skom zavođu, a radi publikovanja ovdašn'im dnevnim listovima „Belgrader Nachrichten“, ..Belgradi Hirek" i „Beogradsko Novine“.

Ljekovite vode u Srbiji. (Nastavak). Jedna od najčuvenijih toplih sumporovilih banja je nesumnjivo Ribarska b a n j a. Na glavnoj prazi Beograd—Niš nalazi se veća željeznička stanica Gj,un i s, o kojoj no bi niko i ništa znao, da od nje ne vodi put za lijepu Ribarsku banju. Kroz lijepe, pltome i dobro naseljene predjele, vodi vas dobar d.um skoro punih 25 kilometara kroz čuvena i znamenjta istorijska sela Gjunis i Veliki šiljegovac i lijepo uređjena bogatija sela kruševačkog okruga: Kaonika, Grejevaca » Ribara, sve do na 2—3 kilometra pred samom banjom, gdje se ulazi u romantičnu banjsku klisuru, koja svojom ljepotom, punom divljine, bujnosti šumeimalom br-om banjskom rječicom, zađivljava prolaznike. U njenom srednjem dijelu, koji je i najširi, nalazi se i sama banja, koja nosi imo obližnjega sela Ribara. Banja jc oknižena samim brdima, te jo time » pošteđjena od jačih vjetrova, koji se osjećaju kao omanjt prijatni povetarci i dajti se primjefiti tek po prijatnom šnnm i nijanju lišća. Ribarska banja so nalazi na znatnom visinskom položaju. Oko banje jo samo veiika šnma, sa vanredno čistim i svježim vazduhom punog ozona, punim prijatnosti i zdravlja. Kroz Kjepa brda, obrasla divnom šumom, vijugaju se staze na sve stranc i nehotico mame posjetioco, da »e jk> njima reru. Pri lijepom zalasku

3. avgnsta 1917. sunca, tek uveče, vazduh je nešto svjeŽiji i oš<xiji. Jutra su neohično prijatna, sa divnim odbljeskom sunca kroz romantična brda ove banje. Ribarska banja je, kao što rekosmo, toplo sumporovilo kupalište, koje ima šest glavnih sumporovitih izvora. Banja raspolaže sa 2 kupatila: jedno je toplo, a drago hladno. Sredinu i lijevo krilo top'.og kupatila zauzimaju baseni sa potrebnim od,,elenjima, a na desnom krilu nalaze se kabine sa kadama. Basena ima 3, a kada ima 36. Desno od ulaza basena prve klase nalaze so kabine za svlačcnje. Tu se nalazi i odjelenje za masiranje, a dalje i odjelenje sa raznovrsnim toplim i hladnim tuševima. Odatle vodi put pravo u basen. Nad basenom se nalazi vrlo vještački oziđano kube, kroz čijo prozore ulazi prijatna svjetlost. Količina i toplota vode je staino jedna i Ista. Na suprofnoj stiani nalaze 6e đva basena druge klaso, i u njih đolazi voda iz istoga rezervoara, Svi baseni mogu ee za vrlo kratko viijeme iijprazniti, a mogu se i napuniti za nekoliko minuta pomoću naročitib velikih otvora, koji stoje u vezi sa rezervoarom i kaualom za oticanje vode. Hladno kupatilo nalazi se u blizini izvora mlake simiporovite vode, a pored same rječice banjske. Ono leži u viio lomantičnom mjestu, okruženo sa svih strana brdašcima i gustom šumom. Ono je namijenjeno zdravim posjetiocima banjskim. Ribarska banja liječi, kako toplom sumporovitom vođom, fciko i ganiim položaje.m banje, divnim svježim vazduliom, lijepom okolinom i povoljnim visinskim položajem u šumi sa dobrom izvorskom vodom. Ribarska banja sa uspjehom liječi: hronički reumatizam zglobova i mišića u svima oblicima. Isto tako liječi razne neuralgije kao išijas, lusibagoi i drage. Ublažuje boiove kod kostobolje i krijepi sifilističare, utiče vrlo dobro kod limfatične djcce, pa i kod pravih skrofuloznih oboljenja. Pojačava crvena krvna zraca i liječi blijedilo. Vrlo povoljno utiče na raznovrsne ženske bolesti. Od kupanja popuštajlu uzetosti i kretanje ee pojediuih dijelova poboljšava Svojim planinskim i zdravim vazduhom i mineralnim izvorima za piće, Ribarska banja vrlo je povoljna za sve hronične katare orgatia za d'sanje. Pijenje vode osobito povoljno utiče na razne bolesti trbušnih organa. Njeno ođlično djelovanje na temerojide (šuljeve), poznato je. Srčane mane, koje su čcsto puta u vezi sa reumatizmom, ne priječe kupanja i liječenja u Ribarskoj banji. Od kožnih bolesti liječe se dosta povoljno hronični ekcemi i čirevi. Zbog svoje oštrije klime ova banja ni u kom slučaju nije podesna za tuberkulozne bolesnike. Jače neurastemična i hifiterična lic« takodje teško pođnose ovu banju. Od ove banje, a naročito njenog toplog kupatila, treba da se klone svi oni, kod kojih postoji naklonost za navalu krvi na mozak, a naročito ako su već imali lake napađe, Banju eksploatiše jedna beogradska banka, Vračarska štedionica, koja sve više ulaže trađa i materijala i ne8umnjivo, da će Ribai'ska banja b.ti jedna od najljepše uredjenih banja. Ona raspolaže sa innogo lijepih vila i zgrada za stanovanje. Posjetioci so svake godine množe i ova divna banja dobijp, sve više glas svjetske banje. Za sađa možda jedna od na^uredjenijih banja sa toplorn Bumporovitom vodom jeste Banja Koviljača. U lijepoj i veseloj dolinici, upravo luci, na desnoj obali vaiovite Drine, a na podaiožju planinskih ogranaka Gučeva, nalazi se romantična K o v i 1 j a č a. Opasana šumovitiin visovima sa tri strane, a zaklonjena sa četvrte bosanskim bregovima, ostavljajući tokom vaio.ite Drine veoma čaroban i veličanstven dogled, sačuvana jo od jakih i aeprijatnih vjetrova. Nalazi se na samim planinskim padinama, te pruža gledaocu veličanstven pogled na svu okolinu banje. Banja je udaljena od najbliže varoši Loznice za 6 kilometara, a okružne varoši Šapca za 59 kilometara. Put •— željeznice uskog koloseka od Šapca kroz Mačvu, preko Lešnice za Lozuicu i Koviljaču, pun jo roman.ike i lijepih nspomena na slavne istorijske bojeve iz prvog ustanka, Nalazeći se pored rijeke Drine, koja razdvaja Bosnu, — Banja je uvijek posjećivana od bosanaca preko carinaraice Šepačke Ajde i Velikog Zvomika. Od prve je udaljena za 4 kilometra, a od druge 18 kilometara. Njeni čuveni mineralni izvori sa ljekovrtim blafom uvrstiii su je u red prvili srpskih banja, te malo ljudi ima u Srbiji i Bosni, kojima njeno ime nijo poznato. A njen prirođni, romantični položaj sa amfiteatralnim manjim i većim visovima, obraslim gorom, daje joj pravo, da se može u mnogome smatrati fcao klimatsko mjesto. O postanku ove banje ima jedna romantiena priča, koja veli: ,,da su bile dvije sestre Vida i Koviljlka i da njiliov bogati otac nije imao nikog drugog do njih dvije. Na samrti svojoj on im podijeli hlago rekavši im tom priiikom: ..Kćeri moje, ovim novcem treba da uči-

Strma 3. nite kakvo đobro svome narodu." ! od» mah umre. Sestre ee odmah rastanu, jectoa n» jednu, druga na drugu gtranu. Vlda se ustavi na planini Vidojevici, gdje gazida veliki grad, zbog koga se ova planina i prozove Vidojevicom. Koviljka se ustavi pod planinom Gučevom, gdje ugleda jedan. maJi izvor, sa kojega se napije vode. Seljaci nisu htjeli nikada da piju vodu sa ovoga izvora, jer gu govorili: „nečista je, uđara na sum* p o i“, a vidjevši da Koviljka pije sa ovoga izvora, prozovu ga „Kovtljačom" i tako đalje. (Nastaviče se.)

Poslijednje brzojavne vijesti. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva Kb. Berlin, 2. avgusta. ' Zapadno bojište: Front prUestolonasljednika R u i> prechta ba varskog: Na bojnom polju u Flandriji došlo je tek poslije podne do žestokih topničkih borbi. Od Langenmarcka do Ly8e bila je kroz više sati protiv naših linija uperena bubnjarska valra, a onda je prema večeri došlo na ovom fronlu do novih jakih napadaja. Opet su se razvile teške borbe, u kojima su odbijene od neprijatelja u vatru poslane divizije, a naša vlastita borbena linija uspješnim protivnapadajem na više mjesta naprijed pomaknuta. Na nijednom mjestu nije neprijatelj postigao nikakvih prednostij naprotlv je u našojneoslab1 jenoj ođbranbenoj vatri prolio mnogo krvi a na prodornim mjestima izgubio i više stotina zarobljenika. Isto su tako uz velike neprijateljske gubitke osujećeni ponovljeni engleski nanadaji, do kojib je poslije nemime noći došlo rano u jutro istočno od \V y t s c h a e t e. Front njemačkog prijestolonasljednika: Na Chemin des Dames-u ponovili su Francuzi gvoje uzaludne nalete protiv visiuskih poiožaja, koje smo mi zanzeli južno od Filaima i jugoistočno od Cernya. Tečajem dana i u noći nasrtavali su oni do pet puta protiv našili linija. Uvijek su bili ođbijeni od naših oprobanih borbenih četa. I na zapadnoj obali M a a s e izvršio je neprijatelj jedan uzaluđni napađaj u svrhu preotima« nja oduzetih mu položaja. Broj zarobljenika iz jučerašnjih usp’ešnih borbi, kod kojih su osim badenskih imale s'avnog udjela i hanoveranske ti oldenburške čete, povisio se nreko 750 ljudi. Istoćno boj|š(e: Front maršala prlnca U e o p o Ida bavarskoga. Vojna skupina general-pukovnika pl« B 6 h m-E r m o 11 i-a; U Kutu izmedju Zbrucze i Dnjestra bačenesu ruske zalaznice kod Wygode na drumu za Hotin. Sjeverno od Cernovica pribltžuju 8e naše divizije ruskoj giranici takodje južno od Dn jestra. Front general-pukovnika nadvojvode iosipa: Ruski karpatski front pokolebao se sad takodje izmedju Pruta i južnih obronaka Icolominskog gorja. Rusi uzmiču, a njemačke i austro-ugarske divi*ije potiskuju se za neprijateljem, koji mnogostruko daje ži lavog otpora. Izmedju 0jteha i casinuske doUue poveo je neprijatelj i juče na napađ j.-ike sna<*e. đa osvoji Mgr. Casinului. Više je napađa, do kojih je došlo posliie žestoke vatre, osujećeno, hvaleći izđržljivosti branitelja, Prvl zapovjednik glavnog stana nl. Ltirfenriorff.

itio. Dobrodušnost. Mama plače, jer JoJ Je umro otae* ,,Ne plači draga mama,“ utišava je mala ćerčica, ,,ja ću tl pokloniti m o g 8 papu.“ Sredstvo za onesvješćavanje. Profesor: ,,Je li vam osim klorotorma i smnpornog etra poznato još ka kvo sredstvo za onesvješćavanje ?“ Djak: „Udarac maljem po glavi.“

Zvonltne objove. OBJAVA. Ovim se objavljuje da radi porezl vanja đolaze na red slijedeće ulice: I. Komisija: 3. avgusta: Strahinića bana b'r. 44 do 89, Pozorišna, Vuka Karadžića 4. avgusta: Jugovića, Rajićeva, Zmajeva, Zeleni Venac, Knez Miliajlov Venac. IH. Komisija: 3. avgusta: Mileševska, Mutapova. 4. avgusta: Spojna, Braničevska, Dohnnjska. C. i k. okružno zapovjedništvo n grad Beograd. • ~