Београдске новине

BE OGRADSKE NOVINE Londonska konferencija sporazumnih siia. (Naročili brzojav „Beograđskih Novina"). Zurich, 11. avgtista. Milauski listovi javljajo: Lonđoaska konfemuija sporazmnnili sila riješila je, da se izvrši revizija ratnih ciI j e v a p r c m a r u s k i m p r e dl o z i m a.

Novi uspjesi podmornica. Kb. Berliu, 11. avgusta. Wolffovured javlja: Novi uspje* si pođmomica u Atlaot.skom okoanu i Sj.cvemom moru: 21.000 bratto toiia. Medju potopljenim brodovima so nalazc: talijanski pami brod ,,E c. 1 e" (1(573 tone), natovaren ugljcm, jedan naoružani veliki pami brod; dalje jodan parni brod od 7000 tona, koji jo po svoj priliei bio natovaren mmiicij'om, Nafclnik ndmirnlskog stožera niornarice.

„Senzacije" Take Jonescu-a. Kb. Bcrlin, 11. avgusta. Prcma jednom izvjcštaju Reuterovog ureda, brzojavio je Tako Jonescu ,/rimes‘Mi, da je on u položaju da izjavi, da jo ultimatum Austro-Ugarske bio poznat Njcmafkoj vladi, šta više da jo njesiom saradnjom on i saslavljen. 0 tomo Wolffov urcd saznaje: Tvrdje* njo, koje je već tiekoliko puta bilo obcs.krijepljeno, kao da jo nustro ugarski ultimatum Srbiji prijc njcgove predaje bio poznat, pa šta višo da je do njoga došlo saradnjom Njcrnaćke, ne ćc postati vj. ro ^atnijo time, šlo se za njega zauzeo 1 tako poznati lažov, kakav jo Tako JoJiescu. Naprotiv ono će, baš zato, što ga sad istiće Take Jonescu biti onako žigosauo kao što zaslužuje, kao jedna pr os ta i zlonamjerna rzmifcljotina. To isto važi i za navod Take Jonesca o ulozi, koju je u toj gtvari jmao kncz Lichnovvski.

Pokret za mir. Eugleski radnici i stockholmska konlerenciia. Kb. London, 11. avgusta. Reuter javlja: Radnička konlerencija. je sa 1,846.000 protiv 556.000 primila odlukn, da se iSatlju izaslanici u Stockholm. s 'ei Kb. Lond’in, 11. avgnsta. „Pressassoiatio n“ saznaje, da su izaslanici radničke stranke poslije HeiKlersonova govora sa 541 protiv 148 glasova riješilij.da se ućestvuje u stockholmskoj konferenciji.

12. avgusta 1917. Francuska. Clemencćau protiv Polncarća. (Naroćiti brzojav „Beogradskih Novina") Rotterdam, 11. avgusta. Pirema vijestima Lz Parisa podnio je Clemencćau u odboru za spoljue poslove predlog, da se obrazuje jedan istražni odbor, koji će proučiti postupbe državnog poglavara prl sklapauju državnih ugovora, u kojima nije učestvovao odgovoimi mlnistar. Ovotn proitiv Poincarea upravljenom prcdlogu dala su povoda otkrića njemačkog kancelara, da je Poincarć poznati „ugovor o lijevoj obaii Rajne“ zaJiljttčio u Petrogradu samovlasuo prcko Bertillona i Doumerguea, pa ga je tek . naknadno podnio Briandu na odobrenje. Promjcne u fraiicuskom kabinetu. Kb. Paris, 11. avgusta. Cliarles C h a u m a t je priinio portfelj ministra mornarice. Ministarski savjet je riješio da se ustanovi mjesto državnog podtajnLiia mornaricc, koje će mjesto biti povjereno Jagnesu Luis Duineanilu.

Neograničeni podmornički rat. Pustolovina Winstona Churchilla. (Naroćili brzojav „Beogradskih Novna'0 Rotterdam, 11. avgusta. ,/M.o.rjiing Post” od 9. o. m. tv.rdii, ma osnovu saopštenja jednog pojnoirskog striičnjaka, da sp Wintson Cliurchill zauzima, da se flote sporazumnih sila, jzuzimajući stražarske brodove, spoje na jjedmoj tačfci, pa da preduzpiu opšti napad na nj,oanačfcu fiotu. Chtuchill so u tome enrisht izvazio u n©w-yorškoj „TribuuA”. „Motniiing Post” pr.ekHnje viad l u i admijalitet, da ge svini 'sjlama odbrani od tafcve pnstolovLne. Sporazumne laži. Kb. London, 11. avgusfa. Japanski poinorski punomoćnik u Londonu je obnarodovao Jednu notu, prema kojoj su japanske boračke snage, koje su 22. jula pratile jedan engleski transport, svojim metcima potpuno uništile jednu njemačku podmornicu. Ovo je opet jedna uobićajena cbmana svijeta iz krugova sporazumnih sila, koje govorc samo o ratnim uspjesima, koje nikad nistt postigli, a kojima stanovništvo rado nasijtŠIa. Na zvaničnom mjestu u Berlinu se ništa ne zna o propasti jedne njemačke podmornice. Str ana 2. Strategijsk! poiožai. [(Naroćiti bi'zojav „Beogradskih.Novina”) Beč, 11. avgusta. Katni tiopisnici u c. i k. g1a,vno/n Tatnom etairii za št.tmpu brzojavljaju: Psrim nekolifco granićruh krajička, Buko(Vina j«, a tinie cijela Anstro.Ugargka o 6 lo bod je na. Rdsko-rujmlunjgka vojna jgrapa Sterbačeva je (ziožena Oeprekidno neprijateljskom pri!H«fcu obih Vojnih grupa nadvojvode IJogipa i Mackensena. Sa sjefvera »ulazi maršal pl. Kdvess kd<už rijeka Bistrice, Moldave i ISereta u rujnunjsku oblast. S jtiga nadire Mackengen s njemačfctm četaina preko donjeg toka Potne i Susita. K6Vess i Mackensen i'du da-. kie jedan di'ugtouie u susret. Njiliov je put jrelika željeznička linija Berlin-—Bres3av a—K rakto v—Carigra'd. Taj dvo■t'i'uki bočni udarac otežava povlačonje vojtooj ’gi'upi šterbačavoj, kojoj stoji na raspoloženj'u još jeidna željezmčka veza, naiine Brefco J a š a. Neposreilno «u tiine zagroŽena i oba rusko-ru.tmmjska arinijska tijela Averesct! Rafoza, kojima stoji sa'd *amo jeidini izlaz n dolinti Trotus a. Riiinunjsko prizuu.ije. Kb. B<‘m, 11. avgusla. li naročitom izvještaju javlja „M atin" iz Jaša: Vojske središnjih viasti *vim piitiskom produžuju pokušaje pro 'dora rusko-rumunjskog fronla, Blagodarcći velikoj nadmoćaosli neprijateljske ar lil|erije, naročito pred ruskitn odsjeciDia i slabosti izvjesnili ruskili četa, iikt jgli su Nijemci za nekoliko mjesta polis)nili saveznićkc čete. Snage pod zapo.vjedni.štvom maršala Mackenseua napa'daju velikom žestinom i već su potisle |lumunjc. U dunavskom odsjeku je tako jsto pojačana djelalnost. I pnščana jc yatra jača. Pniiiiinjska vojska u opasnosti da budc opkoljena. fNaročili brzojav ,,B. oaradslili Aovina‘‘) Z'iricli, 11, avgusfa. NekoJiko francuskili l stova priznaju, jncma izvještaju „Coriere della Sera“, da rusko povlačenje islo jnd i n prc kljclu jnžno od Kimpolunga možo imati vdjavc posljedicc. Rumunjska vojska bi jnogla biti razgolićena i pii daljem pr > dirauju austro-ugarskc i njcmačkc vojske jeagrožcna na desnom kiilu, Ovome dolaai još i tod nckoliko dana nojačana djclatnost Mackcnscnova, kojoj jc svrha, da jtagrozi i lijevom knlit rutnuhjske vojsko, tako da bi rumunjska vojska mogla b.ti primorana da se povuče, kako bi izbjegfa opkoljavanju, Očekuju sc novc vijcsl'r, kojc ćc om zabrinutost ulišaii.

Ruski haos Kerenski optužnje zapadne sile zbog vojuičkog sloma. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina”) Stockbolm, 11. avgusla. Kako „Utro Rossij” saznajo iz jvladinih krugova, ministar pređsjeđnik Kerenfdd će protestvovafi kod zapadnih leiia zbog neuspjeha rasko ofonzivo i njene sudbouosne jjosljedicc, Kereaski u protestu izjavljuje, da je on odgovomost za rusku ofenzivu primio na scbe samo s foga, što su Francuska i Italija dalo oibaveznu izjavu, da će sa svejim vojskama jednovremeno prijeći u napad. KcTenski čini zapadne sile odgovornim za katastroi’alni poraz, jer nisu n : šta radi olakšice preduzimale.

čas .. ManjcČka, đijeie moje slatko, došla si... ipak si uošla... Gdje su tljeca, jesti li već stigla na kolotlvor?... Sine, pogledaj, evo dolazi... Pogiedaj, izadji pretl njn.. Sin i njegova žcna nijestt mogli tlrugo, nego učiuiše svc, što je željela. Obukoše ju i odnesoše u naslonjač. Bi!a jc slaba, all sc začudo ipak mogla održati u naslonjaču uz snahinu pripomoč. Samo djecu nijesti poslali na kolodvor; čemu da iii šal'.u. kad znadu, da sestra ne inože još danas stići. Ali kad jc starica ponovno naložiia s'.nn, nelia izadjc prcd kućtt, učinio joj ]e po voiji, samo da je uniiri. Izašao jc napoljc poglođ.iu niz ulicu, kad li n a svojc veliko čudo zaista uglcda ocstra i za njom nekog Ćovjeka, koji joj jo Bosio koS'ćeg. U prvi so čas nije mogao »inaći, nijo vjcnovao svojim očiina, da jo uistinu ona. Kao ufcopan gledao jo u nju, iao u kakovu prikazu. Tck kad so jc već sasvim približila, podje joj korak, dva u susret. „Kako jc majci ?” upita ona, praživši mu niku, — „Niste rni sc nadali dan.as’? Ne znam, ali nošto mo j'e upia\-o gonilo na put i ja saui morala otputovati prije, ncgo što sam vatn javila. Bilo mi jc, kao kla je maini vrfco zk> i da se moram jw> žuriti, ako je mislini još vidjeti. Kako joj je?’” „No ziiam”, odgo\x>ri ou gotovo zbupjen. „Bilo joj je jako zk>, ali sada višo Bišta ne razmuijein... Već od jučer goKori, da ćoš doći... i sada t« čeka... Ustala je iz ireveta, pa sjedi u naskmjaću i icka tebe... A već ee osam mjeseci nije maknula iz krevcta — eve do danas.. Brat i eostra mdjoše u kuću, a Mabječka tiho otvori vrata i poviri unutra. BojnG 'i rvmko nc-iiadano pred

Netljelja Nesuglasice u ruskont kabinetu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Norina") Beč, 11. avgusta. Korcspoudeucija „Ilundscliau“ javlja iz Ženeve: „T e m p s“ tvrdi, da je izmedju Kerenskog i Nckrasova izbio oštar sukob. Izgleda, da bi Nokrasov htio, da uzmc vlast u svoje ruke. Nekrasov traži, da se što prije sazove narodna pkupština u MoskA’u, o čemu Kerenskii ne će ni da čuje. Ratni savjet u ruskoj viadi. (Naročili brzojav „Beogradskih Novin.i”) Rotterilani, 11. avgusta. ,,D a i 1 y T e 1 e g r a p h” jaivlja iz Petrograkla: U r'uskoj Vladi jo obrazovan naročiti zasriipnički oldbor, — jedua Vrsta ratr.og gavjk-ta, — u kome su Keremslci, fiekrasov, Tercščoiiko j Novinkov. Koruilov protjv mira s Njemačkom. (NaroČili brzojav „Bcogradskih Novina”) Rotterdani, 11. avgnsta. Naročiti dopisnik ,,T i m c s“-a u Pciiirogradn razgovarao sc s generalom Kornilovom. Ovaj mu je izmedju ostalog rekao; Mir s Njemačkoin pod sadanjim okolnostima bio to isfo što i prcobražaj Rusijc u jeduu njemričku koloniju. Kornilov primjenjuje i daljc smrtnu kaznu. Ali ova nije dovoljna da uspostavi disciplin u u v o j s c i. Neophoduo je potrebno, da se odmali ukiiiu odbori, koji postoje u svakom puku, a čija je akcija bila kobna. Poklič radničkog savjcta vojsci. rNnročili brzojav „Beograclskih Novina“) Hamburg, 11. avgusta. ,,N e u e II a in I) n r g © r Z e i t u n g“ javlja iz Žcneve: Kako „Echo de Paris“ javlja, petrogradski raduički i vojnački savjct jc obnarodovao manifest kojirn poziva vojsku za ođbraiVU 'zcmljr*, kao j za napad na neprijatelja. Ubijcu zapovjedoik u Kotku. (Naročili brzojav „Beograđskih Novina' ) Bern, il. avgusta. ,,Bund“ javlja: Zapovjcdnik Kofka (u Fiiiskoj), pukovnik G r omeike, u svoin jc stanu ubijen. Strani nastavnici u rnskoj vojsci. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina”) Ženeva, 11. avgusta. Proma petrogradskim brzojavima •konfcrisao je juče ministar spoljnih poslova T e r e š c en ko s generalisimom Kornilovom. Postignut je sporazum, dape dobave strani nastavnici, jer Korailov na« lazi, da je prenagljeno dovlačenje neizvježbanih rekruta na front nzrok bjegslvii pukova u masi, „Veliki govornik, a!i ne i veliki čovjek.. (Naročili bi'zojav„Beogradskih ^S'ovina") Berlin, 11, avgusta, l’od naslovoiu „.Jedao. dogadjaj u londonskoj konferenciji vporaziunnih siIa“ piše ,,Vor\v5rts“: Za jedan narod kao što je srpski, koji se nalazi pred uništenjem, vrlo je mršava utjeha, šio svojn katastrofu može opjevati, Lloyd George je veliki guvornik, ali nije veliki čovjek, inače bi se on odrekao spekulacija i romantike. Objašnjenje časnoga mira, koje je dao Pašić, pravo je ruglo svake volje za časlan mir, a može se saino očajanjem objasniti. (Ova se vijest odnosi na onaj Pašićev „zajuirak", o kojem govori današnji' uvodnik. Op. Ur.).

jnajfcu, pa zafco mahne bratu, neka Iđe i neka je pripravi na Bjezin dolazak. U to stnrica poviče: „žašto nc dolazi Manječka! Zašto je ne puštate k nieni?... Ja znam, đa je ovdje. Ma> nječka, urilo moje.. . jedino mojo! Došla Ki. Ja sasn znaia, da ćeš ti doći. Srdakco pnioje milo! — tepašo starica, a iz njenih •slijepih oćiju kapale su suze. Manječka je jecajući grlila ssvioju inajku, a lOnsđa najednotn osjeti, kalao starica ptostaje tcška na njenipn rukanra. Glava joj je kloaula na kćerino rapne j iona prošapće: „Poiožito me u krevet!... žlo mi je.” Karf su jc poloiili na krev«'t, ležala jo ča-sak kao nirtva. Manječka se nagmtla nad nju, da čuje, dišc Ii. „PpžUift ću se ja... požu.rit ću se”, šaptahu staričine tisne. — „Saino ka'd si došla... Nc Ću tc dtigo zadržavati.,. nioraš •se vratiti k m'užu... znam ja... al ja ću so požuriti...” Manjcčka ise nije višo inogla svladati, ncgo glasno zajcca, položivši glavu na niajčino nzglavlje. Starica položi jsvoju drhtavu ruku na njenu kosu i kao da joj se opet povratila snaga, govorila jo glasuo: „Zašbo piačeš, Manječka? Ncmoj plakati, meni je dobro... već mi jo sasvtm dobro.. ,,Ti ćeš ozdraviti, majko”, prihvati sin, ,,pa onda ćemo so opet svi naći, i Manječka će opet dolariti kao i dosada.” „Ja se no ću rastađ s njom... Vi ćete Be Tastati, vi da, ali ja ne ću... ;nikada se \1še ne Ću s lijom rastati..,, uvfje*. ću biti uz inju... uvijeic... uvfc jek.. . Zato nomoj plakatf... Vidiš, ni ja ne plačem... A8 sam se bojala za tcb©,.. jako 6am se jučer bojala.,. Najedanput si

Grčka. Určka i sjevenii Epir. (Naročili brzojav „BeograJskih Novina") ŽenevaAll. avgusta. Havas javlja lž Atene. Venizelos je u komori iskazao molbu, da se poslajiici sjevernog Epira puste da prisustvuju sjednicama. Ova molba zasijeca duboko u sree oijelog naroda. Grčku spajaju sa sjeveruiin Epirom veze, koje su, i ako nisu pismeno utvr« djene, mnogo jače, nego svaka izjava i ugovor, ne somo hiljadugodišnjom istorijom, nego i plcmenskom zajednicom, čvrstom odlukom sianovništva, da se pridržava Helenizma i da ne priznaje lilkakvu stramu vladavinu. Venizelos je završio izjavljuči nadu, da će sc priznati grčka prava na sjeverni Epir.

mi se iZguliil.t... Bilo je muogo ljudf' i ja sam to medju aijiina ižgujbila. Kud «i Otišla? Ktoda te jo ineetalo?” „Kada; majčice?” upita Mamječka. Starfca upre u siju svoje siijcpe oči i Tcfcnc. neetrpljivo: „S'iiTioć. Jiučcr u večer.” „Morala sam u Beču prenoćiti. Nisain mogla dalje tfo jutra.” „Beč jc veliki grad, pa si mi sc zato i izgubila. Ali ujutro sam t© opet našla, samo «i letila... letila... Ništa se ujjjc vidjelo, sama magia i u mjoj ti, kako letiš. što je to biio?” pitaše Btarica očijju uprtih u strop i kao da sama sa so|bom Tazgovara, ne čekajući kćeriua odgovora. „Vozila sam «e br/.im vlakom, da piijc stiguom”, reče Manječka. A!i starica (nijc čuja njen otigovor. Naetaviia jo moriolog: „... Što jc to bik>? Na čem Bi tako lctila? Ja no ?tiam i uo mogu znati. To nijc t>ila želje/.uica, Manjcčka”, krikne najodr.om u stralm i uhvati se za glavu. >,Sto je no'f ja te više no čujem! Mantječfca, Zašto si otišla, zašto si mc ostavila?”, ]©. caše starica, poput djeteta. iManječka se nagnula nad nju i stala joj rukaina gl.iditi lice, da je umint. Starica £>rzo prihvati njejiu ruku i stane j>ohiepno 'iKli'sati miris duhana, što se uhvatio na kćerkiniin prstima, koja je voljela pušiti. ,,Ha, sada te osjoćam. Ništa višo ne čujem... ali duhan... fo osjećam.Puši, puši, ouda ću znati, da si kod meue, da nisi otišia.” „Ali, mamice, ti mo sada sama na zlo putiš, umjeeto dn mi braniš pušit».” »Osjećam miris... samo još miris osjećam, ništa više ne Čujem.. . Puši, db

Najnovije brzojavne vijesti. Iz engieskog donjeg doma. Kb. London, 11. avgusia. Donji doni, koji če se uskoro odložiti do polovine oktobra, primio je u drugom čitanju prijedlog, kojim se vlada opunomoćuje, da može zaključrti zajam od 250 milijuna funtf. Bonar La\v je izjavio, da se ne će, ako se ne bi što vanredno dogodilo, za vrijeme odloženih sjednica iznijeti nikakav zajam. Heuderson — engleskf poslanik u Petrogradu. (Naročili brzoj’av „Beogradskih Noviua“) Bern, 11. avgusta. ,,Bund“ javlja: Kako londonski dopisnik moskovskog „Utro Rossij“ iz tamošnjih diplomatskih krugova saztia.«

jeto moje, da osjetim, da si trza nie”, šaptašo starica. Oiuia opet na <S»s /ašUti, asini'ri se. A Manječka je pušila cigaTefu za cigaretoro, od ncvolje i istiščući zufoe, da zatomi jocaje, koji eli joj trgaii prsi. No tnorala je pušiti i šutješti, jer čihi je ciga'reta dogorila, opa/ila je, da starjca po istajc iiemiTnoni. Predvečer sa mati profoudila i kao da foj se opet jx>vTatila svijes*. Cula jo, što su joj govorili, pitaia za zeta, tnuža Manječkina, ima ii knU tko skuhati jelo, dok nje aema, ai onda se stala t'užiti, da jU fooli gtava, pa ne.ka arekiiu pnotn čovjekti na dvorištu, da više ne piii drva, ,,To se tebi sanio čini, inajko, Nema nikoga lia dwrištu”, reče kćerka. Ali foolesniica stade sve jače stenjari i zakfinjati ih, iteka reknU onom, koji pili rfrva, da prestane. Kad je to već nekoliko puta jjonovila i nikako ju nisu mogli razuvjeriti, dosjeti se Manjcčka u svojoj muei i reče: ,,Ja sam knu rekia, majko, ali jo on Miolio, da smijc svršiti, jer ima kođ Ićućo djeicu, kojoj mora đonijeti kniha, a pe može dofoiti novaca, dok no svrši posao.” „Onda neka pilil U ime božje, neka svtši, nclca nahrani dječicu svoju... Jooj, fcako to siječc, boli. Ja ću so požurSti • • • evo me, evo! Samo inir,.. mi.r, djeco, nc plačite... Neka so svrsi u inie božje!” Rečc i zašuti zanavajek. Zanavijek je prcstalo kucati ovo zlatno, n^sebično materino srce, koje i u posljednjem svom fiasu, u ofii smrli nije mislilo na sebo i na svoju bo), nego ua tudju djefiicu, koja fiekaju oca, da im donese kmha.

Bfoj 220.

je, Henderson će otići na mjesto Bucha* nana za poslanika u Petrograd. Ova vtjest nije još zvaničuo potvrdjena. Odluka rata još prije zime. (Narofiiti brzoj'av „Beograđskih No\iija f ) Lugaao, 11. avgusta. ,,T r i b u n a“ donosi ovaj brzojav. iz Londona: Sasflanak uiinrstara saveznih zemalja u Londonu ima za svrhu, da se odiuka rata pokuša još u ovoj godini.

Grad i okolica. Dnevni kMtMtar. Danns je nedjclja 1Z avgusta, po s!arom 30. jula. — Rimokatolici: Klara opatica; pravoslevni: majlu Angeliaa, dcsp. srp. Casnička I Clnovnlčka kaslna otvorena je do 12 sati u noći. C. ik. vojnlčki dom: Citaonica, soba za pisanje 1 igranje, kantina. Otvoreno od 7 satl lz jutra do 9 sati uveče. Slobodan pristupsvakom vojniku. Beogradski orfeum (u bašti Holel Takova); Dvljc predstave, prva u 5’30 poslijc podnc, a dniga kao obično u &\30 uvefc. Kincmatografi: Vojni kino (Koloscum): U 4 i 6 sati posHje podnc prcđslavc za vojnike. — C. i kr. gradjanski kino (Paris): U 2-30, 4 1 6 sati poslije podne predstavc za gradjanstvo. „Šavija": U 3’30 I 6 sati poslijc podne predstave za grsdjanstvo. Noćna služba u apo t e kain a : 0,1 12. do 18. avgusta vršićc noćnu službu u Beogradu ove apotekc: Delini, Knjaza AHliajla nlica 1; Sekuiič, Takovska ulica 37 ; Protić, Kralja Milana ulica 87; Stojić, Sarajevska ulica 70. Paroplovna veza. Lz Bcograda za Zemun: 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sali prijc podne; 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 sati posllje podne. Iz Zemuna za Bcogrr.d: 5-30, 6-30, 7-30, 8-30, 9’30, 10-30 i 11'30 prije podne; 130, 2'30, 330, 4‘30, 330, ti'30 7 30, 8'30 i 9'30 poslije podnc. — Iz Zemuna za Pancsovu: u 1 sat posiijc podne 1 tt 8 sati u vcče. — Iz Pa ncsove za Zemun: U 6 sati izjtiira 1 u 4 sata poslije podne. — Ladja, koja vozl izmedju Zemuna 1 Pancsove i obratno ne pristajc u Beogradu. — Brodarski saobraćaj 5 a b a c—S raederevo. Polazak iz Sapca za Beograd ćetvrtkom i nedjeljom u 7 I po sati izjutra. Dolazak u Bcograd u 12 i po sati poslije podnc. Ponedjeljkonj odmor broda u Smederevu. Botanička bašta.Otvorena utorkon^ čctvrtkom, nedjeljom i prazniclma. Posjeta boiesnlka u boluicama: U bolnici ,Brčko*: od 2—4 sala poslije podne. U bolnici „Brunn": od 9-30—12 sati prije podne i od 2—4 sata poslije podne. Riječno kupa-tilo na Savi, otvorcno od 6 sati izjutra do 7 sati uvcče. Rfmokatolička služba Božja. Daiias u nedjelju, 12. avgusta, s!užiće se: 1. U konaku: u 8 sati njemačka i srpsko-hrvatska propovijed i sv. niisa za vojništvo. Slobodan pristup ima i gradjanstvo. U 10 s&ti služba Božja u konaku sa talijanskom propovijedi za ratne za« robljenike. 2. U župskoj crkvi (Poslanička nlica): u 8 sati ujutru tiha sv. misa, — U 10 sati njemačka propovjed i pic« vana sv. misa. U 4 sata poslije podne večernja. U radue dane počima prva sv. nifsa u pol 7, a druga u poi 8 sati ujutro, Istorijski kaiendar. Na đanašnji dan, 12. avgusta 1760. g<xl. bila se jedna od najkrvavijih bilaka’ sedmogodišnjeg rata — bitka na Kunersdorfu (selo blizu Frankfurta na Odri). 23. jula morao jo pruski generaT W e d e 11 odstupi poslije borbe kod Ziil« lichau-a ispred nadmoćnijih ruskilt tru* pa. Pruski kraJj Friedrich Veliki, koji je tada rukovodio operacijama u Sieziji, do*

Književni prijegled. Dr. Božidar Špišić: „Kako pomažemo našim i n v a 1 i đ i m a?“ Slike iz naše ortopeđijske bolnice i invalidskih škola. Ćist prihod namijenjen ortopedijskoj bolnici i invalidskoj školi. Cijena K 4.—. — Osnivač prvog ortepedijskog zavoda u Hrvafcskoj dr. Špišić izdao je ovu omašnu knjigu da prikaže sliku i rad toga zavoda, u ratno doba zaisfa aktuelnog. Sadržaj nije samo izvještajnog karaktera; ima tu i stručnih stavaka, popuiarno pisanih, što vrijedi naročito za članak ..amputirci'', gdje su iziožene najnovije tečevine moderne kirurgije o tom pređmetu. Knjiga je puma siika o umjetnim rukama i nogama, o protezatna i drugim pomagalimsa, koja bijednim amputircirna zamjenjuju izgubljena uda, te im vraćaju radost živoiu i volju za rad. Osobito su zanimljiva pogiavija i slike 0 „invalidskoj školi“ 1 „liječenju radoni“, gdje sc invalidi amputircv nalaze kod pranja rubija, pletenja mreža, krojačcnja, stoiareuja, biijanja, u opančarskoj radionici, kod pisaćcg stroja, zatim u postotarskom, vrtljarskom i pivničarskom tečaju, invalili u staji, bašči i t. d. Najtoplije preporučamo ovu lijepo opremljenu knjigu ncsamo s obzirotu na huniami svrnu i zavoda 1 knjige, već i stoga da sc utru suze Ijudima, na kojima će ma i djelimično ostati svijet, dok bi inače bili jadni bogalji, nsi teret sebi i drugima. Dru Špišiču 1 kao liječniku, upravaiku zavoda 1 kao piscu ovc knjige nesa bude sva« ko priznanje!