Београдске новине

Broj 233. prije pođne; 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 I 9 satl poslije pođne. Iz Zemuno za Beograd: 5- 30, 6-30, 7-30, 8'30, 9 30, 10 30 I 1130 prlje podne; 130, 2 - 30, 3 30, 4 - 30, 5 30, 6- 30 7-30, 8-30 I 9 30 posllje podne. — Iz Zemnna za Pancsovti: u 1 sat posiije podne I u 8 satl u vlče. — Iz P a ncsove za Zemun: U 6 satl izjutia I u 4 sata poslije podne. — Ladja, koja vozi izmcdju Zemuna 1 Pancsove i otiratno ne pristajc u Beogradtt. — Brodarski sa braćaj 5 a b a c—S in c d e r c v o. Polaz k iz Sapci za Beograd ćetvrlkom i neđjcljom u 8 i po satl izjutra. Dolazak tt Beograd u 12 i po sati poslije podne. Poncdjcljkom odmor broda ti Smcderevti. B o t a n i čka b a š t a. Otvorena utorkom, Eetvrtkom, ncdjeljom i praznicima. Posjeta bolesnika u bolnicama: U bolnici .Brćko*: od 2—4 sata poslije podne. U bolnici „Braun*: od 9-30—12 sati priie pođnc i od 2—4 sata poslije podne. — U c. i lt. gradjanskoj bolnicl: u utortlk, ćct\Ttak i nedjclju od 1—3 posiije podne. Rijcčno kupatilo na Savi, otvoreno od 6 sali izjutrn do 7 sati uvcčc. Istorijski kalendar. Na današnji dan, 25. avgusta 1744. god. rodio sc u Mohrungenu »jemački bajiževnik GoUt'iiod v. Herder. .— 25. avgusta 1758. god. bila se kod Zovndorfa Llizu Frankfurta na Odri izmedju Rusa i pruskog kralja Friedricha Velikog jedna od najkrvavijih hitaka seđmogodišnjeg rata, Ilusi su u toku 1758. god. pod svojim gencraloin Fer»norom zauzcli cijelu istoenu Prusku j otpočeli opsadu ktistrinske tvidjave. Friedrich na to 'dorlje iz Šleske sa 14.000 ljudi, udruži se sa vojskom svoga generala pl. Dohna, koji je raspolagao sa 32.000 ljudi, predje kod sela Giislebiese prcko Odrc i podje na susret. Ftusima. Na to general Fermor prekide opsadu Kuslrina i sa 50.000 ljudi zauze položaje kod sela Ouartscliena, gdje ja ocekivao Pruse. No Fricdrich 21. zaohidjo Dko položaja i u zoru 25. avgusta posjeđne položaje kod Zorn'dorfa, koje je đalo imo bitei, koja se sada razvi. Fermor tim Friedrichovim pola'etom budo prittudjen da promijeni froal, ali mu je ipak pošlo za rukom da potisne Pruse. Na to se pruski gencral Seydlitz sa c!jelom konjicom (oko 2 divizijo) baci na ltuse i vrati ih. Oko 2 sata po podne Fricdrich krcnc svoje dotle odmorno desno krilo na rusko iijevo krilo, no hudc od Rusa odbijen. Opet genera! Scydl:lz sa 151 cskadtonom izvrši kcnjički napad, koji pokolcba Ruse. Rusi poslije užasne Lorbo prsa u prsa odstupiše, ali se zaustavišc na prihvatnim položajima kod G a 1 g o n g r u n d a, na ltojima su odltili prurhe napadc. Uslijed takvog s.anja slvati obje su stranc sebi pripisale pobjedu. Friedrich jo slavio svoga hrabrog geurala Seydlitza, a ruski general Formor za ovu bilku dobi od svoga imperatora grofovsku titulu. Gubici su bili strašni, jer so borba vođiJa najrećirn ogorccnjem: Prttsi su imali oko 11.000, a Rusi oko 18.000 ntrtvih i rattjenilt. 25. avgusta 1882. gotl. umro je tt Dubrovniktt srpski književnik, kao vrijcian s!.u pljač narodnih lunotvorina učeuik i pomagaf Vuka St. Karndžića — Vuk Vrčevič. Vrčević je rodjen 12. marta 1811. god. u Risnu u Boci Kotorskoj od oca Stevana i majke 'Todo. Škole nijo nikako pohotlio. U mlađosti ga je učio otac, koji je bio učitelj i opštinski činovnik sa skromnim znanjem, koje je u ono vrijeme biJo dovol.no za te dužnosli. U đocnijem loku svoga života Vrčević se kao neumorau samouk toliko tohrazovao u svakom pogledu (naučio je npr. inekoliko stranih jezika), da je mogao zauzeti ugledna rajesla tt državnoj služLi. 1838. godine objavio je svojo prve pjesnte u „Slavcno-srpskom magazinu“, koji je tada i/.lazio u Zadru. Još prijo toga bio jc stupio u propisku sa

M. Rothscliild and Sons stavili na raspolagauje kedivn 4 milijuna funti šterlinga i da su prema tomc njegove akcije sueskog kanala prešle u ruke engleskc vladc. Ta jc vijesi uoinila u Parisu isti efckat kao da je prasuula bomba... Svake jc godine, tokom 20 gocLina, cngleska vlada pobirala 200.000 funU ster. prihoda od akcija sucskog kanala. Ona su joj 4 milijuna, što joj jc Rotlischild pozajmio, obilno st- ispiatila. Kurs jc kupljenih akcija siigao najzad na 28 milijuna funti. Dakako, i ovdje jc svjetski rat pobrkao računc. Jer, otkako je raf bukntio, sve to ni/.e padaju t prihodi drušiva sueskog kanala, i njegovc dividende i tečaj njcgovili akcija. HALI PODIISTAH.

Dozvoia i zabrana brakova. Da sc dodjc do boljcg soja ijudi I izbjcgne tjelcsno i umno kržljavo potomstvo, predlažc dr. Frumpy ‘iz Mtincheua strogu državnu kontrolu pri sklapanju brakova, a da bJ ta kontrola bila što potptinija, on traži, da se več u osnovnim školama vode liječnički pregledi i bilješkc o zdravstvenom stanju djece i o njihovoj budućoj sposobnosii za brak. Ti pregiedi I te bilješkc imale bi se voditi sve do stupanja u brak. One, koji nijesu soosobni za ra,dianje zdrave djece, valjalo bi odvraćatl od braka, pa u izvjesnim siučajejvitna im i zabranjivati, a dužnost doticnog činovnika za sklapanje brakova J da mladcž obavjcštava, da priiikom izbora bračnog druga imaju u .vidH prije svega tjelesne i umne sposobnosii dotičue osobe. * —

Subota svojim slavnim imcnjakom Vukom Karadžićem, koji ga je upućivao u skupljaitju naroduih mnotvorina. Već vladika* pjeenik Petar II Pctrović ijio je pcnudio mladotn Vrčeviću sekretarško mjesto, ali mu tada otac uo dozvoii da se primi. No docnije je Vrčević ipak stupio za sckretara kod Pclrovog nasljednika, kueza Danila. U Cmoj Gori je živo nastavio rad na skupljanju narodnih umotvorina i proučavanju narodnih običaja. Docn je predje u austrijsku đržavnu složba i 1861, god. dodjo za konsula u tada još turskom Trebinju. U Hercegovini, „pravomrasadnikunarodnijeh pjesama“ kako veli u jeđnom pismu, udvostiučio je svoj skupljački rad. Poslije smrti Vuka Karađžića bio mu je niegov imenjak Vrčević dostojan našljedriik u književnoni poslu. Pošto dobi penziju, Vrčević se nastani u Dubrovnlku, gdje je mnro na daaiašnji dan 1882. god. Osim velikog broja umotvorina, što ga jo statio na raspoloženju Vuku Karadžiću, Vrčević jc i sam izdao zamašnu ziiirku marodnib pjesama, pripovjedaka, p:s'.o\ien, zagonctaka, pitalica, nap'jalica, n’roduili igara it.d. Osim toga izdao je ra'dove za poučavanjc narodnih sujevjeaca, monografijc o svetkovauju narodnih pramika, kao i najzad istoriju vladavine lcneza Danila. — 25. avgusta 1900. g. umro jc n Weimaru fiiozof Friedrich Nietzsche (pisac djela „Tako je govorio Za« rafustra", „Odonud ‘dobra i zla“ it.d.). Crkva Svetog Save za beogradsku r ’ -tiuju. Grkva Svctog Save posla'a je slrotinjskom odjelenju opštine grada B:ograda svotu od 53.— krunc, koju je svotu dobila na tas priiikom bogoshiženja, kao svoj prilog za pomaganje beogradske sirotinje« Traže se radi prijema novcanili uputnica. Radi prijema novčaaih upuluica, potrebno jc da so javc gospodinu Mihajlu Gjorgjeviću, profcsoru sa stanom u Bregovitoj (Lominoj; ulici broj 14: 1. Pavle Aršinov, profesor u pcuziji; 2. Dimilrije Premović, profesor; 3. Petar Ž. Ilić, profesor skordjatiske gimnazije; 4. Živcgin Todorović, supk-nij i 5. Dragoljub P. Todorović, suplcnt. Prilikom prijema novca, potrebno je iraati uza se redarstvonu legiumaciju. U slučaju, rla se ne nalazo u Beogradu, potrebno je da pošalju svoje lačne adrcse, na koje bi im se novac mogao poslati, U islo vrijemo moii se svaki ko bi ma šta znao o gorc imcnovanoj gospodi osim prvoga, da izvoli izvjes.iti profcsora Mih, Gjorgjevića na gornju adtcsu. Mringiip-koni. U opštini si'buičkoj (sr. sopotski, okr. beogradski) uhvaćen jc mangup-konj. Vlasniku ćc sc izdati ovaj konj, koji se nalazi kod srcske komandc Beograd-okolina, ako se dovoljno Icgiritnišc, napose ako podnese stočni pasoš. Temperatura u Beogradii 24. avgusia. Najviša u Iiladu 36.2 fprema prošlom dami -F 1.6), na sunctt 61.5 (—) st. Cel.

risrttne obinue. OBJAVA. Nižc imenovani metalni predmeti, sastojeći sa svim ili vcćim dijclom iz bakra iii bakrcnih legura (kao mesing, tombak, bronza, crveni Jiv, novo srebro, niki, tijo, alpaka, argentin, kinesko srebro, alienid, pakion i t. d.) uzimaju se za raine svrne, i to: 1. Sve vrste rtičica, šipaka, cijevi, tableta, prstenova i drugih sredstva za pričvršćavanje ili vješanje zavjesa, tibritsa, ćiiimova, za nkrašavanje ili praktičnu upotrebu. 2. Plehovi za uglove, i\ice, cokle i đruge potrebe, ukrasi i obloge naročito na ptćima. 3. Sve table za firme, enibleme, grbove, imena, reklame i orientiranje (na primjer po raznim spratovima) slova teža prelto 3 cm. visokih, nmnere za ključeve i druge potrebe (na primjer za označavanje stanova i vrata) preko 10 gr. težine. 4. Ukrasi i predmcti za učvršćivanje, kao što su kruglje, dugmeta, lanci, prečage, okviri itd. 5. Ograde, štitovi i drugi ukrasi, u koliko nijesu na spomenicima (statuama, pcrnenpločama, nadgrobnim spomenicima), dalje oni na uamještaju, na predmetima za osvjetljenjc i na malim predmetima za lipotrebu učvršćeni. 6. Kutije ispred peći. 7. Mala zvonca ispod 25 cm. u prosjeku (za ona preko 25 cm. važi naredjenje odj. 5, br. 15.376 od 1917.), praporci i gongovi. 8. Obićni pušački prcdmeti i pisaće garniture kao i galanterijska roba. 9. Lonci i korpe za cvijeće. 10. Čiviiuci za vješanje odijela i šešira i prislanjanje štapova i kišobrana. 11. Namještaji za izloge, kao što su podupirači, nosači, šipke itd, s izuzetkom obloge portala. 12. Vodovodni instalacioni materijal (ventili, slavine, fasonski predmeti itd.) i eiektroinstalacioni materijal, kao što su neobloežne ili izolovane bakrene žice, kablovi, pritege itd. 13. Okovi i drugi dijelovi na prozorinia. na vratima i nrozorima. dalje pred-

BEOORADSKE NOVINE meti od čistog nikla i nikloin platirani čelični plehovi ili aluminijuma, i to: Svi predmeti za domazluk, za kuvanje i trpezu, uračunavajući ovamo i posudje, jedila i kade, naročito kujundžiske (Gtirtlenvare) izrade, izuzimajući električne aparate za kuvanje. Svi ovi predmeii imaju sedol.septembra ove godine predati c. i k. stanici za prikupljanje metala u Beogradu ili po okružnim gradovima. Prodaja drugome kome kao i prerada tih prcdineta zabranjena je. Neće se uziinati, te se zato i ne trebaiu predavati predmeli: 1. koji su saino pomesingani, pobakrovani ili poniklovani; 2. koji su bakrom ili bakrenom legurom samo prevučeni i 3. koji su od bakra ili bakrene iegure, pa su rukom kovani, gravirani, cizelirani, giijoširani, najedani ili tauširani. C, i k. vojna glavna gubernija. NAREDBA OD 16. JUNA 1917. o d u i n o s t i p r i j a v c i s p I a t e o d r e d j e n i h d u g o v a. Na osnovu najvišom vrhovnpm zapovješću datog nh ovlašćenja Njegovog c. i k. Apoštolskog Veličanstva za sve oblasti Srbije, koje se nalaze pod ausltougarskom vojnom upravom, snaredjiije se; §. 1 . Dužnost prijave. Isplata odredjcuih dugova niora se prijavi'ti vojnoj giavnoj guherniji prema odredbi ovc nuredbe. §. 2. Lica, obvezana ua prijavu. Prijav« je dužan nčiniti svak? dužnik, koji je stanovao u oblas'i sadanje vojne glavne gubemiie u Bcogradu prije 9. oktobra 1915. godine i od koga jedan austrijski, iragjarski ili državljanin s inouarliijoin savezne države, ili lice, kojc u monarhiji živi, ima u vrcincmi isplate kakvo potraživanjc. §. 3. Za prijavu obavezne isplafe. Obavezna je prijava za sve isplafe, koje su vcće od 200 kruna, bez odzira na iicc i injesto stanovanja povjcrioca. Dužnost prijave nije islUjučena, ako se isplata u iznosu većem od 200 kruna otplaćuje isfom povjeriocu djelimično u manjitn svotama. , §<ol. Vrijemoiri: ndt'Sto prijavc. Prijava saiunoaift učiuiti najdocnije čctruacst danaopoblije isplatc: ona se mora podnijeti vojnoj glavnoj gubcrniji (središte za promct robe), §. 5. Oblik i sadržiua prijave. U prijavi mora biti oznaćeno irne (tvrtka) dužnika, koji vrši isplatu, ime (tvrtku) povjerioca, kome se isnlafa čini, dan isplate i isplaćetia svota. Prijava sc možc vojnoj glavnoj guberniji • podnijcri usmeno, pisiueno ili pd^Iati'^oštom u preporučcnom pismu. f) §Iiičajima, koji zaslužnjii obzira, uMidf/ri prijavu može primiti okružno zapovjeduištvo onog mjesla, u kome prijavnik živi. Usmcnc prijave ćc sc uvesti u zapisnik. Pisnicne prijavc ili zapisnik mora prijavnik potpisati. O prijavi, koja se usmeno ličini ili se pismeno podnese, izdače se prijavniku pismena poivrda. §. 6 . Osiobotljenje od bifjega i pristojbi. Prijave i poivrde (§. 5. IV. odsjek) nc podležc biljegovini. One su oslobodjene i poštarine, ako ie na obmotaču stavljana nanomeua ,,po zvaničnoj narcdbi“. §. 7. izuzetak. Isplaie srcdištu za zaštitn povjcrilaca iznzimnjii se od dužnosti prijave. §. 8 . Kazna. Prestnpi ovc naredbc kazniće se, po odredbi narcdbe vrhovtog vojnog zapovjednika od 22. jula 1916., Zbor. br. 27, novčano do dvije niljađe krtma ili zatvorom do šcst mjeseci. §. 9. Stiipanje na snagu. Naredba stnpa na snagu onog dana, kad btide obnarodovana. Bartm Rhemen, g.-puk. s. r. Ovdjc sc ima primjct'ti još ovo: Po ovoj naredbi obvezana jo svaka osoba, koja jc prije 9. oktobra 1915. fmala svoje sjedištc u vojnoj glavnoj gubsrniji i mcdju čijim se jiovjcriocinia nalazi đržavljanin Austrije, Ugarskc ili ko o druge s monarhijoui u savczu stojećo države ili osoba, koja živi u mouarhiji, da svako plaćanje đuga, kojc premaša svotu od 200 knina, ili plaćanjo na račun takvog duga pod prijetnjom kazne prijavi načinomi i u roku naredbom prop sanoin, Od ovo prijavno dužnosti os!obodjena su samo plaćanja ccntrali za : aštitu povjerilaca. Kad dakle na primjer jodaa trgovac u Beogradu ima srpske, ugarske i njsmačke povjerioce i jednom od svojih srpskih povjerilaca plati 250 kruna, on mora to plaćanje da prijavi. Plati li on jednom svome ugarskom ili n emačkom povjeriocu n. pr. 300 kr., on je takodje obvezan, đa to plaćanje prijavi, a os obodjen je od to prijavc samo onda, ako »e plaćanjo izvrši u ruko cco)rali jza zaštitu povjerilaca.

25. avgusta 1917. Kroz Albaniju do Krfa. PATNJE SRPSKIH (ZBJEGLICA ZIMI GODINE 1915. Uz knjige Ljublše Valića „Doživljafl narednika Miladina u .) (Nastavak). Teško sc išlo po smrzuutom I klizavom putu. Na nizbrdicl padali su i stoka i ljudi. Konji, koji većiuom nemahu zitnski kov, s niukom su se kreftali, pod terctom, koji su nosili. Pored drttma, na malim razmacima videla se zgarišta, iz kojili je stršilo po neko ncsagorcno parče kola i orudja. Na mestima, gde je još vatra tinjala, okupilo sc po uekoliko umorliili i bolesnih vojnika, pa se ođmaraju i greju. Svako sc zadržava saino koliko mu je najpotrebnije da povrati snagu. Treba žuriti, jer se nezna, gđe će se stići tta odtnor. Put biva sve teži ! tiži. Kad sidjostno 11 a obalu B e I o g D r i m a, naidjosmo na novo prosečeni put. Tu usporismo korak sasvim, jer prcd nama bešc ncka baterija brdske artiljerije. Umorni koiiji, klizali su se i padali pođ teretom, na smrznu'om i uglačanom putu. Kako počc da osvaja vcdar novembarski dan, i sunce poče da raskravljuje smrznutu zeml u. Vciposlcpo« la sata, Ikjšc mnogo lakše ići, jcr prcstade klizanje. Ali kađ se sunce poče piimicati pođuu, arjcgovi zraci otopišo led, drum sc raskalja i tspi'ova jiva, pod hiljadama ljudskih i konjskih no.,u. Oko jeđanajcst sati počcš.' na- :fi zati automobili i fijakcri. To behu raz« na ministarstva, vrhovna. komanđa i dvor. Ah vcć poslc pola sata, CJtava povorka moradc zaslali. Mi peŠaci i bvarni kanji', počesmo ih obilaziti uzauom stazom, koja jc ostala slobodna, izmeđju zagiavljoniJr kola i automobila, i bučnoga Drima. Na samom zav jutku, gde sc sa druma penje ma veJiki zidani most, koji vodi prcko Crnog Drima, bcšc jrđan autoniobil, gotovo ukopan u blato. Vidclo se odmah, da se taj odatlc ne:c moći lcrenuti', ni skloniii. Vojnici su ss mučili da ga sklono, ali njiliove muko bchu tizalud. Obidjosmo ih, i podjosmo strmom stranorn rnosta, na Crnom Drimu. \ cliki ziđani rnost, svcdcm na jc-dau jedim luk, nadneo se nad Drimora u v!sini od triđeset melara. Silna plartinska reka huči ispod njcga, i pcnušcći s -, no.-i klade i granje. Padino jnosta, toliko su strme, da i ]>o suvom i lr-pom vremonu, tešlro bi se prešlo kolima, a u ovo doba godino, pokrivon snegom i ledom. gotovo jc ncprelazan. Klizajrrć sc i padajuć, lagauo se popt-smo na grcben, i misleći, tla jo glavna opasnost prešla, danusmo dušom — ali siirišo rano. \ r eć posle nekoliko časaka, vidosmo, tla jo eilaznk niz strmu padinu, još lcži i opasniji. Pređ nama sc jcuan na!ov;Ucni roaj počc klizati niza sti'anu. Vojnik, dvžeći gaza ular, počc ga zaustavljati svom s, a gom. IConj pod tcretom, a hez ziraskog kova, sve jc Lrže Jdizao i prib’.ižavao se neogradjenoj straui mo-la. Svi vid-'.-mo šta ćc so dogoditi, te povikasruo vojniku: „Pusti ular!.!.“ Vojnik pusti u.ar, a konj zahuklan, zajedno sa svojim terctom, surva se u reku. Mukij pad i šuštanjo vodc... i sve opct podje svojim tokom. Na dn^nj sttani, pod samom kulom. masc vojnika i izbeglica, odmaraju’ se, ili pretovaruju konje. Vidcvši do Ljuni Kule, gdc se još govorilo da ima druma, sa kakvim tešlvoćama ima da sc bori, poče.še da smanjuju teret na konjima. Odvajalo so samo najnužn'jc. (iovorilo so glasno, dovikivalo, raspravljaio. Izgledalo jc kao n košuiei razijućenili pčola. Komandiri kolona uaredjivali su konjovodcima, 'da se drže zajedno i da ne prekidaju kolone. Pojedina to'delc-nja, već su laga.no polazila, jcdni prerna Bicanu, levo pcrc-d satnog Crnog Drima, tlrugi dcsno prama Gjakovici. Žagoi' razgovora, komandi, psovki i dočiji plač, mešao sc sa hukom taiasa CTnog Drima, i gubio se po snegom pokrivcnim brdiina. Put vodi pored snmog Drima. Drim lmči i svojom hukom nadmašuje žrgor razgovora kolonc, koja so krcće raskaljanim piitom. Cela okoliaa pokrivena sncgom, pa se o.đ te beline oš!ro izdvaja uzana tannia brazda, po kojoj se krcće i vijuga povorka. Po gde koja par huljiea snega oblcćo oko uas, kao tiea, koja bira mcsto gde ćo se spustiti. Svaki naprego snagu, ]ia korača što brže mo« že, da bi još za videla stigao na mesto, gde misli provesti noć. Na jednom tovamom konju’, pored tovara, sedi i naše tlevojče, koga nadjosmo u Prizrenu. Obučejio u šinjel i ogrnuta čebotom, izgleda i sama kao naki zavežljaj, iz koga, kao dve svećice, svetlucaju njena đva p'.ava oka. Veče so poče približavati, sa njirn i sncg vcjati. Neki hladan vetar, kao nož, sečc po obrazu i rukama. Ođolo i ćebad koje bešo vlažno poče so inrznuti » otežavati krelanjc. Put koji se dot!c video kako krivuda i crni se u daljini, prevuče so belim pokrovom i počo se gubiti u jcđnolikoj bcloj površini. I ljudi i konji zamorcni usporišc hotl. Ve,avica i vetar bivahu svo jaći a vočernji suton lagano je zakriljivao brda i obronkc. Mračaa zimska noć spuštala se na uzanu đolinu kojom smo išli. Kobko okom možeš dogledati, vidiš samo pustu. snogom pokriveuu poijanu, zatvo-

Strana 3. renu, sa ob© strane visokhn brdima, ko ja se u visini gube u magli i tami. Poče đovikivanje i žurenje. Svako je mislio da mu je kriv oaaj p ed njim; žto nemože da podje brže. Već nzkoji htedoše da se stane i đa se naloži malo vatre, to tako provede noć, kad se napred ču, da se vidi evo.lost i da seloj ne može biti daleko. Prikupismo svu snagu, te jedva izvlačeći noge iz snega, koji bcše već napao do preko članaka, požurismo prcma mestu g.ie vid sro svtt!ost, Praćeni vejavicom udjosmo u maleno brdsko mesto. Iz raštnianih kuća svetlucala je, ovde onde, po nska svetiljka, Naidjosmo na vojn.čke st aže k r je nas uputišo đa idemo pravccm prema hrdu. Tamo se nalazi' velika napuštcna’ zgrada, u kojoj ima rnes'a da se mogu skloniti i ljudi i stoka. Po bregovitom seoskom putu a p’o tamnoj noći pađali su i ljudi i konji, dok se ne popesmo na brežuljak na kome beše napuštena zgrada. Ogromna veiika’ gradjevina na tlva sprata, bez krova i prozora, crnila se pred narna. Tek kađ' udjosmo unutra, uviđesmo ti i nas samo njeati zidovi zaklanjaju od vetra ali nng ne štitc od snega. Na nekoliko mesta, uza sam ziđ, behu nalož.ae vatre oko kojih se sakupili ljudi, žcnc i dcca. 8a konja skinutc stvari služile su kao se dišta i postolje, ua kojima su, u svim položajima, spavali od zime i umora k’.onuli putnici. Nadjosmo trnja i ogranaka te naložismo vatru i ođmali prestavismo vodu za čaj. Imali smo svaki po malo šećera, peksimita i leba, a to nam jo trebalo cla bude hrana do Piškopeje v Dcbra. Ali onako g'adni počssmo jr-ti, tešeći se, da će nam ostatak Liti dovoljan do odredjenog cilja. Naše devojče zospa čim popi čaj a svi vojnici, osior siražara, jiočešc tražiti mesta kraj vatre, da makar u poiusnu, odmore nm nno telo.

Poslijednje brzojavne vijesti. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 24. avgusta. Zapttduo bojište: Front priiestolonasljednika R n nprechta bavarskog: U F1 a n d r i j i popustila je žestoka topnička djelatnost u borbenorr. odsjeku izmedjn Langemarcka i Hollebeck'ea s.amo 11 a vriieme. Mjestimice dostigla jc snagu fcnbnjarske vaire, bez da su dosađa slijediH jači napanaji. Samo kod \Vestliook a preduzeli su Euglezi djelimični napad, koji je ostao bez uspjeha. Dauas ranoujutre oteH s mo »i epr ija te 1 j u južno od d r u m a Y p e r n—M e n i u c s n sP j c h, kojega je postigo u prijašnjim bojevima. lzgubljeni rov smo z a u z e I i i o d b r a n i 1 i, Kođ nzaluđnih napađaja na 22. avgusta izgubili su Euglezi 21 oklopjleni automobil, koji uništcui leže ispred našili položaja. Zarobljen je dio preostalc posade ovili automobila. Kanađske čete pokušale sir’ ponovno, da kod Lcnsa prodru u naš produljeni položaj. U ogorčeuoj b o r b i n a n o ž z a d r ž a I i s m o b e z i z n i m k e s v e n a š e p o 1 ož a j c. I na pruzi A r r a s—D o u a i nlje uspio jedan neprijaitcljski prepad. Front njemaekog prijestolonasljednika: Uz obe strane M a a s e pojaeala se topnieka vatra u šurni Avocoii rt, na v i s i n i 304, kod B e a n moata i u šmni F o s s e s za neko vrijeme đo znatne suage. Protiv visine 304, koju smo mi ii noei od 21. na 22. avgusta ispraznili po osuovi i ondje ostavili samo jcdnu slabu posadu, pređuzeli su Francuzi danas jak napad. Oni su 'doćekani vatrom aašt-g lopništva. Sjevemo od Leuvemonta nijosu mogle sj.renilje* nc francusko čote, da zbog naše uništač vajuće l.opničke vatro izadju iz rovova. Istočno bojište: Front maršala prinoa L’copold a b a v a r s k o g: Na morskoj obali stiglo su' našc č'-'tc na uokoliko mjesta do rijckc Aa. Na Drys\viatskom jezoni, kod Brod y a, na S e r c t u i Z b r u c z u pojačala so na vrijcmc topnička djelatnost« Vojna fromta maršala nadvoivodc Josipa: Naši položaji kod Soveje i u VhJiui Susita biii su opet cilj uzaludnib neprijatfljskih napadaja« F r o nt niaršalapl. Macke ?iS 6 D EI Zapadno od Corbu 1 a, na S er c t.U zadobili smo nspjelim prepadom našib napadnih četa zarobljenika i pliien- . Maćedoitsko boilšt^: Kod vclikc vrućine samo na nckim' mjeslima slnbija vatra« Prvi zapovjednili filavnog slans pl. Lndcndorlf. Njemački večernji izvještaj. Itb. Berlin, 24. avgusta. U Flandriji svršili su se boje« \T kod St. Juliena i južuo od druma Yporn-Menines vrlo uspjcšno z.a' nas. Zapadno od Maase o'dbijeni su -francuski napadaji, koji su prcsizali prc« ko visiuc 304, a meprijatelj jc pretrpio vrlo teško gubitke. Austrijski večernji izvještaj, Kb. Beć, 24. avgusta. Do danas o podne bila je nepri« jatel jska napađna djelatnostna Sočipremaprilikamanezriatnaii